Doba (geologija)
| Geohronologija (vrijeme) |
Hronostratigrafija (slojevi stijena) |
|---|---|
Doba' je formalna geohronološka jedinica geohronološke skale koja predstavlja vrijeme koje odgovara trajanju kata. Katovi su, s druge strane, skupovi uzastopnih slojeva koji pokrivaju cijelo fanerozoik (posljednjih 542 miliona godina), definirana prvenstveno biostratigrafskim kriterijima. Predstavljeni su skupovi konzistentnih i različitih fosila neposrednih donjih i gornjih susjednih jedinica. Svako doba jednako je jednom katu, sa prosječnim trajanjem od nekoliko miliona godina.[1]
Tehnike apsolutnog datiranja omogućile su da s određenom greškom odredimo apsolutne vrijednosti u milionima godina, koje odgovaraju početku i kraju svakog doba.
Ukupno ima 99 katova,[2] i 99 doba, definiranih ili u procesu definiranja, obuhvaćajući cijeli fanerozoik (ne računajući holocen). Za vrijeme prekambrija nisu uspjeli razlikovati ni starosnu dob ni epohu, pa su manji dijelovi globalne geohronološke skale za pretkambrij prepoznati sve do kategorije perioda.
Prema dogovoru, svako doba dobiva isto ime kao i pripadajući kat, pa se, naprimjer, može reći da je „Tyrannosaurus rex“ „živio krajem mastrihtijskog doba“, a i pronašli smo fosile "Tyrannosaurus rex" u baznim slojevima mastrihtijskog kata".
Dobi se grupiraju u epohe, baš kao što su katovi grupirani u serije. Dobi se mogu podijeliti na manje privremene jedinice, hronove] ili biohronove, ovisno o kriterijima koji se koriste u magnetostratigrafiji ili biostratigrafiji .
Definicija i standardizacija
[uredi | uredi izvor]Dob se automatski utvrđuje formalnim definiranjem kata kojem su ekvivalentni, a koji su uglavnom definirani biostratigrafskim kriterijima. Za katove su postavljeni stratotipovi donje granice, koji su konkretni stratigrafski odjeljci koji služe kao referenca za cijelu planetu. Dakle, definirane su samo donje granice svakog kata i dobi, budući da je definicija koja se temelji na cjelovitim stratotipima za svaki od njih dovela do preklapanja ili hijatusa s prethodnim ili sljedećim katom i dobi, obično definiranim u drugom odjeljku dalje od prvog. Odabrani su odjeljci sedimentnih stijena morskog porijekla, jer fosili morskih organizama (na primjer foraminifera ili amoniti) obično imaju veću geografsku disperziju i biostratigrafsku razlučivost od kopnenih. Apsolutno datiranje ove granice, kad je to moguće, omogućava da se ustanovi početak dobi, u milionima godina. Kriterij za lociranje „zlatnog nokta“, obično je (neformalni pojam koji označava tačnu točku donje granice kata u referentnom dijelu) obično prvo fosilno pojavljivanje određenog taksona ili njihovih skupova ili promjena magnetne polarnosti u paleomagnetnom zapisu stratigrafske sukcesije, što osigurava globalnu simultanost tako definirane granice. Granice i nazive katova i starosnih granica utvrdila je Međunarodna komisija za stratigrafiju. od 1974. godine, a čitav fanerozoik već je podijeljen u dobne skupine, premda su neke, 2012. godine, još uvijek bile u toku imenovanja i uspostave definitivnih stratotipovova donje granice.[3]
Historija
[uredi | uredi izvor]
Prije uspostave pojma geoloških doba, kao privremene, bile su tri glavne vremenske divizije Zemljine prošlosti: fanerozoik, utemeljen na fosilnim i stratigrafskim zapisima, za koje su već predloženi termini paleozoik. (Sedgwick, 1838.), mezozoik i kenozoik (Phillips), 1841.) – koji još uvek važe – i koji su shvaćeni kao faze sukcesije stvarne historije života ("drevna fauna" ili "era beskičmenjaka i riba", intermedijarna fauna" ili "era gmizavaca" i "recentna fauna", odnosno "doba sisara").[4]
Prve katove utvrdila je Alcide d'Orbigny, između 1849. i 1852., ali u njenoj upotrebi, u ondašnjoj naučnoj zajednici, nije bilo jasno jesu li se odnosili na stratificirana kamena tijela ili na vrijeme u kojem su se formirali, pa su se pojavili koncepti koji su se razlikovali ovisno o školama i zemljama. S takvim stanjem zbrke, 1880. Godine, za vrijeme II svjetskog geološkog kongresa, donesena je odluka o razlikovanju oba referentna sistema (stijena i vremena), kada počinje diferencijacija katova i doba (hronostratigrafskih i geohronoloških jedinica).[4]
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Comisión Internacional de Estratigrafía «Chapter 9. Chronostratigraphic Units». En: International stratigraphic guide.
- ^ međunarodna komisija za stratigrafiju|url=http://www.stratigraphy.org/column.php?id=Chart/Time%20Scale%7Ctítulo=Tabla estratigráfica internacional|accesdate=May 27, 2012|urlarchiv=https://web.archive.org/web/20120523100845/http://www.stratigraphy.org/column.php?id=Chart%2FTime%20Scale%7Carchivdate%3DMay 23, 2012}}
- ^ Comisión Internacional de Estratigrafía GSSP Table - All Periods.
- ^ a b Fernández López, S. (1988) «Bioestratigrafía y biocronología: su desarrollo histórico». En: Curso de conferencias sobre historia de la paleontología. Real Academia de Ciencias Exactas, Físicas y Naturales. Col. Historia de la Ciencia: 185-215. ISBN 84-600-5332-6
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]