Dzongkha jezik
| Dzongkha རྫོང་ཁ་ | |
|---|---|
| Države govorenja | Butan |
| Jezička porodica |
|
| Broj govornika | Autohtono: 171.080 (2013), Ukupno: 640.000[1] |
| Službeni status | |
| Služben u | Butan |
| Regulator(i) | Komisija za razvoj Dzongkhe |
| Jezički kod | |
| ISO 639-1 | dz |
| ISO 639-2 / 5 | dzo |
| Također pogledajte: Jezik | Jezičke porodice | Spisak jezika | |
Dzongkha (također poznat kao butanski) je sinotibetski jezik kojim govori više od pola miliona ljudi u Butanu, te je jedini službeni i nacionalni jezik države.[2] Prema popisu stanovništva 2013, jezik je imao 171.080 autohtonih govornika, a ukupno 640.000 govornika.[3] Za pisanje Dzongkhe se koristi tibetansko pismo.
Riječ dzongkha znači "jezik dvora"; dzong znači "dvor", a kha je jezik.
Upotreba
[uredi | uredi izvor]Dzongkha i njegovi dijalekti su maternji jezici osam zapadnih okruga Butana (npr. Wangdue Phodrang, Punakha, Thimphu, Gasa, Paro, Ha, Dagana i Chukha).[4] Postoje i neki autohtoni govornici u blizini indijskog grada Kalimpong, koji je nekada bio dio Butana, a sada u Sjevernom Bengalu.
Dzongkha je proglašen službenim jezikom Butana 1971. godine.[4] Učenje Dzongkhe je obavezno u svim školama, a jezik je lingua franca u distriktima na jugu i istoku gdje nije maternji jezik.
Sistem pisanja
[uredi | uredi izvor]Tibetansko pismo koje se koristi za pisanje Dzongkhe ima trideset osnovnih slova, ponekad poznatih kao "radikali", za suglasnike. Dzongkha se obično piše u butanskim oblicima pisma Uchen, oblicima tibetskog pisma poznatim kao Jôyi i Jôtshum. Štampani oblik je poznat kao Tshûm.[5]
Romanizacija
[uredi | uredi izvor]Postoje različiti sistemi romanizacije i transliteracije za Dzongkhu, ali nijedan ne predstavlja tačno njen fonetski zvuk.[6] Butanska vlada je usvojila sistem transkripcije poznat kao romanska Dzongkha, koji je osmislio lingvista George van Driem kao svoj standard 1991. godine.
Fonologija
[uredi | uredi izvor]Tonovi
[uredi | uredi izvor]Dzongkha je tonski jezik i ima dva registarska tona: visoki i niski.[7] Ton sloga određuje alofon početka i tip fonacije jedarnog samoglasnika.[8]
Klasifikacija i srodni jezici
[uredi | uredi izvor]Dzongkha se smatra južnotibetskim jezikom. Usko je povezan i djelimično razumljiv sa sikimskim jezikom i nekim drugim butanskim jezicima kao što su Chochangachakha, Brokpa, Brokkat i Lakha.
Dzongkha ima blisku jezičku vezu sa J'umowa, koji se govori u dolini Chumbi u južnom Tibetu.[9] Ima mnogo udaljeniju vezu sa centralnotibetanskim jezikom. Iako su govorno Dzongkha i tibetanski uglavnom međusobno nerazumljivi, oba književna oblika su pod velikim uticajem liturgijskog (klerikalnog) klasičnog tibetanskog jezika, poznatog u Butanu kao Chöke, koji su stoljećima koristili budistički monasi. Chöke se koristio kao jezik obrazovanja u Butanu sve do ranih 1960-ih kada ga je u javnim školama zamijenio Dzongkha jezik.[10]
Iako potječe od klasičnog tibetanskog, Dzongkha pokazuje mnogo nepravilnosti u promjenama zvuka koje čine službeni pravopis i standardni izgovor udaljenijim jedan od drugog nego što je to slučaj sa centralnotibetanskim.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "How many people speak Dzongkha?". languagecomparison.com. Pristupljeno 1. 11. 2021.
- ^ "Ustav Kraljevine Butan. Članak 1, § 8" (PDF). Vlada Butana. 18. 7. 2008. Arhivirano s originala (PDF), 6. 7. 2011. Pristupljeno 1. 11. 2021.
- ^ "Dzongkha Speaking Population | Native Dzongkha Speakers". www.languagecomparison.com. Pristupljeno 1. 11. 2021.
- ^ a b van Driem, George; Tshering of Gaselô, Karma (1998). Dzongkha. Languages of the Greater Himalayan Region. I. Leiden, The Netherlands: Research CNWS, School of Asian, African, and Amerindian Studies, Leiden University. str. 3. ISBN 90-5789-002-X.
- ^ Driem, George van (1998). Dzongkha = Rdoṅ-kha. Leiden: Research School, CNWS. str. 47. ISBN 90-5789-002-X.
- ^ See for instance Report on the current status of the United Nations romanization systems for geographical names: Tibetan Report on the current status of the United Nations romanization systems for geographical names: Dzongkha
- ^ van Driem (1992).
- ^ Downs (2011).
- ^ van Driem, George (2007). "Endangered Languages of Bhutan and Sikkim: South Bodish Languages". u Moseley, Christopher (ured.). Encyclopedia of the World's Endangered Languages. Routledge. str. 294. ISBN 978-0-7007-1197-0.
- ^ van Driem, George; Tshering of Gaselô, Karma (1998). Dzongkha. Languages of the Greater Himalayan Region. I. Leiden, The Netherlands: Research CNWS, School of Asian, African, and Amerindian Studies, Leiden University. str. 7–8. ISBN 90-5789-002-X.
Bibliografija
[uredi | uredi izvor]- Downs, Cheryl Lynn (2011). Issues in Dzongkha Phonology: An Optimality Theoretic Approach (PDF) (Master's thesis). San Diego State University. Arhivirano s originala (PDF), 11. 7. 2019. Pristupljeno 1. 11. 2021.
- Komisija za razvoj Dzongkhe (2009). Rigpai Lodap: An Intermediate Dzongkha-English Dictionary (འབྲིང་རིམ་རྫོང་ཁ་ཨིང་ལིཤ་ཚིག་མཛོད་རིག་པའི་ལོ་འདབ།) (PDF). Thimphu: Komisija za razvoj Dzongkhe. ISBN 978-99936-765-3-9.[trajno mrtav link]
- Komisija za razvoj Dzongkhe (2009). Kartshok Threngwa: A Book on Dzongkha Synonyms & Antonyms (རྫོང་ཁའི་མིང་ཚིག་རྣམ་གྲངས་དང་འགལ་མིང་སྐར་ཚོགས་ཕྲེང་བ།) (PDF). Thimphu: Komisija za razvoj Dzongkhe. Šablon:Listed Invalid ISBN. Arhivirano s originala (PDF), 17. 11. 2010. Pristupljeno 1. 11. 2021.
- Komisija za razvoj Dzongkhe (1999). The New Dzongkha Grammar (rdzong kha'i brda gzhung gsar pa). Thimphu: Komisija za razvoj Dzongkhe.
- Komisija za razvoj Dzongkhe (1990). Dzongkha Rabsel Lamzang (rdzong kha rab gsal lam bzang). Thimphu: Komisija za razvoj Dzongkhe.
- Razvojni organ za Dzongkhu (2005). English-Dzongkha Dictionary (ཨིང་ལིཤ་རྫོང་ཁ་ཤན་སྦྱར་ཚིག་མཛོད།). Thimphu: Razvojni organ za Dzongkhu, Ministarstvo obrazovanja.
- Imaeda, Yoshiro (1990). Manual of Spoken Dzongkha in Roman Transcription. Thimphu: Japan Overseas Cooperation Volunteers (JOCV), Bhutan Coordinator Office.
- Lee, Seunghun J.; Kawahara, Shigeto (2018). "The phonetic structure of Dzongkha: a preliminary study". Journal of the Phonetic Society of Japan. 22 (1): 13–20. doi:10.24467/onseikenkyu.22.1_13.
- Mazaudon, Martine. 1985. “Dzongkha Number Systems.” S. Ratanakul, D. Thomas & S. Premsirat (eds.). Southeast Asian Linguistic Studies presented to André-G. Haudricourt. Bangkok: Mahidol University. 124–57
- Mazaudon, Martine; Michailovsky, Boyd (1986), Syllabicity and suprasegmentals: the Dzongkha monosyllabic noun
- Michailovsky, Boyd; Mazaudon, Martine (1989). "Lost syllables and tone contour in Dzongkha (Bhutan)". u Bradley, David; Henderson, E. J. A.; Mazaudon, Martine (ured.). Prosodic Analysis and Asian Linguistics: To Honour R.K. Sprigg. Canberra: Pacific Linguistics. str. 115–136. hdl:1885/145648.
- Michailovsky, Boyd (1989). "Notes on Dzongkha orthography". u Bradley, David; Henderson, E. J. A.; Mazaudon, Martine (ured.). Prosodic Analysis and Asian Linguistics: To Honour R.K. Sprigg. Canberra: Pacific Linguistics. str. 297–301. hdl:1885/145648.
- Tournadre, Nicolas (1996). "Comparaison des systèmes médiatifs de quatre dialectes tibétains (tibétain central, ladakhi, dzongkha et amdo)". u Guentchéva, Z. (ured.). L'énonciation médiatisée (PDF). Bibliothèque de l’Information Grammaticale, 34 (jezik: francuski). Louvain Paris: Peeters. str. 195–214. Arhivirano s originala (PDF), 19. 10. 2020.
- van Driem, George (1991). Guide to Official Dzongkha Romanization (PDF). Thimphu, Bhutan: Komisija za razvoj Dzongkhe (DDC). Arhivirano s originala (PDF), 23. 9. 2015.
- van Driem, George (1992). The Grammar of Dzongkha (PDF). Thimphu, Bhutan: RGoB, Komisija za razvoj Dzongkhe (DDC). Arhivirano s originala (PDF), 29. 6. 2021. Pristupljeno 1. 11. 2021.
- van Driem, George (1993). Language policy in Bhutan. SOAS, London. Arhivirano s originala, 11. 9. 2011.
- van Driem, George (1994). "The Phonologies of Dzongkha and the Bhutanese Liturgical Language" (PDF). Zentralasiatische Studien (24): 36–44. Arhivirano s originala (PDF), 27. 6. 2021. Pristupljeno 1. 11. 2021.
- van Driem, George (2007). "Endangered Languages of Bhutan and Sikkim: South Bodish Languages". u Moseley, Christopher (ured.). Encyclopedia of the World's Endangered Languages. Routledge. str. 294–295. ISBN 978-0-7007-1197-0.
- van Driem, George (n.d.). The First Linguistic Survey of Bhutan. Thimphu, Bhutan: Komisija za razvoj Dzongkhe (DDC).
- Watters, Stephen A. (1996). A preliminary study of prosody in Dzongkha (Masters thesis). Arlington: UT at Arlington.
- Watters, Stephen A. (2018). A grammar of Dzongkha (dzo): phonology, words, and simple clauses (Doctor of Philosophy thesis). Rice University. hdl:1911/103233.
- van Driem, George; Karma Tshering of Gaselô (collab) (1998). Dzongkha. Languages of the Greater Himalayan Region. Leiden: Research School CNWS, School of Asian, African, and Amerindian Studies. ISBN 90-5789-002-X. - A language textbook with three audio compact disks.
- Karma Tshering; Van Driem, George (2019) [1992]. The Grammar of Dzongkha (3rd izd.). Santa Barbara: Himalayan Linguistics. doi:10.5070/H918144245. ISBN 978-0-578-50750-7.