Idi na sadržaj

Hronično stanje

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Razlikovati: Hronično trovanje.

Hronično stanje je ljudsko zdravstveno stanje ili bolest koje je trajno ili na drugi način dugotrajno u efektima ili bolest koja dolazi s vremenom. Termin "hronični" često se primenjuje kada tok bolesti traje duže od tri meseca. Uobičajene hronične bolesti uključuju artritis, astmu, rak, hroničnu opstruktivnu plućnu bolest, dijabetes, lajmsku bolest i neke virusne bolesti kao što su hepatitis C i sindrom stečene imunodeficijencije. Bolest koja je doživotna jer završava smrću je terminalna bolest. Moguće je i nije neočekivano da se bolest promijeni u definiciji iz terminalne u hroničnu. Naprimjer, šećerna bolest i HIV su nekada bile terminalne, a sada se smatraju hroničnim, zbog dostupnosti insulina dijabetičarima i svakodnevnog liječenja osoba sa HIV-om koji tim osobama omogućuju život dok upravljaju.[1]

U medicini se kronično stanje može razlikovati od onog koje je akutno. Akutno stanje obično pogađa jedan dio tijela i reagira na liječenje. S druge strane, hronično obično pogađa više dijelova tijela, ne reagira u potpunosti na liječenje i traje duže vrijeme.[2]

Hroničn promjene mogu imati periode remisije ili relapsa, kada bolest privremeno nestane ili se kasnije ponovo pojavi. Periodi remisije i recidiva često se razmatraju kada se govori o poremećajima zloupotrebe supstanci za koje neki smatraju da spadaju u kategoriju hroničnih stanja.[3]

|Hronična stanja su često povezana sa nezarazna bolestnezaraznom bolešću, koja se razlikuju po svojim neinfektivnim uzrocima. Neka hronična stanja su, međutim, uzrokovana zaraznim infekcijama poput HIV/AIDS-a.

Oko 63% svih smrtnih slučajeva u svijetu je od hroničnih bolesti.[4] Hronične bolesti predstavljaju glavni uzrok smrtnost, a Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) nekomunikabilnim bolestima pripisuje 38 miliona smrtnih slučajeva godišnje.[5] In the United States approximately 40% of adults have at least two chronic conditions.[6]

Tipovi

[uredi | uredi izvor]

Hronična stanja su se često koristila za opisivanje različitih zdravstvenih promjena ljudskog tijela kao što su sindromi, fizička oštećenja, invalidnost kao i bolesti. Epidemiolozi su pronašli interes za hronična stanja zbog činjenice da doprinose bolesti, radnoj nesposobnosti i smanjenoj fizičkoj i/ili mentalnoj sposobnosti.[7]

Naprimjer, visoki krvni pritisak ili hipertenzija smatraju se ne samo hroničnim stanjem već i u korelaciji sa bolestima kao što su srčani udar ili moždani udar. Pored toga, neki socioekonomski faktori mogu se smatrati kroničnim stanjem jer dovode do invalidnosti u svakodnevnom životu. Važna stvar koju su javni službenici u društvenim naukama počeli isticati je hronično siromaštvo.[8][9]

Svjetska zdravstvena organizacija je 2015. godine izradila izvještaj o nezaraznim bolestima, navodeći četiri glavna tipa:[10]

Ostali primjeri hroničnih bolesti i zdravstvenih stanja uključuju:

Faktori rizika

[uredi | uredi izvor]

Iako se faktori rizika razlikuju u zavisnosti od starosti i spola, većinu čestih kroničnih bolesti uzrokuju prehrambeni, životni i metabolički faktori rizika koji su takođe odgovorni za smrtnost koja je rezultira.[13] Stoga bi se ovi uslovi mogli spriječiti promjenom ponašanja, kao što je odvikavanje od pušenja, usvajanje zdrave prehrane i povećanje tjelesne aktivnosti. Za hronične bolesti značajne su Socijalne odrednice i faktori rizika.[14] Socijalni faktori, npr. socioekonomski status, nivo obrazovanja i rasna/etnička pripadnost, glavni su uzrok za uočene razlike u zbrinjavanju hroničnih bolesti.[15]

Te prepreke medicinskoj njezi komplikuju praćenje pacijenata i kontinuitet liječenja.

U SAD-u, manjine i stanovništvo sa niskim primanjima rjeđe pristupaju i primaju preventivne usluge neophodne za otkrivanje uslova u ranoj fazi.

Većina američke zdravstvene zaštite i ekonomski troškovi povezani sa zdravstvenim stanjima odnose se na troškove hroničnih bolesti i stanja i povezana zdravstvena rizična ponašanja. Osamdeset i četiri posto sve zdravstvene potrošnje u 2006. godini odnosilo se na 50% populacije koja ima jedno ili više hroničnih zdravstvenih stanja (CDC, 2014).

Postoji nekoliko psihosocijalnih faktora rizika i otpora među djecom koja imaju kroničnu bolest i članovima njihove porodice. Odrasli sa hroničnim bolestima imali su znatno veću vjerovatnoću da prijave životno nezadovoljstvo od onih bez hroničnih bolesti.[16] U poređenju sa zdravim vršnjacima, djeca sa hroničnim bolestima imaju približno dvostruko veći porast psihijatrijskih poremećaja.[17] Veća roditeljska depresija i drugi porodični stresori izazivali su više problema među pacijentima.[18] Pored toga, problemi s bratom i sestrom, zajedno s teretom bolesti na porodicu u cjelini, doveli su do većeg psihološkog opterećenja za pacijente i njihove porodice.[18]

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Bernell S, Howard SW (2. 8. 2016). "Use Your Words Carefully: What Is a Chronic Disease?". Frontiers in Public Health. 4: 159. doi:10.3389/fpubh.2016.00159. PMC 4969287. PMID 27532034.
  2. ^ Jaeger J, Borod JC, Peselow E (septembar 1996). "Facial expression of positive and negative emotions in patients with unipolar depression". Journal of Affective Disorders. 11 (1): 43–50. doi:10.1097/00006416-199609000-00014. PMC 2944927. PMID 2944927.
  3. ^ Dennis M, Scott CK (decembar 2007). "Managing addiction as a chronic condition". Addiction Science & Clinical Practice. 4 (1): 45–55. doi:10.1151/ascp074145. PMC 2797101. PMID 18292710.
  4. ^ "WHO | Noncommunicable diseases country profiles 2011". WHO. Arhivirano s originala, 11. 2. 2021. Pristupljeno 11. 9. 2020.
  5. ^ "Noncommunicable diseases. Fact sheet". World Health Organization. januar 2015. Pristupljeno 5. 4. 2016.
  6. ^ "Chronic Diseases in America". Center for Disease Control. 1999. Pristupljeno 10. 8. 2020.
  7. ^ "Condition". MedicineNet. Arhivirano s originala, 11. 9. 2017. Pristupljeno 13. 4. 2016.
  8. ^ Hulme, David; Shepherd, Andrew (1. 3. 2003). "Conceptualizing Chronic Poverty". World Development. Chronic Poverty and Development Policy. 31 (3): 403–423. doi:10.1016/S0305-750X(02)00222-X.
  9. ^ Harrell SP (januar 2000). "A multidimensional conceptualization of racism-related stress: implications for the well-being of people of color". The American Journal of Orthopsychiatry. 70 (1): 42–57. doi:10.1037/h0087722. PMID 10702849.
  10. ^ Noncommunicable diseases, World Health Organization, arhivirano s originala, 23. 3. 2019, pristupljeno 5. 4. 2016
  11. ^ (Eisner, Hasley, Olsen, & Baumgarth, 2015; Embers et al., 2017; Hodzic, Feng, & Barthold, 2014; Straubinger, 2000)(Häupl et al., 1993; Hudson et al., 1998; Marques et al., 2014; Oksi, Marjamaki, Nikoskelainen, & Viljanen, 1999; Pfister, Preac-Mursic, Wilske, Einhäupl, & Weinberger, 1989; Preac-Mursic et al., 1989; Preac-Mursic et al., 1993)
  12. ^ (Eisner, Hasley, Olsen, & Baumgarth, 2015; Embers et al., 2017; Hodzic, Feng, & Barthold, 2014; Straubinger, 2000).(Häupl et al., 1993; Hudson et al., 1998; Marques et al., 2014; Oksi, Marjamaki, Nikoskelainen, & Viljanen, 1999; Pfister, Preac-Mursic, Wilske, Einhäupl, & Weinberger, 1989; Preac-Mursic et al., 1989; Preac-Mursic et al., 1993)
  13. ^ Danaei G, Ding EL, Mozaffarian D, Taylor B, Rehm J, Murray CJ, Ezzati M (april 2009). "The preventable causes of death in the United States: comparative risk assessment of dietary, lifestyle, and metabolic risk factors". PLOS Medicine. 6 (4): e1000058. doi:10.1371/journal.pmed.1000058. PMC 2667673. PMID 19399161.
  14. ^ Braveman PA, Cubbin C, Egerter S, Williams DR, Pamuk E (april 2010). "Socioeconomic disparities in health in the United States: what the patterns tell us". American Journal of Public Health. 100 Suppl 1: S186–96. doi:10.2105/AJPH.2009.166082. PMC 2837459. PMID 20147693.
  15. ^ Mead H, Cartwright-Smith L, Jones K, Ramos C, Woods K, Siegel B (mart 2008). Racial and ethnic disparities in US health care: A chartbook. New York, NY: The Commonwealth Fund.
  16. ^ Strine TW, Chapman DP, Balluz LS, Moriarty DG, Mokdad AH (februar 2008). "The associations between life satisfaction and health-related quality of life, chronic illness, and health behaviors among U.S. community-dwelling adults". Journal of Community Health. 33 (1): 40–50. doi:10.1007/s10900-007-9066-4. PMID 18080207.
  17. ^ Cadman D, Boyle M, Offord DR (juni 1988). "The Ontario Child Health Study: social adjustment and mental health of siblings of children with chronic health problems". Journal of Developmental and Behavioral Pediatrics. 9 (3): 117–21. doi:10.1097/00004703-198806000-00001. PMID 3403727.
  18. ^ a b Daniels D, Moos RH, Billings AG, Miller JJ (juni 1987). "Psychosocial risk and resistance factors among children with chronic illness, healthy siblings, and healthy controls". Journal of Abnormal Child Psychology. 15 (2): 295–308. doi:10.1007/BF00916356. PMID 3497186.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
Logo Wikirječnika
Logo Wikirječnika
Potražite Hronično na Wikirječniku, slobodnom rječniku.
Portal iconPortal Medicina
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Hronično_stanje&oldid=3593219"