Idi na sadržaj

Kajanje

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Kajanje Orestesa (1862), po William-Adolphe Bouguereau

Kajanje je uznemirujuća emocija koju doživljava pojedinac koji se kaje zbog postupaka koje je učinio u prošlosti [1] koje smatra da su sramni, štetni ili pogrešni. Kajanje je usko u savezu sa krivicom i samousmjerenom ozlojeđenosti. Kada osoba požali zbog ranije radnje ili propusta, to može biti zbog kajanja ili kao odgovor na razne druge posljedice, uključujući kažnjavanje za djelo ili propust. Ljudi mogu izraziti kajanje kroz izvinjenje, pokušavajući da poprave štetu koju su nanijeli ili sami sebi nametnute kazne.

U pravnom kontekstu, opaženo kajanje počinitelja procjenjuje se u zapadnim pravosudnim sistemima tokom suđenja, izricanja kazne, ročišta za uslovni otpust i u restorativnoj pravdi. Međutim, postoje epistemološki problemi s procjenom stepena kajanja počinitelja.[2]

Osobi koja nije sposobna da osjeća kajanje često se dijagnosticira antisocijalni poremećaj ličnosti, kako je opisano u DSM IV-TR. Općenito, osoba mora biti nesposobna da osjeća strah, kao ni kajanje, da bi razvila psihopatske osobine. Pravne i poslovne profesije kao što je osiguranje, su radile istraživanje o izražavanju kajanja putem izvinjenja, prvenstveno zbog potencijalnih sudskih sporova i finansijskih implikacija.

Psihopatski pojedinci najpoznatiji su po svom flagrantnom zanemarivanju društvenih i moralnih normi. Psihopate imaju disfunkcionalne lične odnose, koje karakteriše nasilje, eksploatacija i promiskuitet. Emocionalno, nesposobni su da osjećaju krivicu ili empatiju, nenormalno reaguju na strah i bol, a druge emocije su plitke u odnosu na populacijske norme.[3] Psihopate odbijaju da usvoje društvene i moralne norme jer nisu pod uticajem emocija, kao što su krivica, kajanje ili strah od odmazde, koje utiču na druga ljudska bića.[3]

Reference

[uredi | uredi izvor]

 

  1. ^ remorse, Cambridge Dictionary.
  2. ^ O'Hear, Michael M. (1996–1997), Remorse, Cooperation, and Acceptance of Responsibility: The Structure, Implementation, and Reform of Section 3E1.1 of the Federal Sentencing Guidelines, Nw. U. L. Rev., str. 1507, arhivirano s originala, 18. 12. 2013
  3. ^ a b Maibom, H (2005), "Moral Unreason: The Case of Psychopathy", Mind and Language, str. 237–257 Parametar |url= nedostaje ili je prazan (pomoć)