Idi na sadržaj

Kos (ostrvo)

Koordinate: 36°51′N 27°14′E / 36.850°N 27.233°E / 36.850; 27.233
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Kos
Izvorno ime: Κως
Luka u gradu Kos
Kos nalazi se u Grčka
Kos
Kos
Geografija
LokacijaEgejsko more
Koordinate36°51′N 27°14′E / 36.850°N 27.233°E / 36.850; 27.233
ArhipelagDodekanez
Površina290,313 km2
Dužina40 km
Širina8 km
Najviša tačka843
Administracija
Država
PeriferijaJužni Egej
Regionalni okrugKos
Demografija
Stanovništvo33.388 (2011.)
Gustoća naseljenosti120 po km2
Dodatne informacije
Vremenska zona
Za druga značenja, pogledajte Kos.

Kos (grčki: Κως, turski: İstanköy, italijanski: Coo) je grčki otok u arhipelagu Dodekanez u istočnom dijelu Egejskog mora. Kos pripada grčkoj periferiji Južni Egej i okrugu Kos. Nakon Rodosa i Karpatosa, je treći po veličini otok u arhipelagu Dodekanez. Po podacima iz 2011. na otoku je živjelo 33.388 stanovnika. Glavno mjesto na otoku je grad Kos, koji je turističko i kulturno središte otoka. Provedbom Kallikratisovog programa i teritorijalnom reformom Grčke iz 2010. godine, otok sa otokom Nisiros sačinjava istoimeni okrug.

Geografija

[uredi | uredi izvor]

Položaj

[uredi | uredi izvor]
Položaj Kosa u arhipelagu Dodekanez

Kos se nalazi u istočnom dijelu Egejskog mora na ulazu u zaliv Gökova. Sjeverno od grada Kos, je najkraće rastojanje prema Bodrumskom poluotoku, zapadno od turskog grada Bodruma, 5 km. Poluotok Datça se nalazi 15 km južno. Okolni otoci su: na sjeveru Pserimos (4 km) i Kalimnos (12 km); Otok Nisiros je 12 km južno, a Astipalea 43 km na zapadnoj strani.

Reljef

[uredi | uredi izvor]

Klima

[uredi | uredi izvor]
Klimatske osobine otoka Kos
JanFebMarAprMajJunJulAugSepOktNovDec
Najviša prosječna temperatura (°C)13,613,215,018,823,328,030,430,027,423,017,814,8Ø21,3
Najniža prosječna temperatura (°C)8,88,19,512,315,819,621,721,819,916,612,810,2Ø14,8
Padavine (mm)91,086,986,431,911,19,52,226,019,436,181,9119,9Σ602,3
Broj kišnih dana111088410025914Σ72
Prosječna vlažnost zraka (%)808478777875747072676974Ø74,8
Broj sunčanih sati (h/danu)325578997764Ø6
Temperatura u °C • padavine u mmDijagram:
Temperatura
13,6
8,8
13,2
8,1
15,0
9,5
18,8
12,3
23,3
15,8
28,0
19,6
30,4
21,7
30,0
21,8
27,4
19,9
23,0
16,6
17,8
12,8
14,8
10,2
janfebmaraprmajjunjulaugsepoktnovdec
Padavine
91
86,9
86,4
31,9
11,1
9,5
2,2
26
19,4
36,1
81,9
119,9
janfebmaraprmajjunjulaugsepoktnovdec
Izvor: Temperature 1981–1997, Padavine 1982–2002 (PDF; 5,2 MB) Metereološka stanica Kos;[1]

Historija

[uredi | uredi izvor]
Bronzani novčić sa otoka Kosa, oko 350–300 p. n. e.

Kos je bio naseljen još tokom neolita. U 11. vijeku p. n. e. ostrvo naseljavaju Dorani iz Epidaura i pod njima počinje procvat otoka. Pretpostavlja se da od njih potiče kult boga liječništva Asklepija. Od 546 p. n. e. pripada Ahemenidskom carstvu. Tokom Grčko-perzijskih ratova stanovnici polisa Kos su dvaput protjerali Perzijance sa otoka, ali uz pomoć Atine. Zbog toga je Kos oko 450 p. n. e. pristupio Delskom savezu, a 405 p. n. e. potpao je pod Spartu. Nakon izlaska Rodosa iz ovog saveza Kos je bio glavno uporište Atine u ovom dijelu Grčke. U helenističko doba, Kos je bio sjedište medicinske škole, koju suprotno od ranijih pretpostavki nije vodio najpoznatiji ljekar antičkog vremena Hipokrat.[2] Ove su škole bile poznate i po Asklepijadinoj zakletvi, koju su liječnici navodno izgovarali pri početku obavljanja svoga posla, ali se to zakletva povezuje i sa Hipokratovom zakletvom.

Od sredine 4. vijeka p. n. e. do osvajanja Aleksandra Velikog, Kos je bio pod upravom Karijaca i dinastije Hekatomnide iz Halikarnasa, današnjeg Bodruma. 366. p. n. e. je na sjeveroistočnom dijelu otoka osnovano naselje Kos, koje je zamijenilo tadašnji glavni grad naselje Astipalaja (danas Kefalos).[3] Na temeljima Apolonove nekropole izgrađeno je svetište Asklepijusa, koje je bilo posjećivano od gostiju i pacijenata. Oko 300. p. n. e.babilonski svećenik i historičar Beros je na Kosu osnovao prvu astrološku školu u helenističkom okruženju.[4] U to je vrijeme Kos kovao vlastite novčiće, na kojima su prikazani Asklepije, zmija i rak. Poslije smrti Aleksandra Makedonskog Kos se oslanjao na Egipat Ptolemeja, uglavnom kao prirodni trgovački posrednik između Rodosa i Ptolemeja. I dalje zadržava svojevrsnu samostalnost, te izvozi vino i svilu, čemu potpomažu i dobro zaštićene luke otoka. Pjesnici Herod i Teokrit opjevali su u svojim epovima opis života svih slojeva gradskog i seoskog života od aristokratske klase pa sve do robova. 164. p. n. e. Kos je pao u ruke starog Rima, ali je zadržao autonomiju. Podjelom carstva Kos je pripao Bizantiji, u okviru koje će ostati vijekovima. 1206. godine, poslije upada Krstaša u Carigrad, otok prisvajaju Mlečani. 1315. godine Kos osvajaju vitezoviovi Malteškog reda. Mnoge njihove građevine, najviše utvrđenja, sačuvane su do dan-danas. Sva ova utvrđenja nisu pomogla u odbrani ostrva protiv Sulejmana Veličanstvenog 1523. godine Kos postaje osmanski, a mnogi stanovnici napuštaju otok sa vitezovima, ili postaju roblje Osmanskog Carstva, koje vlada skoro 400 godina sve do 1912. godine kada otok zauzima Italija, koji naseljavaju otok. Kapitulacijom Italije, u operaciji Polarni medvjed (njemački: Eisbär) 3. oktobra 1943. njemački Wehrmacht zauzima otok do kraja Drugog svjetskog rata, a 3.145 italijanskih i 1.388 britanskih vojnika biva zarobljeno. Istovremeno je počinjen masakar nad zarobljenim italijanskim oficirima, kada je ubijeno oko stotinu italijanskih oficira. 1947. godine je otok Kos zajedno sa ostalim Italijansko-egejskim otocima, predat Grčkoj. U noći 20-21. jula 2017. oko 1:30 po lokalnom vremenu, otok je pogodio zemljotres jačine 6,7 po Momentalnoj magnitudnoj ljestvici, koji je posebno pogodio grad Kos u kom su uništeni i oštećeni brojni historijski spmenici, te je poginulo dvoje ljudi i oko 100 ih je ozlijeđeno. Luku je pogodio manji cunami.

Upravna podjela

[uredi | uredi izvor]
Glavni članak: Upravna podjela otoka Kos

Od 1997. do 2010. godine Kos je po Kapodistrias programu iz 1997. bio podijeljen na ukupno tri općine sa ukupno šest općinskih okruga. Provedbom Kallikratisovog programa i teritorijalnom reformom Grčke iz 2010. godine ostrvo postaje općina, sa sjedištem u gradu Kosu, dok su bivše općine postale općinski okruzi općine Kos.

Općinski okrug Grčko ime Kod Površina (km²) Broj stanovnika 2001. Broj stanovnika 2011. Gradski okrug/naselje
(Δημοτική / Τοπική Κοινότητα) 		Položaj
Dikeos Δημοτική Ενότητα Δικαίου 640102 62,575 6.094 7.130 Asfendio, Pyli ohne
Iraklidis Δημοτική Ενότητα Ηρακλειδών 640103 160,538 6.963 6.826 Andimachia, Kardamena, Kefalos ohne
Kos Δημοτική Ενότητα Κω 640101 67,200 17.890 19.432 Kos ohne
Ukupno 6401 290,313 30.949 33.388

Demografija

[uredi | uredi izvor]
Gradski okrug
(Δημοτική Κοινότητα) 		1905 1947 1951 1961 1971 1981 1991 2001 2011
Asfendio 1.967 2.661 2.500 2.590 1.594 1.723 2.741 3.205 4.094
Pyli 1.291 2.018 2.092 1.883 1.508 1.816 2.630 2.889 3.036
Andimachia 2.000 2.008 2.061 1.720 1.428 1.676 2.392 2.573 2.538
Kardamena 600 1.365 1.374 1.229 1.010 1.212 1.451 1.783 1.650
Kefalos 1.405 1.809 1.886 1.861 2.197 2.072 2.451 2.609 2.638
Kos 5.789 8.684 8.863 8.904 8.913 11.851 14.714 17.890 19.432
Otok Kos 13.052 18.545 18.776 18.187 16.650 20.353 26.379 30.949 33.388

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Klimatska tabela Kos (klimatabelle.info)
  2. ^ Vincenzo Di Benedetto: Cos e Cnido. In: Mirko D. Grmek (Hrsg.): Hippocratica – Actes du Colloque hippocratique de Paris 4–9 septembre 1978. Paris 1980, S. 97–111, kao i Antoine Thivel: Cnide et Cos?: essai sur les doctrines médicales dans la collection hippocratique. Paris 1981 (passim), ISBN 2-251-62021-4; te recenzija od Otta Wenskus.
  3. ^ Ferdinand Peter Moog: Euripides und die Heilkunde (= Kölner Beiträge zu Geschichte und Ethik der Medizin. Band 3). kassel university press, Kassel 2017, ISBN 978-3-7376-0340-9, S. 340.
  4. ^ Georges Minois: Geschichte der Zukunft. Düsseldorf / Zürich 1998, S. 86.



Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Kos_(ostrvo)&oldid=3142892"