Idi na sadržaj

Lajos Kossuth

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Lajos Kossuth

Lajos Kossuth pl. de Udvard et Kossuth (Monok, 19. septembar 1802. - Torino, 20. mart 1894.) bio je mađarski pravnik, novinar, političar i guverner-predsjednik Kraljevine Mađarske tokom revolucije 1848-49. Uz pomoć svog talenta u govorništvu tokom političkih rasprava i javnih govora, Kossuth je uspio da se iz siromašne gradske porodice probije do regenta-predsjednika Kraljevine Mađarske. Jedan od najuticajnijih savremenih američkih novinara Horace Greeley rekao je za Kossutha: "Među govornicima, patriotama, državnicima, izgnanicima, među živima ili mrtvima, nema mu ravnog."[1][2] Kossuthovi moćni engleski i američki govori su toliko impresionirali i dirnuli najpoznatijeg savremenog američkog govornika Daniela Webstera, da je napisao knjigu o Kossuthovom životu.[3] Za vrijeme njegovog života dobivao je dosta počasti, uključujući i priznanja u Velikoj Britaniji i SAD-u, kao borca za slobodu i predvodnika demokracije u Evropi. Kossuthova bronzana bista može se naći ispred zgrade Kongresa Sjedinjenih Američkih Država sa natpisom: "Otac mađarske demokracije, mađarski državnik, borac za slobodu, 1848-1849".

Prava manjina

[uredi | uredi izvor]

Uprkos pozivanjima na isključivo mađarsko plemstvo u svojim govorima, Kossuth je igrao važnu ulogu u oblikovanju zakona o manjinskim pravima 1849. godine. To je bio prvi zakon u kojem su priznata prava manjina u Evropi.[4] Taj zakon je dao manjinama slobodu da koriste svoje maternje jezike u lokalnoj upravi, na sudovima, u školama, i u svakodnevnom životu zajednice, pa čak i unutar nacionalnog ne-mađarskog vijeća.[5] Međutim, on nije podržao bilo kakvu regionalnu upravu u Mađarskoj po principu nacionalnosti. Kossuth je prihvatio neke nacionalne zahtjeve Rumuna i Hrvata, ali on nije pokazao razumijevanje za zahtjeve Slovaka.[6] On je čak odbacio pominjanje slovačkog naroda u Kraljevini Mađarskoj,[7][8][9] iako je njegov stric György Kossuth podržao slovački nacionalni pokret.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 30. 6. 2017. Pristupljeno 24. 7. 2016.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  2. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 4. 3. 2016. Pristupljeno 24. 7. 2016.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  3. ^ Daniel Webster: Sketch of the life of Louis Kossuth, governor of Hungary: Together with the declaration of Hungarian independence; Kossuth's address to the people of the United States; all his great speeches in England; and the letter of Daniel Webster to Chevalier Hulsemann (1851
  4. ^ Laszlo Peter, Martyn C. Rady, Peter A. Sherwood: Lajos Kossuth sent word...: Papers delivered on the occasion of the bicentenary of Kossuth's birth (str. 101)
  5. ^ Richard Frucht: Eastern Europe, Volume I., (an introduction to the people lands and culture) str 354. ISBN 1-57607-800-0
  6. ^ Geopolitics of the Central European Region: The View from Prague and Bratislava - Oskar Krej?í - Google Cărţi. Books.google.ro. Pristupljeno 19. 9. 2015.
  7. ^ "Wherever we look in Hungary, there is no entity that would constitute a Slovak nationality/nation." ("Bármerre tekintünk is Magyarországon, sehol sem látunk anyagot ily tót nemzetiségre."); A. B. [Lajos Kossuth], "Visszapillantás a szláv mozgalmakra." Pesti Hírlap, 26 June 1842.
  8. ^ "Kossuth rejected the very idea of a Slovak nation [...]."; Piotr Stefan Wandycz, The Price of Freedom: A History of East Central Europe from the Middle Ages to the Present. 2001.
  9. ^ "Though partly Slovak by birth, he [Lajos Kossuth] denied the existence of a Slovak nation [...]."; A[lan] J[ohn] P[ercivale] Taylor, From Napoleon to Lenin: Historical Essays. 1966.