Lophophorata
| Lophophorata (Grupa koljena celomata) | |
|---|---|
 | |
| Sistematika | |
| Carstvo | Animalia |
| Potcarstvo | Eumetazoa |
| Natkoljeno | Spiralia Lophotrochozoa |
| Brachiozoa ili Phoronozoa
Polyzoa ili Bryozoa sensu lato
| |
| Sinonimi | |
| |
Lophophorata su grupa koljena celomata, sa nizom zajedničkih obilježja koja sugeriraju evolucijsko srodstvo. Za koljeno su tipske larve lofofora, posebno za Bryozoa (ili Ectoprocta), Brachiopoda i Phoronida; također uključuje i Entoprocta, kontroverznu grupu, koja nije imala sigurnu pripadnost.
Entitet ove grupe bio je vrlo kontroverzan jer okuplja heterogenu mješavinu životinja. Lofofore su nekada tvorili koljeno, mada danas ima malo zoologa koji podržavaju ovo mišljenje.
Sistematski položaj
[uredi | uredi izvor]Mjesto koje lofofore zauzimaju u klasifikacijskoj shemi životinjskog carstva kontroverzno je, s tim da se između različitih istraživača ne postoji konsenzus. Za neke autore, poput Hickmana,[1] to du protostomia, dok id drugi, kao što je Brusca,[2] smatraju deuterostomiama; postoje čak i istraživači koji ih smatraju donekle posrednicima između protostomia i deuterostomia.[3]
Opća svojstva
[uredi | uredi izvor]
Lofofore imaju slijedeće zajedničke karakteristike:
- Organi u obliku grebenastih lovki, koje koriste za hvatanje hrane i kao organa za disanje, koji okružuje usta, ali a ne i anus; sadrže produženje celoma, a tanki treplljasti zidovi pipaka nisu samo efikasan sistem za lov hrane, već djeluju i kao respiratorna površina za razmjenu plinova između vode i celomske tečnosti.
- Celom formira enterocel.
- Usta odrasle jedinke ne potiču iz embrionskog blastopora (osim u foronoida).
- Trimerna organizacija, to jest tijelo je podijeljeno u tri regije, prosom, mezozom i metasom, svaka sa neovisnom celomskom šupljinom i općenito ravnomjernom, koja se nastavljaju u mezocel i metacel.
- Probavna cijev je u obliku slova U.
- Imaju ukupnu segmentaciju, radijalna jajašca i nedostatak glava.
- Odrasli se razvijaju iz larvi kod dipleura i kod echinodermata (ili trohofora u Polychaeta, prema nekim autorima).
Ostala zapažanja
[uredi | uredi izvor]
Sve lofofore su morski organizmi (osim nekih slatkovodnih briozoa), bentoski, sesilni i filtriraju hranu; imaju zaštitni egzoskelet, obično krečnjački. U lofofore se ubrajaju životinje udaljenijeg porijekla. Brahiopodi postoje barem od kambrija, ektoprokta iz ordovicija i foronidi iz devona. Vjerovatno su povezani sa ehinodermatima, a posebno s hemihordatima. U modernim klasifikacijama, zasnovanim na kladističkim metodima, uključeni su u Lophotrochozoa zajedno s pseudocelomatima i acelomatama.
Što se tiče uključivanja Entoprocta u lofophore, zajedno s Bryozoa (= Ectoprocta), njegova trokutasta kruna ne odgovara karakteristikama autentične lofofore, jer za razliku od toga, kod njih trokutasta kruna okružuje usta i anus, a struje hrane su upravo suprotne; pored toga, oni predstavljaju spiralnu segmentaciju zigota, nemaju ostatke celoma i trodimenzionalnu tjelesnu organizaciju, a forme larve i metamorfoza jasno je različita, što ih dalje odvaja od pravih lofofora.
Filogenija
[uredi | uredi izvor]Filogenetske studije položaja hiljada aminokiselina,[4] otkrivaju da koljena Lophotrochozoe+a imaju slijedeće odnose:
| Lophotrochozoa |
| ||||||||||||||||||||||||||||||
Iako je uobičajeno napomenuti da je Ectoprocta sinonim za Bryozoa, strukturna analiza tokom prošlog stoljeća izvještava o sličnostima između Ectoprocta i Entoprocta, tako da se oba koljena mogu smatrati briozoama.[5] Moderna molekulska filogenetička analiza potvrđuje njihove međuodnose[6] i zajedništvo sa Cycliophora.[4]
Galerija
[uredi | uredi izvor]-
Lingula anatina -
Kolonija Bryozoa -
-
Kolonija Pedicellina cernua
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Hickman, C. P., Ober, W. C. & Garrison, C. W., 2006. Principios integrales de zoología, 13ª edición. McGraw-Hill-Interamericana, Madrid (etc.), XVIII+1022 pp. ISBN 84-481-4528-3
- ^ Brusca, R. C. & Brusca, G. J., 2005. Invertebrados, 2ª edición. McGraw-Hill-Interamericana, Madrid (etc.), XXVI+1005 pp. ISBN 0-87893-097-3.
- ^ Jefferies, R. P. S., 1986. The Ancestry of the Invertebrates. British Museum (Natural History), London.
- ^ a b Torsten H. Struck et al. 2014, Platyzoan Paraphyly Based on Phylogenomic Data Supports a Noncoelomate Ancestry of Spiralia. Molecular Biology and Evolution, Volume 31, Issue 7, 1 July 2014, Pages 1833–1849, https://doi.org/10.1093/molbev/msu143
- ^ Nielsen, C. (1985). Animal phylogeny in the light of the trochaea theory. Taxa_Nom Biol. J. Linn. Soc., 25, 243-99
- ^ Hausdorf B et al. 2007, Spiralian phylogenomics supports the resurrection of Bryozoa comprising Ectoprocta and Entoprocta. Mol Biol Evol. 2007 Dec;24(12):2723-9
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]