Mars Reconnaissance Orbiter
Organizacija | NASA |
---|---|
Glavni ugovarači | Lockheed Martin Space Systems, Univerzitet u Arizoni, Johns Hopkins University Applied Physics Laboratory, Italijanska svemirska agencija, Malin Space Science Systems, JPL |
Trajanje misije | 6 godina |
Masa | 2,180 kg sa gorivom |
Mars Reconnaissance Orbiter je letjelica namijenjena za istraživanje Marsa. Ulaskom u orbitu oko Marsa u martu 2006., letjelica je postala njegov 4. vještački satelit. MRO je istražila područja za slijetanje rovera i letjelica na Mars: Phoenix i Mars Science Laboratory
Putovanje
[uredi | uredi izvor]Lansirana 12. augusta 2005. godine raketom Atlas V-401.[1] Letjelica je do Marsa došla za 7,5 mjeseci nakon 4 korekcije putanje, tj. u martu 2006. godine. 6 motora je moralo gorjeti 27 minuta da bi smanjili brzinu od 10450 km/h na 6800 km/h. Letjelica je ušla u jako eliptičnu orbitu najbližu Marsu na 300 km, a najudaljeniju od Marsa 45.000 km. Kasnije je tačka gdje je najudaljenija od Marsa smanjena na 450 km, a oko njega obilazi svakih 35 sati. Za smanjenje brzine korištena je metoda aerobrakinga.
Instrumenti
[uredi | uredi izvor]Cilj MRO-a je potraga vode na Marsu i istraživanje tla. Na sebi nosi 6 naučnih instrumenata.
Kamere-HiRISE - Kamera visoke rezolucije, CTX - Konteksna kamera, MARCI - Kamera u boji
Spektrometri - Spektrometar za skupljanje podataka o Marsu
Radiometar - MCS (Mars Climate Sounder)
Radar - SHARAD (Shallow radar
Gravity Field Investigation Package - paket za istraživanje gravitacionog polja
Atmospheric Structure Investigation Accelerometers - istraživanje strukture atmosfere
Electra UHF Communications and Navigation Package - navigacijski paket
Optical Navigation Camera - optička kamera za navigaciju
Ka-band Telecommunications Experiment Package - telekomunikacijski paket
Energija
[uredi | uredi izvor]MRO dobiva energiju iz dviju solarnih ploča od kojih svaka ima 11 kvadratnih metara. Svaka se može pomicati gore-dole, lijevo-desno. Spojene daju napon od 32 V, a svaka od njih pretvori 26% Sunčeve energije u električnu. Za skladištenje energije se koriste dvije nikl-hidridne baterije. Također je kompjuter na MRO-u otporan u slučaju Sunčevih baklja.
Telekomunikacije
[uredi | uredi izvor]Za "razgovor" letjelice i kontrole misije se koristi velika antena sa dva pojačala. Postoje još dvije manje antene za hitne slučajeve.
Motori
[uredi | uredi izvor]Letjelica ima 1187 kg goriva, a čak 70 % se iskoristilo za ulazak u orbitu oko Marsa. Sonda ima 20 raketnih potisnika.
- 6 velikih - zajedno stvaraju potisak od 1020 N
- 6 srednjih - vrše korekcije putanje - svaki stvara 22 N potiska
- 8 malih - vrše kontrolu visine - jedan stvara 0,9 N potiska
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "ILS To Launch Mars Reconnaissance Orbiter For NASA On Atlas V". International Launch Services. Arhivirano s originala, 11. 3. 2006. Pristupljeno 30. 6. 2006.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- (en) Mishkin, Andrew (2004). Sojourner : An Insider's View of the Mars Pathfinder Mission. New York: Berkeley Books. ISBN 0-425-19199-0.
- (en) Squyres, Steve (2005). Roving Mars: Spirit, Opportunity, and the Exploration of the Red Planet. New York: Hyperion. ISBN 1-4013-0149-5.
- (en) Read, Peter L. & Lewis, Steven L. (2004). The Martian Climate Revisited: Atmosphere and Environment of a Desert Planet. Berlin: Springer. ISBN 3-540-40743-X.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- (en) Zubrin, Robert (1997). The Case for Mars. London: Pocket Books. ISBN 0-684-83550-9.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]- http://marsprogram.jpl.nasa.gov/mro/
- https://web.archive.org/web/20090422152759/http://www.mrotoday.com/mro_today_body.htm