Paul Ehrlich
Paul Ehrlich | |
---|---|
Rođenje | 14. mart 1854. |
Smrt | 20. august 1915. |
Polje | medicina |
Istaknute nagrade | Nobelova nagrada za medicinu |
Paul Ehrlich (14. mart 1854 - 20. august 1915) bio je njemački naučnik, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1908.[1][2] Poznat je po svojim radovima iz hematologije, imunologije i hemoterapije. Ehrlich je predvidio otkriće autoimuniteta i nazvao ga "horror autotoxicus". Autor je termina "hemoterapija". Također je autor koncepta "magičnog metka", i prvi je u svojim radovima opisao barijeru krv-mozak.
Život i otkrića
[uredi | uredi izvor]Rođen u jevrejskoj porodici 14. marta 1854. u Strehlenu (Šleska, danas Poljska). Kao učenik i student medicine zanimao se za proučavanje tkiva pod mikroskopom.
Doktorirao je na Univerzitetu u Leipzigu na temu istraživanja bojenih tkiva ("Beiträge zur Theorie und Praxis der histologischen Färbung"). Radeći na klinici Charité u Berlinu, dobio je poziv od Roberta Kocha da pređe na Institut za zarazne bolesti u Berlinu. U institut je prešao 1891.
Ehrlich je proveo dvije godine u Egiptu, oporavljajući se od tuberkuloze. Kasnije je radio na razvoju seruma protiv difterije.
Ove djelatnosti inspirisale su ga da definira „teoriju bočnih lanaca“ (Seitenkettentheorie) iz 1897. Ova teorija je objasnila dejstvo seruma i omogućila mjerenje količine antigena. Godine 1896. Ehrlich je postao direktor novoosnovanog Instituta za proučavanje seruma (Institut für Serumforschung und Serumprüfung). Tu je Ehrlich proučavao hemoterapiju i zarazne bolesti.
Godine 1906. je otkrio strukturnu formulu atoksila, jedinjenja koje je predstavljalo lijek za bolest spavanja. Zajedno sa svojim učenikom Sahachiro Hataom, 1909. je razvio Salvarsan, lijek protiv sifilisa. Ovo je bilo epohalno otkriće koje je utrlo put ka otkriću drugih lijekova, poput penicilina i drugih antibiotika.
Umro je od moždanog udara 20. augusta 1915, u 62. godini.
Teorija magičnog metka
[uredi | uredi izvor]Koncept magičnog metka proistekao je iz prakse njemačkih hemičara 19. vijeka, koji su selektivno bojili različita tkiva različitim bojama (kontrastima), u svrhu analize tkiva i bakterija. Ehrlich je smatrao da ako bi mogao da se izdvoji organizam izazivač bolesti, onda bi toksin za uništenje tog organizma mogao da se uvede uz pomoć kontrasta koji se prima za taj organizam. Otuda, magični metak bi selektivno uništio samo izazivača bolesti.
Problem sa ovim konceptom je u tome što boja agensa nema uvijek veze sa njegovim biološkim djelovanjem.
U današnjoj medicini, ovaj koncept je dobio ekvivalent uvođenjem u praksu monoklonalnih antitijela.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]- Nobelov muzej: Biografija Paula Ehrlicha Arhivirano 30. 10. 2001. na Wayback Machine
- Tekst o Paulu Ehrlichu
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "Paul Ehrlich | German medical scientist". Encyclopedia Britannica (jezik: engleski). Pristupljeno 9. 9. 2019.
- ^ "The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1908". NobelPrize.org (jezik: engleski). Pristupljeno 9. 9. 2019.