Stopalo
Stopalo (lat. pes) je anatomska struktura mnogih kičmenjaka. To je vršni dio noge,koji nosi težinu tijrla i omogućuje kretanje. Kod mnogih životinja s nogama, stopalo je zasebni organa+ na terminalnom dijelu noge koji se sastoji od jednog ili više segmenata ili kostiju, uglavnom uključujući kandže ili nokte.[1][2] [3] [4][5][6]
Pregled i plan građe
[uredi | uredi izvor]Stopalo – kod kopnenih kičmenjaka – je dio donjih ekstremiteta (nogu. Tokom evolucije, brojnost kostiju u stopalu se smanjivao, što se osobito odnosi na korijen stopala (basipodium), čije susu se pripajale susjednim skeletnim elementima, a neke su i potpuno iščezle.[7]
Djelomično smanjenje pretrpio je srednji red kostiju (centralia ili medialia). Od većih životinjskih skupina, uveliko izmijenjeno stopalo, u odnosu na osnovni plan građe, imaju gmizavci i ptice. Kod gmizavaca, u korijenu stopala, zbog srašćivanja, postoje samo dvije kosti: calcaneus (petna) i astrogalus (ostruga), izuzev guštera, koji u ovom dijelu skeleta imaju samo jedna kost.
Broj stopalskih kostiju je često smanjen na dvije do tri, a ostale srastaju sa zastopalskim kostima. Posljedica tih promjena je pokretanje stopala pod uglom, preko međustopalnog zgloba, a broj prstiju sveden je na četiri, jer peti je obično zakržljao. Kod ptica, od četiri prsta, tri su okrenuta prema naprijed. U korijenu stopala kod njih više nema niti jedne samostalne kosti, budući da su predačke jsrasle sa cjevanicom u jedinstvenu goljeničnostopalnu kost (tibiotarsus), dok je distalni kraj stopala (tarsalia) srastao sa evolucijski ranije sraslim kostima grane stopala (metatarsus) u vrlo izduljenu kost pisak (tarsometatarsus). To uvjetuje da se stopalo pokreće isključivo preko međustopalnog zgloba. Kod sisara, od kostiju korijena stopala su preostale samo dvije: skočna kost (calcaneus) i petna kost (talus, astragalus). Ostale kosti stopala kod njih su jedna slobodna srednja kost i četiri u distalnom dijelu, od kojih je četvrta srasla (s petnom kosti) u kuboidnu ili kvadratnu kost.
Sisarsko stopalu obično ima po pet razvijenih prstiju, a često postoji i mala pretpalčana kost (praehallux), analogno kosti zvanoj praepollex u prednjim ekstremitetima. Vodozemci, gmizavci i mnogi niži sisari, majmuni (uključujući i čovjeka) oslanjaju se na cijelo stopalo (plantigrada), ptice i zvijeri se oslanjaju na prste (digitigrada), a kopitari samo na vrhove prstiju (unguligrada).[8][2] [3] [4][5][6]
Stopalo čovjeka
[uredi | uredi izvor]Stopalo čovjeka je krajnji dio donjih udova (nogu), koji se oslanja o tlo. Ono:
- nosi težinu cijelog tijela i
- omogućava stajanje i hodanje.
Gornja površina stopala se zove poleđina (dorsum pedis), a donja je taban (planta pedis). Kostur ovog dijela čine kosti stopala (u užem smislu ili zastopalo), grana stopala (metatarsus) i članci prstiju. Tarzus čini sedam kostiju koje su raspoređene u dva reda. Najveće su gležnjačna ili gležanjska kost (talus), koja se zglobljava s kostima potkoljenice, gradeći s njima gornji nožni zglob, i petna kost (calkaneus), koja je osnova pete (zadnjeg, zaobljenoga dijela stopala). Grana stopala (metatarsus ili srednje stopalo) sadrži pet kostiju koje spajaju tarzus sa prstima, u kojima ima ukupno 14 članaka (falangi). Poleđina stopala pokriven je tankom kožom ispod koje su krvni sudovi i tetive mišića ekstenzora stopala i prstiju. Taban je prekriven čvrstom debelom kožom, ispod koje je zaštitni sloj masnog tkiva i čvrsta vezivna ploča (tabanska aponeuroza). Stopalo je lagano udubljeno, tako da ima dva svoda, uzdužni i poprečni, koji se postupno oblikuju na phodanja (djeteta). Na podlogu se oslanja samo na tri tačke, a to su:
- donji prošireni dio (kvrga) petne kosti
- glavica prve i
- glavica pete metatarzusne kosti.[3]
Između njih postoje tri luka (unutrašnji i vanjski uzdužni te prednji poprečni), koji podržavaju tetive i mišići, a koji su bitni za normalnu funkciju stopala. Svodovi i lukovi stopala često se spuštaju zbog opterećenja, pa nastaju statički izazvane deformacije:
- ravno ili spušteno stopalo (pes planus),
- spušten i proširen prednji dio stopala (pes transversoplanus), što je obično obično praćeno izvrnutim nožnim palcem (hallux valgus). Takve deformacije su često posljedica upotrebe fiziološki neprikladne obuće, što vremenom izaziva bolovi u stopalima i listovima, a moguće su i otekline (edemi) oko gležnja.
Mišići
[uredi | uredi izvor]Leđni dio
[uredi | uredi izvor]Mišić | Polazište | Hvatište | Arterija | Nerv | Aktivnost | Antagonist |
---|---|---|---|---|---|---|
Musculus extensor digitorum brevis | Petna kost | Palac | Duboki peronealni živac | Ekstenzija 2., 3. i 4. prsta | Musculus flexor digitorum longus, musculus flexor digitorum brevis | |
Musculus extensor hallucis brevis | Petna kost | Baza proksimalne falange nožnog palca | Duboki peronealni živac | Ekstenzija nožnog palca | Fleksija musculus hallucis brevis |
Taban
[uredi | uredi izvor]Prvi sloj
[uredi | uredi izvor]Mišić | Polazište | Hvatište | Arteryija | Nerv | Aktivnost | Antagonist |
---|---|---|---|---|---|---|
Musculus abductor hallucis | Medijalni nastavak petne kosti, flexor retinaculum stopala, Dlanska aponeuroza | Medijalna strana baze proksimalne kosti falange prvog prsta | Medijal tabanski živac | Abdukcija nožnog palca | Musculus adductor hallucis | |
Musculus flexor digitorum brevis | Medijalni nasravak petne kosti, dlanska aponeuroza, međumišićna pregrada | Srednje falange 2.–5. prsta | Medijalni tabanski živac | Fleksija bočnih strana četiri | Musculus extensor digitorum longus, musculus extensor digitorum brevis | |
Musculus abductor digiti minimi | Tabanska aponeuroza | Peti nožni prst ili njegove falange | Bočna tabanska plantar arterija | Bočni tabanski živac (S1 – S2) | Fleksija i abdukcija petog nožnog prsta | Musculus flexor digiti minimi brevis |
Drugi sloj
[uredi | uredi izvor]Mišić | Polazište | Hvatište | Arterija | Nerv | Aktivnost | Antagonist |
---|---|---|---|---|---|---|
Musculus quadratus plantae | Petna kost | Tetiva musculus flexor digitorum longus | Bočni tabanski živac (S1 – S2) | Pomaže fleksiju musculus flexor digitorum longus u dubokim zglobovima | ||
Musculus lumbricus | Tetive musculus flexor digitorum longus | Medijalni aspekt ekspanzije ekstenzora bokova proksimalnih falangi četiri prsta | Bočna tabanska arterija, arterije tabanskog svoda i četiri metatarzalne i tabanske arterije | Bočni tabanski živac (tri bočna lumbrikala) i medijalni tabanski (prvi lumbrikal) | Održava ekstenziju prstiju u zglobovima između njih |
Treći sloj
[uredi | uredi izvor]Mišić | Polazište | Hvatište | Arterija | Nerv | Aktivnost | Antagonist |
---|---|---|---|---|---|---|
Musculus flexor hallucis brevis | Medijalni tabanski živac | Fleksija nožnog palca | Musculus extensor hallucis longus | |||
Musculus adductor hallucis | Bočni tabanski živac | Addukcija nožnog palca | Musculus abductor hallucis | |||
Musculus flexor digiti minimi | Peta metatarzalna kost | Falangna kost petog nožnog prsta | Bočni tabanski živac (površinska grana) | Ekstenzija i addukcija malog nožnog prsta | Abdukcija musculus abductor digiti minimi |
Četvrti sloj
[uredi | uredi izvor]Mišić | Polazište | Hvatište | Arterija | Nerv | Aktivnost | Antagonist |
---|---|---|---|---|---|---|
Musculus dorsal interossei | Bočni tabanski živac | Abdukcija nožnih prstiju | Tabanski međukostni mišići | |||
Musculus plantar interossei | Metatarzus | Proksimalne falange | Bočni tabanski živac | Addukcija nožnih prstiju | Musculi dorsalis interossei stopala |
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Romer A. S., Parsons T. S. (1977). The Vertebrate Body. Philadelphia, PA: Holt-Saunders International. ISBN 0-03-910284-X.
- ^ a b Campbell N. A.; et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. Eksplicitna upotreba et al. u:
|author=
(pomoć) - ^ a b c Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001). Biologija 8. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 9958-10-396-6.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
- ^ a b Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ^ a b Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ^ a b Hadžiselimović R., Maslić E. (1996). Biologija 1. Sarajevo: Federecija Bosne i Hercegovine – Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta.
- ^ Hadžiselimović R. (1986). Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-9344-2-6.
- ^ Drake R., Vogl A. W., Mitchell A.W. M. (2014). Gray's anatomy for students, 3rd Edition. Philadelphia, Pa: Elsevier. ISBN 9780702051319.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)