Vedran Smailović
| Vedran Smailović | |
|---|---|
 Smailović 1992. | |
| Osnovne informacije | |
| Rođenje | 11. novembar 1954 Sarajevo, Jugoslavija |
| Žanrovi | Klasična muzika |
| Zanimanje | Violončelista, kompozitor, pedagog |
| Instrumenti | Viola, violina, violončelo |
Vedran Smailović (rođen 11. novembra 1956), poznat kao "violončelista Sarajeva", jest bosanskohercegovački muzičar. Tokom opsade Sarajeva svirao je Albinonijev Adagio u g-molu u razrušenim zgradama, a često pod prijetnjom snajpera svirao je i na sahranama. Njegova hrabrost inspirisala je muzičke numere i roman. Preselio se u Sjevernu Irsku i radi kao kompozitor, dirigent i izvođač. Njegovo sviranje Albinonijevog Adagia predstavljeno je u knjizi pod nazivom "Priča poput vjetra".
Pozadina
[uredi | uredi izvor]Svirao je u Sarajevskoj operi, Sarajevskoj filharmoniji, Simfonijskom orkestru RTV Sarajevo i Narodnom pozorištu Sarajevo.
Violončelista Sarajeva
[uredi | uredi izvor]Smailović je zaokupio maštu ljudi širom svijeta svirajući na svom violončelu, a ponajviše izvodeći Albinonijev Adagio u g-molu dvadeset i dva dana, na razrušenom trgu sarajevske tržnice nakon što je minobacačka granata ubila dvadeset dvoje ljudi koji su čekali hranu. Uspio je napustiti Sarajevo 1993, tokom druge godine opsade koja je na kraju trajala 1.425 dana, od 5. aprila 1992. do 29. februara 1996.[1] Često se pogrešno identificira kao član Sarajevskog gudačkog kvarteta, koji je svirao tokom opsade.[2]
U njegovu čast kompozitor David Wilde napisao je komad za solo violončelo "The Cellist of Sarajevo", koji je snimio Yo-Yo Ma. Paul O'Neill je opisao njegove nastupe kao inspiraciju za "Badnje veče/Sarajevo 12/24" Savatagea i Trans-Siberian Orchestra. Pjevač John McCutcheon također je napisao pjesmu njemu u čast, "Na ulicama Sarajeva". Južnoafrički pjevač i tekstopisac Coenie de Villiers napisao je pjesmu na afrikaansu pod nazivom "Die tjeiis van Sarajevo (Violončelista iz Sarajeva)", koja je uvrštena u njegov album Hart van glas (Srce od stakla) iz 2011.
Kanadska spisateljica Elizabeth Wellburn radila je sa Smailovićem na stvaranju knjige za djecu Echoes from the Square (1998). Drugi kanadski autor, Steven Galloway, bazirao je lik na Smailoviću u svom bestseleru iz 2008, Sarajevski violončelist. U knjizi, neimenovani violončelista svira svakog dana u 16:00 22 dana, uvijek u isto vrijeme i na lokaciji, u čast 22 osobe ubijene minobacačkom bombom dok su 26. maja 1992. stajale u redu za hljeb, uključujući vrijeme minobacačkog napada, je izmišljeno.[3] Smailović je javno izrazio ogorčenje zbog objavljivanja knjige, rekao je: "Kradu mi ime i identitet" i dodao da očekuje odštetu, izvinjenje i obeštećenje.[3] Godine 2012. održan je sastanak između Smailovića i Gallowaya tokom kojeg je ovaj drugi uvjeravao da ne misli ništa loše prikazujući fiktivni događaj.[4]
Nastavak karijere
[uredi | uredi izvor]Izbjegao je iz Sarajeva krajem 1993. i od tada je bio uključen u brojne muzičke projekte kao izvođač, kompozitor i dirigent. Sada živi u Warrenpointu, Sjeverna Irska.
Smailović je proglašen herojevim herojem od The My Hero Projecta.[5]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "Photo Gallery: The Siege Of Sarajevo". RadioFreeEurope/RadioLiberty. Pristupljeno 7. 6. 2017.
- ^ "The Story of the Sarajevo String Quartet with Dr. Dijana Ihas". Welcome to the website of Music for Young Violinists!. Arhivirano s originala, 7. 9. 2017. Pristupljeno 7. 6. 2017.
- ^ a b Sharrock, David (17. 6. 2008). "Out of the war into a book and into a rage". The Australian. Pristupljeno 31. 1. 2012.
- ^ Deryk Houston (27. 1. 2012). "Vedran Smailović – "The Cellist of Sarajevo"". Economic Voice. Arhivirano s originala, 8. 4. 2019. Pristupljeno 25. 7. 2024.
- ^ "Vedran Smailovic". The My Hero Project. Pristupljeno 5. 12. 2016.