UDK 69.009.182:666.97 Primljeno 11. 12. 1999.

Regulativa u području
građenja betonom
Jovo Beslać
Ključne riječi J. Beslać Stručni rad
građenje betonom, Regulativa u području građenja betonom
regulativa,
norme, U radu je analizirano stanje naše regulative u području građenja betonom. Razmotrene su mogućnosti
kloridna korozija, izlaza iz sadašnjeg nepovoljnog stanja. Osnovna konstatacija autora je zastarjelost i poddimenzioniranost
trajnost, specificiranih temeljnih svojstava, što je ilustrirano stanjem regulative i graditeljske prakse pri građenju u
morska okolina uvjetima agresivnog djelovanja morske okoline, što se prije svega odnosi na konkretna građenja jadranskih
mostova u Hrvatskoj od prije otprilike 25 godina i danas.

Key words J. Beslać Professional paper

construction with Regulations in concrete industry
concrete,
legislation, Current regulations in the field of concrete-based constructions is analyzed in the paper. Possibilities
standards, for overcoming the current unfavorable situation are presented. The author's principal assertion is that
chloride corrosion, the present legislation is outdated and that the specifications regarding basic properties are too lax.
durability, This assertion is illustrated by the current legislation and practices relating to construction in
marine environment aggressive marine environment, which primarily concerns bridges on the Adriatic coast in Croatia that
have been built over the past twenty-five years.
Mots clés J. Beslać Ouvrage professionel
constructions en béton, La réglementation des constructions en béton
réglementation,
normes, L’article analyse l’état de notre réglementation en matière de constructions en béton. On étudie les
corrosion par chlorures, possibilités de sortir du mauvais état actuel. L’auteur observe essentiellement que les propriétés
durée de vie, fondamentales spécifiées sont désuètes et sous-dimensionnées, ce qu’il illustre par l’état de la
milieu marin réglementation et de la pratique du génie civil dans les conditions de l’action agressive du milieu marin, en
visant particulièrement la construction des ponts sur l’Adriatique en Croatie depuis 25 environ jusqu’à nos
jours

Schlüsselworte: J. Beslać Fachbericht

Betonbau, Verordnungen im Bereich des Betonbaus
Verordnungen,
Normen, Im Artikel wird der Stand der kroatischen Verordnungen im Bereich des Betonbaus analysiert. Erläutert
Chlorid-Korrosion, sind Möglichkeiten der Lösung des gegenwärtigen unzusagenden Zustandes. Die Grundfeststellung des
Dauerhaftigkeit, Verfassers ist die Überlebtheit und die ungenügende Dimensionierung der spezifischen
Meerumgebung Grundeigenschaften, was illustriert wird mit dem Stand der Verordnungen und der Baufachpraxis beim
Bauen im Umständen der agressiven Wirkung der Meerumgebung. Das bezieht sich vor allem auf
konkretes Bauen der Brücken an der Adria in Kroatien vor etwa 25 Jahren und heute.

Autor: Prof. dr. sc. Jovo Beslać, dipl. ing. građ., Institut građevinarstva Hrvatske, Zagreb, Janka Rakuše 1

GRAĐEVINAR 52 (2000) 4, 209-215 209

Regulativa o građenju betonom J. Beslać

1 Uvod desetak zasebnih norma (samo za pojedine podvrste). No-

vi propisi razvijenih zemalja i prijedlozi europskih norma
U razvijenom je svijetu normalno da su regulativni doku-
jednim dokumentom pokrivaju sve te vrste betona.
menti u stalnom razvoju (usavršavanjima, dopunjavanjima
i izmjenama). Ubrzani tehnološki razvoj to logično i nuž- Pravilnik je vrlo kompliciran i nedorečen u području utvr-
no traži. Uobičajeno se osnovni normni dokumenti dopu- đivanja svojstava i potvrđivanju sukladnosti, koje jedva
njavaju ili mijenjaju nakon svakih najviše 5 godina. U razumiju i malobrojni stručniji predstavnici njegove pro-
bivšoj državi to je pravilo, makar i samo formalno, vrijedi- vedbe u praksi. Ima npr. tri osnovna i sedam ili osam par-
lo i u nas. cijalnih kriterija kontrole i dokazivanja marke betona, što
Međutim, stjecajem poznatih okolnosti i našeg zaostajanja propisi većine razvijenih zemalja rješavaju s najviše dva
u praćenju i preuzimanju dostignuća svjetskog tehnološ- ili tri. Specifikacije posebnih svojstava betona (nepropus-
kog razvoja stanje se u nas općenito, pa i u području gra- nosti npr. i otpornosti na razna korozivna djelovanja) bitne
đenja betonom, gotovo alarmantno pogoršalo. Naši sadaš- za trajnost betonskih i armiranobetonskih konstrukcija
nji i osnovni normativi u području građenja betonom stari potpuno su ispuštene.
su 25 i više godina, doduše ne i formalno, ali stvarno i sa- Potpuno nedefiniran i nespecificiran ostao je i problem
držajno jesu. Primjerima je to ovdje i potvrđeno. kontrole i osiguranja kvalitete betona, koji bi morao biti
Hitne promjene, odnosno poboljšanja nužni su. Put je vje- osnova specifikacija. Stanje je u tom području u nas i
rojatno zacrtan: preuzimanje europskih normi (EN). danas prilično kaotično. U Zagrebu npr. ima gotovo
četrdesetak proizvođača i prodavača betona od kojih samo
2 Stanje nekoliko najvećih ima kako-tako organiziranu kontrolu.
Osnovni normni dokument u području građenja betonom, Posebno slabo, gotovo nikako su specificirani problemi
Pravilnik o tehničkim normativima za beton i armirani trajnosti betonskih konstrukcija. Funkcionalni eksploata-
beton (PBAB), primjenjuje se od 1987. godine i ne čini se cijski vijek, koji je danas temeljna tema i preokupacija
"prestarim". Međutim, treba imati na umu da su pripreme brojnih svjetskih stručnih organizacija, jedva da je i spo-
za njegovo donošenje počele gotovo petnaestak godina menut, što već danas ima goleme izravne gospodarske šte-
prije i da su približno toliko bile stare i specifikacije koje te. Za ovo područje ostao je na snazi Pravilnik još iz 1970.
su primijenjene za njegovo formuliranje. Naime, na prijaš- godine koji ne uvjetuje gotovo ništa.
nji je pravilnik (iz 1971. godine), izrađen prema starim
Problem trajnosti betonskih, posebno armiranobetonskih
švicarskim normama, bilo toliko primjedaba i pritužba da
konstrukcija danas je osnovni, gotovo egzistencijalni pro-
je već nakon dvije ili tri godine u tadašnjim stručnim orga-
blem građenja betonom u svijetu općenito. Na njegovu
nizacijama pokrenuta ozbiljna akcija za njegove dopune i
rješavanju rade brojni istraživači, institucije i stručne
izmjene. Nejasni i suprotstavljeni stavovi nisu se ni tije-
organizacije diljem svijeta. Već je novi CEB-FIP-ov mo-
kom nekoliko godina dogovaranja i raspravljanja uspije-
del propisa za beton iz 1990. godine [8] tomu posvetio
vali usuglasiti ni prihvatiti konačni tekst dopuna i izmjena.
odgovarajuću pažnju uvjetujući da:
U takvoj situaciji iskorišten je tada novi CEB-FIP-ov mo-
"Betonske konstrukcije treba projektirati, izvoditi i koris-
del normativa za betonske konstrukcije, objavljen 1978.
titi se njima na način da pod očekivanim utjecajem okoli-
godine. U nadležnim je forumima donesena odluka da se
ne zadrže svoju sigurnost, funkcionalnost i prihvatljiv iz-
prema tom dokumentu izradi potpuno novi pravilnik. Ras-
gled tijekom eksplicitnog ili implicitnog razdoblja vreme-
prave o njemu, provjere i usuglašavanja trajali su još goto-
na bez potrebe nepredviđenih visokih troškova održavanja
vo desetak godina, tako da je novi PBAB stupio na snagu
i popravljanja".
tek krajem 1987.godine sa specifikacijama već tada starim
više od 10 godina. Ovaj nedopustivi manjak u našim sadašnjim propisima za
građenje betonom najbolje i najdramatičnije se očituje na
Već su tada bile uočene tri osnovne zamjerke: primjerima naših jadranskih mostova, i starijih (Šibens-
• nekompletnost kog, Virskog, Paškog i Krčkog) i novijih (Masleničkog i
• nedorečenost i složenost Dubrovačkog).
Ovi stariji su zbog kloridne korozije armature danas, na-
• nespecificirana trajnost.
kon, u prosjeku, jedva 25 godina iskorištavanja, u stanju
Nekompletan je zbog toga što se odnosi samo na kons- nužne sanacije i zaštite. Često se u nas spekulira da je
trukcije od običnog i armiranog betona. Ne pokriva ni greška kod ovih starijih jadranskih mostova bila u nepri-
lagani ni teški niti prednapeti beton. Za prednapete kons- hvaćanju tadašnjih propisa i prakse razvijenog svijeta. Je li
trukcije ostao je na snazi stari pravilnik iz 1971. godine s baš tako? Razmotrimo li osnovne parametre trajnosti ar-
neadekvatnim uvjetima. Za lagane betone doneseno je miranobetonskih konstrukcija u kloridno agresivnoj okolini

210 GRAĐEVINAR 52 (2000) 4, 209-215

J. Beslać Regulativa o građenju betonom

- kvalitetu betona (prvenstveno v/c faktor) Na našim novim jadranskim mostovima, ako ih na vrijeme
- debljinu betona zaštitnog sloja ne zaštitimo, čekaju nas slični problemi kao i na starijima,
to prije što se procesi kloridne korozije s porastom tempe-
- dodatne mjere zaštite
rature značajno ubrzavaju. Prema istraživanjima S. Rosta-
na nekim tipičnim mostovima projektiranim i građenim ma [12] njihova se brzina pri porastu srednje temperatu-
približno u to isto vrijeme (tablica 1.) uočit ćemo da i nije. re okoline za 10ºC do 20ºC gotovo udvostručuje. Njego-
Ti su parametri tada bili slični i na našim i na sličnim mos- vi dijagrami na slikama 1. i 2. to i grafički i numerički
tovima (u sličnoj okolini) u razvijenim zemljama. potvrđuju.
Tablica 1. Osnovni parametri trajnosti nekih tipičnih
armiranobetonskih mostova u nas i u svijetu
izvedenih prije otprilike 25 godina u kloridno
agresivnoj morskoj okolini
Parametri Krčki most Öland [3] Gimsoy.[4]
trajnosti 1976./1980 (Švedska) (Norveška)
. 1968./1972 1979./1980.
MB temelji - 30 35
stupovi 40 30 35
rasponska 50 45 40
konstrukcija
Zaštitni temelji 30 - 50
sloj
[mm]
stupovi 25 30 50
rasponska 25 30 30
konstrukcija
Slika 1. Zaštitni slojevi betona potrebni u različitim klimatskim
Sanacija i zaštita Gimsoystraumen mosta završena je pret- uvjetima (uz 50%-tnu vjerojatnost) da količina klorida u zoni
armature za 50 godina ne bi prešla kritičnih 0,1% [12]
prošle godine a Öland (još uvijek najduži most u Europi)
vjerojatno se još sanira. Na Ölandu se npr. već ranih 1980.-
ih pojavila značajna korozija armature stupova u zoni pli-
me i oseke i čak 5 do 6 m u moru. Ranih 1990.-ih već je
sanirano 110 stupova uz cijenu od 48 milijuna američkih
dolara [3].
Razvijeni svijet je nakon ovih i brojnih drugih sličnih spo-
znaja značajno pooštrio prethodno navedene osnovne kri-
terije kvalitete armiranobetonskih konstrukcija u kloridno
agresivnoj okolini, što mi, nažalost, još uvijek nismo, ba-
rem ne u dovoljnoj mjeri (tablica 2.).

Tablica 2. Osnovni parametri trajnosti nekih tipičnih

armiranobetonskih mostova u nas i u svijetu,
izvedenih ovih godina u kloridno agresivnoj
morskoj okolini
Parametri Maslenički Dubrovač. Great Belt Raftsundet
trajnosti gl. 1996./1998 1999./2000 (Danska) [2] (Norv.) [4]
Slika 2. U modernijem probabilističkom pristupu, koji se tek
elem. . . 1988./1998. 1996./1998.
razrađuje, zaštitni slojevi betona potrebni za optimalni
v/c 0,40 0,40 0,32-0,36 0,34 10%-tni rizik pojave korozije nakon 50 godina vidljivo se
MB 40 45 65 65 povećavaju [12]
Zašt. sloj 50 50(40) 70 120 temelji u
[mm] moru Rezultati ispitivanja izvršeni posljednjih godina na našim
75 stupovi starijim jadranskim mostovima (Virskom, Paškom i Krč-
55 greda kom) potvrđuju ovaj Rostamov pristup i treba ih iskoristiti
Dodatne - - epoksidne posebne za kreiranje kriterija naših budućih propisa za građenje be-
mjere katodne mjere bet. i tonom u jadranskoj okolini. Pri tome je nužno imati na
zaštite silanske njegovanja umu da je stanje na Krčkom mostu nešto povoljnije i od

GRAĐEVINAR 52 (2000) 4, 209-215 211

Regulativa o građenju betonom J. Beslać

onog na Virskom i Paškom i od onog na navedenim skan-

dinavskim mostovim. Prema tim istraživanjima [14] na
izloženijoj i osjetljivijoj konstrukciji malog luka Krčkog
mosta koncentracija klorida u zoni armature prešla je kri-
tičnu vrijednost od 0,1% na beton (0,4% na cement) i ar-
matura iz inicijacijskog vjerojatno već ušla u propagacijski
period na samo oko 20% do 30% ukupnih površina (pre-
težno onih bliže moru). Na ostalom dijelu ta je koncentra-
cija još u prvih 1 do 2 cm betona (slika 3.).

Slika 4. Dijagrami promjene koncentracije klorida u zoni armatu-

re (na dubini 2,0 do 3,0 cm) po visini stupova S20 (na Sv.
Marku) i S28 (na Krku) (1 i 2 - pojasnice stupa S28 i S20
prema Crikvenici i 3 - rebro stupa S20 prema Sv. Marku)
[14]

Pored kloridne korozije armature značajan problem naših

jadranskih mostova, posebno onih u sjevernom dijelu, jest
istodobno djelovanje smrzavanja, koje s jedne strane zna-
čajno povećava koeficijent difuzije klorida i ubrzava nji-
hov prodor u beton, a s druge značajno umanjuje otpornost
Slika 3. Karakteristični dijagrami sadašnje koncentracije klorida
u betonu zaštitnog sloja malog luka Krčkog mosta (1 - u
betona na smrzavanje. Pri nedavnom ispitivanju otpornosti
tjemenu i 2 - u petama) [14] na smrzavanje uzoraka betona promjera 50 mm i visine 56
mm s raznih pozicija malog luka utvrđeno je da se na
Takvo još uvijek relativno povoljno stanje klorida u beto-
uzorcima iz betona zaštitnog sloja s većom koncentraci-
nu zaštitnog sloja Krčkog mosta vjerojatno treba zahvaliti
jom klorida već nakon 25 ciklusa oko zrna agregata formi-
visokoj kvaliteti betona, čija je sadašnja prosječna tlačna
ra i izlučuje bijeli talog kristala kalcijeva hidroksida i taj
čvrstoća iznad 80 MPa [14], i upotrebi splitskog cementa s
beton sadašnje prosječne tlačne čvrstoće iznad 80 MPa
dodatkom zgure visokih peći, koji je tadašnji IGH intuitiv-
razara već nakon 50 ciklusa (slika 5.). Od 10 ispitanih
no nametnuo investitoru i izvođaču, iako je postojala želja
uzoraka čak 7 ih se razorilo nakon 50 do 150 ciklusa smr-
da se upotrijebi čisti portlandski cement iz bližih istarskih
zavanja. Samo 3 su izdržala 300 ciklusa i to 2 s gubitkom
cementara. S cementom iz slovenske cementare Anhovu i
od 50% tlačne čvrstoće. Samo jedan, i to onaj iz tjemena
s “pumpanim” betonom izrađen je dio mosta od razupora
luka i iz sredine presjeka, u koji kloridi nisu još dospjeli,
na niže, uključivo i razupore. Ostali betoni su “kranski” i sa
zadržao je tlačnu čvr-
splitskim cementom. Tek nekoliko godina kasnije eksperi-
stoću iznad 80 Mpa i
mentalno je utvrđeno (još uvijek ne i objašnjeno) da takvi
nakon 300 ciklusa
cementi značajno usporavaju prodor klorida u beton [1].
smrzavanja. Evident-
Međutim nedostatak je Krčkog mosta što mu je projekti- no je da se kroz os-
rani zaštitni sloj betona samo 2,5 cm, koji je umjesto naj- labljeni spoj cement-
manji zapravo tek prosječna vrijednost, a realna je prema nog kamena i agrega-
izvršenim ispitivanjima između 1,0 cm i 4,0 cm i tu ned- ta ubrzava prodor
vojbeno jest učinjena i projektantska i izvođačka greška, klorida pri smrzava-
koja nas danas skupo stoji. nju i odmrzavanju
Koncentracija klorida se na dijelovima konstrukcije mosta betona i da bi te beto-
malog luka otvorenim prema buri (na većem dijelu pre- ne vjerojatno trebalo
ma krčkoj strani) značajno smanjuje s visinom nad mo- aerirati i primijeniti
rem, što slabo vrijedi za stranu prema Sv. Marku, na kojoj manje maksimalno
je prodor klorida općenito intenzivniji nego na krčkoj strani zrno agregata. Treća,
(vjerojatno zbog određenih vrtloženja udara bure)(slika 4.). mjestimično vrlo zna-
Slika 5. Uzorak betona malog luka zasi
Razlike u koncentraciji klorida po visini dijelova konstruk- ćen kloridima nakon 75 cik- čajna vrsta korozije
cije nad morem prije desetak godina bila je još veća [5]. lusa smrzavanja [14] betonskih konstruk-

212 GRAĐEVINAR 52 (2000) 4, 209-215

J. Beslać Regulativa o građenju betonom

cija u našoj morskoj okolini jest biološka korozija jedne betonskih radova. Međutim, ova posljednja nije ni nakon
vrste školjkaša, koji buše svoja staništa u površinskom 7 godina usuglašena na razini zemalja članica CEN-a.
sloju betona i oštećuju mu upravo taj najosjetljiviji i za Prije 3 godine razbijena je na dvije nove: prEN 206-1 za
armiranobetonske konstrukcije najvažniji dio. Na kosnici- svojstva, proizvodnju i potvrđivanje sukladnosti betona i
ma temelja velikog luka utvrđeno je da školjkaš Rocellaria prEN eee za izvedbu. Prvoj je prednacrt bio usuglašen u
Dubia buši u površinskom sloju betona rupe promjera 5 CEN/TC104 pretprošle godine, ali je pao na glasanju u
do 10 mm i dubine do 30 mm (slika 6.). Stručnjaci ZRMK zemljama članicama CEN-a, koje su na njega stavile još
iz Ljubljane su 1989. godine na dubini 4 do 6 m ustanovili oko 200 stranica novih primjedaba, a neke su ga i potpuno
njihovu najveću koncentraciju od otprilike 4000 jedinki po odbile. Prednacrt je ponovno dopunjen i sada je opet na
m2 površine. Deset godina kasnije taj se broj gotovo udvo- glasanju.
stručio. Na susjednom podmorskom tunelu koksare u Najveći je problem upravo u specificiranju trajnosti, za
Bakru taj je problem već tada, prije desetak godina, bio koju je CEN/TC104 na kraju priznao da taj problem u
tolik da su morale biti poduzete mjere iznalaženja ponuđenoj verziji prEN 206-1 nije uspio riješiti. Zaključio
mogućnosti njegove vrlo skupe sanacije i zaštite. Čini se je da za to nema još dovoljno pouzdanih kriterija ni postu-
da navedeni školjkaš buši rupe u krupnijim zrnima paka [9].
mekanog karbonatnog agregata pa bi moguće rješenje
Druga norma prEN eee, koja nema još ni broja, tek je u
moglo biti upotreba tvrđeg agregata manjeg maksimalnog
pripremi. Za prednacrt je zadužena grupa francuskih struč-
zrna.
njaka koju koordinira L. Croix.
Treba imati na umu da će se europske norme za građevin-
ke proizvode prihvaćati i uvoditi u primjenu u paketima, i
to norme za građenje betonom u jednom paketu, koji će
sadržavati oko 100 norma, a usvojit će se tek kad i pos-
ljednja od njih bude prihvaćena. Takav su pristup Komisi-
ja Vijeća Europe i CEN dogovorili još prije desetak
godina kad je među njima došlo do ozbiljnog nesuglasja.
Kad su, naime, 1988. godine utvrđene i 1989. godine
objavljene smjernice za građevinske proizvode
Slika 6. Koncentracija i izgled staništa školjkaša Rocellaria Dubia (89/106/EEC) (7) s uvjetovanim bitnim svojstvima, prema
u betonu kosnika velikog luka Krčkog mosta [11]
kojima će se potvrđivati njihova sukladnost i omogućavati
im slobodno prometovanje na zajedničkom tržištu,
3 Mogućnosti i smjernice poboljšanja stanja komisija je CEN-u izdala nalog za izradu odgovarajućih
Navedeni primjeri i već poznato opće stanje naše prakse harmoniziranih norma. Međutim, CEN, koji je već bio
građenja betonom jasno upućuju na nedostatak specifika- preopterećen izradom općih korisničkih norma, koje osim
cija nužnih za kvalitetnije građenje betonom općenito, po- 6 bitnih sadrže i sva ostala korisnicima relevantna
sebno u agresivnoj okolini, koje je i u razvijenom svijetu svojstva, odbio je izvršiti taj zadatak. Dogovoreno je da će
još uvijek u vrlo intenzivnoj fazi istraživanja i utvrđivanja. CEN nastaviti rad na općim korisničkim normama i u njih
s nekoliko članaka ugrađivati harmonizirane dijelove
Jasno je da je naša budućnost u preuzimanju europskih prema kojima će im se sukladnost potvrđivati.
norma, ali je problem u tome što su i one još u pripremi, Pretpostavlja se da će se tek na kraju izraditi zajednička,
odnosno u većini slučajeva u stanju prednorme (prEN), ili jedinstvena harmonizirana norma za sve građevinske
još gore nacrta prednorme, i što se i one za sada još zadr- proizvode (za potvrđivanje sukladnosti i dobivanje CE
žavaju na prilično uopćenim svojstvima i deterministič- znaka).
kom pristupu njihova utvrđivanja ili procjene. Ne rješava- Prema nekim programima očekuje se da će paket za gra-
ju ni približno navedene specifične slučajeve vrlo agresiv- đevinske proizvode biti prihvaćen i usvojen tek 2007. ili
nih djelovanja, čije specificiranje rješavaju lokalni (nacio- 2008.godine [6].
nalni) faktori (državne institucije ili još češće veliki inves- Nama, čini se, ne preostaje ništa drugo nego da europske
titori, projektanti i rijeđe sami izvođači). norme preuzimamo pojedinačno, kako se to prije i prakti-
Eurokodovi za proračun i dimenzioniranje betonskih kon- cirano u Europskoj uniji, i to još u stanju konačnog nacrta
strukcija, koji su kao prednorme u opticaju već desetak prednorme (final draft prEN), a da nedorečenosti u njima i
godina (barem oni osnovni), rađeni su prema već spome- naše specifičnosti specificiramo aplikacijskim dokumen-
nutom CEB-FIP-ovu modelu iz 1990. godine. Prema nje- tima.
mu je bila pripremljena i norma ENV 206 za svojstva, Pri tome problemu trajnosti betonskih konstrukcija, koji se
proizvodnju i potvrđivanje sukladnosti betona i za izvedbu ovih godina vrlo intenzivno obrađuje u brojnim svjetskim

GRAĐEVINAR 52 (2000) 4, 209-215 213

Regulativa o građenju betonom J. Beslać

Slika 7. Mostovi vrlo različitog trajanja i sadašnjeg stanja u Meksičkom zaljevu (razoreni je star 30 god., a zdrav 60 god.) [13]

i europskim stručnim organizacijama (RILEM/CIB, • jači (veći) intenzitet kloridne korozije od onog u
ISO/TC59/SC14, CEN/TC51, CEN/TC104/WG12, hladnijim sjeverni područjima Europe, koja barataju
EuRam, DuraNet i dr.), treba posvetiti posebnu pažnju i određenim kriterijima i kritičnim vrijednostima
primjenjivati naša iskustva. Bit je u probabilističkom vred-
novanju djelovanja okoline i odgovora, odnosno ponaša- • različit intenzitet kloridne korozije prema položaju
nja konstrukcije tijekom projektiranog funkcionalnog vi- konstrukcije prema moru i lokalnim vjetrovima (do
jeka prema prikupljenim podacima i prihvaćenim postup- 15 m nad morem i iznad toga, u zoni direktnog dje-
cima. U nekim od nabrojenih stručnih organizacija već su lovanja vjetra ili u zoni mogućeg vrtloženja, uz oba-
utvrđeni i predloženi određeni probabilistički modeli [12], lu ili dalje od obale i sl.)
ali je do sada na taj način projektiran tek jedan armirano-
betonski tunel u Nizozemskoj [10]. Interesantan je u tom • ugrožavajuće istovremeno djelovanje penetriranih
kontekstu npr. primjer sa slike 7. na kojoj su prikazana klorida i smrzavanja u sjevernom dijelu Jadrana koje
dva mosta u Meksičkom zaljevu - jedan potpuno razoren i treba rješavati obvezatnim aeriranjem betona i nižim
drugi u još vrlo zdravom stanju [13]. Dojam je na prvi maksimalnim zrnom agregata
pogled da je razoreni most starije izvedbe, a zdrav novije.
• ugrožavajuće agresivno djelovanje morskih organi-
Međutim, upravo je obratno: zdravi most star je 60 godi-
zama na nekim lokalitetima koje treba rješavati uvje-
na, ali je armiran nehrđajućim čelikom, a razoreni samo
tovanjem upotrebe agregata tvrđeg zrna
30 (armiran običnim čelikom). Čini se da taj primjer upu-
ćuje i na neka moguća rješenja u našoj praksi. U kritičnoj zoni djelovanja okoline mora (u zoni plime i
4 Zaključci oseke i neposredno iznad nje) treba preferirati nehrđajući
čelik i dodatak betonu silicijske prašine, koja bitno homo-
U području građenja betonom treba najhitnije preći na genizira i poboljšava zonu dodira cementnog kamena i
preuzimanje europskih norma, pojedinačno ili grupno kad agregata kao najslabiju u betonu.
je to moguće, u stanju prihvaćenoga konačnog teksta (har-
moniziranog ili neharmoniziranog) i u stanju konačnog Budući da su tekstovi europskih norma u sva tri službena
(prihvaćenog) teksta prednacrta (final draft prEN). jezika, posebno u pojedinim definicijama i zaključcima,
U njih putem aplikacijskih dokumenata treba ugrađivati često slabo razumljivi, preporučljivo je za određene norme
nedefinirane specifikacije i naše specifičnosti. Pri utvrđi- općeg karaktera, kao što su npr. eurokodovi i prEN 206,
vanju specifikacija za građenje betonom u okolini Jadran- koji će se vjerojatno preuzimati na službenim jezicima,
skog mora treba imati na umu sljedeće: raditi i prateće makar i neslužbene prijevode.

LITERATURA [3] Bodin, J.; Lindbladh. L.; Nilson, P. A.: The Management of the Eland
Bridge - A Challenge of the Bridge Owner, Proceedings of the Inter-
national Conference "Repair of Concrete Structures, From Theory to
[1] Mehta, P. H.: Durability of Concrete Exposed to Marine Environ- Practice in Marine Environment, Svolver, Norway, 1999., 69.-79.
ment. A Fresh Look, Proceedings of Second International Conferen-
ce "Concrete in Marine Environment", ACI, SP-109, 1988., 2.-29. [4] Fergastad, S.: Durability and Design Improvements in the period
from Gimsoystraumen Bridge to Rafsundet Bridge, Proceedings of
[2] Rostam, S.: Design for Durability: The Great Belt Link, Concrete the International Conference "Repair of Concrete Structures from
Technology, New Trends, Industrial Applications, Proceedings of the Theory to Practice in a Marine Environment", Svolver, Norway,
International RILEM Workshop, E and FN SPON, 1994., 127.-155. 1997., 81.-88.

214 GRAĐEVINAR 52 (2000) 4, 209-215

J. Beslać Regulativa o građenju betonom

[5] Beslać, J.; Bogović, M.: Pojačano održavanje Krčkog mosta, Građe- [11] Beslać , J.; Hranilović, M.; Sesar, P.; Velan, D.; Sekulić, D.: The Krk
vinar, 49(1997) 8, 427.-434. Bridge: Corrosion and Maintennance, Proceedings of fib Symposium
[6] Matikainen, Y.: Report of ECCE R&D for EU Parliament, April 29, "Structural Concrete - The Bridge Between People", Prague, 1999.,
1998. 603.-608.
[7] Delort, M.: Performance Testing for Durability of Concrete,
(CEN/TC51/TC104 approach), Workshop "Design of Durability of [12] Rostam, S.: Reliable Service Life Design - a Challenge for fib, Pro-
Concrete", Berlin, 1999., 14.-18. ceedings of fib Symposium "Structural Concrete - The Bridge Bet-
[8] Siemes, T.: History of Service Life Design of Concrete Structures, ween People", Prague, 1999., 705.-710.
Workshop "Design of Durability of Concrete", Berlin, 1999., 19-27.
[13] Knudsen, A.; Skovsagaard, T.: Reinforcement, Ahead of its Peers,
[9] Helland, S.: Assessment and Prediction of Service Life of Structures. Concrete Engineering International, 3(1999)6, August/September,
A Tool for Performance Based Requirements, Workshop "Design of 1999., 58.-61.
Durability of Concrete", Berlin, 1999., 64.-75.
[10] Breifenbucher, R.; Gehlen, C.; Shiessl, P.; Hoonard, J.; Siemes, T.: [14] Beslać, J.: Istraživanje stanja armiranobetonske konstrukcije mosta
Servise Life Design for The Western Scheldt Tunnel, Workshop malog luka Krčkog mosta, Izvještaj IGH broj 2131-1617, Zagreb,
"Design of Durability of Concrete", Berlin, 1999., 76.-87. 1999.

GRAĐEVINAR 52 (2000) 4, 209-215 215