Država Palestina

Država Palestina; دولة فلسطين
Zastava	Grb
	Himna; Fida'i
	; Položaj Države Palestine
Glavni grad	Ramala
Službeni jezik	arapski
Neovisnost	15. studenog 1988.1
Površina	163. po veličini
- ukupno	6.020 km2
- % vode	3,5 %
Stanovništvo	121. po veličini
- ukupno (2021.)	5.208.004
- gustoća	731/km2
Valuta	egipatska funta, izraelski šekel, jordanski dinar
Pozivni broj	970
Vremenska zona	UTC +2; UTC +3 ljeti
Internetski nastavak	.ps
	1Neovisnost proglasilo Palestinsko nacionalno vijeće u Alžiru.

Palestina (arapski: فلسطين; hebr. פלשתינה), koju Ujedinjeni narodi i neki međunarodni identiteti priznaju pod imenom Država Palestina je de jure suverena država u jugozapadnoj Aziji, odnosno na Bliskom istoku, između Jordana i Sredozemnog mora.^[2]^[3] Službeno je nastala unilateralnim usvajanjem deklaracije o neovisnosti koju su 15. studenoga 1988. u izgnanstvu proglasili Palestinska oslobodilačka organizacija^[4] i Palestinsko nacionalno vijeće. Međunarodno-pravni status priznat joj je 29. studenoga 2012. nakon glasanja u Općoj skupštini Ujedinjenih naroda, kada je Državi Palestini dodijeljen status države promatrača u UN-u (sa 138 glasova za, 9 protiv i 41 suzdržanih).^[5]

Palestina je dom Palestinaca, naroda arapskog jezika koji je u vrijeme raspada Osmanskog Carstva na kraju I. svjetskog rata imao tek svijest o svojoj pokrajinskoj prisutnosti i u kojem su tek pripadnici socijalne elite promišljali o izazovima koje pred Arape na području Palestine stavlja mogućnost raspada carstva koje je njime vladalo zadnja 4 stoljeća: vrlo postupno formiranje palestinske nacionalne svijesti trajalo je u vrijeme naseljavanja Židova (od kojih je vrlo značajni dio došao iz Arapskih zemalja, u kojima im nakon formiranja Države Izrael više nije bilo moguće živjeti), pod okupacijom najprije Velike Britanije (Britanski Mandat za Palestinu), potom Egipta i Jordana (koji su dva desetljeća kontrolirali područja Pojasa Gaze i Zapadne obale) i naposljetku pod Izraelskom okupacijom: u takvim uvjetima je osnivanje nacionalnih institucija i nacionalnog života bilo vrlo usporeno – i zapravo je pravo formiranje nacije donekle dovršeno tek krajem XX. stoljeća.^[6]

Palestina je članica Arapske lige, Organizacije islamske konferencije, G77, Međunarodnog olimpijskog komiteta i drugih međunarodnih organizacija.

Palestina je ujedno i naziv za zemljopisno područje na Bliskom istoku.

Zemljopis

Sastoji se od dvaju područja: Pojasa Gaze i Zapadne obale, koje razdvaja područje Države Izrael. Palestina graniči s Izraelom, Egiptom i Jordanom.

Etimologija

Naziv Palestina potiče od naroda pod nazivom Filistejci, koji je nastanjivao ovo područje u antičko doba. Filistejci su imali nekoliko nezavisnih gradova-država, od kojih su najznačajniji bili Gaza, Ašdod i Aškelon. Filistejci su bili indoeuropski narod grčkog podrijetla čije izvorno ime (najvjerojatnije Kaftori) ostaje nepoznato. Riječ Palestina hebrejskog je podrijetla, i u povijesnom, lingvističkom i kulturološkom pogledu odnosila se isključivo na drevne Filistejce, dok se u modernoj političkoj terminologiji povezuje s arapskim stanovništvom Palestine. Filistejci su se naselili na područje Levanta u 12. stoljeću pr. Kr., a filistejsku državu bila je uništila Asirija u 8. stoljeću pr. Kr.

Nakon neuspješnog židovskog ustanka protiv Rimljana 135. godine, Rimljani su preimenovali provinciju Judeju u provinciju Sirija-Palestina. Termin "Palestina" bili su nakon toga sporadično koristili europski povjesničari, kao i Križari. Za vrijeme Osmanskog Carstva službeni naziv za Palestinu bio je Vilajet Sirija-Jeruzalem. Britanci su svoju koloniju, osnovanu 1920. godine, također nazvali Palestinom. Nakon Arapsko-izraelskog rata 1948. godine, a posebno nakon Šestodnevnog rata, termin Palestina i Palestinski narod počinju se u terminološko-lingvističkom smislu povezivati s arapskim stanovništvom tog područja.

Povijest

Plan Ujedinjenih naroda o podijeli Palestine na židovsku i arapsku državu (1947.)

Od 7. stoljeća, Palestina je dio Arapskog kalifata, a u 11. stoljeću osvajaju je Križara. Nakon pobijede muslimana nad Križarima u 12. stoljeću, Palestina ulazi u sastav države Ajubida, a u 16. stoljeću postaje dio Osmanskog carstva.

Nakon Prvog svjetskog rata

Nakon Prvog svjetskog rata, Palestina postaje kolonija Britanskog Carstva kao Mandatna Palestina, da bi 1947. godine bila predložena njena podjela na židovsku i arapsku državu. Stvorena je, međutim, samo država Izrael, koja je pored područja koje bi joj pripale prema planu podjele, anektirala i neka područja koja su trebala pripasti državi Arapa (Palestinaca). Dijelovi Palestine koji nisu ušli u sastav Izraela (Zapadna obala i Pojas Gaze) uključeni su tada u sastav Jordana i Egipta.

Povijest nakon

Tijekom Šestodnevnog rata u 1967. godini, Izrael osvaja Zapadnu obalu i Pojas Gaze da bi na dijelu ovih područja bila formirana autonomna Palestinska Samouprava 1994. godine. Godine 2004., Izrael se povlači iz Pojasa Gaze, ali zadržava kontrolu nad Zapadnom obalom. Godine 2007. kontrolu nad Pojasom Gaze preuzima palestinska organizacija Hamas, koja u Pojasu Gaze formira vlastitu palestinsku vladu suprotstavljenu palestinskoj vladi na Zapadnoj obali.

Dana 29. studenog 2012. godine, Generalna skupština OUN-a primila je Palestinu kao promatrača u nepunopravno članstvo.

Filistejsko područje za vrijeme antičkog doba
Arapski kalifat u 7. stoljeću
Osmanska upravna podjela Palestine u 19. stoljeću

Administrativna podjela

Guvernati

Guvernati Palestine

Područja na koje polaže pravo država Palestina i teritorije koje trenutno kontroliraju Palestinci (crveno). Pod kontrolom Palestinaca nalazi se cijeli Pojas Gaze i većina palestinskih naselja na Zapadnoj obali. Međutim, područja Zapadne obale izvan palestinskih naselja su pod direktnom kontrolom Izraela.

Područje Palestine je podijeljeno na 16 guvernata, od kojih se 11 nalazi na Zapadnoj obali, a 5 uPPojasu Gaze.

Guvernati na Zapadnoj obali

Guvernati u Pojasu Gaze

Za razliku od guvernata u Pojasu Gaze, koje su u potpunosti pod upravom Palestinaca, guvernati na Zapadnoj obali su djelomično pod kontrolom Palestinaca, a djelomično pod direktnom kontrolom Izraela.

Gradovi

Najveći gradovi u Pojasu Gaze su:

Gaza (400.000)
Kan Junis (200.000)
Džabalija (103.000)
Rafa (152.920)
Bait-Lahija (40.000)

Najveći gradovi na Zapadnoj obali su:

Istočni Jeruzalem (385.000)
Hebron (229.000)
Nablus (130.000)
Ramala (57.000)
Tulkarm (54.000)
Kalkilija (40.000)
Betlehem (28.000)
Dženin (20.000)
Jerihon (20.000)

Najveći grad Palestine je Gaza, dok je službeni glavni grad države Istočni Jeruzalem. S obzirom na to da je Istočni Jeruzalem pod upravom Izraela i službeno povezan sa Zapadnim Jeruzalemom, sjedišta dviju palestinskih vlada nalaze se u Ramali i Gazi. Svi veći gradovi Palestine, izuzev Istočnog Jeruzalema, su pod palestinskom upravom.

Politika

Međunarodno priznanje

Države koje su službeno priznale neovisnost Države Palestine

Iako UN Palestinu priznaje kao neovisnu državu, samo djelomično kontrolira područja na koje polaže pravo, a postoje i dvije suprotstavljene palestinske vlade. Pojasom Gaze, koji je u potpunosti pod kontrolom Palestinaca, upravlja palestinska vlada organizacije Hamas, dok Zapadnom obalom, koja je i dalje pod okupacijom Izraela, upravlja palestinska vlada organizacije Fatah.