Narodna nošnja

Narodna nošnja obično je naziv za tradicijsku i povijesnu odjeću. Nošnje postoje uglavnom unutar pojedinih regija, država ili članova neke skupine, kao što su etničke skupine ili skupine neke struke.

Vrlička narodna nošnja. Žensku narodnu nošnju kao i mušku odlikuje višeslojno oblačenje jednog predmeta preko drugoga, iako je košulja prvi i osnovni, vidljivi dio nošnje.

Tadicijsku službenu odjeću nose uglavnom članovi određene struke, obrtništva iz urbane sredine, dok narodna nošnja ima svoje korijene u ruralnim područjima. Prve se seljačke narodne nošnje pojavljuju krajem 15. stoljeća.

Hrvatske narodne nošnje

Hrvatske narodne nošnje sastoje se iz košulje, suknje, pregače, marame, prsluka, hlača i obuće.

Vrste hrvatskih narodnih nošnja mogu se općenito podijeliti na: kontinentalnu, planinsko-priobalnu i nošnje u priobalju.

Narodna nošnja postoji obično u dvije verzije: nošnja za radne dane i svečana nošnja. Posebno svečane narodne nošnje često su vrlo zahtjevno izvedene. Uključuje ponekad i tipične kape. Svečane nošnje se ponekad nose na festivalima i tradicijskim priredbama.

Odjeća otkriva razne informacije o osobi koja ju nosi kao što su primjerice:

iz koje regije je odjeća
iz kojeg je sela
iz kojeg gospodarskog sloja
socijalni status u zajednici
status (slobodan/slobodna, oženjen/udata, udovac/udovica)
prikaz žalosti za preminulom osobom
povod (večera, odjeća za svetu misu, obična nedjelja, vjenčanja, pričesti, krizme i dr.)

Primjeri tradicijske odjeće

Narodna nošnja slovi u brojnim dijelovima svijeta kao dio kulturne baštine. U doba globalizacije u svakodnevnom životu uglavnom ili u velikoj mjeri je potisnuta i samo se još nosi kod posebnih prigoda.

U nekim zemljama, tradicijsku se odjeću još uvijek nosi i u svakodnevnom životu.

Primjeri za tradicijsku odjeću: