Prijeđi na sadržaj

Željeznička pruga Nikšić – Podgorica

Izvor: Wikipedija
Željeznička pruga Nikšić – Podgorica
Kolodvor u Nikšiću
Kolodvor u Nikšiću
Kolodvor u Nikšiću
Željeznička mreža Crne Gore
Željeznička mreža Crne Gore
Željeznička mreža Crne Gore
Duljina pruge:56,5 km
Širina pruge:1435 mm
Nikšić
Pogdorički put
9,0 Stubica
14,4 Dabovići
17,3 Ostrog
21,0 Šubajići
23,3 Šumanovića Bare
25,6 Slap
34,4 Danilovgrad
38,3 Ljutotuk
43,7 Spuž
46,9 Pričelje
Morača
prema Beogradu
I. Proleterske
Ribnica
V. Proleterske
56,6 Podgorica
prema Baru

Željeznička pruga Nikšić – Podgorica pruga je koja povezuje crnogorske gradove Nikšić i Podgoricu. Ukupne je duljine 56,5 km jednotračna je i elektrificirana naponom 25kV/50Hz. Najveća dopuštena brzina na ovoj pruzi je 75 km/h[1]

Ideja o izgradnji ove pruge potječe između dva svjetska rata. Prvo snimanje terena obavljeno je između 1938. i 1940. Njime su utvrđene dvije varijante ove (tada uskotračne) pruge i to lijevom i desnom obalom rijeke Zete. Odluka o trasi nije bila donesena niti je (zbog rata) započeta gradnja pruge.[2]

Petogodišnjim planom (1947. – 1952.) ova je pruga smatrana prioritetnom, zbog gospodarskih potreba, a i zbog prirodnog nastavka pruge Bileća – Nikšić (dijela pruge Gabela – Zelenika. Kao trasa pruge odabrana je ona lijevom obalom Zete, zbog lakših radova i manjeg broja objekata za izgradnju. Radovi na pruzi započeli su u travnju 1947., uz pomoć tadašnjih omladinskih brigada iz cijele SFRJ. Pruga je puštena u pogon 12. srpnja 1948.[3]

Povećanjem obima prometa na uskotračnoj pruzi zbog razvoja industrije i rudarstva pruga je postala usko grlo te je bilo nužno izvršiti njenu rekonstrukciju i normalizaciju na kolosijek širine 1435 mm. Pruga normalnog kolosijeka puštena je u rad 27. studenoga 1965., kada je završena i prva faza izgradnje barske luke. Pruga je tako postala rukavac pruge Beograd – Bar, ali je zbog nje gubila na značaju.[4] Krajem 1980-ih ukazala se potreba za njenom ponovnom rekonstrukcijom koja zbog nedostatka financijskih sredstava nija bila napravljena, tako da je brzina na pruzi bila ograničena na 30-40 km/h. Pruga je bila pred zatvaranjem, što zbog putničkog prometa koji je gotovo prestao, što zbog propadanja industrijskih tvrtki koje su koristile željeznicu.[5] Rekonstrukcija i elektrifikacija ove pruge započela je 7. ožujka 2006., a svečano otvorenje upriličeno je 1. listopada 2012.[6]

Literatura

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Izjava o mreži 2020. (str. 56.) Željeznička infrastruktura Crne Gore (pristupljeno 6. veljače 2020.)
  2. 100 godina željeznica Crne Gore, str. 77.
  3. 100 godina željeznica Crne Gore, str. 78.-80
  4. 100 godina željeznica Crne Gore, str. 81.
  5. 100 godina željeznica Crne Gore, str. 82.-86.
  6. Svečano otvaranje pruge Nikšić-PodgoricaArhivirana inačica izvorne stranice od 13. ožujka 2021. (Wayback Machine) Vlada Crne Gore (objavljeno 30. rujna 2012., pristupljeno 29. travnja 2017.)