Prijeđi na sadržaj

Azerbajdžanska Demokratska Republika

Izvor: Wikipedija
Azerbajdžanska Demokratska Republika

Azərbaycan Demokratik Respublikas


1918. – 1920.
 

Zastava Grb
Prva zastava (1918.) Grb
Himna
Državna himna Republike Azerbajdžana
Lokacija Azerbajdžana
Lokacija Azerbajdžana
Karta Azerbajdžanske Demokratske Republike
Glavni grad Gäncä (do rujna 1918.)
Baku
Vlada
Premjer
 - 1918. – 1919. Fatali Khan Khoyski
 - 1919. – 1920. Nasib Yusifbeyli
 - 1920. Mammad Hasan Hajinski
Povijest Međuratno razdoblje
 - uspostavljena 1918.
 - Proglašenje 28. svibnja 1918.
 - Pad sovjetske vlasti 1. srpnja 1918.[1]
 - Invazija Crvene armije 28. travnja 1920.
 - ukinuta 1920.
Valuta Azerbajdžanski manat

Azerbajdžanska Demokratska Republika (azer. Azərbaycan Demokratik Respublikası, skraćeno: ADR[2]) ili Azerbajdžanska Narodna Republika (azer. Azərbaycan Xalq Cümhuriyyəti) bio je službeni naziv azerske države između 1918. i 1920. godine. Bila je treća po redu demokratska turkijska država[3] i prva demokratska republika islamskog svijeta.[2]

Utvrđene granice su bile s Rusijom na sjeveru, Demokratskom Republikom Gruzijom na sjeverozapadu, prvom armenskom republikom na zapadu, i Iranom na jugu. Imala je blizu 3 milijuna stanovnika.[4]

Proglašena je 28. svibnja 1918. godine u gruzijskom Tbilisiju, a nestala je u svibnju 1920. godine, nakon invazije Crvene armije.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Početci

[uredi | uredi kôd]

Uspostavljena je 28. svibnja 1918. godine u Tbilisiju.[1] Prvi glavni grad republike bio je Gäncä, budući da su do tada boljševičke-sovjetske snage zauzele Baku. Naziv Azerbajdžan, koji je iz političkih pobuda usvojila liberalna panislamistička i panturkijska stranka Müsavat,[1] se do 1918. godine koristio primarno za Iranski Azerbajdžan. Neka od ostvarenja Azerbajdžanske Demokratske Republike bilo je davanje prava glasa ženama (kao jedna od prvih država na svijetu i prva većinsko muslimanska država) i osnivanje Državnog sveučilišta u Bakuu.

Sukobi

[uredi | uredi kôd]

Za vrijeme postojanja, država je bila u graničnom sporu s Demokratskom Republikom Gruzijom i Republikom Armenijom, druge dvije kratkotrajne nacionalne kavkaske države, koje su nastale u istom razdoblju. Sukobi među tri etničkih skupina (Armencima, Azerima i Gruzijcima) dovele su i do raspada Zakavkaške Demokratske Federativne Republike.

Invazija i nestanak

[uredi | uredi kôd]

Azerbajdžanska Demokratska Republika ukinuta je u svibnju 1920. godine, nakon sovjetske invazije.[1] Njezina nasljednica je Azerbajdžanska Sovjetska Socijalistička Republika, koja je neko vrijeme bila dio kratkotrajne Zakavkaske Socijalističke Federativne Sovjetske Republike.[1]

Galerija

[uredi | uredi kôd]

Vidi još

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b c d e Azerbajdžan, LZMK, enciklopedija.hr, pristupljeno 12. srpnja 2020.
  2. a b Azerbajdžan obilježava Dan Republike: još prije 102 godine proglasio je svoju neovisnost, geopolitika.news, pristupljeno 12. srpnja 2020.
  3. Tadeusz Swietochowski. Russia and Azerbaijan: A Borderland in Transition. Columbia University Press, 1995. ISBN 0-231-07068-3, ISBN 978-0-231-07068-3 and Reinhard Schulze. A Modern History of the Islamic World. I.B.Tauris, 2000. ISBN 1-86064-822-3, ISBN 978-1-86064-822-9
  4. Tadeusz Swietochowski. Russian Azerbaijan, 1905-1920: The Shaping of a National Identity in a Muslim Community. Cambridge University Press, 2004, p. 129. ISBN 0521522455

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Azerbajdžanska Demokratska Republika