Prijeđi na sadržaj

Davor Dijanović

Izvor: Wikipedija

Davor Dijanović (Bjelovar, 15. prosinca 1987.), hrvatski je novinar, urednik, kolumnist, povijesni istraživač, geopolitički analitičar, književnik i publicist.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Davor Dijanović rodio se je u Bjelovaru 1987. godine. Od 2008. do danas objavio je više od tisuću članaka, eseja i književnih prikaza o temama iz područja politike, geopolitike, povijesti i kulture. Kao novinar napravio je nekoliko stotina razgovora s uglednim osobama iz hrvatskoga političkog i kulturnog života. Moderirao i izlagao na velikom broju tribina, predavanja i književnih večeri. Član je Hrvatskih novinara i publicista, Hrvatskoga kulturnog vijeća, Udruge Obnova i Matice hrvatske.[1]

Pisao je za Hrvatsko slovo, Hrvatski tjednik, Politički zatvorenik, Vijenac i nekolicinu internetskih portala. Stalni je suradnik Hrvatskog tjednika, a povremeni suradnik Vijenca i Glasa Slavonije.

Pjesme je objavljivao u književnoj reviji Marulić, Klasju naših ravni, Zlatnom peru i Obnovi. Stihovi su mu uvršteni u knjigu "Hrvatsko pjesničko biserje - Antologija suvremenog hrvatskog pjesništva 2006. – 2016.".

Član je uredništva i novinar Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća te član uredništva Obnove, časopisa za kulturu, društvo i politiku.[2]

Piše tjednu kolumnu za portal Direktno.[3]

Prema ocjeni mr. sc. Miljenka Stojića, riječ je o jednome od najznačajnijih hrvatskih publicista.

Dana 30. prosinca 2019. pokrenuo je audio podcast pod nazivom (Geo)politički objektiv podcast. U prvoj epizodi podcasta iznio je razloge i motive pokretanja podcasta te najavio bavljenje strateškim političkim temama, temama iz područja povijesti, geopolitike i međunarodnih odnosa, ali i iz područja filozofije i književnosti. Dijanović je upozorio na medijsku i kulturnu hegemoniju u Republici Hrvatskoj koja rezultira time da su voditelji podcasta gotovo isključivo osobe desne ili klasično-liberalne orijentacije dok su ljevičarske medijske figure u pravilu one koje „drmaju“ mainstream medijima. Dijanović tu činjenicu objašnjava na temelju koncepta kulturne hegemonije koji je osmislio talijanski marksist Antonio Gramsci, a koja je hegemonija realnost i u Republici Hrvatskoj.[4]

Djela

[uredi | uredi kôd]
  • Hrvatska u žrvnju Jugosfere: izabrani članci, eseji i prikazi, Vlastita naklada, Bjelovar, 2015., (predgovor Tomislav Jonjić, pogovor Damir Pešorda)[5]
  • Postojanje, Bjelovar 2023. (poezija) (predgovor: Damir Pešorda; pogovor: Đuro Vidmarović)[1]
  • Politička misao Ante Starčevića u svjetlu modernih europskih integracija (New Direction, Bruxelles, 2024.)
  • Europski obzori književno-publicističke ostavštine Antuna Gustava Matoša (New Direction, Bruxelles, 2024.)[6], pristupljeno 15. ožujka 2024. (PDF)
  • Filozofska, politička i državnička misao Ivana Oršanića (Duhovno Hrašće - Spomen, Drenovci, 2024.)

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ():Predstavljena knjiga ‘’Hrvatska u žrvnju jugosfere’’ mladog bjelovarskog autora Davora DijanovićaArhivirana inačica izvorne stranice od 10. travnja 2015. (Wayback Machine), Bjelovar info, 27. ožujka 2015.pristupljeno 4. travnja 2015.
  2. Obnova, časopis za kulturu, društvo i politiku, Hrvatska znanstvena bibliografija, pristupljeno 4. travnja 2015.
  3. KolumneArhivirana inačica izvorne stranice od 31. siječnja 2017. (Wayback Machine) Direktno.hr. Pristupljeno 19. siječnja 2017.
  4. (hkv): (Geo)politički objektiv podcast Davora Dijanovića Hrvatsko kulturno vijeće. 30. prosinca 2019. Pristupljeno 1. siječnja 2020.
  5. HKV: Izišla knjiga Davora Dijanovića „Hrvatska u žrvnju Jugosfere“ , Hrvatsko kulturno vijeće, 26. ožujka 2015., pristupljeno 4. travnja 2015.
  6. Europski obzori književno-publicističke ostavštine Antuna Gustava Matoša
 
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća (http://hkv.hr). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Hrvatsko kulturno vijeće.
Dopusnica za korištenje materijala s ove stranice arhivirana je u VRTS-u pod brojem 2021070910003946.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]