Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo

Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo
Svjetska baština – UNESCO

Država	Njemačka
Godina uvrštenja	2000. (24. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	ii, iv,
Ugroženost	—
Poveznica	UNESCO:534
Koordinate	51°51′49″N 12°16′53″E / 51.86361°N 12.28139°E / 51.86361; 12.28139
Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo class=notpageimage\| Lokacija Dessau-Wörlitzerskog vrtnog carstva u Njemačkoj

Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo, također poznato kao Engleski kraj Wörlitz, jedan je od prvih i najvećih engleskih parkova u Njemačkoj i kontinentalnoj Europi. Nastao je u kasnom 18. stoljeću pod namjesništvu vojvode Leopolda III. od Anhalt-Dessaua (1740. – 1817.). Ideju za park dobio je nakon proputovanja po Italiji, Nizozemskoj, Engleskoj, Francuskoj i Švicarskoj, sa svojim prijateljem arhitektom F. W. von Erdmannsdorffom. Pod jakim utjecajem ideala prosvjetiteljstva htjeli su formalnim vrtom prevladati barokne utjecaje naturalističkim krajolikom kao što su vidjeli na imanjima Stourhead i Ermenonville. Danas kulturni krajolik Dessau-Wörlitz obuhvaća površinu od 142 km² u srednjem toku riječnog rezervata Elbe u njemačkoj saveznoj pokrajini Saska-Anhalt.

God. 2000., ovaj kompleks parkova je upisan na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi.^[1]

Dijelovi

[uredi | uredi kôd]

Oranienbaum – najstariji dio parka (1659. – 1673.); nizozemsko barokno naselje s dvorcem i parkom nizozemskog princa Fridrika Henrika od Oranje.
Rokoko Dvorac Mosigkau (1752.) u kojemu se nalaze djela Rubensa i van Dycka.
Engleski park Wörlitzer (1769. – 1773.) na jezerskom rukavcu Elbe s neoklasicističkim dvorcem, sinagogom, neogotičkom crkvom sv. Petra, kućom u istom stilu i nekoliko replika grčkih hramova (uključujući Panteon).
Neoklasicistički Dvorac Luisium s parkom (1774.) u Walderseeu (Dessau).
Šumski park Sieglitzer Berg (započet 1777.).
Dvorac Georgium s engleskim parkom nizozemskog princa Johna Georgea kod Erdmannsdorffa (1780.) u kojemu se nalazi velika kolekcija slika (Albrecht Dürer, Lucas Cranach Stariji, i dr.).
Dvorac Großkühnau (1780.) na zapadnom obronku kompleksa s vještačkim otocima, voćnjakom i vinogradom.
Šumarska loža Leiner Berg iz 1830. god. u kojoj je danas restoran.

Dvorac Oranienbaum
Dvorac i park Mosigkau
Panteon u parku Wörlitzer
Vila Hamillton na kamenom otoku parka Wörlitzer
Dvorac Wörlitz

Bilješke

[uredi | uredi kôd]

↑ Spomenik na UNESCOvim službenim stranicama

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo

v • u Svjetska baština u Njemačkoj

	Kulturna baština (48)	Aachenska katedrala (1978.) • Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu (1984.) • Bamberg (1993.) • Mjesta Bauhausa u Dessau (Bauhaus Dessau), Weimaru (Škola umjetničkih zanata Weimar) i Bernau (ADGB škola trgovačke unije) (1996.) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland (2004.) • Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) • Granice Rimskog Carstva - Donji germanski limes (2021.) ⁹⁾ • Granice Rimskog Carstva - Dunavski limes (zapadni dio) (2021.) ¹⁰⁾ • ~~Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.)~~ ¹⁾ • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) (1990.) • Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) • Fürst-Pückler park u Bad Muskau ²⁾ (2004.) • Arheološki pogranični kompleks Hedeby i Danevirke (2018.) • Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) • Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu⁷⁾ (2016.) • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) ³⁾ (1987.) • Opatija Lorsch (1991.) • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) • Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu (1996.) • Mathildenhöhe, umjetnička kolonija u Darmstadtu (2021.) • Opatija Maulbronn (1993.) • Muzejski otok u Berlinu (1999.) • Katedrala u Naumburgu (2018.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa⁴⁾ (2011.) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) • Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) • Stari dio grada Regensburga (2006.) • Samostanski otok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelski stup), Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru (1986.) • Rudarsko područje Rudne gore (2019.) • Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom (2015.) • ShUM gradovi: Speyer, Worms i Mainz (2021.) • Stambena naselja berlinske moderne (2008.) • Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara (2002.) • Katedrala u Speyeru (1981.) • Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) • Veliki lječilišni gradovi Europe (Baden-Baden, Bad Ems i Bad Kissingen) (2021.) • Željezara u Völklingenu (1994.) • Dvorac Wartburg (1999.) • Klasicistički Weimar (1998.) • Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) • Park Wilhelmshöhe (2013.) • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.)

	Prirodna baština (3)	Bukove prašume u Karpatima i drevne bukove šume u Njemačkoj ⁵⁾ (2007.) • Drevni kop Messel (1995.) • Vadensko more ⁶⁾ (2009.)

	Nematerijalna svjetska baština (3)	Proizvodnja i glazba orgulja (2017.) • Sokolarstvo⁸⁾ (2016.) • Ideja i praksa organizacije zajedničkih interesa u zadrugama (2016.)

¹⁾ Izbrisano s popisa 2009. ²⁾ Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke ³⁾ Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke ⁴⁾ Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja ⁵⁾ Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1] ⁶⁾ Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske ⁷⁾ Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2] ⁸⁾ Nematerijalna svjetska baština više zemalja [3] ⁹⁾ Zajednička svjetska baština Nizozemske i Njemačke ¹⁰⁾ Zajednička svjetska baština Austrije, Njemačke i Slovačke