Jasna Horvat
 |
U ovom članku treba naslovima dopuniti internetske adrese.Vanjske internetske stranice treba napisati tako da ne sadrže samo golu internetsku adresu (URL), nego neka sadrži i naslov glavne stranice i naslov podstranice. Poželjno je navesti autora stranice i nadnevak kad se pristupilo stranicama. |
| Jasna Horvat | |
|---|---|
 Jasna Horvat 2018. | |
| Rođenje | Osijek, 27. prosinca 1966. |
| Zanimanje | književnica, teoretičarka kulture |
| Nacionalnost | Hrvatica |
| Period pisanja | 2002. - |
| Književne vrste | proza, poezija, eseji, putopisi, znanstvene studije |
Važnija djela
| |
Nagrade
| |
| Stranica | www |
| Portal o životopisima | |
Jasna Horvat (Osijek, 27. prosinca 1966.) hrvatska je književnica, multimedijska umjetnica, teoretičarka kulture i redovita profesorica na Ekonomskom fakultetu[1] u Osijeku. Piše romane, eseje, knjige za djecu i mladež te znanstvena i stručna djela[2] iz dviju znanstvenih grana (društvene i humanističke). Većina njezinih romana ocijenjena je kao oulipovski narativ i srodna je nastojanjima skupine Oulipo. Književna kritika opus Jasne Horvat naziva Ars Horvatiana čime se označava jedinstvenost njezina rukopisa izgrađenog oulipovskim spojem umjetnosti i znanosti.
Rođena je u Osijeku 27. prosinca 1966. godine.
Studirala je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku gdje po diplomiranju (1989.) dobiva radno mjesto asistenta na Katedri kibernetike, matematike i statistike (1990.). Po završetku poslijediplomskog studija, magistrirala je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku (23. siječnja 1992.), a zvanje doktora znanosti stekla je obranom doktorskog rada, također na Ekonomskom fakultetu u Osijeku (26. svibnja 1997.), pred povjerenstvom s jednim inozemnim članom i mentorom - prof. dr. sc. Anuškom Ferligoj, redovitom profesoricom na Sveučilištu u Ljubljani.
Vodila je više znanstvenih projekata, a kao rezultat jednog od njih izgradila je i vodila CATI centar - istraživački poligon za prikupljanje, analizu i interpretaciju statističkih podataka. Sudjelovala je na brojnim znanstvenim skupovima iz područja društvenih i humanističkih znanosti, inozemnim stipendijama i pozvanim predavanjima, a temeljem rezultata znanstveno-istraživačkog rada 2012. godine potvrđena je u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika i trajno znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora iz područja društvenih znanosti, znanstvenog polja ekonomije, znanstvene grane kvantitativne ekonomije. Osnivačica je i potpredsjednica Andizeta - Instituta za znanstvena i umjetnička istraživanja u kreativnoj industriji.
Članica je Društva hrvatskih književnika,[3] Hrvatske udruge istraživača dječje književnosti,[4] Matice hrvatske, Hrvatskog statističkog društva, Instituta Andizet.
Književničkim radom počinje se baviti u suradnji s osječkim Dječjim kazalištem Branka Mihaljevića, potkraj devedesetih. U to doba Dramski studio Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića u Osijeku postavlja na scenu igrokaz Putem sunca (kasnije preimenovan u Svevidovim tragom i objavljen u Izgubljenoj vili (Matica hrvatska, 2002.), knjizi dvaju dramatiziranih tekstova). Nakon Izgubljene vile, Naklada Ljevak objavljuje Alemperkina kazivanja (2005.) - njezinu interpretaciju Sučićeve mitologije, popraćenu vrhunskim ilustracijama Pike Vončine.
Knjiga pisama razmijenjenih s Irenom Vrkljan Pismo u pismu potvrda je prijateljstva oživljenog kroz pisma, a s njima kulturne svestranosti obiju autorica. Romani Az, Bizarij, Auron, Vilikon, Alikvot i Vilijun upućuju na naklonost Jasne Horvat eksperimentu očitovanom ponajprije u konceptualizaciji romaneskne forme.
Njezina djela za djecu - Izgubljena vila, Alemperkina kazivanja i Krijesnici - tematiziraju mitološki koncept hrvatskog panteona, približavaju ga djeci, a posredovanjem ilustracija Pike Vončine postaju i lako pamtljive predaje.
U romanu Az (2010. nagrađenom prestižnom nagradom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za književnost) Jasna Horvat popularizira glagoljicu ugrađujući glagoljicu u radnju romana na slovnoj, numeričkoj i simboličkoj razini. Bizarijem - romanom o fantazmagoriji jedne vezanosti - Jasna Horvat koristi veznike kako bi ukazala na gramatičku kodiranost intimnih i historijskih vezanosti za topos. Pri tome za svoj topos izabire grad Osijek, a čuvene, bizarne ex-Osječane za nositelje simboličkih podudarnosti s veznicima kao vrstom riječi. Konceptualna variranja ove autorice kulminiraju u Auronu gdje zlatni rez ugrađuje ne samo u strukturu teksta nego i u život istoimenog glavnog junaka - Aurona. Rubnice romana ispunjava podatcima o auronskom konceptu ljepote te na taj način, posredovanjem aktivnih rubnica romana, čitatelji Aurona primaju obilje podataka o zlatnorezovskom formatu - auronu - kao i o njegovim najrazličitijim pojavljivanjima. Roman leksikon o vilama - Vilikon spoj je dviju kulturnih priča: one koju pripovijeda Marko Polo i one koju monološki interpretira Kublaj-kan, Markov slušatelj. Leksikonske natuknice o vilama, nadnaravnim bićima iz Kraljevstva Hrvatskog, ispripovijedane su uporabom magičnog kvadrata broja 12. Roman Alikvot izgrađen je na studiji Vladimira Mažuranića te u svom sadržajnom dijelu dovršava nezavršeni roman Ivane Brlić Mažuranić Jaša Dalmatin, potkralj Gudžerata. Ovaj roman ujedno donosi i Manifest aksiomatske književnosti kojim književnica pojašnjava doktrinu prema kojoj je izgrađivala svoj opus.
Autorica Jasna Horvat u potpunosti je posvećena njegovanju hrvatske kulturne baštine, njezinu izučavanju i promoviranju. Samu sebe vidi određenu informacijskim dobom,[5][6] a kritičari njezina djela uspoređuju s djelima Itala Calvina[7] te ih nerijetko ocjenjuju oulipovskim narativima.[8]
Nakon romana Vilijun - permutiranog romana Vilikon - opus Jasne Horvat označen je složenicom Ars Horvatiana te je time potvrđena njegova izgrađenost i jedinstvenost u hrvatskoj suvremenoj književnosti. Roman Atanor konstruiran je prema strukturi periodnog sustava elemenata te predstavlja jedinstveni spoj književnosti i znanja o (al)kemiji. Romani Vilijun, Atanor i OSvojski ovu hrvatsku književnicu postavljaju rodonačelnicom "pametne književnosti" u kojoj je potrebno koristiti pametni telefon kako bi se u potpunosi otčitao teksta premrežen QR kodovima.
Od 2012. godine do 2018. bila je članicom povjerenstva Nagrade Dr. Ivan Šreter za izbor najbolje riječi.[9]
Hrvatsku književnost predstavljala je na inauguracijskom EU-Kina književnom festivalu koji se u studenom 2017. godine održavao u Pekingu i Chengduu. Sa suradnicima je objavila dvojezičnu publikaciju Ars Andizetum koja je (i) otvorenog pristupa, a u kojoj donose novu definiciju Kreativne industrije.[10]
- Nagrada HAZU za roman Az (2010.)
- Pečat grada Osijeka za osobita ostvarenja na području književnosti (2011.)
- Državna nagrada za znanost 2016. godine: kategorija "populariziranje znanosti" - za Kreativnu riznicu 2016. godine (2017.)
- FUL KULTURNO: nagrada Superbrendsa za najbolje brendirani niskobužetni projekt u kulturi - za Hepening Vilijun (2018.)
- Nagrada "Josip i Ivan Kozarac" za roman Osvojski (2019.) koji je proglašen najboljim proznim djelom - knjigom godine
- Nagrada "Simply the best" u kategoriji Osoba godine (2021.) za inovativan doprinos turističkoj djelatnosti, a ostvaren književnim tekstovima[11]
- Državna nagrada "Ivan Filipović" za 2020. godinu u području visokoga školstva[12]
(popis nepotpun)
- Dvorac Ars Eugenium - atraktorskom biseru ususret (suautorstvo s Josipom Mijoč i Ivanom Plaščak), Institut Andizet, Osijek, 2023.[13]
- Perunika, Naklada Ljevak, (ilustracije Petre Brnardić), Zagreb, 2023.[14]
- Akademski bonton, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2022.[15]
- Ave, OsEconomia!, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2021.[16]
- Villion, prijevod romana Vilijun na engleski jezik, translation by Jadranka Zlomislić, Naklada Ljevak, Zagreb, 2021.[17]
- Ars Meandrum (suautorstvo s Lukom Gotovcem), Institut Andizet, Osijek, 2021.[18]
- Ars Igrum (suautorstvo s Leonom Lendićem), Institut Andizet, Osijek, 2021.[19]
- Antiradar, Naklada Ljevak, Zagreb, 2020.[20]
- Az, prijevod romana AZ na engleski jezik, translation by Jadranka Zlomislić, Institut Andizet, Osijek, 2020.[21]
- Az, drugo, izmijenjeno izdanje, Naklada Ljevak, 2020.[22]
- Ars Eugenium (suautorstvo s Lukom Gotovcem), Institut Andizet, Osijek, 2019.[23]
- Istraživački SPaSS (suautorstvo s Josipom Mijoč, Naklada Ljevak, Zagreb, 2019.[24]
- OSvojski, Naklada Ljevak, Zagreb, 2019. (nagrada Josip i Ivan Kozarac za 2019. godinu)[25]
- Ars Andizetum (suautorstvo s Josipom Mijoč i Anom Zrnić), Institut Andizet, Osijek, 2018.[10]
- Atanor, Naklada Ljevak, Zagreb, 2017.[26]
- Vilijun, Naklada Ljevak, Zagreb, 2016.[27]
- Antiatlas, Naklada Ljevak, Zagreb, 2014.[28]
- Alikvot, Algoritam, Zagreb, 2014.
- Nevidljivo nakladništvo (suautorstvo s Nives Tomašević), Naklada Ljevak, Zagreb, 2012.[29]
- Vilikon,[30] Naklada Ljevak, Zagreb, 2012.
- Osnove statistike (suautorstvo s Josipom Mijoč), Naklada Ljevak, Zagreb, 2012. i 2014.
- Auron,[31][32] Naklada Ljevak, Zagreb, 2011.
- Az,[33][34][35] Naklada Ljevak, Zagreb, 2009. (nagrada HAZU za 2010. godinu)[36]
- Bizarij,[37][38][39] Naklada Ljevak, Zagreb, 2009.
- Krijesnici,[40][41] Algoritam, Zagreb, 2009.
- Pismo u pismu[42] (suautorstvo s Irenom Vrkljan), Naklada Ljevak, Zagreb, 2008.
- Alemperkina kazivanja,[43][44][45] Naklada Ljevak, 2005., ilustracije Pika Vončina (posebna pohvala 2006. u Katalogu odabranih naslova dječje literature)[46]
- Izgubljena vila, Matica hrvatska, Osijek, 2002.
- Statistika s pomoću SPSS/PC+, Osijek, 1995.
(popis nepotpun)
- Semiotički marketing Konstantina Ćirila Filozofa: glagoljičko prezentiranje kršćanstva kao preteča suvremenog semiotičkog marketinga, suautori: Nives Tomašević i Slaven Lendić[47]
- Intenzitet prenesena iskustva u stvaranju akademske proze Dubravke Oraić Tolić[48]
- ARTICLE Beliefs in Equality for Women and Men as Related to Economic Factors in Central and Eastern Europe and the United States[49]
- Economic Influences on Ideals About Future Jobs in Young Adults in Formerly Socialist Countries and the United States[50]
- Tematsko-motivske veze u stvaralaštvu Vladimira Mažuranića i Ivane Brlić-Mažuranić, suautorstvo s A. Kos-Lajtman[51]
- Ivana Brlić-Mažuranić, "Priče iz davnine": nova konstrukcija izvora i metodologije; suautorstvo s A. Kos-Lajtman[52]
- Lik i djelo Svetog Konstantina Ćirila Filozofa u romanu Az; suautorstvo s Nives Tomašević[53]
- Book as a Souvenir: Partnership Between Tourism Potentials, Cultural Identity, Promotion and Publisher's Profits; suautorstvo s Mijoč, Horniš, Tomašević[54]
- ↑ Ekonomski fakultet u Osijeku | EFOS. Pristupljeno 16. srpnja 2024.
- ↑ Pregled po CROSBI profilu: Jasna Horvat (CROSBI Profil: 13953, MBZ: 174705, ORCID: 0000-0001-9665-1470) - CROSBI. www.bib.irb.hr. Pristupljeno 17. rujna 2022.
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 12. prosinca 2011. Pristupljeno 19. prosinca 2011. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - ↑ HIDK. Pristupljeno 17. rujna 2022.
- ↑ Jasna Horvat. www.jasnahorvat.com. Pristupljeno 16. srpnja 2024.
- ↑ Facebook. Facebook. Pristupljeno 16. srpnja 2024.
- ↑ http://www.academia.edu/3640561/Paralelna_tumacenja_Nevidljivih_gradova_Itala_Calvina_i_Vilikona_Jasne_Horvat s dopusnicom
- ↑ Jasna Horvat | Faculty of Economics in Osijek, University of Josip Juraj Strossmayer - Academia.edu. efos.academia.edu. Pristupljeno 17. rujna 2022.
- ↑ Greška - Glas Slavonije. www.glas-slavonije.hr. Pristupljeno 17. rujna 2022.
- ↑ a b Horvat, Jasna, Mijoč, Josipa i Zrnić, Ana (2018.): Ars Andizetum. Urednici: Sanda Katavić-Čaušić i Dora Radl Ćućić. Andizet – Institut za znanstvena i umjetnička istraživanja u kreativnoj industriji: Osijek.
- ↑ Art, Akademija. 28. studenoga 2021. Osječka profesorica Jasna Horvat dobitnica je nagrade Simply the best 2020. | (engleski). Pristupljeno 16. srpnja 2024.
- ↑ Odluka o dodjeli „Nagrade Ivan Filipović“ za 2020. godinu. mzo.gov.hr. Pristupljeno 16. srpnja 2024.
- ↑ Horvat, Jasna; Mijoč, Josipa; Plaščak, Ivana. 15. lipnja 2023. Dvorac Ars Eugenium – atraktorskom biseru ususret. Andizet - Institute for Scientific and Art Research in Creative Industry. ISBN 978-953-8416-12-5
- ↑ https://www.ljevak.hr/jasna-horvat/30539-perunika.html
- ↑ Ekonomski fakultet u Osijeku | EFOS (PDF). Pristupljeno 16. srpnja 2024.
- ↑ Horvat, Jasna. 8. studenoga 2021. Ave, OsEconomia!. Ekonomski fakultet u Osijeku. ISBN 978-953-253-175-6
- ↑ https://www.ljevak.hr/jasna-horvat/27615-villion.html
- ↑ Ars Meandrum. Andizet - Institut za znanstvena i umjetnička istraživanja (engleski). Pristupljeno 16. srpnja 2024.
- ↑ Arhivirana kopija (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 21. rujna 2021. Pristupljeno 21. rujna 2021.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ↑ https://www.ljevak.hr/jasna-horvat/25410-antiradar.html
- ↑ Arhivirana kopija (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 24. veljače 2022. Pristupljeno 15. ožujka 2022.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ↑ https://www.ljevak.hr/jasna-horvat/24402-az.html
- ↑ Arhivirana kopija (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 20. veljače 2021. Pristupljeno 14. veljače 2020.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ↑ https://www.ljevak.hr/jasna-horvat/24124-istrazivacki-spass.html
- ↑ https://www.ljevak.hr/jasna-horvat/22744-osvojski.html
- ↑ https://www.ljevak.hr/jasna-horvat/21811-atanor.html
- ↑ https://www.ljevak.hr/jasna-horvat/20935-vilijun.html
- ↑ https://www.ljevak.hr/jasna-horvat/17411-antiatlas.html
- ↑ https://www.ljevak.hr/jasna-horvat/13490-nevidljivo-nakladnistvo.html
- ↑ Dodir svakodnevice i vilinskoga svijeta. www.matica.hr. Pristupljeno 17. rujna 2022.
- ↑ Zlatna geometrija teksta. www.matica.hr. Pristupljeno 17. rujna 2022.
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. listopada 2012. Pristupljeno 20. prosinca 2012. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - ↑ http://kuscholarworks.ku.edu/dspace/bitstream/1808/9951/1/SCN_1_2012_Kos-Lajtman.pdf
- ↑ http://www.icjk.me/lm/files/LM11/18.pdf[neaktivna poveznica]
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. lipnja 2015. Pristupljeno 6. listopada 2013. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - ↑ Fantasy Hrvatska Arhivirana inačica izvorne stranice od 14. lipnja 2011. (Wayback Machine) Az osvojio nagradu HAZU, 25. svibnja 2011., pristupljeno 22. lipnja 2011.
- ↑ Buljubašić, Ivana. 2014. A Conceptual Mnemotope of Osijek in Jasna Horvat’s Bizarij. Culture/Култура - International Journal for Cultural Researches. 7: 71–82 Prenosi academia.edu
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. lipnja 2015. Pristupljeno 6. listopada 2013.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ↑ http://www.vecernji.hr/kultura/u-novoj-knjizi-j-horvat-osjecka-povijest-vezana-je-veznicima-clanak-120308
- ↑ http://bib.irb.hr/datoteka/611914.JH_2009_-_Krijesnici_str_1-44.pdf
- ↑ http://bib.irb.hr/datoteka/554038.zlatni_danci_13.pdf
- ↑ I. Vrkljan - J. Horvat : Pismo u pismu. mvinfo.hr. Pristupljeno 17. rujna 2022.
- ↑ Horvat, Jasna. 2005. Alemperkina kazivanja journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Matica hrvatska - Kolo 4, 2005. - Amalgamirani mitovi. www.matica.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. lipnja 2015. Pristupljeno 17. rujna 2022.
- ↑ Alemperkina Kazivanja Research Papers - Academia.edu. www.academia.edu. Pristupljeno 17. rujna 2022.
- ↑ http://www.childrenslibrary.org/servlet/WhiteRavens?title=Special%20mention&where=specialmention=1 Arhivirana inačica izvorne stranice od 20. rujna 2011. (Wayback Machine) The White Ravens
- ↑ Horvat, Jasna; Tomašević, Nives; Lendić, Slaven. 2009. Semiotički marketing Konstantina Ćirila Filozofa: glagoljičko prezentiranje kršćanstva kao preteča suvremenog semiotičkog marketinga. Libellarium : časopis za istraživanja u području informacijskih i srodnih znanosti. 2 (2): 161–180. ISSN 1846-8527
- ↑ Intenzitet prenesena iskustva u stvaranju akademske proze (Hrvatska udruga istraživača dječje književnosti)
- ↑ http://www.springerlink.com/content/mwq63g3k83528177/fulltext.pdf[neaktivna poveznica]
- ↑ http://bib.irb.hr/datoteka/261319.Olson_et_al._2006.pdf
- ↑ Kos-Lajtman, Andrijana; Horvat, Jasna. 2009. Tematsko-motivske veze u stvaralaštvu Vladimira Mažuranića i Ivane Brlić-Mažuranić. Riječ. 15 (4): 182–206
- ↑ Kos-Lajtman, Andrijana; Horvat, Jasna. 2011. Ivana Brlić-Mažuranić, "Priče iz davnine": nova konstrukcija izvora i metodologije. Fluminensia : časopis za filološka istraživanja. God. 23 (Br. 1.): 87–99
- ↑ Horvat, Jasna; Tomašević, Nives. 2010. Lik i djelo Svetog Konstantina Ćirila Filozofa u romanu Az. Sveti Naum Ohridski i slovenskata duhovna, kulturna i pismena tradicija: 197
- ↑ Mijoč, Josipa; Horniš, Marija; Tomašević, Nives; Horvat, Jasna. 2010. Book as a Souvenir: Partnership between Tourism Potentials, Cultural Identity Promotion and Publisher's Profits. 3rd International Scientific Conference: Tourism and Quality of Life (engleski): 296
- Akademski bonton - udžbenik Jasne Horvat 2022. [1]
- Ave, Ars Horvatiana - autorice Josipe Mijoč 2022. [2]
- Ave, OsEconomia! - spomenica Jasne Horvat 2021. posvećena Ekonomskom fakultetu u Osijeku [3]
- Ars Meandrum - notni zapisi Jasne Horvat i Luke Gotovca [4]
- Ars Igrum - dramski tekstovi Jasne Horvat i crteži Leona Lendića [5] Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. rujna 2021. (Wayback Machine)
- Ars Eugenium - notni zapisi Luke Gotovca i Jasne Horvat [6] Arhivirana inačica izvorne stranice od 20. veljače 2021. (Wayback Machine)
- Topoteka romana Vilijun http://vilijun.topotheque.eu
- Večernji list [7]
- Nacional [https://www.nacional.hr/jasna-horvat-2021-porucila-glagoljica-bi-hrvatskoj-mogla-donijeti-kulturni-ugled/
- Slobodna Dalmacija] [8]
- Glas Koncila [9]
- Hrvatski portal u Švicarskoj http://www.croatia.ch/kultura/knjizevnost/121219.php Arhivirana inačica izvorne stranice od 9. ožujka 2013. (Wayback Machine)
- Portal hrvatskog kulturnog vijeća http://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/p-r/raos-ivan/13046-ivan-raos-ilustrirana-nizanja-na-a-jasne-horvat.html
- Pressica (484) http://vktel.net/video-galerije?task=cats&cat=18&sl=categories&layout=listview Arhivirana inačica izvorne stranice od 7. prosinca 2012. (Wayback Machine)
- Jasna Horvat u Hrvatskom kulturnom centru u Beču[neaktivna poveznica], tjedno.hr, 22. rujna 2014.