Prijeđi na sadržaj

Petar Šegedin

Izvor: Wikipedija

Ovo je glavno značenje pojma Petar Šegedin. Za druga značenja pogledajte Petar Šegedin (razdvojba).
Petar Šegedin
RođenjeŽrnovo na Korčuli, 8. srpnja 1909.
SmrtZagreb, 2. rujna 1998.
Zanimanjeučitelj, književnik, savjetnik u kulturi
NacionalnostHrvat
Period pisanja1939. - 1998.
Književne vrsteroman, pripovijetka, esej, putopis
Portal o životopisima

Petar Šegedin (Žrnovo na Korčuli, 8. srpnja 1909.Zagreb, 2. rujna 1998.), hrvatski književnik, akademik, intelektualac i kulturni djelatnik.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Mladost i obrazovanje

[uredi | uredi kôd]

Rođen u Žrnovu na otoku Korčuli gdje je i završio Građansku školu. Učiteljsku školu upisuje i završava u Dubrovniku. Studirao je na Višoj pedagoškoj školi i na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio je kao učitelj u Kuli Norinskoj i Račišću na svojoj rodnoj Korčuli. U Zagreb dolazi 1936. godine, te se uključuje u poznati krug Krležinih suradnika, mladih pečatovaca, liberalnih i okrenutih subjektivizmu i autonomiji pisaca. Šegedin se u Pečatu prvi put javio svojim Odlomkom proze.

Književni i kulturni rad

[uredi | uredi kôd]

Bavio se književnošću, te plodonosno djelovao djelovao pišući novele, romane, eseje i putopise. Obavljao je i mnoge dužnosti u kulturnom i prosvjetnom sektoru. Bio je tajnik Matice hrvatske, središnje kulturne ustanove hrvatskog naroda, od 1945. do 1947. godine za vrijeme predsjedanja Mihovila Nikolića. Matica objavljuje njegovu prvu i najpoznatiju knjigu Djeca božja, zatim Crni smiješak i zbirku njegovih poznatih eseja Svi smo mi odgovorni. Šegedin je stajao i na čelu Društva hrvatskih književnika 1953. godine i još jedanput od 1968. do 1970., a 1989. godine izabran je za predsjednika Matice hrvatske. Uz sve to, neko je vrijeme radio kao savjetnik za kulturna pitanja Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u pariškom veleposlanstvu. Od 1963. godine bio je izvanredni član Razreda za književnost, a od 1963. redoviti član HAZU. Godine 1961. bio je među utemeljiteljima Foruma, časopisa Razreda za književnost HAZU.[1]

Petar Šegedin je spadao u onu grupu hrvatskih intelektualaca koji su Hrvatsku željeli vidjeti kao slobodnu i demokratsku zemlju, i upravo zbog svog političkog uvjerenja savjetovano mu je da otiđe iz zemlje kako bi izbjegao suđenje i tamnicu. Skrasio se kod rodbine svoje žene u Njemačkoj. Uz želju za slobodnom Hrvatskom, istaknuo se i aktivnom borbom za hrvatski jezik ulazeći u sukobe i razne rasprave s političkim neistomišljenicima.

Godine 1990. predsjedao je Maticom hrvatskom u razdoblju njezine obnove, a potom je bio intenzivno prisutan u hrvatskom književnom i javnom životu. Godine 1991. dobio je Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo.

Djela

[uredi | uredi kôd]

Romani

[uredi | uredi kôd]
  • Djeca božja (1946.)
  • Osamljenici (1947.)
  • Crni smješak (1969.)
  • Vjetar (1986.)

Zbirke pripovijetki i novela

[uredi | uredi kôd]
  • Mrtvo more (1953.)
  • Na istom putu (1963.)
  • Orfej u maloj bašti (1964.)
  • Sveti vrag (1965.)
  • Izvještaj iz pokrajine (1969.)
  • Getsemanski vrtovi (1981.)
  • Tišina (1982.)
  • Licem u lice (1987.)

Putopisi

[uredi | uredi kôd]
  • Na putu (1963.)

Esejistička i polemička proza

[uredi | uredi kôd]
  • Essay o obliku i sadržaju (1955.)
  • Eseji (1956.)
  • Riječ o riječi (1969.)
  • Svi smo mi odgovorni (1971.)

Spomen

[uredi | uredi kôd]
  • Dani Petra Šegedina, bienalno se održavaju se u Korčuli od 2005. godine[2]
  • Memorijalna zbirka Petra Šegedina, osnovana u sklopu Gradskog muzeja Korčula 2006. godine[3]
  • Srednja škola Petra Šegedina u Korčuli[4]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. HINA/HS: Čuvar i promicatelj književne vrsnoće, Hrvatsko slovo, petak, 28. listopada 2011., str. 22.
  2. Dani Petra Šegedina - zbornikArhivirana inačica izvorne stranice od 6. svibnja 2021. (Wayback Machine), www.lzmk.hr, pristupljeno 5. svibnja 2021.
  3. Sani Sardelić, Književnik u muzeju : Memorijalna zbirka Petra ŠegedinaArhivirana inačica izvorne stranice od 7. travnja 2023. (Wayback Machine), Muzeologija, 48-49/2012. (HAW)
  4. Srednja škola Petra Šegedina KorčulaArhivirana inačica izvorne stranice od 25. prosinca 2018. (Wayback Machine), ss-psegedina-korcula.skole.hr pristupljeno 5. svibnja 2021.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Wikicitata
Logotip Wikicitata
Wikicitati imaju zbirke citata o temi Petar Šegedin
Mrežna mjesta