Sjeverna Rajna-Vestfalija
Nordrhein-Westfalen | |
---|---|
Zastava | Grb |
(Zastava) |
(Grb) |
Administracija | |
Glavni grad | Düsseldorf |
Ministar-predsjednik | Hendrik Wüst (CDU) |
Vladajuća stranka | koalicija CDU/FDP |
Posljednji izbori | 14. svibnja 2017. |
Sljedeći izbori | vjerojatno u svibnju 2022. |
Glasova u Saveznom vijeću | 6 (od 69) |
Osnovni podaci | |
Površina | 34 110,26 km² (4. u Njem.) |
Broj stanovnika | 17.947.221[1] (1. u Njem., 31. prosinca 2015.) |
526 st./km² (4. u Njem.) | |
ISO 3166-2 | DE-NW |
Službene stranice | www.nrw.de |
Sjeverna Rajna-Vestfalija (njemački: Nordrhein-Westfalen, često skraćeno samo: NRW) je pokrajina u zapadnom dijelu Njemačke.
Po broju stanovnika i ekonomskoj snazi je najveća pokrajina Njemačke: ima oko 18 milijuna stanovnika, i daje otprilike 22 % njemačkog bruto-društvenog proizvoda te se prostire na površini od 34 080 km². Nalazi se u zapadnom dijelu Njemačke i graniči s Belgijom i Nizozemskom.
Glavni grad je Düsseldorf, a ostali veći gradovi su Köln, Essen, Dortmund, Duisburg, Bielefeld, Leverkusen, Bonn i Münster.
(u zagradama su registracijske oznake)
Distrikt
|
Slobodni gradovi
|
Sljedeći gradovi imaju više od 100.000 stanovnika:
Grad | Distrikt | Broj stanovnika 31.12.2000 |
Broj stanovnika 31.12.2006 |
Broj stanovnika 31.12.2007.[2][3] |
---|---|---|---|---|
Köln | Köln | 962.884 | 989.766 | 995.397 |
Dortmund | Dortmund | 588.994 | 587.624 | 586.909 |
Essen | Essen | 595.243 | 583.198 | 582.140 |
Düsseldorf | Düsseldorf | 569.364 | 577.505 | 581.122 |
Duisburg | Duisburg | 514.915 | 499.111 | 496.665 |
Bochum | Bochum | 391.147 | 383.743 | 381.542 |
Wuppertal | Wuppertal | 366.434 | 358.330 | 356.420 |
Bielefeld | Bielefeld | 321.758 | 325.846 | 324.912 |
Bonn | Bonn | 307.814 | 314.299 | 316.416 |
Münster | Münster | 265.609 | 272.106 | 272.951 |
Gelsenkirchen | Gelsenkirchen | 278.695 | 266.772 | 264.765 |
Mönchengladbach | Mönchengladbach | 263.014 | 260.951 | 260.018 |
Aachen | Aachen | 244.386 | 258.770 | 259.030 |
Krefeld | Krefeld | 239.916 | 237.104 | 236.516 |
Oberhausen | Oberhausen | 222.151 | 218.181 | 217.108 |
Hagen | Hagen | 203.151 | 195.671 | 193.748 |
Hamm | Hamm | 182.427 | 183.672 | 183.065 |
Herne | Herne | 174.529 | 169.991 | 168.454 |
Mülheim an der Ruhr | Mülheim | 172.862 | 169.414 | 168.925 |
Solingen | Solingen | 164.973 | 162.948 | 162.575 |
Leverkusen | Leverkusen | 161.047 | 161.336 | 161.345 |
Neuss | Rhein-Kreis Neuss | 150.013 | 151.626 | 151.449 |
Paderborn | Paderborn | 139.084 | 144.258 | 144.181 |
Recklinghausen | Recklinghausen | 124.785 | 121.521 | 120.536 |
Bottrop | Bottrop | 120.611 | 118.975 | 118.597 |
Remscheid | Remscheid | 119.287 | 114.925 | 113.935 |
Moers | Wesel | 107.062 | 107.180 | 107.111 |
Siegen | Siegen-Wittgenstein | 108.476 | 105.697 | 105.049 |
Bergisch Gladbach | Rheinisch-Bergischer Kreis | 105.693 | 105.587 | 105.840 |
Witten | Ennepe-Ruhr-Kreis | 103.196 | 100.248 | 99.598 |
Sjeverna Rajna-Vestfalija smještena je na zapadu Njemačke i nalazi se na dodiru Njemačko-poljske nizine i Njemačkog sredogorja. Stoga je njezin sjeverniji dio nizak, ravan i pogodan za poljoprivredu, dok je južni dio viši planinski prostor. Stoga je sjeverni dio, gdje prevladavaju nizine, slabo pošumljen, jer se taj prostor intenzivno koristi za poljoprivredu i mnogo je gušće naseljen od južnoga dijela pokrajine. Planinski jug je šumovit, a zemlja je siromašnija humusom, pa nema mnogo mogućnosti za poljoprivredu. Osim toga, klima je u nizinama mnogo blaža i suša nego u planinskom dijelu zemlje. Od juga prema sjeveru teku rijeke Weser i Rajna, koja prolazi kroz konurbaciju Ruhr. Na samom sjeveru pokrajine rijeka Ems jača i na samom sjeveru Njemačke se ulijeva u Sjeverno more. Prosječna širina pokrajine (istok-zapad) iznosi 235 km, dok je prosječna dužina (sjever-jug) 190 km. Sjeverna Rajna-Vestfalija se u smjeru sjeverozapad-jugoistok pruža oko 260 km.[4] Ukupna površina Sjeverne Rajne-Vestfalije iznosi 34 098 km², što je čini četvrtom najvećom saveznom pokrajinom u Njemačkoj.[4] Većina Sjeverne Rajne-Vestfalije nalazi se između Rajne na zapadu i Weser na istoku, a obje su i najveće rijeke u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji. Rajna teče u smjeru jug-sjever u dužini 226 km cijelom pokrajinom dijeleći ju Gornju Rajnu, Donju Rajnu i Porajnje. Rajna teče i kroz tri najveća grada Sjeverne Rajne-Vestfalije Köln, Düsseldorf i Duisburg. Poznata je i kao žila kucavica ovoga područja, te je svojim tokom stvorila i najveću konurbaciju u Njemačkoj pod imenom Ruhr. Weser teče kroz zemlju 116 km, čineći granicu dugu 41 km s Donjom Saskom. U planinskim predjelima na jugu Sjeverne Rajne-Vestfalije smjestilo se 70 brana, koje proizvode više od 80 % potrebne energije za opskrbu električnom energijom. Sjeverna Rajna-Vestfalija prva je od njemačkih pokrajina po broju brana i proizvodnji energije iz hidroelektrana.
Sjeverna Rajna-Vestfalija na jugoistoku i istoku graniči s njemačkom saveznom pokrajinom Hessen, na sjeveru i sjeveroistoku s Donjom Saskom, na jugu s Falačkim Porajnjem. Na zapadu graniči s Belgijom, točnije s belgijskom regijom Valonijom. Sjeverna Rajna-Vestfalija na sjeverozapadu graniči s Nizozemskom, odnosno s nizozemskim mjestom Limburgom, u pokrajini Gelderland. Ukupna dužina granica Sjeverne Rajne-Vestfalije iznosi 583 km.[4]
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. srpnja 2016. Pristupljeno 7. ožujka 2017. journal zahtijeva
|journal=
(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. rujna 2008. Pristupljeno 18. studenoga 2012. journal zahtijeva
|journal=
(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. lipnja 2008. Pristupljeno 18. studenoga 2012. journal zahtijeva
|journal=
(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - ↑ a b c Nordrhein-Westfalen in Zahlen und Geodaten (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 9. svibnja 2022. Pristupljeno 20. ožujka 2015.
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Sjeverna Rajna-Vestfalija |
|