Vezuvijan
| Vezuvijan | |
|---|---|
 |
|
| Općenito | |
| Kategorija | Mineral |
| Kemijska formula | Ca19(Al,Mg,Fe,Ti) 13[(SiO4)10(Si2O7)4](O,OH)10 |
| Identifikacija | |
| Boja | smeđa, žutosmeđa ili zelena, rijetko ružičasta |
| Kristalni habitus | kombinacija prizmi, bipiramida i baznog pinakoida |
| Kristalni sustav | tetragonski, k.r. 4/’’mmm’’ |
| Kalavost | nejasna po {001} |
| Lom | neravan |
| Mohsova tvrdoća | 6,5 |
| Sjaj | staklast do masan |
| Indeks loma | No = 1,703 – 1,752, Ne = 1,700 - 1,746, |
| Ogreb | bijel |
| Gustoća | 3,33 – 3,45 |
| Prozirnost | proziran do polurpoziran |
Vezuvijan je zeleni, smeđi, žuti ili plavkastozeleni sorosilikatni mineral, kemijske formule Ca19(Al,Mg,Fe,Ti) 13[(SiO4)10(Si2O7)4](O,OH)10. Silicij ponekad može biti zamijenjen borom, natrijem ili kalcijem.
Kristalizira u tetragonskom kristalnom sustavu, a pojavljuje se u kontaktno-metamorfnim vapnencima i dolomitima (tj. karbonatima) na kontaktu s eruptivima. Prvi put je otkriven u vapnenačkim blokovima unutar lave na Vezuvu, Italija.
Dolazi u asocijaciji s wollastonitom, diopsidom ili kalcitom.
Kod Bora, Srbija, u bakrenim ležištima nađeni su kristali vezuvijana veliki i nekoliko centimetara.
Vezuvijan je u zoni trošenja stabilan mineral.
Plavkasti varijetet poznat je pod imenom ciprin i prvi put je pronađen kod Franklina, New Jersey. Plava boja dolazi mu od bakrenih nečistoća.
Kalifornit je ime koje se ponekad koristi za žadolike vezuvijane, a znamo ga i pod imenom kalifornijski žad, američki žad ili vezuvijanski žad.
Ksantit je manganom bogati varijetet.
Idokras je stariji sinonim za dragulje vezuvijana.
- Webmineral (engl.)
- Mineral galleries Arhivirana inačica izvorne stranice od 23. prosinca 2008. (Wayback Machine) (engl.)
- Mindat - lokacije (engl.)
- Vezuvijan kod Franklina (engl.)
- Mindat - Ciprin varijetet (engl.)