Prijeđi na sadržaj

Vilim Matula

Izvor: Wikipedija
Vilim Matula
Rođenje5. ožujka 1962.
Zagreb, Hrvatska
PseudonimVili Matula
SuprugaBranka Trlin
WWW
Ostale nagrade
Godišnja Nagrada Vladimir Nazor

portal o životopisima ‧ portal o filmu

Vilim Matula (Vili Matula) (Zagreb, 5. ožujka 1962.) je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.

Filmografija

[uredi | uredi kôd]

Televizijske uloge

[uredi | uredi kôd]

Filmske uloge

[uredi | uredi kôd]

Sinkronizacija

[uredi | uredi kôd]

Politika

[uredi | uredi kôd]

Mladost

[uredi | uredi kôd]

Matula je bio uključen u politiku u različitim oblicima djelovanja još od kasnih tinejdžerskih godina. Bio je član Saveza komunista Hrvatske, kao i delegat[1] u 11. i posljednjem kongresu Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske, koji je rezultirao prvim demokratskim izborima 1989. godine u Socijalističkoj republici Hrvatskoj, tadašnjoj članici SFR Jugoslavije.

Odraslo doba

[uredi | uredi kôd]

Matula je otad bio članom nekoliko građanskih inicijativa, brojnih prosvjeda te uvijek aktivan u borbi protiv gentrifikacije i otimanja javnih prostora u Zagrebu, tu uključujući i članstvo u lokalnoj verziji pokreta Pravo na grad, zvanom PravoNaGRAD. Potpisnik je Deklaracije o zajedničkom jeziku, u kojoj se tvrdi da se u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori govore nacionalne standardne varijante zajedničkog policentričnog standardnog jezika.[2] Također, bio je glasan kritičar strukturalnih problema u društvu poput korupcije[3][4] te neo-fašizma.[5] Jedan je od osnivača Sindikata glumaca, kojemu je također bio i predsjednik.

Matula je član koordinacije Zagreb je NAŠ, progresivne građanske platforme[6] koja se deklarira kao zeleno-municipalistička stranka. Na lokalnim izborima u Zagrebu 2017. Matula je kao kandidat stranke ušao u vijeće gradske četvrti Donji grad u središnjem Zagrebu kao potpredsjednik vijeća.[7] Njegova izvješća prijavljuju manipulativno i koruptivno ponašanje gradskih vlasti, kao i suzbijanje djelovanja samog vijeća gradske četvrti.[8] U 2019. Matula je bio jedan od osnivača građanske platforme Možemo! koja je formirala zeleno-lijevu koaliciju za parlamentarne izbore 2020. na kojima je on jedan od kandidata.[9]

Prozivanje pristaša desnice

[uredi | uredi kôd]

S obzirom na to da je Matula politički aktivan kao glumac, sindikalist i aktivist, poznata je njegova podrška centralno-lijevim i zelenim politikama, tu uključujući građanska i LGBT prava, a zbog toga ga periodički proziva portal Narod.hr.[10][11] Konzervativni portal i medij Vecernji.hr pak proziva Matulu zbog njegovog protivljenja ideji da profašistički činovnik iz vremena 2. svjetskog rata, Enver Čolaković, dobije vlastitu ulicu u Zagrebu.[12]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Anali Hrvatskog politološkog društva, Hrvatsko politološko društvo, 2010., ISSN 1845–6707, ISSN 1847–5299 (Online), str. 1931.
  2. Deklaracija o zajedničkom jeziku. Jezici i nacionalizmi. Pristupljeno 1. travnja 2024.
  3. Vilim Matula
  4. INTERVJU: VILIM MATULA / 'Živimo u izopačenoj kriminalnoj orgiji od društva gdje se pljačke prikrivaju lažnim domoljubljem'. 100posto.jutarnji.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. lipnja 2020. Pristupljeno 15. lipnja 2020.
  5. Matula raspalio u Otvorenom: Probajte diplomatski s Merkelicom objasniti da postoje različiti oblici 'Sieg Heila', Lučić mu odgovorio usporedbom s Mladićem. tportal.hr
  6. Zagreb is OURS!
  7. Naše vijećnice i vijećnici. Inačica izvorne stranice arhivirana 16. lipnja 2020. Pristupljeno 15. lipnja 2020.
  8. Prezir spram vijeća, zlostavljanje službenice
  9. Ljudi. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. prosinca 2020. Pristupljeno 15. lipnja 2020.
  10. Vilim Matula – glumac, građanski aktivist, Frljićev obožavatelj, nekadašnji član CK SKH –. Narod.hr. 29. siječnja 2016. Pristupljeno 7. lipnja 2020.
  11. (VIDEO) Tko je Vilim Matula – bivši član Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske? –. Narod.hr. 9. svibnja 2019. Pristupljeno 7. lipnja 2020.
  12. Vilim Matula žešći od revolucionarne ljevice. www.vecernji.hr

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]