Vlada Federacije Bosne i Hercegovine
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je izvršno tijelo vlasti Federacije Bosne i Hercegovine, jednog od dvaju bosanskohercegovačka entiteta. Djeluje na temelju Zakona o Vladi Federacije BiH i Poslovnika o radu Vlade FBiH,[1] odnosno temeljem Ustava Federacije BiH, donesena nakon postizanja Washingtonskoga sporazuma, kojim je prekinut oružani sukob Hrvata i Bošnjaka u BiH.
U skladu s odlukama Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine, ovlašteni predstavnici, na sastanku održanom u Beču od 7. do 11. svibnja 1994. godine, zaključili su sporazum. Pri rekonstrukciji Vlade osigurat će se da dužnost premijera obavlja predstavnik iz reda bošnjačkog naroda, a dužnost zamjenika premijera predstavnik iz reda hrvatskog naroda. Zamjenik premijera Vlade bit će na čelu Ministarstva obrane. Predložit će se Zakon o Vladi Federacije BiH tako da Vladu Federacije sačinjavaju: predsjednik, dopredsjednik, 11 resornih ministara i 4 ministra bez portfelja. Ministri iz reda bošnjačkog naroda bit će na čelu sljedećih ministarstava:[2]
- Ministarstva unutrašnjih poslova;
- Ministarstva vanjskih poslova;
- Ministarstva prometa i komunikacija;
- Ministarstva energetike i industrije;
- Ministarstva prostornog uređenja, resursa i okoliša;
- Ministarstva izbjeglica i socijalne politike;
- Ministarstva obrazovanja, znanosti i kulture.
Ministri iz reda hrvatskog naroda bit će na čelu:
- Ministarstva obrane (dopredsjednik Vlade);
- Ministarstva financija;
- Ministarstva pravde;
- Ministarstva trgovine;
- Ministarstva zdravstva.
Od 4 ministra bez portfelja, jedan će biti iz reda hrvatskog naroda
Do ključne 2002. godine i promjene Ustava FBiH (Petritschevi amandmani) u sastav Vlade su osim ministara (gdje je Hrvatima bila zagarantirana najmanje 1/3 ministarskih mjesta) ulazili i njihovi zamjenici. Po pravilu, ako je ministar bio Bošnjak – zamjenik je bio Hrvat i obrnuto, ako je ministar bio Hrvat zamjenik je bio Bošnjak. Kada se zbroje mjesta ministara i zamjenika ministara Hrvati su bili ravnopravan partner u federalnoj Vladi (i po brojnosti i po načinu odlučivanja). U načinu odlučivanja u Vladi Federacije BiH uvedene su takve promjene koje su iz ustava izbrisale riječi "konsenzus" i mogućnost bilo kakvog utjecaja konstitutivnih naroda na odluke Vlade, tako da je ostalo isključivo glasovanje običnom većinom. Ta većina su naravno uvijek Bošnjaci (8 ministara + premijer = 9 glasova). Tome treba dodati da zbog svoje brojnosti bošnjačke političke elite redovito popune i srpske kvote u Vladi FBiH (3 ministra). Međutim, to nije bilo dovoljno (11 od 16 ministara plus premijer) pa su u razdoblju 2010. – 2014. (Vlada Platforme) popunili i hrvatske kvote. Ustavna rješenja (2002.) propisuju fiksne kvote ministara po konstitutivnim narodima. Diskriminatorska rješenja su u samom ustavu kojima se jedan entitet faktički priznaje kao srpski (8 Srba – ministara u Vladi Republike Srpske), a jedan entitet kao bošnjački (8 Bošnjaka – ministara u Vladi Federacije BiH). Ukupno, Bošnjaci imaju 13 ministara (41%), Srbi 11 ministara (34%), a Hrvati 8 ministara (25%) u entitetskim vladama. Tu nije uračunato mjesto entitetskog premijera, premijer Vlade RS-a uvijek je Srbin, a premijer Vlade FBiH uvijek Bošnjak. Bosanskohercegovački Hrvat ne može biti premijer niti jednog entiteta prema postojećim ustavnim/zakonskim rješenjima.[3]
Vladu čine premijer, dva premijerova zamjenika, te resorni ministri i njihovi zamjenici koje, nakon obavljenih konzultacija, imenuje premijer. U sklopu Vlade djeluje šesnaest ministarstava: Ministarstvo unutarnjih poslova FBiH, Ministarstvo pravde FBiH, Ministarstvo financija FBiH, Ministarstvo energije, rudarstva i industrije FBiH, Ministarstvo prometa i komunikacija FBiH, Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH, Ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica FBiH, Ministarstvo za pitanja branitelja i invalida Domovinskog rata FBiH, Ministarstvo zdravstva FBiH, Ministarstvo obrazovanja i znanosti FBiH, Ministarstvo kulture i športa FBiH, Ministarstvo trgovine FBiH, Ministarstvo prostornog uređenja FBiH, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH, Ministarstvo razvitka, poduzetništva i obrta FBiH i Ministarstvo okoliša i turizma FBiH.
Sjedište Vlade FBiH je u Sarajevu, a ministarstva su raspoređena u Sarajevu i Mostaru. Osim u velikim federalnim centrima, Vlada sjednice povremeno održava i u manjim gradovima.
| položaj | ministarstvo | dužnosnik | stranka | narodnost |
|---|---|---|---|---|
| Predsjednik Vlade | Nermin Nikšić | SDP BiH | Bošnjak | |
| Zamjenik predsjednika Vlade | Financije | Toni Kraljević | HDZ BiH | Hrvat |
| Zamjenik predsjednika Vlade | Razvoj, poduzetništvo i obrt | Vojin Mijatović | SDP BiH | Srbin |
| Ministar | Unutarnji poslovi | Ramo Isak | SN | Bošnjak |
| Ministar | Pravda | Vedran Škobić | HDZ BiH | Hrvat |
| Ministar | Energija, rudarstvo i industrija | Vedran Lakić | SDP BiH | Srbin |
| Ministrica | Promet i komunikacija | Andrijana Katić | HDZ BiH | Hrvatica |
| Ministar | Raseljene osobe i izbjeglice | Nerin Dizdar | SDP BiH | Bošnjak |
| Ministar | Pitanja branitelja i invalida Domovinskog rata | Nedžad Lokmić | SDP BiH | Bošnjak |
| Ministar | Zdravstvo | Nediljko Rimac | HDZ 1990 | Hrvat |
| Ministrica | Obrazovanje i znanost[4] | Jasna Duraković | SDP BiH | Bošnjakinja |
| Ministrica | Kultura i šport[4] | Sanja Vlaisavljević | HDZ BiH | Srpkinja |
| Ministar | Trgovina | Amir Hasičević | NS | Bošnjak |
| Ministar | Rad i socijalna politika | Adnan Delić | NiP | Bošnjak |
| Ministar | Prostorno uređenje | Željko Nedić | HDZ BiH | Hrvat |
| Ministar | Poljoprivreda, vodoprivreda i šumarstvo | Kemal Hrnjić | NiP | Bošnjak |
| Ministrica | Okoliš i turizam | Nasiha Pozder | NS | Bošnjakinja |
- ↑ Poslovnik
- ↑ Parlament Federacije Bosne i Hercegovine - monografija Sarajevo, 2016., 158. str.
- ↑ Poskok.info: PREDSJEDNIK I VLADA FBiH: Prije i poslije promjena Ustava i izbornog zakona 2002. (Evolucija procesa dekonstituiranja Hrvata u Federaciji BiH) 23. travnja 2020.
- ↑ a b Protuustavno ministarstvo