The Journal of Education, Culture, and Society, 2020
Aim: The paper aims at highlighting philosophical roots of the relation issue between nature and ... more Aim: The paper aims at highlighting philosophical roots of the relation issue between nature and education in the process of socialization. Method: For the purpose of the research critical philosophical analysis and comparison of Thomas Hobbes’ and Jean-Jacques Rousseau’s texts has been used. Concept: The first part of the paper clarifies the concept of nature and explains changes in understanding of this concept thorough the history of philosophy, with the special emphasis on transformation that happened in transition from medieval to modern period. Since both Hobbes and Rousseau are representatives of modern philosophy, the second section of the paper shows how modern concept of nature manifests in the works of the two philosophers and compares, in a more detailed way, their understanding of human nature or natural state of mankind, focusing on comparison of their concepts of human natural unsociability. The third part examines more closely the role of education in transformation ...
Thomas Hobbes ostao je u povijesti filozofije zapamćen prvenstveno po svojoj osebujnoj teorijidrž... more Thomas Hobbes ostao je u povijesti filozofije zapamćen prvenstveno po svojoj osebujnoj teorijidržave izloženoj u njegovom kapitalnom djelu Levijatan. Manje je, međutim, poznato da jefilozof iz Malmesburyja bio zainteresiran i za književnost, da je izučavao klasičnu poeziju, ali dase i sam okušao u pisanju stihova. Cilj našega rada jest predstaviti upravo taj, malo poznati dionjegova opusa. Pritom najprije prikazujemo njegov rad na prijevodima klasične grčke literature,da bismo potom predstavili njegova originalna djela pisana stihovima. Koristeći povijesno–problemski pristup, i jednu i drugu vrstu radova osvjetljujemo iz konteksta njegova života iosobitih društvenih prilika vremena u kojem je živio i djelovao, ukazujući na vezu njegovihstihova s njegovom filozofskom mišlju, ondje gdje ta veza postoji. Analiza ovih radova, kao iokolnosti u kojima oni nastaju, upućuju na zaključak da njihov nastanak nije bio umjetničkimotiviran, već da je najčešće bio rezultat želje za usavršavanjem k...
U članku se istražuju rad i kontemplacija kao dva načina djelovanja koja proizlaze iz ljudske nar... more U članku se istražuju rad i kontemplacija kao dva načina djelovanja koja proizlaze iz ljudske naravi te oba imaju svoju ulogu u čovjekovu samoostvarenju. To se čini polazeći od jedne metafizičke antropologije koja otkriva da čovjek kao duhovno–tjelesno biće po naravi djeluje tranzitivno i imanentno. Potom se analiziraju bitna obilježja rada koji je kao tranzitivno djelovanje u prvome redu usmjeren na usavršavanje vanjskoga svijeta, ali kojim čovjek istovremeno sam sebe usavršava. To usavršavanje, međutim, može biti do kraja ostvareno tek u jednom imanentnome djelovanju čiji učinci ostaju u samome djelatniku. Daljnja analiza pokazuje da je upravo kontemplacija to imanentno djelovanje u kojem se sastoji konačan cilj čovjekova samoostvarenja.The article examines work and contemplation as two types of activities emanating from man’s nature which are important in man’s self–realization. The inquiry sets out from metaphysical anthropology which reveals to us that man, as a spiritual– corp...
Cilj ovoga teksta jest osvijetliti znacaj sveucilista u filozofskom sustavu Thomasa Hobbesa. To c... more Cilj ovoga teksta jest osvijetliti znacaj sveucilista u filozofskom sustavu Thomasa Hobbesa. To cinimo analizirajuci ponajprije njegovo osobno iskustvo studija na Oxfordu kao važan poticaj za razvijanje njegova kasnijeg stava prema sveucilistima. Potom u sredisnjim temama, kombinirajuci povijesni i problemski pristup, iznosimo njegovu kritiku sveucilista, kao i njegov prijedlog za reformu sveucilista, smjestajuci oboje u kontekst vremena, ali i njegove misli, kako one politicke tako i one antropoloske i epistemoloske. Na kraju, u zakljucku, kriticki ocjenjujemo aktualnost i objektivnost Hobbesove kritike te prihvatljivost njegova prijedloga reforme sveucilista.
Hobbesova kritika sveučilišta Sažetak Cilj ovoga teksta jest osvijetliti značaj sveučilišta u fil... more Hobbesova kritika sveučilišta Sažetak Cilj ovoga teksta jest osvijetliti značaj sveučilišta u filozofskom sustavu Thomasa Hobbesa. To činimo analizirajući ponajprije njegovo osobno iskustvo studija na Oxfordu kao važan poticaj za razvijanje njegova kasnijeg stava prema sveučilištima. Potom u središnjim tema ma, kombinirajući povijesni i problemski pristup, iznosimo njegovu kritiku sveučilišta, kao i njegov prijedlog za reformu sveučilišta, smještajući oboje u kontekst vremena, ali i njegove misli, kako one političke tako i one antropološke i epistemološke. Na kraju, u zaključku, kritički ocjenjujemo aktualnost i objektivnost Hobbesove kritike te prihvatljivost njegova prijedloga reforme sveučilišta.
U članku se istražuju rad i kontemplacija kao dva načina djelovanja koja proizlaze iz ljudske nar... more U članku se istražuju rad i kontemplacija kao dva načina djelovanja koja proizlaze iz ljudske naravi te oba imaju svoju ulogu u čovjekovu samoostvarenju. To se čini polazeći od jedne metafizičke antropologije koja otkriva da čovjek kao duhovno–tjelesno biće po naravi djeluje tranzitivno i imanentno. Potom se analiziraju bitna obilježja rada koji je kao tranzitivno djelovanje u prvome redu usmjeren na usavršavanje vanjskoga svijeta, ali kojim čovjek istovremeno sam sebe usavršava. To usavršavanje, međutim, može biti do kraja ostvareno tek u jednom imanentnome djelovanju čiji učinci ostaju u samome djelatniku. Daljnja analiza pokazuje da je upravo kontemplacija to imanentno djelovanje u kojem se sastoji konačan cilj čovjekova samoostvarenja. Ključne riječi: čovjek, djelovanje, rad, kontemplacija, samoostvarenje.
U radu se želi preispitati postojeca shvacanja i interpretiranja covjeka te ukazati na moguce pos... more U radu se želi preispitati postojeca shvacanja i interpretiranja covjeka te ukazati na moguce posljedice do kojih dovode neke suvremene filozofske teorije i pravci. Pokusaji definiranja covjeka sežu daleko u proslost. Jos je Boetije definirao covjeka kao "individualnu supstanciju koja posjeduje razum". Na njega se kasnije nadovezuje sv. Toma Akvinski nastojeci istaknuti covjekovu originalnost i neponovljivost. Suvremeno doba obilježeno je napretkom prirodnih znanosti koje covjeka promatraju partikularno, sto može dovesti do neslucenih posljedice i ugrožavanja covjekova položaja. U clanku se razmatraju stetne posljedice takva pristupa i isticu strane onog cjelovitog i sveobuhvatnog.
U članku obrađujemo odnos kontemplacije i stvaralaštva u duhu filozofije Tome Akvinskoga. Uz Akvi... more U članku obrađujemo odnos kontemplacije i stvaralaštva u duhu filozofije Tome Akvinskoga. Uz Akvinčeve izvorne tekstove koristimo i tekstove tomističkih filozofa, ponajprije J. Piepera, ali i klasičnih suvremenih tomista poput É. Gilsona i J. Maritaina. Također, u Akvinčevoj maniri, uzimamo u razmatranje i tekstove njegovih prethodnika, posebice velikana antičke misli, Platona i Aristotela. Članak je podijeljen na tri poglavlja: prvo poglavlje tematizira kontemplaciju, drugo poglavlje, kroz usporedbu sa stvaranjem kao Božjim vlastitim činom, tematizira pojam stvaralaštva, a treće poglavlje tematizira sam odnos kontemplacije i stvaralaštva. Analiza pokazuje kako između ovih dviju djelatnosti postoji dvostruka veza: s jedne strane, stvaralaštvo ima svoj početak u kontemplativnom činu samoga stvaraoca, a s druge strane, ono ima svoj ishod u kontemplativnome činu onoga koji se susreće sa stvaralačkim djelom.
Hobbesova kritika sveučilišta Sažetak Cilj ovoga teksta jest osvijetliti značaj sveučilišta u fil... more Hobbesova kritika sveučilišta Sažetak Cilj ovoga teksta jest osvijetliti značaj sveučilišta u filozofskom sustavu Thomasa Hobbesa. To činimo analizirajući ponajprije njegovo osobno iskustvo studija na Oxfordu kao važan poticaj za razvijanje njegova kasnijeg stava prema sveučilištima. Potom u središnjim tema ma, kombinirajući povijesni i problemski pristup, iznosimo njegovu kritiku sveučilišta, kao i njegov prijedlog za reformu sveučilišta, smještajući oboje u kontekst vremena, ali i njegove misli, kako one političke tako i one antropološke i epistemološke. Na kraju, u zaključku, kritički ocjenjujemo aktualnost i objektivnost Hobbesove kritike te prihvatljivost njegova prijedloga reforme sveučilišta.
The Journal of Education, Culture, and Society, 2020
Aim: The paper aims at highlighting philosophical roots of the relation issue between nature and ... more Aim: The paper aims at highlighting philosophical roots of the relation issue between nature and education in the process of socialization. Method: For the purpose of the research critical philosophical analysis and comparison of Thomas Hobbes’ and Jean-Jacques Rousseau’s texts has been used. Concept: The first part of the paper clarifies the concept of nature and explains changes in understanding of this concept thorough the history of philosophy, with the special emphasis on transformation that happened in transition from medieval to modern period. Since both Hobbes and Rousseau are representatives of modern philosophy, the second section of the paper shows how modern concept of nature manifests in the works of the two philosophers and compares, in a more detailed way, their understanding of human nature or natural state of mankind, focusing on comparison of their concepts of human natural unsociability. The third part examines more closely the role of education in transformation ...
Thomas Hobbes ostao je u povijesti filozofije zapamćen prvenstveno po svojoj osebujnoj teorijidrž... more Thomas Hobbes ostao je u povijesti filozofije zapamćen prvenstveno po svojoj osebujnoj teorijidržave izloženoj u njegovom kapitalnom djelu Levijatan. Manje je, međutim, poznato da jefilozof iz Malmesburyja bio zainteresiran i za književnost, da je izučavao klasičnu poeziju, ali dase i sam okušao u pisanju stihova. Cilj našega rada jest predstaviti upravo taj, malo poznati dionjegova opusa. Pritom najprije prikazujemo njegov rad na prijevodima klasične grčke literature,da bismo potom predstavili njegova originalna djela pisana stihovima. Koristeći povijesno–problemski pristup, i jednu i drugu vrstu radova osvjetljujemo iz konteksta njegova života iosobitih društvenih prilika vremena u kojem je živio i djelovao, ukazujući na vezu njegovihstihova s njegovom filozofskom mišlju, ondje gdje ta veza postoji. Analiza ovih radova, kao iokolnosti u kojima oni nastaju, upućuju na zaključak da njihov nastanak nije bio umjetničkimotiviran, već da je najčešće bio rezultat želje za usavršavanjem k...
U članku se istražuju rad i kontemplacija kao dva načina djelovanja koja proizlaze iz ljudske nar... more U članku se istražuju rad i kontemplacija kao dva načina djelovanja koja proizlaze iz ljudske naravi te oba imaju svoju ulogu u čovjekovu samoostvarenju. To se čini polazeći od jedne metafizičke antropologije koja otkriva da čovjek kao duhovno–tjelesno biće po naravi djeluje tranzitivno i imanentno. Potom se analiziraju bitna obilježja rada koji je kao tranzitivno djelovanje u prvome redu usmjeren na usavršavanje vanjskoga svijeta, ali kojim čovjek istovremeno sam sebe usavršava. To usavršavanje, međutim, može biti do kraja ostvareno tek u jednom imanentnome djelovanju čiji učinci ostaju u samome djelatniku. Daljnja analiza pokazuje da je upravo kontemplacija to imanentno djelovanje u kojem se sastoji konačan cilj čovjekova samoostvarenja.The article examines work and contemplation as two types of activities emanating from man’s nature which are important in man’s self–realization. The inquiry sets out from metaphysical anthropology which reveals to us that man, as a spiritual– corp...
Cilj ovoga teksta jest osvijetliti znacaj sveucilista u filozofskom sustavu Thomasa Hobbesa. To c... more Cilj ovoga teksta jest osvijetliti znacaj sveucilista u filozofskom sustavu Thomasa Hobbesa. To cinimo analizirajuci ponajprije njegovo osobno iskustvo studija na Oxfordu kao važan poticaj za razvijanje njegova kasnijeg stava prema sveucilistima. Potom u sredisnjim temama, kombinirajuci povijesni i problemski pristup, iznosimo njegovu kritiku sveucilista, kao i njegov prijedlog za reformu sveucilista, smjestajuci oboje u kontekst vremena, ali i njegove misli, kako one politicke tako i one antropoloske i epistemoloske. Na kraju, u zakljucku, kriticki ocjenjujemo aktualnost i objektivnost Hobbesove kritike te prihvatljivost njegova prijedloga reforme sveucilista.
Hobbesova kritika sveučilišta Sažetak Cilj ovoga teksta jest osvijetliti značaj sveučilišta u fil... more Hobbesova kritika sveučilišta Sažetak Cilj ovoga teksta jest osvijetliti značaj sveučilišta u filozofskom sustavu Thomasa Hobbesa. To činimo analizirajući ponajprije njegovo osobno iskustvo studija na Oxfordu kao važan poticaj za razvijanje njegova kasnijeg stava prema sveučilištima. Potom u središnjim tema ma, kombinirajući povijesni i problemski pristup, iznosimo njegovu kritiku sveučilišta, kao i njegov prijedlog za reformu sveučilišta, smještajući oboje u kontekst vremena, ali i njegove misli, kako one političke tako i one antropološke i epistemološke. Na kraju, u zaključku, kritički ocjenjujemo aktualnost i objektivnost Hobbesove kritike te prihvatljivost njegova prijedloga reforme sveučilišta.
U članku se istražuju rad i kontemplacija kao dva načina djelovanja koja proizlaze iz ljudske nar... more U članku se istražuju rad i kontemplacija kao dva načina djelovanja koja proizlaze iz ljudske naravi te oba imaju svoju ulogu u čovjekovu samoostvarenju. To se čini polazeći od jedne metafizičke antropologije koja otkriva da čovjek kao duhovno–tjelesno biće po naravi djeluje tranzitivno i imanentno. Potom se analiziraju bitna obilježja rada koji je kao tranzitivno djelovanje u prvome redu usmjeren na usavršavanje vanjskoga svijeta, ali kojim čovjek istovremeno sam sebe usavršava. To usavršavanje, međutim, može biti do kraja ostvareno tek u jednom imanentnome djelovanju čiji učinci ostaju u samome djelatniku. Daljnja analiza pokazuje da je upravo kontemplacija to imanentno djelovanje u kojem se sastoji konačan cilj čovjekova samoostvarenja. Ključne riječi: čovjek, djelovanje, rad, kontemplacija, samoostvarenje.
U radu se želi preispitati postojeca shvacanja i interpretiranja covjeka te ukazati na moguce pos... more U radu se želi preispitati postojeca shvacanja i interpretiranja covjeka te ukazati na moguce posljedice do kojih dovode neke suvremene filozofske teorije i pravci. Pokusaji definiranja covjeka sežu daleko u proslost. Jos je Boetije definirao covjeka kao "individualnu supstanciju koja posjeduje razum". Na njega se kasnije nadovezuje sv. Toma Akvinski nastojeci istaknuti covjekovu originalnost i neponovljivost. Suvremeno doba obilježeno je napretkom prirodnih znanosti koje covjeka promatraju partikularno, sto može dovesti do neslucenih posljedice i ugrožavanja covjekova položaja. U clanku se razmatraju stetne posljedice takva pristupa i isticu strane onog cjelovitog i sveobuhvatnog.
U članku obrađujemo odnos kontemplacije i stvaralaštva u duhu filozofije Tome Akvinskoga. Uz Akvi... more U članku obrađujemo odnos kontemplacije i stvaralaštva u duhu filozofije Tome Akvinskoga. Uz Akvinčeve izvorne tekstove koristimo i tekstove tomističkih filozofa, ponajprije J. Piepera, ali i klasičnih suvremenih tomista poput É. Gilsona i J. Maritaina. Također, u Akvinčevoj maniri, uzimamo u razmatranje i tekstove njegovih prethodnika, posebice velikana antičke misli, Platona i Aristotela. Članak je podijeljen na tri poglavlja: prvo poglavlje tematizira kontemplaciju, drugo poglavlje, kroz usporedbu sa stvaranjem kao Božjim vlastitim činom, tematizira pojam stvaralaštva, a treće poglavlje tematizira sam odnos kontemplacije i stvaralaštva. Analiza pokazuje kako između ovih dviju djelatnosti postoji dvostruka veza: s jedne strane, stvaralaštvo ima svoj početak u kontemplativnom činu samoga stvaraoca, a s druge strane, ono ima svoj ishod u kontemplativnome činu onoga koji se susreće sa stvaralačkim djelom.
Hobbesova kritika sveučilišta Sažetak Cilj ovoga teksta jest osvijetliti značaj sveučilišta u fil... more Hobbesova kritika sveučilišta Sažetak Cilj ovoga teksta jest osvijetliti značaj sveučilišta u filozofskom sustavu Thomasa Hobbesa. To činimo analizirajući ponajprije njegovo osobno iskustvo studija na Oxfordu kao važan poticaj za razvijanje njegova kasnijeg stava prema sveučilištima. Potom u središnjim tema ma, kombinirajući povijesni i problemski pristup, iznosimo njegovu kritiku sveučilišta, kao i njegov prijedlog za reformu sveučilišta, smještajući oboje u kontekst vremena, ali i njegove misli, kako one političke tako i one antropološke i epistemološke. Na kraju, u zaključku, kritički ocjenjujemo aktualnost i objektivnost Hobbesove kritike te prihvatljivost njegova prijedloga reforme sveučilišta.
Uploads
Papers by Ivana Knežić