Izvorni kod stranice Koncentracijski logor Sisak

{{Logor
| ime =Logor Sisak
| postojao_(od-do)=1941. – 1945. (Sisak I)<br>1942. – 1943. (Sisak II)
| mesto  = [[Sisak]], [[NDH]]
| slika =Sisak Ustasha concentration camp for children.jpg
| opis_slike =Zatočena djeca u logoru Sisak II (1942.)
| kontrola  = '''Sisak I:'''<br>{{flag|Treći Reich}} {{small|(1941–1944)}}<br>{{flag|NDH}} {{small|(1944–1945)}}<br>'''Sisak II:'''<br>{{flag|NDH}}
| veličina= 
| zapovednik= [[Antun Najžer]] {{small|(Sisak II)}}
| broj_zatočenika = cca. 7.000 {{small|(Sisak II, procjena)}}
| broj_žrtava=1.000–1.600 {{small|(Sisak II, procjena)}}
}}
'''Koncentracijski logor Sisak''' bio je [[koncentracijski logor]] u [[Sisak|Sisku]], na teritoriju [[NDH|Nezavisne Države Hrvatske]], koji je bio u funkciji od 1941. do 1945. godine. U Sisku su se formalno nalazila dva logora, ''Sisak I'' i ''Sisak II'', od kojih je prvi bio namijenjen za odrasle, a drugi za djecu. 

'''Logor Sisak I''' utemeljen je [[1941.]] i bio je pod upravom [[Treći Reich|Trećeg Reicha]]. U njemu su zatvarane odrasle osobe koje su u Reichu osuđene na [[prisilni rad]]. Sisak I služio je kao tranzitni kamp za [[Srbi|Srbe]], [[Bošnjaci|Bošnjake]] i [[Romi|Rome]] koji su kasnije deportirani na prisilni rad diljem Reicha. Upravitelji logora upotrebljavali su za njega eufemizam "tranzitni kamp za izbjeglice". Utemeljen je u dijelu napuštene tvornice Teslić i bio opasan bodljikavom žicom. Dio logoraša u Sisku poslan je direktno u [[Sajmište (koncentracioni logor)|logor Sajmište]] preko [[Beograd]]a, dok je većina završila u logorima poput [[Auschwitz (koncentracioni logor)|Auschwitza]], [[Koncentracijski logor Dachau|Dachaua]] i [[Koncentracijski logor Mauthausen|Mauthausena]]; dio je završio i u logorima u [[Norveška|Norveškoj]].{{sfn|White|2018|pp=73–74}} Sisak I proširen je 1942. izgradnjom dodatnih baraka i do kraja te godine mogao je primiti približno 5.000 logoraša. Nijemci su u travnju 1944. predali upravu nad logorom [[Ustaše|ustašama]], koji su ga ugasilu u siječnju 1945. godine, a preživjele zarobljlenike deportirali u [[Logor Jasenovac|Jasenovac]], najveći ustašiki konc-logor.{{sfn|White|2018|pp=73–74}} 

'''Logor Sisak II''' utemeljen je u ljeto [[1942.]] i od početka je bio pod upravom [[Ustaše|ustaša]]. Bio je to koncentracijski logor za djecu koji su ustaške vlasti nazivale "prihvatilištem za djecu izbjeglica", što je bio eufemizam kojim se koriste i suvremeni hrvatski revizionisti.{{sfn|White|2018|p=73}}{{sfn|Bartrop|Grimm|2020|p=42}} Logor je bio namijenjen nezbrinutoj djeci, mahom srpske, a u manjoj mjeri i [[Židovi|židovske]] i romske nacionalnosti, koji su zbog borbi na području bivše [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] odvojeni od svojih obitelji. Prva djeca u logoru došla su iz obližnje [[Mlaka (Jasenovac)|Mlake]].{{sfn|White|2018|p=74}}{{sfn|Bartrop|Grimm|2020|p=42}} Logorom za djecu upravljao je [[Antun Najžer]].{{sfn|Bartrop|Grimm|2020|p=42}}{{sfn|Fumić|2011|p=57}} Djeca u logoru sustavno su zanemarivana i zlostavljana.{{sfn|Bartrop|Grimm|2020|p=42}}{{sfn|Fumić|2011|p=58}} Uvjeti života bili su loši, što je dovelo do visoke stope smrtnosti. Pretpostavlja se da je od posljedica gladi i žeđi, mučenja i raznih bolesti u kampu umrlo između 1.000 i 1.600 djece.{{sfn|White|2018|p=74}}{{sfn|Bartrop|Grimm|2020|p=42}}{{sfn|Fumić|2011|p=57}} 

Tisuće djece iz Siska II spašeno je zahvaljujući naporima [[Diana Budisavljević|Diane Budisavljević]] i lokalnih [[NOB|partizana]]. Logor je zatvoren u siječnju 1943. godine, a preostala djeca poslana su u [[Zagreb]].{{sfn|White|2018|p=75}} 

Prema procjenama, kroz logor je prošlo otprilike 7.000 djece.{{sfn|White|2018|p=74}}{{sfn|Bartrop|Grimm|2020|p=42}}{{sfn|Fumić|2011|p=57}}

Nakon rata, Najžer je osuđen za kolaboracionizam i strijeljan je, a prema izjavama svjedoka osobno je djeci davao smrtonosne injekcije ili je nadzirao trovanje djece hranom i pićem.{{sfn|White|2018|p=74}}{{sfn|Watson 24 July 2000}}{{sfn|Mair|2010|p=182}} Spomenici logoru uništeni su tijekom [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]], izuzev spomenika preživjeloj Gabrijeli Kolar, koji stoji i danas. Sama zgrada logora nakon rata pretvorena je u kinodvoranu. 

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
;Knjige
{{refbegin|30em}}
*{{cite book|last1=Bartrop|first1=Paul R.|authorlink1=Paul R. Bartrop|last2=Grimm|first2=Eve E. |year=2020|title=Children of the Holocaust|publisher=ABC-CLIO|location=Santa Barbara, California|isbn=978-1-44086-853-5|url=https://books.google.com/books?id=Fjz_DwAAQBAJ}}
*{{cite book|last1=Fumić|first1=Ivan|year=2011|title=Djeca - Žrtve ustaškog režima|publisher=Savez antifačističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske|location=Zagreb|isbn=978-953-7587-09-3|url=https://znaci.org/00003/563.pdf}}
*{{cite book|last=Goldstein|first=Ivo|authorlink=Ivo Goldstein|year=1999|title=Croatia: A History|publisher=McGill-Queen's University Press|location=Montreal, Canada|isbn=978-0-7735-2017-2|url=https://books.google.com/books?id=HJexhW3C0TIC}}
*{{cite book|last=Hoare|first=Marko Attila|authorlink=Marko Attila Hoare|year=2007|title=The History of Bosnia: From the Middle Ages to the Present Day|publisher=Saqi|location=London, England|isbn=978-0-86356-953-1}}
*{{cite book|last=Konjikušić|first=Davor|year=2021|title=Red Glow: Yugoslav Partisan Photography and Social Movement, 1941–1945|publisher=Walter de Gruyter|location=Berlin, Germany|isbn=978-3-42298-648-0|url=https://books.google.com/books?id=Iw1QEAAAQBAJ}}
*{{cite book|last=Mair|first=Birgit|editor1-last=von Plato|editor1-first=Alexander|editor2-last=Leh|editor2-first=Almut|editor3-last=Thonfeld|editor3-first=Christoph|year=2010|title=Hitler's Slaves: Life Stories of Forced Labourers in Nazi-Occupied Europe|chapter=They Survived Two Wars: Bosnian Roma as Civil War Refugees in Germany|publisher=Bergahn Books|location=New York City|isbn=978-1-84545-990-1|url=https://books.google.com/books?id=FUjRhscAaToC|pages=177–187}}
*{{cite book|last=Mataušić|first=Nataša|editor1-last=Ognjenović|editor1-first=Gorana|editor2-last=Jozelić|editor2-first=Jasna|year=2016|series=Revolutionary Totalitarianism, Pragmatic Socialism, Transition|title=Tito's Yugoslavia, Stories Untold|chapter=Diana Budisavljević: The Silent Truth|volume=1|publisher=Springer|location=New York City|isbn=978-1-1-3759-743-4|url=https://books.google.com/books?id=u3-QDAAAQBAJ|pages=49–98}}
*{{cite book|last=Mojzes|first=Paul|authorlink=Paul Mojzes|year=2011|title=Balkan Genocides: Holocaust and Ethnic Cleansing in the 20th Century|publisher=Rowman & Littlefield|location=Lanham, Maryland|isbn=978-1-4422-0665-6|url=https://books.google.com/books?id=KwW2O7v7CUcC}}
*{{cite book|last=Pavlowitch|first=Stevan K.|authorlink=Stevan K. Pavlowitch|year=2008|title=Hitler's New Disorder: The Second World War in Yugoslavia|publisher=Hurst & Company|location=London, England|isbn=978-1-85065-895-5}}
*{{cite book|last=Ramet|first=Sabrina P.|authorlink=Sabrina P. Ramet|year=2006|title=The Three Yugoslavias: State-Building and Legitimation, 1918–2005|publisher=Indiana University Press|location=Bloomington, Indiana|isbn=978-0-253-34656-8|url=https://books.google.com/books?id=FTw3lEqi2-oC}}
*{{cite book|last=Roberts|first=Walter R.|authorlink=Walter Roberts (writer)|year=1973|title=Tito, Mihailović and the Allies 1941–1945|publisher=Duke University Press|location=Durham, North Carolina|isbn=978-0-8223-0773-0|url=https://books.google.com/books?id=43CbLU8FgFsC}}
*{{cite book|last=Subotić|first=Jelena|year=2019|title=Yellow Star, Red Star: Holocaust Remembrance after Communism|publisher=Cornell University Press|location=Ithaca, New York|isbn=978-1-50174-241-5|url=https://books.google.com/books?id=dA2QDwAAQBAJ}}
*{{cite book|last=Tomasevich|first=Jozo|authorlink=Jozo Tomasevich|year=2001|title=War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: Occupation and Collaboration|publisher=Stanford University Press|location=Stanford, California|isbn=978-0-8047-3615-2|url=https://books.google.com/books?id=fqUSGevFe5MC}}
*{{cite book|last=White|first=Joseph Robert|editor1-last=Megargee|editor1-first=Geoffrey P.|editor2-last=White|editor2-first=Joseph R.|year=2018|series=The United States Holocaust Memorial Museum Encyclopedia of Camps and Ghettos, 1933–1945|title=Camps and Ghettos under European Regimes Aligned with Nazi Germany|chapter=Sisak I and II|volume=III|publisher=Indiana University Press|location=Bloomington, Indiana|isbn=978-0-25302-386-5|url=https://books.google.com/books?id=8nBTDwAAQBAJ|pages=73–75}}
{{refend}}

;Novinski tekstovi
{{refbegin|30em}}
*{{cite web|website=Radio Television of Vojvodina|date=6 October 2012|title=Komemoracija za decu žrtve ustaškog logora u Sisku|language=Serbian|url=http://www.rtv.rs/sr_lat/region/komemoracija-za-decu-zrtve-ustaskog-logora-u-sisku_346049.html|accessdate=26 August 2021|ref={{harvid|Radio Television of Vojvodina 6 October 2012}}}}
*{{cite web|last=Milekic|first=Sven|date=6 October 2014|title=WWII Children's Concentration Camp Remembered in Croatia|website=Balkan Insight|url=https://balkaninsight.com/2014/10/06/ww2-children-s-concentration-camp-commemorated-in-sisak/|accessdate=26 August 2021|ref={{harvid|Vukobratovic 6 October 2014}}}}
*{{cite web|last=Vukobratovic|first=Nikola|date=7 August 2019|title=Memory Loss: The Campaign to Whitewash Croatia's WWII Children's Camps|website=Balkan Insight|url=https://balkaninsight.com/2019/08/07/memory-loss-the-campaign-to-whitewash-croatias-wwii-childrens-camps/|accessdate=26 August 2021|ref={{harvid|Vukobratovic 7 August 2019}}}}
*{{cite news|last=Watson|first=Paul|authorlink=Paul Watson (journalist)|date=24 July 2000|title=The Heirs to Kindness in Croatia|newspaper=Los Angeles Times|url=http://articles.latimes.com/2000/jul/24/news/mn-58085|archive-url=https://web.archive.org/web/20100214202403/http://articles.latimes.com/2000/jul/24/news/mn-58085|archive-date=14 February 2010|accessdate=26 August 2021|ref={{harvid|Watson 24 July 2000}}}}
{{refend}}


== Vanjske veze ==

{{Drugi svjetski rat u Jugoslaviji}}
{{holokaust}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Koncentracijski logori Nezavisne Države Hrvatske|Sisak]]
[[Kategorija:Sisak]]