Bitka kod Humenja

Bitka kod Humenja
Deo Tridesetogodišnjeg rata
Vrijeme: 22–23. novembar 1619 Mjesto: Homonna, Gornja Ugarska, Habsburška Mađarska (današnji Humenné, Slovačka) Rezultat: katolička (poljska) pobjeda
Sukobljene strane
Sveto Rimsko Carstvo Šablon:Country data Kraljevina Mađarska (1526–1867)	Kneževina Transilvanija
Komandanti i vođe
Walenty Rogawski	György Rákóczi
Snaga
8000-10.000 ljudi	850-3000 izbačenih iz stroja
Žrtve i gubici
650-2500 izbačenih iz stroja

Bitka kod Humenja ili Bitka kod Humennéa (mađarski: Homonnai csata, poljski: bitwa pod Humiennem) se odigrala od 22. do 23. novembra 1619. godine u današnjoj Slovačkoj za vrijeme Tridesetogodišnjeg rata između transilvanske protestantske vojske pod komandom Györgyja I Rakoczija na jednoj, i katoličkih snaga pod komandom Walentija Rogowskog na drugoj strani. Do nje je došlo nakon što se rimsko-njemački novoizabrani katolički car i mađarski kralj Ferdinand II našao u teškoj situaciji, s obzirom da je transilvanijski princ Gabor Bethlen bio iskoristio njegovu zauzetost gušenjem protestantskog ustanka u Kraljevini Češkoj kako bi digao ustanak u Mađarskoj, proglasio se za kralja, zauzeo najveći dio Mađarske, a na kraju i samu carsku prijestolnicu Beč stavio pod opsadu. Ferdinand je poslao poziv za pomoć svom rođaku, poljsko-litvanskom kralju Sigismundu III; iako je simpatizirao katolike, Sigismund iz političkih razloga nije htio intervenirati, te je umjesto toga osnovao najamničku vojsku, pretežno sastavljenu od lisowczyka, znamenitih lakih konjanika kojoj je formalni zapovjednik postao mađarski katolički velmoža Drugeth, a stvarno zapovijedao Walentin Rogawsky. Te su snage prešle granicu, te je Bethlen, kako bi im se suprotstavio poslao vojsku pod komandom budućeg princa Rakoczyja. Transilvanci su Poljake 22. novembra iznenadili kod mjesta Humenje u Karpatima i ispočetka ih uspjeli razbiti; kada je Rakoczy sljedeći dan poslao pješadiju da zauzme poljski logor, reorganizirana poljska konjica ih je razbila i natjerala na povlačenje. Taj je poraz natjerao Bethlena da odustane od opsade Beča. Bitka, jedina u Tridesetogodišnjem ratu u kojoj su poljske trupe samostalno odigrale važnu ulogu, je kasnije dobila mitske elemente u poljskoj historiografiji, te dobila ime prvo spašavanje Beča (poljski: pierwsza odsiecz wiedeńska), odnosno usporedbe s bitkom kdo Kallenberga kojom su 1683. godine Poljaci razbili osmansku opsadu Beča.

Literatura

• Biernacki, Witold (2006) (pl). Biała Góra 1620. Gdańsk: Wydawnictwo Finna. ISBN 8389929902. 
• „Bánlaky József - A magyar nemzet hadtörténelme” (hu). mek.oszk.hu. Pristupljeno 2016-10-31.