Kronologija
Kronologija ili hronologija (od lat. chronicus < grč. χρονıϰός: vremenski i grč. λόγος: riječ, govor), nauka koja se bavi određivanjem vremena kada su se odigrali određeni događaji. Njihovo izlaganje u točno određenom nizu, od najstarijih prema najnovijima i obrnuto (v. kronika).
OpćenitoKronologija je znanstvena disciplina koja se bavi određivanjem vremena u kojem se zbio neki događaj ili niz događaja. Kronologija može biti relativna kada se događaji smještaju prema međusobnom odnosu ili apsolutna - kada se događaji smještaju prema točno određenom datumu. U nedostatku pisane povijesti, sa svojim kronikama i listama kraljeva, u arheologiji se razvijaju relativne kronologije koje se temelje na tehnikama izrade artefakate i njihovom stilu.
[uredi | uredi kod]U uspostavljanju apsolutne kronologije, koriste se razne tehnike datiranja (metoda radioaktivnog ugljika (C14 metoda); kalij-argon metoda, metoda termoluminiscencije, dendrokronologija i sl.)
Podjedla vremena na određene jedinice nastala je na temelju zapažanja kretanja nebeskih tijela i njihova međusobnog odnosa - Sunca, Zemlje i Mjeseca. Stalnu kalendarsku praksu iziskivao je svakodnevni život, a osobito ratarstvo jer je obrada zemlje ovisila o stalnim cikličkim promjenama, pa su ljudi morali točno znati kada treba obavljati određene radove na polju. Također, kalendar je u najužoj vezi s vjerskim i religijskim potrebama.
Pitanje kalendara u srednjem vijeku bilo je veoma komplicirano. Tu je bila prava zbrka u kojoj su se jedva mogli snaći i stručnjaci. Iz tog razloga je shvatljivo da se u sipravama mnogi elementi često netočno upotrijebljeni.
Sustav računanja se razlikovao u pojedinim zemljama. Čak se ta ralika nalazila i u susjednim gradovima. Razni sustavi računanja vremena su se upotrebljavali i u jednom gradu. Tako je i u Zadaru gdje se upotrebljavao stil inkarnacije (početak nove godine 25. ožujka), mletački stil (1. ožujka) i božićni stil (25. prosinca)
Srednjovjekovni sastavljači kalendara (komputisti) zbog potpunog nesklada koji je vladao u datiranju vremena primjenjivali su najrazličitije metode. U ispravama uglavnom nalazimo osnovne vremenske jedinice: dan, tjedan, mjesec i godinu.
Pitanje godine u prosšlosti je bilo najzamršenije. Prvo je trebalo utvrditi otkada treba početi brojati godine. Potom kada počinje nova godina. U svezi s prvim pitanjem nastale su razne ere. U svezi drugog pitanja razni stilovi.
Zbog nejedinstvenosti u računanju vremena javljaju se elementi datuma koji služe njegovu provjeravanju. To su indikcije, epakte i konkurente.
Kao osnovni elementi u datumu su dan, mjesec i godina.
- Kronologija Drevnog Orijenta
- Kronologija Babilonije i Asirije
- Kronologija kolonijalizma
- Kronologija kineske historije
- Egipatska kronologija
- Japanski nazivi za ere
- Mezoamerička kronologija
- Fomenkova nova kronologija (controversial)
- Fenička kronologija
- Vedska kronologija
- Kronološki datumi tamilske historije
- Kronika Šri Lanke
- kronologija izraelsko-palestinskog sukoba
- Kronologija radničkog pokreta
- kronologija filozofije
- Vijekovi
- Holocenski kalendar
- Kronologija glacijacije
- Kronologija prvog svjetskog rata
- Kronologija kršćanstva
- Kronologija židovske historije
- Srednjovjekovna kronologija
- Popis kronologija
- Dendrokronologija koja broja godova unutar stabala drveća
- Radiokarbonsko datiranje
- Termoluminescencija mjeri kada su predmeti posljednji put zagrijani
- Glotokronologija datira događaje prema evoluciji jezika
- M. Aitken, Science-Based dating in Archaeology (Thames and Hudson, London) 1990: a recent overview
- P. Warren and V. Hankey, Aegean Bronze Age Chronology. Bristol, 1989.
- S. W. Manning, The Absolute Chronology of the Aegean Early Bronze Age: Archaeology, Radiocarbon, and History. Sheffield, 1995.
- hans