Nizozemski Antili
Nizozemski Antili Nederlandse Antillen Antia Hulandes | |
|---|---|
| Geslo: latinski: Libertate unanimus ("Ujedinjenim slobodom") | |
| Himna: "Anthem without a title" | |
 | |
| Glavni grad i najveći grad | Willemstad |
| Službeni jezici | Nizozemski, Engleski jezik, Papiamentu[1] |
| Government | |
• Monarh | Nj.V. kraljica Beatrix |
• Guverner | Frits Goedgedrag |
• Premijer | Emily de Jongh-Elhage |
• | Marcel van der Plank |
| ustavna monarhija | |
| Površina | |
• Ukupno | 800 km2 (184..) |
| Stanovništvo | |
• Popis iz 2001 | 175.653 |
• Gustoća | 246 /km2 (51..) |
| BDP (PPP) | procjena za 2003 |
• Ukupno | 2,45 mrld. $ (180..) |
• Per capita | 11.400 $ (proc. 2003.) (79..) |
| Valuta | Gilder Nizozemskih Antila (ANG) |
| Vremenska zona | UTC-4 |
| Pozivni broj | +599 |
| Veb-domena | .an |
Nizozemski ili Holandski Antili (nizozemski Nederlandse Antillen), ranije poznati kao Nizozemska Zapadna Indija, bili su država Malih Antila i sastojali su se od dvije grupe otoka u Karipskom moru koje su tvorile autonomni dio Kraljevine Nizozemske (nijedan drugi dio Antila nije koristio to ime za sebe). Privreda otoka se bazirala uglavnom na turizmu, nafti i na ilegalnoj trgovini drogama.
Nizozemskim Antilima pripadaju sljedeći otoci:
- Saba
- Sveti Eustahije (ili, kako ga zove domaće stanovništvo, Statia)
- Sveti Martin (Samo južni dio. Sjeverni dio pripada francuskom prekomorskom teritoriju Gvadalupa, vidi Popis podijeljenih otoka).
Nizozemski Antili su 1954. dobili punu samostalnost u unutarnjim pitanja. Za pitanja vanjske politike kao i za obranu i dalje je nadležna Nizozemska. Do 1986. je i otok Aruba bio dio područja Nizozemskih Antila, kada je postao treći ravnopravno sastavni dio Nizozemske uz Nizozemsku i Nizozemske Antile. Zbog toga se još i danas ponekad koristi pojam ABC-otoci. Nakon niza referenduma održanih između 2000. i 2009. na svim otocima, odlučeno je da se Nizozemski Antili podijele, odnosno prestanu postojati kao administrativna cjelina na dan 10.10. 2010. Nakon toga će Curaçao i Sveti Martin dobiti status konstitutivne zemlje u Kraljevini Nizozemskoj nalik na Arubu, dok će preostali otoci postati posebne općine pod neposrednom nizozemskom upravom.
Osobito je vrijedan spomena internacionalni aerodrom Princeza Julijana na Svetom Martinu. Njgovn neobičan položaj privlači i oduševljava niz gledatelja; prilaz aviona, do pred samo slijetanje, odvija se iznad vode. Neposredno prije same sletne staze nalazi se plaža na koju rado dolaze znatiželjnici i promatraju slijetanje usprkos strašnoj buci i jakim zračnim strujanjima koje uzrokuju avioni.
Površina teritorije je 800 km², gde živi oko 183.000 stanovnika. Glavni grad je Vilemstad. Najviša tačka teritorije na 862 metra na otoku Saba, što je najviša tačka Kraljevine Holandije.
Jezici koje koristi stanovništvo su papiamento, engleski i holandski. Većina stanovništva je afričkog porekla.
Glavne privredne aktivnosti su transport i rafinisanje nafte, turizam i finansijske usluge. Zvanična valuta teritorije je antilski gulden, iako je i američki dolar u širokoj upotrebi.
Postoje planovi da se teritorija rasformira u skladu sa rezultatima referenduma iz 2005. Kurasao i Sveti Martin bi postali novi autonomni delovi Kraljevine, dok bi preostala 3 ostrva postali „Kraljevski posedi“. Ovaj proces je danas u zakonskoj proceduri.
Nizozemski Antili za službeni jezik imaju nizozemski. Broj jezika koji se govore na otocima je 4. ostala tri su papiamentu, engleski i nizozemskoantilski kreolski engleski (ili djevičansko-otočni kreolski engleski)[2]
- ↑ "Antilles allow Papiamentu as official language", The Times Hague/Amsterdam/Rotterdam, 9 March 2007, page 2.
- ↑ Languages of Netherlands Antilles (16th)
