Jump to content

Solomon Ailans

Long Wikipedia
The printable version is no longer supported and may have rendering errors. Please update your browser bookmarks and please use the default browser print function instead.
Solomon Islands
Motto"To Lead is to Serve"
SingsingGod Save Our Solomon Islands
Location of the Solomon Islands
Kapitol
(and largest city)
Honiara
9°28′S 159°49′E / 9.467°S 159.817°E / -9.467; 159.817
Tokples bilong gavman Tok Inglis
Solomon Ailans Pijin
Ethnic groups (1999) Melanesian 94.5%
Polynesian 3%
Micronesian 1.2%
other 1.1%
unspecified 0.2%
Nem bilong manmeri Solomon Islander
Gavman Constitutional monarchy and parliamentary system
 -  Monarch Elisabet II
 -  Governor General Frank Kabui
 -  Prime Minister Gordon Darcy Lilo
Independence
 -  from the United Kingdom 7 July 1978 
Hekte
 -  Olgeta 28,400 km2 (142nd)
10,965 sq mi 
 -  Wara (%) 3.2%
Manmeri
 -  2009 estimate 523,000[1] (170th)
 -  Densiti 18.1/km2 (189th)
46.9/sq mi
GDP (PPP) 2009 estimate
 -  Olgeta $1.514 billion[2] 
 -  Long wanwan manmeri $2,818[2] 
GDP (nominal) 2009 estimate
 -  Olgeta $657 million[2] 
 -  Long wanwan manmeri $1,223[2] 
HDI (2007) 0.610 (medium) (135th)
Karansi Solomon Islands dollar (SBD)
Taim hap (UTC+11)
Drives on the left
Intanet kod .sb
Telefon kod +677

Solomon Ailans i stap wanpla independan kantri wantaim planti ol ailan long Osenia i wanem i stap is long Papua Niugini na not-wes long Vanuatu na gat ples sais long 28'400 (twenti-et tausen na foa-handet) skwea kilomita. Kapitol blong em i na bikpela taun long ol i stap Honiara long Guadalcanal ailan.

Ol ailan i bin stapim long pipol ol tausen long yia. Long 1568, Spanish wokabautman, Álvaro de Mendaña, i bin nambawan European long painim em na kolim en Islas Salomón. Long 1893 Yunaitet Kingdom i mekim en blong em na teritori. Taim blong Wol Woa II Solomon Ailains i bin lukim long planti paitim namel Yunaitet Stets na Japan na bikpela pait i wokim long Guadalcanal.

Bikpela nem blong en i bin "The British Solomon Islands Protectorate", bihain em i tanim long 'Solomon Islands" tasol long 1975. Long 1976 Solomon Ailans inap lukautim blong en na independans i bin givim tupela yia bihain. Tete, Solomon Ailan i stap Constitutional Monarchy (Konstitusinal Monarki) i wantaim Kwin blong Solomon Ailans i stap Kwin Ilisabet II long Head of State (Het blong Stet). Long Praim Minista nau i stap Gordon Darcy Lilo.

Independans

Long ol 1950 lokal kaunsil i bin mekim bihain Wol Woa II. na wanpla nupela konstitusen i bin mekim long 1970 na ol eleksan i wokim, tasol narapla konstitusen i bin mekim long 1974. Long 1973 ol wel prais i go antap na Briten i painim em hat tru long lukautim displa nupela koloni.

Bihain independans blong Papua Niugini long Ostrelia long 1975, Solomon Ailans i bin givim lukautim yet long 1976 na independans i bin givim long 7th Julai 1978. Nambawan Praim Minista oltaim i bin Sir Peter Kenilorea. Solomon Ailans i nogat lusim Royalti blong Ingland.

Long Septemba 2012, Duke na Duchess long Chambridge (Duk na Dases long Kaimbris) i go lukim ol ailan long makim namba 60 yia bihain Ilisabet i tanim long Kwin.

Demographics (Ol Namba Nabaut Planti Samting)

Nabaut 555'000 (faiv-handet na fifti-faiv tausen) pipol i stapim long Solomon Ailans, long ol displa, nabaut 94.5% i stap Melanesian, 3% Polinesian, 1.2% Mikronesian na tupela narapla kain long en na nabaut 3'000 (tri-tausen) Chinese (pipol blong Saina).

Namba long lokal toktok blong Solomon Ailans i stap 74, long en 70 i stapim na tokim, na 4 i stap dai pinis, olsem tingim blong Ethnologue. Tok Inglis i stap tokples blong gavman, tasol nabaut 1-2% long pipol i tokim en. Lingua Franca (toktok i tokim long planti pipol, tasol nogat tokples blong gavman) i stap Pijin, wanem i stap klostu Tok Pisin.

Nabaut 10% long pipol blong Solomon Ailans i gat blonde (hapwait) gras blong het. Em i stap natif kain long samting na nogat bikos Europeans tasol bikos long samkain gene wanem i mekim displa kala gras.

Ol provins

Ol provins bilong Solomon Ailans
# Provins Kapitol Hekte
(km²)
Manmeri
census 1999
Manmeri
long km² (1999)
Manmeri
estimate 2009
1 Central Province Tulagi 615 21,577 35.1 24,226
2 Choiseul Province Taro Island 3,837 20,008 5.2 24,060
3 Guadalcanal Province (1) Honiara 5,336 60,275 11.3 79,555
4 Isabel Province Buala 4,136 20,421 4.9 23,209
5 Makira-Ulawa Province Kirakira 3,188 31,006 9.7 38,123
6 Malaita Province Auki 4,225 122,620 29.0 143,852
7 Rennell and Bellona Province Tigoa 671 2,377 3.5 2,174
8 Temotu Province Lata 895 18,912 21.1 21,190
9 Western Province Gizo 5,475 62,739 11.5 83,759
n/a Capital Territory Honiara 22 49,107 2,232.1 78,190
  Solomon Ailans Honiara 28,400 409,042 14.4 518,338

(1)Em i nogat kapitol blong em, tasol em i yusim Honiara wanem i stap kapitol blong Kapitol Teritori.

Ol referens

  1. Department of Economic and Social Affairs Population Division (2009). "World Population Prospects, Table A.1" (PDF). United Nations. Retrieved on 2009-03-12.
  2. 2.0 2.1 2.2 2.3 Solomon Islands. International Monetary Fund. Retrieved on 2010-04-21.