Almira Isić-Imamović
Almira Isić was born on 3rd May 1975. in Zavidovici, where she completed her elementary and secondary education.
- In 1997 she began psychology studies at Faculty of Philosophy in Sarajevo, graduating in 2001 and gaining title of graduated psychologist.
- After attending and completing additional methodical and didactical subject group at Pedagogical Faculty in Zenica she fulfilled preconditions for teaching psychology in secondary schools, thus gaining title of psychology professor.
- In 2003 she enrolled in postgraduate studies of psychology at Faculty of Philosophy in Sarajevo. Her master thesis titled „Influence of religiosity on adolescents` self concept was successfully defended in 2006, thus providing her with title: master of psychological science.
- After master thesis defense, she registered doctoral thesis named „Religiosity as a determinant of marriage quality“ at Faculty of Philosophy in Sarajevo, which was successfully defended on 30th June 2011 providing her with academic title of: Doctor of psychological science.
- In 1997 she began psychology studies at Faculty of Philosophy in Sarajevo, graduating in 2001 and gaining title of graduated psychologist.
- After attending and completing additional methodical and didactical subject group at Pedagogical Faculty in Zenica she fulfilled preconditions for teaching psychology in secondary schools, thus gaining title of psychology professor.
- In 2003 she enrolled in postgraduate studies of psychology at Faculty of Philosophy in Sarajevo. Her master thesis titled „Influence of religiosity on adolescents` self concept was successfully defended in 2006, thus providing her with title: master of psychological science.
- After master thesis defense, she registered doctoral thesis named „Religiosity as a determinant of marriage quality“ at Faculty of Philosophy in Sarajevo, which was successfully defended on 30th June 2011 providing her with academic title of: Doctor of psychological science.
less
Related Authors
Interests
Uploads
Papers by Almira Isić-Imamović
razini. U istraživanju je učestvovalo 16 ispitanika – djece predškolske dobi (12 petogodišnjaka i 4 šestogodišnjaka)
iz bošnjačkih muslimanskih porodica. Primijenjena je kvalitativna metoda istraživanja, a od tehnika su
primijenjeni polustrukturirani intervju i crtež. Rezultati kvalitativne analize pokazali su da djeca predškolske
dobi doživljavaju Boga na kognitivnoj razini kao nevidljivog i velikog, ali i s tjelesnim karakteristikama čovjeka,
koji živi iznad Zemlje (na nebu, u oblacima, svemiru, gradu na nebu) i na Zemlji (u džamiji i na hadžu). Zatim,
i kao sveprisutnog posmatrača i suca koji kažnjava i oprošta, te stvoritelja i gospodara, kojem se treba moliti
kako bi se ostvarile materijalne želje, vlastito zdravlje i zdravlje najmilijih te dobila zaštita i ublažio doživljaj
neprijatnih emocija (tuge i straha). Rezultati su pokazali i da djeca predškolske dobi na emocionalnoj razini
doživljavaju Boga s puno ljubavi i privrženosti.
Ključne riječi: djeca, predškolska dob, razvoj religioznosti, doživljaj Boga
his research aimed to get an insight into the cognitive and
emotional perception of God in preschool-age children. The
research was conducted on a sample of 16 children (12 five
years old and 4 six years old) from Bosniak Muslim families.
Qualitative research methods, semi-structural interviews and
drawing techniques were employed. The results of the qualitative analysis show that on a cognitive level children of this age
perceive God as invisible and great, but also in a corporeal, human form, as a being who resides somewhere above the Earth
(in heaven, in clouds, in space, in a city in the heaven) and also
on the Earth (in mosques and on hajj). It also shows their conception of God as an omnipresent observer and a judge who
punishes and forgives as well as a creator and a lord whom one
should worship in order to obtain material desires, one’s good
health and the health of dear ones, gain his protection and alleviate the effect of negative sentiments (fear and sorrow). This
analysis also showed that, on an emotional level, the children
of this age also perceive God with lots of love and affection
Keywords: children, pre-school, developing religious sentiment, conception of God
FORMIRANJA OSOBINA LIČNOSTI NJIHOVE DJECE
PREDŠKOLSKE DOBI
Cilj istraživanja bio je ispitati u kakvom odnosu su osobine ličnosti roditelja (majki i očeva) i
njihove djece predškolske dobi, odnosno utvrditi postoji li povezanost i sličnost u osobinama
ličnosti roditelja i djece. Zatim, cilj istraživanja bio je ispitati i prediktivnu ulogu i značaj osobina
ličnosti roditelja (majki i očeva) u formiranju osobina ličnosti njihove djece predškolske dobi. U
istraživanju je učestvovalo 150 djece predškolske dobi te 150 njihovih majki i 150 očeva. Osobine
ličnosti djece procjenjivali su njihovi roditelji putem Upitnika M5-PS-90 (Grist, McCord 2006), a
potom su izvršili i procjenu vlastitih osobina ličnosti putem Skale PMF (Kardum, Smojver 1993).
Rezultati korelacijske analize ukazali su da postoji statistički značajna pozitivna povezanost i
sličnost u načinu emocionalnog reagovanja, zatim u stepenu društvenosti, ugodnosti, savjesnosti
i intelektualne otvorenosti između majki i njihove djece predškolske dobi, a također su ukazali i
da postoji statistički značajna pozitivna povezanost i sličnost u stepenu društvenosti i savjesnosti
između očeva i njihove djece predškolske dobi. Rezultati regresijske analize ukazali su da je
osobina neuroticizma majki statistički značajan pozitivan prediktor za formiranje osobine
neuroticizma kod djece, kao i statistički značajan negativan prediktor za formiranje osobine
savjesnosti i ekstraverzije kod djece, zatim da je osobina ekstraverzije majki statistički značajan
pozitivan prediktor za formiranje osobine ekstraverzije kod djece, te i da je osobina intelektualne
otvorenosti statistički majki značajan pozitivan prediktor za formiranje osobine savjesnosti i
intelektualne otvorenosti kod djece. Rezultati regresijske analize ukazali su i da je očeva osobina
ekstraverzije statistički značajan pozitivan prediktor za formiranje osobine ekstraverzije kod djece.
Ključne riječi: djeca; predškolska dob; roditelji; osobine ličnosti; petofaktorski model ličnosti
U istraživanju je učestvovalo 90 djece predškolske dobi, tj. 45 dječaka (15 četverogodišnjaka, 15 petogodišnjaka i 15 šestogodišnjaka) i 45 djevojčica (15 četverogodišnjakinja, 15 petogodišnjakinja i 15 šestogodišnjakinja).
Sposobnost kognitivne empatije ispitivana je putem Skale empatije za djecu – ESC (Köksal i Aslana, 2014).
Rezultati istraživanja su ukazali da postoje statistički značajne spolne i dobne razlike u razvijenosti sposobnosti kognitivne empatije u predškolskoj dobi, tj. da djevojčice imaju razvijeniju sposobnost kognitivne empatije od dječaka (F=7,963; p<0,01), kao i djeca starije predškolske dobi u odnosu na mlađu djecu predškolske dobi (F=8,628; p<0,01). Efekat interakcije spoli i dobi se nije pokazao statistički značajnim. Time je potvrđeno da su spol i dob posmatrano kao dvije odvojene nezavisne varijable, statistički značajni faktori u određenju stepena razvijenosti sposobnosti kognitivne empatije u predškolskoj dobi.
Ključne riječi: kognitivna empatija, predškolska dob, spolne razlike, dobne razlike.
The aim of this research was to explore gender and age differences in cognitive empathy abilities among children of preschool age.
The sample consisted out of 90 participants, children of preschool age, 45 male (15 of them 4-years old, 15 of them 5-years old and 15 of them 6-years old) and 45 female (15 of them 4-years old, 15 of them 5-years old and 15 of them 6-years old.
Cognitive empathy ability was operationally defined through Empathy Scale for Children – ESC (Köksal and Aslana, 2014).
The results of this study showed that there are statistically significant gender and age differences in development of cognitive empathy ability. Statistical analysis confirmed that there are statistically significant differences between male and female participants, where female participants have cognitive empathy ability better than male participants (F=7,963; p<0,01). In addition to that, older children of preschool age have better cognitive empathy ability in comparison to younger children ((F=8,628; p<0,01). The effect of interaction of gender and age is not statistically significant. Results confirmed following: gender and age observed as two separate independent variables are statistically significant factors that determine the cognitive empathy ability among children of preschool age.
Keywords: cognitive empathy, preschool age, gender differences, age differences.
KONSTRUKCIJA I METRIJSKE KARAKTERISTIKE UPITNIKA RELIGIOZNOSTI
Sažetak
Cilj ovog istraživanja bio je da se ispitaju metrijske karakteristike konstruiranog Upitnika religioznosti za ispitanike islamske vjeroispovijesti, odnosno da se ustanove njegova konstruktivna valjanost i pouzdanost.
Istraživanje je realizirano na uzorku od 230 ispitanika (70 studenata i 160 studentica). Faktorskom analizom izdvojena su tri latentna faktora ili dimenzije religioznosti oko kojih su se grupirale zadane tvrdnje. Prvi izdvojeni faktor objasnio je 19% varijanse te grupirao tvrdnje koje se odnose na prihvatanje osnovnih postulata islamskog vjerovanja, s naglaskom na kognitivno internaliziranje vjerovanja i percepciju Allaha, dž.š., u saglasnosti s islamskim postulatima. Drugi izdvojeni faktor objasnio je 13% varijanse te grupirao tvrdnje koje se odnose na religijsku ortopraksu – obavljanje namaza. Treći izdvojeni faktor objasnio je oko 10% varijanse te grupirao tvrdnje koje se odnose na interpersonalne odnose s drugim ljudima u saglasnosti s islamskim postulatima. Shodno tome, konstatirano je da se navedenim Upitnikom ispituju i mjere tri dimenzije religioznosti ispitanika islamske vjeroispovijesti. Primarnu dimenziju religioznosti predstavlja prihvatanje i internaliziranje osnovnih postulata islamskog vjerovanja, s naglaskom na internalizirano vjerovanje i percepciju Allaha, dž.š. Drugu dimenziju predstavlja obavljanje namaza posredstvom kojeg se ostvaruje bliska povezanost s Allahom, dž.š., i učvršćuje vjerovanje, dok treću dimenziju predstavlja interpersonalni odnos s drugim ljudima u saglasnosti s islamskim postulatima.
Cronbachov alpha koeficijent pouzdanosti Upitnika iznosi α=0,950, što ukazuje na to da je riječ o visoko homogeniziranom istraživačkom instrumentu, čije su tvrdnje u visokom stepenu povezanosti.
Ključne riječi: upitnik religioznosti, vjerovanje, religijsko znanje, religijsko osjećanje, religijska praksa, interpersonalni odnosi
CONSTRUCTION AND METRIC CHARACTERISTICS OF A RELIGIOSITY QUESTIONNAIRE
Abstract
The aim of this study was to examine metric characteristics of the structured questionnaire on religiosity for respondents of the Islamic faith, and to establish its structural validity and reliability.
The study was conducted on a sample of 230 respondents (70 male and 160 female students). Factor analysis singled out three latent factors or dimensions of religiosity around which the given claims were grouped. The first isolated factor explained 19% of variance, and grouped the claims related to the acceptance of the fundamental postulates of the Islamic faith, with an emphasis on cognitive internalization of the beliefs and perceptions of Allah, in accordance with Islamic postulates. The second isolated factor explained 13% of variance, and grouped the claims related to religious orthopraxy - performing prayers. The third factor explained 10% of variance and grouped the claims related to interpersonal relationships with other people in accordance with Islamic postulates. Consequently, it was concluded that the aforementioned questionnaire examined and measured three dimensions of religiosity of the respondents of the Islamic faith.
The acceptance and internalization of the fundamental postulates of the Islamic faith, with an emphasis on an internalized belief and perception of Allah represents the primary dimension of religiosity. The performance of prayer, through which a close connection with Allah is achieved, and which reinforces the belief, represents the second dimension, while the interpersonal relationship with other people in accordance with Islamic postulates represents the third dimension.
Cronbach's alpha reliability coefficient of the questionnaire is α = 0.950, which indicates that this is a highly homogenized research instrument, whose claims are in a high degree of correlation.
Keywords: belief; religious knowledge; religious sentiment; religious practice; interpersonal relations; religiosity questionnaire
razini. U istraživanju je učestvovalo 16 ispitanika – djece predškolske dobi (12 petogodišnjaka i 4 šestogodišnjaka)
iz bošnjačkih muslimanskih porodica. Primijenjena je kvalitativna metoda istraživanja, a od tehnika su
primijenjeni polustrukturirani intervju i crtež. Rezultati kvalitativne analize pokazali su da djeca predškolske
dobi doživljavaju Boga na kognitivnoj razini kao nevidljivog i velikog, ali i s tjelesnim karakteristikama čovjeka,
koji živi iznad Zemlje (na nebu, u oblacima, svemiru, gradu na nebu) i na Zemlji (u džamiji i na hadžu). Zatim,
i kao sveprisutnog posmatrača i suca koji kažnjava i oprošta, te stvoritelja i gospodara, kojem se treba moliti
kako bi se ostvarile materijalne želje, vlastito zdravlje i zdravlje najmilijih te dobila zaštita i ublažio doživljaj
neprijatnih emocija (tuge i straha). Rezultati su pokazali i da djeca predškolske dobi na emocionalnoj razini
doživljavaju Boga s puno ljubavi i privrženosti.
Ključne riječi: djeca, predškolska dob, razvoj religioznosti, doživljaj Boga
his research aimed to get an insight into the cognitive and
emotional perception of God in preschool-age children. The
research was conducted on a sample of 16 children (12 five
years old and 4 six years old) from Bosniak Muslim families.
Qualitative research methods, semi-structural interviews and
drawing techniques were employed. The results of the qualitative analysis show that on a cognitive level children of this age
perceive God as invisible and great, but also in a corporeal, human form, as a being who resides somewhere above the Earth
(in heaven, in clouds, in space, in a city in the heaven) and also
on the Earth (in mosques and on hajj). It also shows their conception of God as an omnipresent observer and a judge who
punishes and forgives as well as a creator and a lord whom one
should worship in order to obtain material desires, one’s good
health and the health of dear ones, gain his protection and alleviate the effect of negative sentiments (fear and sorrow). This
analysis also showed that, on an emotional level, the children
of this age also perceive God with lots of love and affection
Keywords: children, pre-school, developing religious sentiment, conception of God
FORMIRANJA OSOBINA LIČNOSTI NJIHOVE DJECE
PREDŠKOLSKE DOBI
Cilj istraživanja bio je ispitati u kakvom odnosu su osobine ličnosti roditelja (majki i očeva) i
njihove djece predškolske dobi, odnosno utvrditi postoji li povezanost i sličnost u osobinama
ličnosti roditelja i djece. Zatim, cilj istraživanja bio je ispitati i prediktivnu ulogu i značaj osobina
ličnosti roditelja (majki i očeva) u formiranju osobina ličnosti njihove djece predškolske dobi. U
istraživanju je učestvovalo 150 djece predškolske dobi te 150 njihovih majki i 150 očeva. Osobine
ličnosti djece procjenjivali su njihovi roditelji putem Upitnika M5-PS-90 (Grist, McCord 2006), a
potom su izvršili i procjenu vlastitih osobina ličnosti putem Skale PMF (Kardum, Smojver 1993).
Rezultati korelacijske analize ukazali su da postoji statistički značajna pozitivna povezanost i
sličnost u načinu emocionalnog reagovanja, zatim u stepenu društvenosti, ugodnosti, savjesnosti
i intelektualne otvorenosti između majki i njihove djece predškolske dobi, a također su ukazali i
da postoji statistički značajna pozitivna povezanost i sličnost u stepenu društvenosti i savjesnosti
između očeva i njihove djece predškolske dobi. Rezultati regresijske analize ukazali su da je
osobina neuroticizma majki statistički značajan pozitivan prediktor za formiranje osobine
neuroticizma kod djece, kao i statistički značajan negativan prediktor za formiranje osobine
savjesnosti i ekstraverzije kod djece, zatim da je osobina ekstraverzije majki statistički značajan
pozitivan prediktor za formiranje osobine ekstraverzije kod djece, te i da je osobina intelektualne
otvorenosti statistički majki značajan pozitivan prediktor za formiranje osobine savjesnosti i
intelektualne otvorenosti kod djece. Rezultati regresijske analize ukazali su i da je očeva osobina
ekstraverzije statistički značajan pozitivan prediktor za formiranje osobine ekstraverzije kod djece.
Ključne riječi: djeca; predškolska dob; roditelji; osobine ličnosti; petofaktorski model ličnosti
U istraživanju je učestvovalo 90 djece predškolske dobi, tj. 45 dječaka (15 četverogodišnjaka, 15 petogodišnjaka i 15 šestogodišnjaka) i 45 djevojčica (15 četverogodišnjakinja, 15 petogodišnjakinja i 15 šestogodišnjakinja).
Sposobnost kognitivne empatije ispitivana je putem Skale empatije za djecu – ESC (Köksal i Aslana, 2014).
Rezultati istraživanja su ukazali da postoje statistički značajne spolne i dobne razlike u razvijenosti sposobnosti kognitivne empatije u predškolskoj dobi, tj. da djevojčice imaju razvijeniju sposobnost kognitivne empatije od dječaka (F=7,963; p<0,01), kao i djeca starije predškolske dobi u odnosu na mlađu djecu predškolske dobi (F=8,628; p<0,01). Efekat interakcije spoli i dobi se nije pokazao statistički značajnim. Time je potvrđeno da su spol i dob posmatrano kao dvije odvojene nezavisne varijable, statistički značajni faktori u određenju stepena razvijenosti sposobnosti kognitivne empatije u predškolskoj dobi.
Ključne riječi: kognitivna empatija, predškolska dob, spolne razlike, dobne razlike.
The aim of this research was to explore gender and age differences in cognitive empathy abilities among children of preschool age.
The sample consisted out of 90 participants, children of preschool age, 45 male (15 of them 4-years old, 15 of them 5-years old and 15 of them 6-years old) and 45 female (15 of them 4-years old, 15 of them 5-years old and 15 of them 6-years old.
Cognitive empathy ability was operationally defined through Empathy Scale for Children – ESC (Köksal and Aslana, 2014).
The results of this study showed that there are statistically significant gender and age differences in development of cognitive empathy ability. Statistical analysis confirmed that there are statistically significant differences between male and female participants, where female participants have cognitive empathy ability better than male participants (F=7,963; p<0,01). In addition to that, older children of preschool age have better cognitive empathy ability in comparison to younger children ((F=8,628; p<0,01). The effect of interaction of gender and age is not statistically significant. Results confirmed following: gender and age observed as two separate independent variables are statistically significant factors that determine the cognitive empathy ability among children of preschool age.
Keywords: cognitive empathy, preschool age, gender differences, age differences.
KONSTRUKCIJA I METRIJSKE KARAKTERISTIKE UPITNIKA RELIGIOZNOSTI
Sažetak
Cilj ovog istraživanja bio je da se ispitaju metrijske karakteristike konstruiranog Upitnika religioznosti za ispitanike islamske vjeroispovijesti, odnosno da se ustanove njegova konstruktivna valjanost i pouzdanost.
Istraživanje je realizirano na uzorku od 230 ispitanika (70 studenata i 160 studentica). Faktorskom analizom izdvojena su tri latentna faktora ili dimenzije religioznosti oko kojih su se grupirale zadane tvrdnje. Prvi izdvojeni faktor objasnio je 19% varijanse te grupirao tvrdnje koje se odnose na prihvatanje osnovnih postulata islamskog vjerovanja, s naglaskom na kognitivno internaliziranje vjerovanja i percepciju Allaha, dž.š., u saglasnosti s islamskim postulatima. Drugi izdvojeni faktor objasnio je 13% varijanse te grupirao tvrdnje koje se odnose na religijsku ortopraksu – obavljanje namaza. Treći izdvojeni faktor objasnio je oko 10% varijanse te grupirao tvrdnje koje se odnose na interpersonalne odnose s drugim ljudima u saglasnosti s islamskim postulatima. Shodno tome, konstatirano je da se navedenim Upitnikom ispituju i mjere tri dimenzije religioznosti ispitanika islamske vjeroispovijesti. Primarnu dimenziju religioznosti predstavlja prihvatanje i internaliziranje osnovnih postulata islamskog vjerovanja, s naglaskom na internalizirano vjerovanje i percepciju Allaha, dž.š. Drugu dimenziju predstavlja obavljanje namaza posredstvom kojeg se ostvaruje bliska povezanost s Allahom, dž.š., i učvršćuje vjerovanje, dok treću dimenziju predstavlja interpersonalni odnos s drugim ljudima u saglasnosti s islamskim postulatima.
Cronbachov alpha koeficijent pouzdanosti Upitnika iznosi α=0,950, što ukazuje na to da je riječ o visoko homogeniziranom istraživačkom instrumentu, čije su tvrdnje u visokom stepenu povezanosti.
Ključne riječi: upitnik religioznosti, vjerovanje, religijsko znanje, religijsko osjećanje, religijska praksa, interpersonalni odnosi
CONSTRUCTION AND METRIC CHARACTERISTICS OF A RELIGIOSITY QUESTIONNAIRE
Abstract
The aim of this study was to examine metric characteristics of the structured questionnaire on religiosity for respondents of the Islamic faith, and to establish its structural validity and reliability.
The study was conducted on a sample of 230 respondents (70 male and 160 female students). Factor analysis singled out three latent factors or dimensions of religiosity around which the given claims were grouped. The first isolated factor explained 19% of variance, and grouped the claims related to the acceptance of the fundamental postulates of the Islamic faith, with an emphasis on cognitive internalization of the beliefs and perceptions of Allah, in accordance with Islamic postulates. The second isolated factor explained 13% of variance, and grouped the claims related to religious orthopraxy - performing prayers. The third factor explained 10% of variance and grouped the claims related to interpersonal relationships with other people in accordance with Islamic postulates. Consequently, it was concluded that the aforementioned questionnaire examined and measured three dimensions of religiosity of the respondents of the Islamic faith.
The acceptance and internalization of the fundamental postulates of the Islamic faith, with an emphasis on an internalized belief and perception of Allah represents the primary dimension of religiosity. The performance of prayer, through which a close connection with Allah is achieved, and which reinforces the belief, represents the second dimension, while the interpersonal relationship with other people in accordance with Islamic postulates represents the third dimension.
Cronbach's alpha reliability coefficient of the questionnaire is α = 0.950, which indicates that this is a highly homogenized research instrument, whose claims are in a high degree of correlation.
Keywords: belief; religious knowledge; religious sentiment; religious practice; interpersonal relations; religiosity questionnaire
Osnovni cilj ovog udžbenika jeste upoznati studente socijalne pedagogije,
kao i studente srodnih društvenih znanosti, s osnovnim socijalno-psihološkim fenomenima, odnosno brojnim teorijama koje ih objašnjavaju, kao i sa njihovim odrednicama, putem rezultata brojnih klasičnih i savremenih empirijskih istraživanja. Nastao je kao rezultat višegodišnjeg prikupljanja teoretskih i praktičnih saznanja o socijalno-psihološkim fenomenima i socijalnom ponašanju ljudi, kao i želje za prenošenjem istih studentima socijalne pedagogije kojima je Socijalna psihologija obavezni kolegij. Nadam se da će im biti inspirativan za čitanje i usvajanje, i da će pridonijeti njihovom stjecanju znanja i vještina za kritičko razmatranje socijalno-psiholoških fenomena, a neke od njih i podstaći na istraživanje i dodatno produbljivanje znanja o datim fenomenima ili, pak, na kreiranje i implementaciju programa u zajednici usmjerenih na razvijanje prosocijalnosti, prevenciju agresivnosti, predrasuda i sl. Udžbenik se sastoji od jedanaest poglavlja. U 1. poglavlju „Uvod u socijalnu
psihologiju“ predstavljena je definicija i predmet proučavanja socijalne psihologije, njena povezanost sa drugim naukama, kao i historijski razvoj socijalne psihologije. U 2. poglavlju „Primjena metoda i tehnika u socijalnopsihologijskim istraživanjima“ opisano je kako socijalni psiholozi uz pomoć relevantnih metoda i tehnika realizuju socijalnopsihologijska istraživanja. Tok kreiranja i realizacije socijalnopsihologijskog istraživanja potkrijepljen je konkretnim primjerima koji mogu pomoći studentima u kreiranju vlastitog istraživačkog nacrta. U 3. poglavlju „Socijalizacija“ navedene su brojne teorije koje opisuju načine i proces socijalizacije djece i mladih, zatim agensi koji utječu na socijalizaciju djece i mladih, objašnjen je i utjecaj agenasa socijalizacije na psihološki razvoj djece i mladih, kao i aspekti socijalizacije odraslih U 4. poglavlju „Socijalna kognicija“ opisana su dva načina spoznavanja socijalnog svijeta ljudi zasnovana na automatizmu i primjeni heurističkih principa te kontrolisanoj i sistematskoj spoznaji. Pored toga, opisano je i kako emocije i
raspoloženja utječu na spoznaju socijalnog svijeta ljudi. U 5. poglavlju„
socijalna percepcija“ opisano je kako ljudi spoznaju druge ljude i formiraju utisak o njima, zatim navedene su teorije koje objašnjavaju atribuiranje ponašanja drugih i pristrasnosti koje ljudi čine prilikom atribuiranja ponašanja drugih te kulturalne razlike u atribuiranju ponašanja. U 6. poglavlju „Prosocijalno ponašanje“ objašnjeno je zašto ljudi pomažu drugima iz ugla raznih teoretičara, zatim navedena su naučno relevantna saznanja o ličnim i situacijskim odrednicama prosocijalnog ponašanja, kao i načini razvijanja i unapređenja prosocijalnog ponašanja U 7. poglavlju „Agresivno ponašanje“ opisane su brojne teorije koje objašnjavaju zašto ljudi nanose emocionalnu i fizičku bol
drugima, zatim naučno relevantna saznanja o ličnim, situacionim i okolinskim odrednicama agresivnog ponašanja, kao i načini sprečavanja i kontrolisanja agresivnog ponašanja ljudi. U 8. poglavlju „Interpersonalna privlačnost i intimne veze“ opisane su teorije koje objašnjavaju uslove za sviđanje te razvoj i održavanje bliskih odnosa između ljudi, zatim naučno relevantna saznanja o odrednicama interpersonalne privlačnosti. Opisano je i kako ljudi uspostavljaju i razvijaju ljubavne ili intimne veze, kao i tok i uzrok prekida intimnih veza. U 9. poglavlju „Stavovi i predrasude“ navedene su vrste stavova, dimenzije stava, funkcije stava i način formiranja stava, zatim mogućnosti predviđanja namjernog i spontanog ponašanja ljudi na osnovu njihovog stava, teorije o organizaciji i promjeni stava, mijenjanje stavova persuazivnom ili uvjeravajućom komunikacijom, razvijanje otpornosti na promjenu stava kao i načini ispitivanja i mjerenja stavova. U datom poglavlju opisana je i specifična vrsta stavova, tzv. predrasude. U 10. poglavlju „Socijalni utjecaji“ opisano je kako drugi pojedinci, grupa i cjelokupno društvo djeluju na stavove, osjećanja i
ponašanja pojedinca. Naime, objašnjen je informacioni i normativni utjecaj
drugih na doživljavanje i ponašanje pojedinca, zatim kako manjina može
utjecati na mišljenje i stavove većine, te zašto se ljudi pokoravaju utoritetu
i popuštaju pred zahtjevom druge osobe. U 11. poglavlju „Grupni procesi“
opisane su vrste grupa, struktura grupe, kohezivnost grupe, način komuniciranja u grupi, zatim kako grupa utječe na ponašanje pojedinca te kako odlučivanje u grupi utječe na kvalitet donošenja odluke pojedinca. Pored toga, navedene su teorije koje objašnjavaju međugrupne sukobe, kao i strategije za reduciranje međugrupnih sukoba. Na početku svakog poglavlja najavljuje se pregled glavnih tema koje se obrađuju unutar njega. Unutar svakog poglavlja, također su istaknute definicije najvažnijih pojmova. Sažeci na kraju svakog poglavlja pružaju pregled najvažnijih
informacija i pomažu u sintetiziranju i zapamćivanju ključnih informacija.
Pitanja na kraju poglavlja omogućuju studentima da provjere stepen razumijevanja i usvojenosti znanja iz datih socijalnopsihologijskih oblasti, dok su zadaci u funkciji produbljivanja i praktične primjene stečenog znanja. Nakon svakog poglavlja izdvojeni su i perceptivno istaknuti ključni pojmovi zbog njihovog lakšeg zapamćivanja. Određene sadržaje prate ilustracije i grafikoni, s ciljem konkretiziranja i lakšeg razumijevanja navedenog sadržaja. Navedeni indeks pojmova na kraju udžbenika pruža studentima mogućnost za njihovo brzo i lako pronalaženje u tekstu.
1. Razvoj percepcije boja kod djece dojenačke, rane i predškolske dobi
2. Razvoj selektivne pažnje kod djece predškolske dobi
3. Razvoj kratkoročnog pamćenja kod djece predškolske dobi
4. Razvoj razumijevanja postojanosti predmeta kod djece dojenačke i rane predškolske dobi
5. Razvoj egocentričnog mišljenja kod djece predškolske dobi
6. Razvoj razumijevanja principa konzervacije kod djece predškolske dobi
7. Razvoj empatije kod djece predškolske dobi
8. Razumijevanje karakteristika temperamenta kod djece predškolske dobi
9. Razvoj samopercepcije i samovrednovanja kod djece dojenačke, rane i predškolske dobi
10. Razvoj odnosa s vršnjacima kod djece predškolske dobi
11. Razvoj govora kod djece dojenačke i rane predškolske dobi
12. Razvoj rečeničke strukture i artikulacije glasova kod djece predškolske dobi
13. Razvoj prosocijalnog ponašanja kod djece rane i predškolske dobi
14. Razvoj agresivnog ponašanja kod djece predškolske dobi
15. Razvoj fine motorike kod djece rane i predškolske dobi
16. Razvojne faze crtanja kod djece rane i predškolske dobi
PREDGOVOR
Praktikum za praćenje psihološkog razvoja djece od dojenačke do predškolske dobi namijenjen je prvenstveno studentima predškolskog odgoja i obrazovanja, i to za realizaciju praktične nastave iz kolegija Dječija psihologija u dječijim vrtićima. Na predavanjima iz Dječije psihologije studenti stječu teoretsko znanje o zakonitostima psihološkog razvoja djece, za koje tvrde da je vrlo interesantno, ali i kompleksno i apstraktno. Stoga se javila ideja i potreba za kreiranjem Praktikuma, odnosno praktičnih vježbi čijim se slijeđenjem i realizacijom studentima pruža mogućnost da primijene stečeno teorijsko znanje, tj. da steknu konkretan uvid u tokove psihološkog razvoja djece u dojenačkoj dobi (1. godina), zatim ranoj (2. i 3. godina) i predškolskoj dobi (4, 5. i 6. godina), i to putem direktne opservacije, testiranja i intervjuiranja malog broja djece u vrtiću. Budući da studenti još nisu stekli znanje iz Metodologije naučnoistraživačkog rada, vježbe su pisane jednostavnim jezikom, s jasno navedenim ciljem, načinom realizacije, potrebnim materijalom i priborom te načinom obrade i interpretacije podataka. Pošto je tako, Praktikum ne može biti metodološka osnova za složenija psihologijska istraživanja iz Dječije psihologije. Jedan od ciljeva Praktikuma je i da se studenti podstaknu na kreiranje inovativnih vježbi i aktivnosti za unapređenje psihološkog razvoja djece u vrtiću. Praktikum se sastoji od 16 vježbi. Prije realizacije vježbi od studenata će se zahtijevati da dobiju saglasnost od nadležene osobe u vrtiću, kao i pismenu saglasnost od roditelja djece čiji će se razvoj pratiti i ispitivati. Također, zahtijevat će da uvažavaju i slijede i ostale Etičke standarde prilikom ispitivanja djece u vrtiću (SRCD – Etical Standards for Research with Children, 1990). Prvih šest vježbi odnosi se na ispitivanje i praćenje kognitivnog razvoja djece, tj. na stjecanje uvida u način percipiranja i usvajanja znanja o bojama, zatim uvida u razvoj selektivne pažnje, kratkoročnog pamćenja i egocentričnog mišljenja, te stjecanje uvida u razumijevanje postojanosti predmeta i principa konzervacije. Sedma, osma, deveta i deseta vježba odnose se na ispitivanje i praćenje socio-emocionalnog razvoja djece, tj. na stjecanje uvida u razvoj empatije, zatim uvida u razvoj i karakteristike temperamenta, razvoj samopercepcije i samovrednovanja, te stjecanje uvida u razvoj odnosa djece u vrtićkim grupama. Jedanaesta i dvanaesta vježba odnose se na ispitivanje i praćenje razvoja govora kod djece, tj. na stjecanje uvida u karakteristike ranog razvoj govora, kao i uvida u razvoj rečeničke strukture i artikulacije glasova. Trinaesta i četrnaesta vježba odnose se na ispitivanje i praćenje moralnog razvoja djece, tj. na praćenje i stjecanje uvida u zastupljenost i oblike prosocijalnog i agresivnog ponašanja u vrtićkim grupama. Petnaesta i šesnaesta vježba odnose se na praćenje i stjecanje uvida u razvoj fine motorike, kao i u razvojne faze crtanja. Praktikum može biti koristan i profesorima predškolskog odgoja i obrazovanja te roditeljima djece, jer ih podsjeća na prilagođavanje odogojno-obrazovnog pristupa stepenu psihološkog razvoja djece, a na izvjestan način ih i senzibilizira za rano prepoznavanje i detektiranje djece čiji psihološki razvoj odstupa od opisanih zakonitosti. Neke od vježbi mogu i sami realizovati s djecom u vrtiću ili u domu. Nadam se da će realizacija praktičnih vježbi, direktno druženje i komunikacija s djecom u vrtiću, studentima biti zanimljiva, da će im pružiti konkretan uvid u tokove i zakonitosti psihološkog razvoja djece od 1. do 6. godine, kao i da će neke inspirisati da se u budućnosti počnu ozbiljnije baviti istraživanjem psihološkog razvoja djece.
Autorica
IZVODI IZ RECENZIJA
Smatram da je Praktikum za praćenje psihološkog razvoja djece od dojenačke do predškolske dobi izuzetno vrijedno djelo kako za studente koji mogu na praktičan način jako mnogo da nauče o razvojnim karakteristika i razlikama iz svakog pojedinog aspekta razvoja, tako i za druge profesionalce koji se bave djecom. Prije svega, toplo bih ga preporučila studentima predškolskog odgoja, pedagogije, psihologije, inkluzivne edukacije, i svima onima koji u okviru svog studijskog puta izučavaju predmet Razvojna psihologija ili Dječija psihologija, zatim roditeljima, ali i stručnjacima koji se bave ovom problematikom. Ova knjiga može biti odličan saveznik i univerzitetskim nastavnicima koji realiziraju nastavu na predmetima Razvojne i Dječije psihologije, a posebno asistentima koji izvode nastavu vježbi na tim predmetima.
Prof. dr. Anela Hasanagić
Praktikum za praćenje psihološkog razvoja djece od dojenačke do predškolske dobi autorice prof. dr. Almire Isić-Imamović osvježenje je na polju univerzitetske literature kod nas. Usmjeravajući se na razvoj višestrukih kompetencija studenata, budućih profesionalaca koji će raditi sa djecom pomenute uzrasne kategorije, Praktikum nudi vrlo strukturiran i metodički „pitak“ pristup najznačajnijim razvojnim fenomenima. Selekcija tema u Praktikumu je raznolika, te obuhvata kako motoričke, tako i kognitivne, emocionalne i socijalne, stvarajući tako kod čitaoca dojam holističkog odnosa prema kompleksnosti ljudskog razvoja upravo u njegovoj najintenzivnijoj fazi. Svaka tema je obrađena u formi praktične vježbe, uz puno uvažavanje potreba konzumenata kojima je štivo namijenjeno. To znači da je teorijska osnova kao uvod u svaku temu elaborirana koncizno i jasno, bez rasplinjavanja, da bi se potom fokusiralo na jasno definirane ciljeve, tj. praktičnu provjeru i ispitivanje dotične pojave kod djece. Na ovaj način se teorijska znanja koja su na nivou informacije, a nerijetko samo u tom obliku i dostupna studentima u udžbenicima koji tretiraju oblast dječije psihologije, „oživljavaju“ i iskustveno povezuju sa svakodnevnim životom, te tako postaju trajni i neizbrisivi kapital sa kojim budući profesionalci započinju svoj angažman s djecom. Obogaćeni doživljajem dječijeg razvoja iz prve ruke, nesumnjivo su upravo studenti oni koji će se najviše okoristiti ovim tekstom. Također, profesori i asistenti iz kolegija koji se (do)tiču Dječije i Razvojne psihologije, u ovom Praktikumu će imati alat koji će im značajno olakšati rad sa studentima, nudeći im strukturiran materijal koji predstavlja konglomerat najrazličitijih izvora literature, priručnika i članaka. No, ne samo to, Praktikum prof. dr. Almire Isić-Imamović pružit će svim ovim kategorijama čitatelja toliko potreban podsticaj za usavršavanje i propitivanje vlastitog pristupa mnogim temama iz oblasti dječijeg razvoja, podsjećajući ih na potrebu da se ne odrodimo od istraživanja i primjene znanja. U tome i leži najveća vrijednost pomenutog teksta.
Doc. dr. Mersiha Jusić
Rukopis pod naslovom „Opća psihologija“, autorice doc. dr. Almire Isić predstavlja vrlo korisnu akademsku publikaciju iz domena opće psihologije, psihologijske metodologije, biološke psihologije, socijalne psihologije i patopsihologije. Struktura rukopisa je jasna i pregledna, a stil pisanja razgovijetan i uvjerljiv. Na kraju svakog poglavlja nalazi se sažetak unutar kojeg su sintetizirani najvažniji dijelovi navedene tematike, kao i pitanja i zadaci za provjeru razumijevanja i stepena usvojenosti sadržaja. K tome, ima indeks pojmova i autora, te rječnik. Sadrži i obiman popis korištenih referenci od kojih su većina temeljna literatura za pojedina područja psihologije, ali ima i niz recentnih referenci koje će sigurno dodatno motivirati najzainteresiranije studente. Tekst s lakoćom prati i sadrži izvsrne primjere koji će studentima olakšati savladavanje gradiva. Rukopis je primjeren za studente i nastavne programe za koje bi trebao biti obavezna literatura. No, i stručnjaci istih profesija u njoj će naći vrijedne informacije, osobito u smislu prikaza najrecentnijih teorija i istraživanja.
Prof. dr. Predrag Zarevski
Rukopis docentice Almire Isić pod nazivom „Opća psihologija“ predstavlja značajan iskorak u području psihologije kako u Bosni i Hercegovini tako i na širem području, jer se radi o prvom nastojanju jednog univerzitetskog nastavnika da studentima ponudi štivo iz uvodnog kursa psihologije kao nauke a da ono nije rad inozemnih autora sa drugog govornog područja koje je prevedeno na naš jezik. Zbog akutne potrebe za poučavanjem studenata osnovama psihologije na brojnim studijskim odsjecima, za koje do sada nije bilo odgovarajuće literature na našem jeziku novijeg datuma, postojala je izrazita potreba da se kreira jedan takav sadržaj. Uhvatiti se ukoštac za izazovom stvaranja jednog ovakvog rukopisa veliki je i težak posao za svakog autora, jer ne postoji šire područje od opće psihologije, koje koliko je sveobuhvatno toliko je i važno iz razloga što upravo ova temeljna znanja predstavljaju osnovu za praćenje složenijih kolegija iz psihologije i srodnih disciplina, te čine osnovu za kreiranje određenog načina promišljanja o ulozi različitih stručnjaka iz svih nastavničkih smjerova čiji je zadatak da stečena znanja prenesu koristeći saznanja iz psihologije i srodnih joj disciplina i inkorporiraju ih u odgojno-obrazovni proces.
Rukopis je pisan izrazito jednostavnim jezikom, te prihvatljivom terminologijom, što je veoma važno za njegovu prihvaćenost od strane svih onih polaznika kolegija psihologije koji se sa ovom disciplinom prvi put susreću. Takođe, novi pojmovi sa kojima će se konzumenti ovog štiva upoznati, prikladno su operacionalizirani i dodatno pojašnjeni, što je veoma važna odlika jednog sistematičnog pristupa u pisanju štiva predviđenog za akademsku populaciju.
Ono što je, također, posebno važno naglasiti jeste da su prezentirane činjenice potkrijepljene nizom šematskih prikaza, slika i fotografija, čime se stiče dojam o autoricinoj snažnoj povezanosti sa potencijalnim konzumentima napisanog štiva. Njena želja da studentima, stručnjacima ali i ljubiteljima psihologije približi psihologiju kao disciplinu i potakne i razvije poseban pristup u promišljanju o ljudskoj prirodi ogleda se i u posebnoj pažnji koju je autorica posvetila sažetku svakog poglavlja i pitanjima koja imaju za cilj kako preispitati stečena znanja koja su prezentirana u svakoj tematskoj cjelini tako i probuditi znatiželju čitatelja za dodatnim informacijama iz određenih sadržaja za koja osjete posebno interesovanje.
Prof. dr. Tamara Efendić-Spahić
In Bosnia-Herzegovina there is a phenomenon „two schools under one roof,“ which actualy means that childred attend schooling in one building, but they are divided not acording to the abilites, mental and phisical characteristics, but according to their nationality. Croats go in school according to the currilculum of Croatia, and Bosnjaks, according to the curriculum of Bosnia-Herzegovina. That segregation is overwhelmed in every single part of World, but in Bosnia-Herzegovina it started to be practiced as a result of unfortunate war (1992-1995). Therefore, this paper will analyze the relationship between national identity, nationalism and segregation in schools. The method used predominantly in this paper is basic theoretical analysis. As a result of our analysis it can be concluded that segregation in schools based on extreme national identification foster youth generation gap and increased hate and intolerance. Actually, segregation in schools inevitably leads to the strengthening of extreme national aspirations of Bosniaks, Serbs and Croats but at the same time it also contribute towards social segregation.
Keywords: National Identity, Nationalism and Segragation