INTERNACIONALNI UNIVERZITET U TRAVNIKU

EKONOMSKI FAKULTET
TRAVNIK

KOLEGIJ MAKROEKONOMIJA






SEMINARSKI RAD
IS - LM MODEL




Mentor: Student:
Prof. dr. Hamid Alibai Dumanji Ahmed
Asistent : Mr. Martina Krianovi




Travnik, 2013 / 2014.


1


SADRAJ

Uvod ...........................2
Trite dobara i IS relacija...................3 - 5
Izvoenje IS i LM krivih.......................6 - 8
Izvoenje LM krive..............................8 - 9
IS LM model...........................9 - 10
Fisikalna i monetarna politika u IS LM modelu..............11 - 13
Ravnotea u IS LM modelu .....................14 16
Zajedniko dejstvo fiskalne i monetarne politike............. 17
Zakljuak ...........................18
Literatura.........................................................................19








2

UVOD
Jedan od najznaajnijih modela u makroekonomiji jeste IS LM model koji
predstavlja osnovu moderne makroekonomije. U model je ukljuena kamatna stopa
kao dodatna determinanta agregatne tranje, koja se poveava ukoliko se kamatna
stopa smanjuje. Da bi se utvrdile glavne odrednice kamatne stope neophodno je
ukljuivanje trita novca i sa dejstvom robnih i financijskih trita.
Sada prelazimo na objedinjen tretman ova dva trita da bi vidjeli kako se njihovom
istovremenom ravnoteom determiniu ravnoteni autput i ravnotena kamatna
stopa.
To emo uiniti tako to neemo ignorisati faktore koje smo u prvoj aproksimaciji
zanemarili ili smatrali konstantnim (upravo da bi mogli da posmatramo ova trita u
izolaciji). Tako na tritu roba, gdej se odreivao autput, zanemarili smo uticaj
kamatne stope na investicije. Takoe emo, na finansijskom tritu, eksplicitno uzeti
u obzir uticaj realnog autputa. Dakle, iz prostora gdje smo imali dohodak bez kamata
i prostora gde smo imali kamate bez autputa, prelazimo u prostor autput- kamate,
gde se zajedniki formiraju ravnoteni autput i ravnotena kamatna stopa.
Model koji nam omoguava razumjevanje odreivanja autputa i kamatne stope u
kratkom roku naziva se IS-LM model, po IS krivi koja predstavlja ravnoteu na
robnom tritu i LM krivi koja predstavlja ravnoteu na finansijskim tritima.
Ravnoteni autput i kamatna stopa nalazi se u njihovom presjeku.IS-LM model
formulisali su Don Hiks i Alvin Hansen kasnih 30-tih i ranih 40-tih prolog vjeka kao
interpretaciju najvanijih Kejnsovih doprinosa u njegovom djelu .Opta teorija
zaposlenosti, kamate i novca, koje je predstavljalo teko tivo i postojala je potreba
za jednostavnim modelom koji bi saeo njegove glavne poente.Uvjeriete se da ete,
zahvaljujui IS-LM modelu, na kraju lekcije moi da vladate fiskalnom i monetarnom
politikom na kratak rok.





3

1.TRITE DOBARA I IS RELACIJA

Opta ravnotea u makroekonomiji postie se onda kada su sva trita u ravnotei.
Ako poveemo trita roba i trite novca, dobijamo kamatnu stopu i drutveni
proizvod na osnovu kojih su u ravnotei i trite roba i trite novca. Povezivanjem IS
i LM krive ustvari znai povezivanje stanja ravnotee na dva meusobna zavisna
trita.

a) Saetak trita dobara i usluga
Potranja je suma osobne potronje (C), investicija (I) i dravne potronje
(G).Pretpostavka: osobna potronja je funkcija raspoloivog dohotka (dohodak
porezi), a
investicije, dravna potronja i porezi su dani.
Y = C(Y T) + I (fiksne investicije) + G (egzogena)
Simplifikacija modela: kamatna stopa ne utjee na potranju za dobrima i uslugama
zadatak: uvesti kamatnu stopu u model ravnotee (zasad samo utjecaj na investicije)

b) Investicije, prodaja i kamatna stopa
Prijanja pretpostavka: investicije konstantne, ak i kad se mijenja output (Y).
Stvarnost: investicije daleko od konstantnih i ovise o primarno 2 faktora:
1) razina prodaje ( > prodaja > proizvodnja kupovina novih strojeva, izgradnja
novih pogona)
2) kamatna stopa (posuivanje sredstava za kupovinu novih strojeva)
I = I (Y, i)



4

Pretpostavka: prodaja i proizvodnja su jednake, tako da se moe rei da investicije
ovise o proizvodnji (Y oznaava i prodaju i proizvodnju).

c) Odreivanje outputa
Y = C(Y T) + I(Y, i) + GIS relacija (proizvodnja = potranja)

Grafikon 1: Ravnotea na tritu dobara i usluga






Za danu razinu kamatne stope potranja je rastua funkcija proizvodnje (outputa) jer:
1. proizvodnja, dohodak, osobna potronja
2. proizvodnja, investicije
Odnos potranje i proizvodnje uz danu kamatnu stopu ZZ krivulja; ovaj put nije
linearna jer to nisu ni potronja ni investicije; vie je nagnuta od 45pravca





5



d) Izvoenje IS krivulje (vidi grafikon 2)

Grafikon 2: Izvoenje IS-krivulje.




i, I, Z : Porast kamatne stope smanjuje investicije, zatim potranju, to u
konanici vodi smanjenju proizvodnje(outputa). To rezultira smanjenjem potronje i
daljnjim smanjenjem investicija. ZZ krivulja pomie se prema dolje.
Poetno smanjenje investicija rezultira veim smanjenjem outputa putem efekta
multiplikatora.
IS krivulja (ocrtava odnos kamatne stope i outputa pri ravnotei na tritu) to je
via kamatna stopa, to je manji ravnoteni output; IS je silaznog nagiba.
Promjene kamatne stope i Y ne pomiu krivulju ve se radi o pomacima po krivulji!!!

e) Pomaci IS krivulje
Uz danu kamatnu stopu, porast (pad) poreza i smanjenje (porast) dravne potronje
pomie IS krivulju ulijevo (udesno). U prvom sluaju dolazi do smanjenja, a u drugom
do rasta potranje.


6


2.IZVOENJE IS I LM KRIVIH

Uvoenjem uticaja kamatne stope na investicije u Kejnzijanski krst dobijamo sve
kombinacije kamatne stope i autputa za koje je trite roba u ravnotei, tj. IS krivu.
Pretpostavlja se, dakle, da visina autputa deluje pozitivno na investicije, to vea
prodaja, vee investicije, a da kamatna stopa deluje negativno, to via kamatna
stopa to manji obim investicija:
I = I (Y , i) ( + ,)
Na taj nain, tranju i dalje piemo kao zbir potronje, investicija i budetske
potronje, a ravnoteu kao jednakost tranje i proizvodnje (dohotka):
Y = C (Y T ) + I (Y , i ) + G
Na kejnzijanskom krstu pratimo promene ravnotene take koje nastaju za razne
kamatne stope i. Pogledati grafik
1
.













___________________
M.Jaki, L. Peji; Doktrine velikih ekonomista, Ekonomski fakultet, Beograd,1994.




7














8

Vidi se da sa rastom kamatne stope, dolazi do pada investicija i time i ukupne
tranje, to dovodi do manjeg ravnotenog autputa. IS kriva je opadajua u sistemu
autput-kamatna stopa.
Promjene ostalih parametara koji utiu na ravnoteni autput, osim kamatne stope,
kao na primjer povjerenje potroaa, takse, budetska potronja, optimizam
investitora i td. Utiu na pomjeranje IS krive na levo ili desno. One promjene koje
utiu na poveanje tranje i time autputa dovee do pomeranja IS krive na desno
(pri istim kamatnim stopama bie vei autput).


3.IZVOENJE LM KRIVE

Na slian nain, uvoenjem autputa u sliku ravnotee na tritu novca dobijamo LM
krivu koja predstavlja sve kombinacije kamatne stope i autputa za koje su finansijska
trita u ravnotei. Transformiimo prethodno funkciju tranje za novcem i ponudu
novca tako da eksplicitno doe do izraaja realan autput, koji nas ovde interesuje.
Koristei da je
$Y = Y P , preimo sa izraza:
M = $YL(i )
na izraz izraen u realnim (umjesto u nominalnim) kategorijama:
M= YL (i )P
Grfaik 2 pojanjava kako rast realnog autputa dovodi, usljed rasta transakcione
tranje za novcem, do rasta kamatne stope:











9





To vodi do LM krive kao rastude u sistemu autput-kamatna stopa.


4.IS-LM MODEL

IS-LM model zajedniki analizira ravnoteu na robnom i finansijskim
tritima. Analitiki to znai istovremeno vaenje IS I LM relacija:
Y = C (Y T ) + I (Y , i ) + GM= YL (i ) P






10

Sastavni deo modela je, naravno, i komparativna statika, koja prouava
promenu ravnotenog autputa i kamatne stope pod uticajem faktora koji utiu
na pomeranje IS i LM krivih.
O tome u slijedeem odjeljku
2
______________
2
M.Labus; Osnovi ekonomije, jugoslovenska knjiga , Beograd,1995.











11

5. FISKALNA I MONETARNA POLITIKA U IS-LM
MODELU

IS-LM model omoguava da se na vrlo jednostavan nain shvati i analizira dejstvo
fiskalne i monetarne politike. Postupak se sastoji u tome to se utvrdi kako se
pomjeraju IS i LM kriva kao posledica neke ekonomske politike ili druge promjene u
ekonomskom okruenju (na primjer pada optimizma potroaa) i onda utvrdi nova
taka ravnotee u njihovom presjeku.

Grafik 4 prikazuje dejstvo fiskalne politike u vidu poveanja taksi.
Poveanje taksi smanjuje raspoloiv dohodak stanovnitva, dolazi do pada potronje i
time, kroz multiplikator, do pada autputa. To znai da, za iste kamatne stope, imamo
manji autput, to e rei da se IS kriva pomera u levo (grafik 4 pod a)).
S druge strane, kako se takse ne pojavljuju u LM relaciji, LM kriva ostaje
nepromenjena (grafik 4 pod b).
Grafik 4 pod c) prikazuje novu ravnoteu, sa niim autputom i niom kamatnom
stopom. Efektivno, dolazi do klizanja po LM krivoj. Istovremeni pad kamatne
stope, preko uticaja na investicije, smanjuje pad autputa, koji bi inae bio jo
vei (u taki D).















12








13

Grafik 5 prikazuje dejstvo monetarne politike, konkretno uticaj porasta monetarne
mase, koji uzrokuje pomjeranje LM krive na dole. Ekonomija klizi po IS krivoj do nove
ravnotee u kojoj imamo vei autput i niu kamatnu stopu.
3














_________________
3
R. Dornbusch, S. Fischer,;Makroekonomics, McGraw_Hill, 1988.



14

6. RAVNOTEA U IS LM MODELU

Ravnotea u IS-LM su krive koje se sijeku u taki E na slici 4. Ukoliko monetarne
vlasti otkupe obveznice i tako poveaju ponudu novca, LM kriva e biti potisnuta
nadole i udesno.


r
LM LM


E

CM

B


IS

Slika 4.









15

Kada bi se radilo o zatvorenoj privredi, tada bi taka B odgovarala novoj ravnotei u
kojoj bi dolo do rasta agregatne tranje. Meutim kako se ovdje radi o otvorenoj
privredi uz punu mobilnost kapitala i fiksni devizni kurs, nije odriva situacija koja je
nastala sa prelaskom u taku B u kojoj je domaa kamatna stopa nia od svjetske
kamatne stope.
Ovo bi trajalo vrlo kratko jer bi graani odmah pokuali da promijene strukturu svojih
imovinskih portfelja prodajui domae obveznice i kupujui strane obveznice. Pod
dejstvom ovog procesa, domaa kamatna stopa e ubrzo da se vrati na predhodni
nivo svjetske kamatne stope, i to kroz proces kamatne arbitrae na meunarodnom
tritu kapitala.
Otvorena privreda uz punu mobilnost kapitala i fiksni devizni kurs ostae na istoj IS
krivi i taki E, sa tranjom na tritu dobara koja je usklaena sa kamatnom stopom.
Graani e konvertovati dio svog novca u strane obveznice, i centralna banka e
prodavati devizne rezerve u cilju rapcorsije zbog rasta ponude novca M. U tom
procesu, poveanje ponude novca e da bude anulirano i LM kriva e da se vrati
nazad na polaznu poziciju. Ove endogene promijene prikazane su strelicama na slici.
Pri tome proces pomjeranja LM krive ulijevo za centralnu banku znai pad njenih
devizni rezervi i porast otkupa dravnih obveznica. To znai da je uz fiksni devizni
kurs i mobilnost kapitala pozicija LM krive endogeno odreena Ona se prilagoava
kupovinama i prodajama strane valute od strane centralne banke.
Predpostavimo sada da je iz bilo kojeg razloga IS kriva pomjerena udesno.Kako
kamatna stopa mora da ostane na nivou r, nova ravnotea se nalazi u taki C, i
presjeku nove IS krive koju sada nazivamo IS i CM linije. U zatvorenoj privredi nova
ravnotea bi bila u taki B, uz porast kamatnih stopa. Ova situacija je prikazana na
slici 5, na kojoj inicijalno postoji viak tranje za novcem.
Uz visoku mobilnost kapitala i fiksni devizni kurs, taj viak tranje se eliminie
pretvaranjem imovine graana u domai novac. Centralna banka tada kupuje devize
i poveava devizne rezerve. Rezultat e biti endogeni rast ponude novca, a LM kriva
e se pomjeriti udesno u LM*, pa e nova ravnotea biti ostvarena u taki C.
Ekspanzija ponude obezbjeuje jednakost domaih i svjetskih kamatnih stopa, r=r*.












16



LM
LM
B
A C

IS GM
IS

Slika.5

U otvorenoj privredi, pod fiksnim deviznim kursom uz perfektnu mobilnost kapitala,
ravnotena taka se nalazi u presjeku IS krive i CM krive u kojoj je r=r*.
Lm kriva se prilagoava endogeno presjeku IS krive u toj taki. Prilagoavanje LM
krive se prilagoava u cilju prilagoavanja svojih potfelja optimalnoj kombinaciji
domaeg novca i inostrane imovine.
4















_________________
4
M. Sekulovi, D. Kitanovi, S. Cvetanovi; Makroekonomija, Zavod za udbenike i nastavna sredstva,
Beograd, 1997



17

7.ZAJEDNIKO DEJSTVO FISKALNE I MONETARNE
POLITIKE

Na predavanju emo malo detaljnije analizirati zajedniko dejstvo fiskalne i
monetarne politike, na primjeru amerike recesije iz 2001. godine, kada su
monetarna i fiskalna politika koriene u istom, ekspanzivnom pravcu (grafik 6), kao i
na primjeru suprotnog dejstva monetarne i fiskalne politike, u sluaju smanjenja
budetskog deficita Klintonove administracije ranih 90-tih.
Grafik 6 prikazuje prvi sluaj, recesije iz 2001. koja je nastala usljed naglog pada
povjerenja investitora, a ublaena je ekspanzivnim dejstvom fiskalne i
monetarnepolitike.







18

ZAKLJUAK

IS kriva otvorene privrede ima negativan nagib. Ona se pomjeri udesno kada tranja
ekspandira zbog rasta dravnih rashoda, smanjivanja poreza i rasta oekivanog
budueg dohotka, ili zbog poveanja oekivane maginalne produktivnosti kapitala.
Dodajmo jo da je to pomjeranje IS krive udesno praeno rastom inostrane apsorcije
ili rastom realnog deviznog kursa. Devalvacija pomjera IS krivu udesno inei izvoz
konkurentnim na svjetskom tritu, a uvoz skupljim.
LM ima pozitivan nagib. Da bi se mogla zaokruiti analiza ravnotee uz fiksni devizni
kurs neophodno je definisati pretpostavku vezanu za tokove kapitala. Ukoliko se
kapital kree slobodno mada e domaa kamatna stopa biti jednaka svjetskoj
kamatnoj stopi. Tada je neophodno u analizu ukljuiti i liniju mobilnosti kapitala, CM.
Kriva agregatne tranje u otvorenoj privredi je nagnuta nadole, zato to rast nivoa
cijena smanjuje i realnu koliinu novca i realni devizni kurs, pri emu ovaj poslijednji
pogaa izvoz i podstie uvoz.
Moemo zakljuiti da pod reimom fiksnog deviznog kursa i uz punu mobilnost
kapitala fiskalna politika ima snane efekte na promijene agregatne tranje, dok
monetarna ekspanzija nee uticati ni na proizvodnju ni na cijenu.
Predpostavka o slobodnoj mobilnosti nije zadovoljena u mnogim zemljama u razvoju,
analizirali smo situacije u kojima postoji kontrola kapitala, zbog ega domae
kamatne stope nee vie biti jednake inostranim stopama, a centralna banka nee
prodavati devize za sve transakcije, posebno ne kapitalne. U tom sluaju monetarna
ekspanzija je u mogunosti da utie na agregatnu tranju, ali samo privremeno.
.













19


LITERATURA
R. Dornbusch, S. Fischer,;Makroekonomics, McGraw_Hill, 1988.
M.Labus; Osnovi ekonomije, jugoslovenska knjiga , Beograd,1995.
M.Jaki, L. Peji; Doktrine velikih ekonomista, Ekonomski fakultet, Beograd,1994.
M. Sekulovi, D. Kitanovi, S. Cvetanovi; Makroekonomija, Zavod za udbenike i
nastavna sredstva, Beograd, 1997.