Primjene: maseni spektrometar

Ureaj za mjerenje zastupljenosti estica razliitih masa u uzorku

Osnovni princip: radijusi zakretanja putanja estica koje se nau u
magnetostatskom polju ovisni su o omjeru mase i naboja tih
estica (m/q):

2 2U m m
r 2 konst.
B
q q
2qU
v
m
mv
r
qB

No, ako je q poznat, onda radijus (za definirani U i B) ovisi samo o

masi m
1

Primjene: maseni spektrometar

Primjene masenog spektrometra:

Mjerenje tragova pojedinih elemenata ili molekula u
uzorku,
identifikacija nepoznatih uzoraka (maseni spektrogram je
poput otiska prsta za pojedini uzorak materijala),
pronalaenje udjela izotopa:
Izotopi - isti atomski broj (broj protona), razliiti maseni
broj( broj protona i neutrona): kemijski se ne mogu
razluiti.
Tipina primjena - datiranje radioaktivnim izotopom
ugljika (14C).
2

Primjene: maseni spektrometar

Princip rada - u 4 osnovna koraka

Korak 1: Ionizacija
Atomi (ili molekule) uzorka se ioniziraju izbacivanjem jednog ili vie
elektrona kako bi dobili pozitivni ion. Maseni spektrometri uvijek rade
s pozitivnim ionima.
Korak 2: Ubrzavanje
Ioni se ubrzavaju kako bi imali neku kinetiku energiju.
Korak 3: Otklanjanje
Ioni se otklanjaju tono podeenim magnetskim poljem ovisno o
njihovoj masi. Samo ioni sa masom ija se zastupljenost mjeri
uspjevaju proi kroz otklonski sustav !

Primjene: maseni spektrometar

to su laki, vie se otklanjaju (manji radius)

No, otklon zavisi i o naboju (vei naboj=vei otklon)
tj. o broju pozitivnih naboja u ionu
tj. o tome koliko smo elektrona izbacili u prvom koraku.

Korak 4: Detekcija
Zraka iona koji prolaze kroz stroj elektrino se detektira i rezultati se
prikazuju odgovarajuim grafom

Primjene: maseni spektrometar

Akceleracija
Ionizacija
Elektromagnet

U vakuumsku
pumpu

Vaporizirani
uzorak
Ogibanje

Detekcija

Pojacalo
Prikaz
5

Primjene: maseni spektrometar

1. Ionizacija

Daleko najvei broj pozitivnih iona ima naboj +1 jer je

mnogo tee izbiti elektrone iz ve pozitivnog iona
6

Primjene: maseni spektrometar

2. Ubrzavanje i fokusiranje

Primjene: maseni spektrometar

3. Otklanjanje

Elektromagnet
Ulazni
tok iona

Tok iona C

Tok iona A

Tok iona B

Otklanjanje zavisi o
- masi iona (to su laki to e biti vie otklonjeni)
- naboju iona (ioni s 2 ili vie pozitivnih naboja vie se
otklanjaju od onih s jednim pozitivnim nabojem)
Ovi faktori kombinirani su u omjer masa/naboj.
Za odreeno magn. polje B samo jedan omjer m/q uspjeva proi kroz
cijev (na slici oznaeno Tok iona B), dok se svi ioni sa drugim m/q
sudare sa stijenkama otklonske cijevi!

Primjene: maseni spektrometar

Omjer masa/naboj detaljnije:

Npr.,
-ion ima masu 28 i naboj 1+ - omjer m/q=28
-ion s masom 56 i nabojem 2+ - opet omjer m/q=28

Prouavanje iona je jednostavnije ako pretpostavimo da je naboj

svih iona 1+.
Najvei broj iona u spektrometru zaista i ima ovakav naboj (za
izbijanje vie od 1 elektrona je potrebna znatno vea energija, pa
daleko najvei broj iona u snopu i ima naboj +e) pa im je omjer
m/q isti kao i masa iona, tj. umjesto ovisnosti m/q moe se
aproksimativno uzeti ovisnost samo o m.
9

Primjene: maseni spektrometar

4. Detekcija (Faradayeva alica)
Tok iona B
Pozitivni ion

elektroni

Metalna kutija
Vod do pojacala

Pri udaru u metal, pozitivan ion privue slobodan elektron iz metala, te se

neutralizira. Meutim, sada u metalu postoji manjak elektrona, to se
nadoknauje povlaenjem elektrona iz voda vodom potee mala struja,
koja se dalje pojaava i obrauje u raunalu

10

Primjene: maseni spektrometar

Detekcija ostalih iona - Kako detektiramo ione iz toka A i C?

Promjenom B do detektora stiu upravo eljeni ioni - skeniranje
po masama (odnosno m/q)
Raunalo konstantno mijenja jakost B, i pri tome za svaki poznati B
mjeri struju koja odgovara esticama sa odgovarajuem omjerom
m/q (koji za trenutni, poznati B mogu uope doi do detektora)
Nakon to se na ovaj nain izmjere struje za sve omjere m/q,
moe se generirati graf, tzv. spektrogram, pomou kojeg se mogu
procijeniti relativni udjeli razliitih elemenata u uzorku

11

Primjene: maseni spektrometar

Primjer masenog spektrograma (relativna zastupljenost

pojedinih m/q u uzorku)

12

Primjene: akceleratori
Ubrzavanje estica do velikih brzina i njima pripadnih kinetikih
energija
E za ubrzanje
B za savijanje putanje

Primjene:
Fundamentalna istraivanja u fizici (npr. za prouavanje subatomskih
estica)
Medicinska terapija (npr. radioterapija)
Tehnoloki procesi (npr. ionska implantacija)
...

Primjeri energija:
CRT - tipino 10-40 KeV
Cern - LHC (Large Hadron Collider): 7 TeV (9 redova veliine vie!)
brzine protona 0.999999991c, uz planirano daljnje poveanje
13

Primjene: linearni akcelerator

VF (visokofrekvencijski) generator visokog napona periodino mijenja

polaritet cilindara potrebno pravovremeno okretanje polariteta kako
nebi dolo do usporavanja estice (koenja, umjesto ubrzavanja)
Ubrzavanje samo u meuprostorima, gdje djeluje E; unutar cilindara
nema el. polja (Faradayev kavez), pa se brzina ovdje ne mijenja
Progresivno poveavanje duina cijevi (radi poveanja brzine)
Za vee (tzv. relativistike) brzine, voditi rauna o relativistikoj korekciji
mase (m raste), pa e se duina cijevi poveavati, ali sve manje
Vrlo velika ukupna duina za visoke energije voditi rauna o
zakrivljenosti Zemlje (magnetsko polje za korekciju putanje)

14

Primjene: linearni akcelerator

Stanford Linear Accelerator Center (SLAC) - duine 3.2 km,

ubrzava elektrone do energije 25 GeV.
15

Polovi elektromagneta

Primjene: ciklotron

a)

b)

2 uplja metalna otvora u obliku slova D (odatle ime D-ovi) u

magnetskom polju, prikljuena na VF visokonaponski generator
U procjepu izmeu D-ova el.polje ubrzava esticu (stoga, svakim
prolazom kroz procjep estica dobiva energiju)
U D-ovima samo zakretanje, bez ubrzanja (u procjepu je isto
zakretanje, no ovdje i ubrzavanje)
Nuna sinkronizacija sa VF generatorom kako bi el.polje
16
pravovremeno ubrzavalo esticu

Primjene: ciklotron

17

Primjene: ciklotron
Vrijeme ophoda (T) je isto, bez obzira na poveanje brzine
frekvencija VF generatora je ista:

v
v qB
r

konst.

mv
r m
r
qB

1
konst.
2 T

No, za vee brzine korekcija (poveanje) mase postaje

nezanemarivo: da se sprijei koenje, nuna dodatna regulacija!
Poveanje mase = manja kutna brzina = vee T = manja f
Ciklotroni koji reguliraju f (tako da je smanjuju kako estica ubrzava,
tj. kako joj se m poveava): sinkrociklotroni
Ciklotroni koji koriste B za korekciju putanje (tako da B nije
homogeno, ve se poveava sa radijusom, gdje su vee brzine):
izokroni ciklotroni

18

Primjene: ciklotron
U odnosu na LINEAC, osnovne prednosti ciklotrona su:
Manji naponi za postizanje istih kinetikih energija
Manje prostora i jednostavna konstrukcija (cijena)
No postoji i nedostatci:
Manja efikasnost (tzv. ciklotronsko zraenje: nabijene estice
koje se gibaju po zakrivljenoj putanji zrae elektromagnetske
valove, usljed ega gube energiju)
Nije modularan (u sluaju da se ele postii vee energije, mora
se koristiti drugi ciklotron; kod LINEACa je mogua nadogradnja
postojeeg akceleratora)
Za vrlo velike kinetike energije estica, kada se mora uzeti u
obzir relativistiko poveanje mase, konstrukcija ciklotrona
postaje sloenija (cijena)
19

Primjene: ciklotron

Prvi ciklotron, 1929 g.

Sinkrotron (slino kao ciklotron) na Fermilabu,Illinois,SAD koji se protee gotovo na 25.6

kvadratnih km.
20