1. Što su geni i gdje se nalaze?

Geni su dijelovi DNA molekule koji sadrže upute za sintezu proteina ili obavljanje drugih funkcija unutar
stanica. Geni su temeljna jedinica nasljeđivanja i određuju nasljeđene karakteristike svakog organizma.
U pojedinim dijelovima molekule DNA nalaze se zapisane upute za izgradnju i rad stanice. Ti dijelovi
molekule DNA u kojima je kodirana određena informacija nazivaju se geni. Položaj gena na pojedinome
kromosomu točno je određen za svaku vrstu i svaki gen.
Geni se dakle nalaze na kromosomima, duž njihove duljine, unutar stanica.
2. Koliko gena imaš za svaku svoju osobinu? Obrazloži odgovor.

3. Od čega se sastoji kromosom?

Kromosomi su građeni od molekule DNA i proteina.
4. Koliko molekula DNA sadrži jedan kromosom?
Svaki jednostruki kromosom sadrži jednu neprekinutu molekulu DNA. Nakon udvostručenja ima dvije
molekule DNA.
Kromosomi koji se nalaze u jezgri stanice jednostruki su (građeni od jedne molekule DNA).

5. Što je mitoza?
Mitoza je najčešća dioba koja se događa u organizmima. To je dioba kojom nastaju nespolne, tjelesne
stanice. One u sebi sadrže svaki kromosom prisutan u dvjema kopijama (prva potječe od majke, a druga od
oca) i taj dvostruki broj kromosoma označujemo s 2n.
Mitoza je bitna za čak dvije ključne odlike živih bića: razmnožavanje jednostaničnih organizama te rast i
razvoj višestaničnih organizama. Mitozom jednostaničnih organizama nastaju njihove identične kopije koje
su ujedno i nove jedinke. Takva vrsta razmnožavanja odvija se relativno brzo i ne zahtijeva pretjeranu
potrošnju energije.
MITOZA

6. Koliko stanica nastane procesom mitoze?

Na kraju svake mitoze nastaju dvije nove stanice koje također imaju 2n kromosoma.
Važno je napomenuti da mitoza proizvodi stanice s identičnim genetskim materijalom kao i početna stanica,
događa se u tjelesnim stanicama tijela kako bi se osiguralo održavanje i popravak tkiva, kao i rast organizma.
7. Koliko kromosoma imaju stanice koje su nastale procesom mitoze u odnosu na početnu stanicu?
Na kraju svake mitoze nastaju dvije nove stanice koje također imaju 2n kromosoma.
8. Kada se u organizmu počinje i do kada se odvija proces mitoze?
Proces mitoze počinje tijekom embrionalnog razvoja i nastavlja se kroz cijeli život svih višestaničnih
organizama. Početak mitoze može varirati ovisno o vrsti organizma i tipu stanica.
Kod ljudi, mitoza započinje već tijekom embrionalnog razvoja, kada se stanice dijele kako bi formirale
različite tkiva i organe u razvijajućem fetusima. Nakon rođenja, mitoza nastavlja održavati i popravljati tkiva
tijekom cijelog života. Stanice se dijele kako bi zamijenile stare, oštećene ili umrle stanice te kako bi
podržale rast organizma.
9. Shematski prikaži mitozu i mejozu stanice koja ima 4 kromosoma (2n=4).
10. Stanica korijena luka ima 16 kromosoma.
A) Koliko stanica nastaje nakon diobe stanice luka? – nastaju dvije nove stanice
B) Koliko kromosoma imaju novonastale stanice? – 16 kromosoma
Ako stanica korijena luka ima 16 kromosoma, pretpostavljamo da se radi o stanici označenoj s 2n=16, gdje
je 2n ukupan broj kromosoma. To znači da stanica ima dva kompleta od 8 kromosoma svaki.
Kada takva stanica prolazi kroz proces mitoze, rezultirat će nastankom dvije identične stanice, svaka s 16
kromosoma, jer mitoza održava broj kromosoma.
Dakle, novonastale stanice će također imati 16 kromosoma.
11. Što je mejoza?
Mejoza je poseban oblik diobe stanica kojom nastaju spolne stanice. Tom diobom nastaju stanice s
polovičnim brojem kromosoma, stoga se ta dioba često naziva redukcijskom diobom.
12. Koliko stanica nastane procesom mejoze?
Tom diobom nastaju stanice s polovičnim brojem kromosoma, stoga se ta dioba često naziva redukcijskom
diobom – to znači da procesom mejoze jedna diploidna stanica (2n) daje četiri genetski različite haploidne
stanice (n).
Svaka od tih stanica ima pola broja kromosoma u usporedbi s početnom stanicom: 2n - n
Haploidne stanice imaju pola broja kromosoma u odnosu na diploidne stanice.
Haploidne stanice (n): Imaju jedan kompletni set kromosoma. U ljudskom slučaju, npr., spolne stanice
(spermije i jajne stanice) su haploidne, imajući 23 kromosoma.
Diploidne stanice (2n): Imaju dva homologne kompleta kromosoma. U ljudskom slučaju, većina tjelesnih
stanica (osim spolnih stanica) je diploidna, s ukupno 46 kromosoma (23 para).
13. Spolna stanica vinske mušice ima 4 kromosoma.
A) Ako se spolna stanica vinske mušice podjeli procesom mejoze, koliko stanica je nastalo?
Ako spolna stanica vinske mušice ima 4 kromosoma i prolazi kroz proces mejoze, rezultirat će stvaranjem
četiri stanice.
B) Koliko kromosoma imaju novonastale stanice?
Novonastale stanice iz mejoze imat će svaka po 2 kromosoma, jer mejoza smanjuje broj kromosoma na
polovicu originalnog broja. Tako da, svaka od tih četiri stanice bit će s 2 kromosoma.
14. Stanica koja izgrađuje jajnike u žena sadrži kombinaciju kromosoma:
a) 22 X b) 22 Y c) 44 XX d) 44 XY
Stanica koja izgrađuje jajnike u žena ( jajne stanice ) sadrži 22 autosomska kromosoma i jedan X kromosom.
- U svim su stanicama čovjeka osim tjelesnih kromosoma prisutni i spolni kromosomi. Spolni
kromosomi oni su kromosomi koji na sebi nose neke gene kojima su kodirane spolne odlike
organizma.
- Čovjek ima dvije vrste spolnih kromosoma: X i Y. Muški spol određen je kombinacijom X-kromosoma
i Y-kromosoma , a kod žena se javlja X, X kombinacija.
15. Muška spolna stanica može sadržavati sljedeće kombinacije kromosoma:
22 + X i 22 + Y.
16. Kako se nazivaju žlijezde u kojima se odvija proces mejoze?
Mejoza se događa u spolnim žlijezdama – sjemenicima i jajnicima, a sastoji se od dviju uzastopnih dioba.
17. Kako se naziva i što osigurava proces prikazan na slici?
crossing over – proces križanja kromosoma tijekom mejoze

Prije početka prve diobe dolazi do udvostručenja molekula DNA. Budući da su ti kromosomi sada u
bliskome kontaktu, moguća je razmjena njihovih malih komada unutar jednoga para.
- Taj je događaj bitan jer osigurava gensku raznolikost potomaka u odnosu na roditelje.
Proces križanja (crossing over) tijekom mejoze; a ima ključnu ulogu u stvaranju genetske raznolikosti među
potomcima. Ima nekoliko važnih svrha procesa križanja: Genetska Raznolikost:, Evolucijska Prilagodba:,
Održavanje Genetskog Materijala:, Stabilizacija Kromosoma.
18. Na priloženom kalendaru:
a) crvenom bojom OBOJI dane menstruacije koja je trajala 4 dana, ako je prvi dan menstruacije bio 30.
travnja u menstrualnom ciklusu koji traje 27 dana.
b) ZAOKRUŽI crnom bojom datum početka sljedećeg ciklusa.
c) OBOJI crvenom bojom najvjerojatnije dane sljedeće menstruacije.
d) Plavom bojom ZAOKRUŽI dan ovulacije u ciklusu koji je započeo 30. travnja.
e) Plodne dane istog ciklusa u kalendaru OBOJI zeleno.

19. Menstrualni ciklus

A. Koliko dana je trajalo menstrualno krvarenje?

B. Koji dan menstrualnog ciklusa je endometrij (stijenka maternice) bio najtanji?
C. Koji hormoni su bili u najvišoj koncentraciji kada je nastupila ovulacija?
D. Što se događa s endometrijem kada se smanji razina hormona estrogena i progesterona?
20. Dječak Marko ima smeđe oči i plavu kosu.
Kakvo je svojstvo gena za boju Markove kose izraženo?
Jesu li geni za Markovu boju očiju jednaki ili različiti? Objasni svoj odgovor.

Dopunite rečenicu.
Smeđe su oči (A) dominantno svojstavo, a plave (a) recesivno.
Majka ima alele Aa, a otac nema dominantnog alela za boju očiju.
a) Koju boju očiju ima majka? - smeđu
b) Koju boju očiju ima otac? - plavu
c) Kolika je mogućnost (u postotcima) da njihova djeca imaju plave oči? Odgovor upišie u obliku broja.
50 %

21. Blizanci
Ako se za vrijeme jednoga ciklusa u jajovodu nađu dvije zrele jajne stanice, moguće je da se obje oplode. U
tome slučaju razvijaju se dvojajčani blizanci koji su međusobno slični u svojim odlikama (kao i bilo koji drugi
braća i/ili sestre).
Blizanci koji se rode s identičnim odlikama su jednojajčani blizanci. Oni se javljaju kad se zigota prilikom
mitoze podijeli na dvije samostalne stanice koje dalje, svaka za sebe, nastave rast i razvoj do zametka, tj.
ploda.
22. Pojedini kromosomi mogu se zbog grešaka diobe javiti u većemu ili manjemu broju od uobičajenoga. U
slučaju čovjeka najčešća takva pojava jest Downov sindrom. Osobe s Downovim sindromom imaju tri
primjerka 21. kromosoma. Dan osoba s Downovim sindromom obilježavamo 21. 3.