Split 3 - Gotovac

Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 14

PROSTOR

19 [2011] 1 [41]
ZNANSTVENI ASOPIS ZA ARHITEKTURU I URBANIZAM
A SCHOLARLY JOURNAL OF ARCHITECTURE AND URBAN PLANNING

SVEUILITE
U ZAGREBU,
ARHITEKTONSKI
FAKULTET
UNIVERSITY
OF ZAGREB,
FACULTY
OF ARCHITECTURE
ISSN 1330-0652
CODEN PORREV
UDK | UDC 71/72
19 [2011] 1 [41]
1-280
1-6 [2011]

POSEBNI OTISAK / SEPARAT OFFPRINT


Znanstveni prilozi Scientific Papers
228-239

Vesna Perkovi Jovi


Frane Dumandi

Stambene zgrade arhitekta


Frane Gotovca u Splitu 3

Residential Buildings in Split 3


by Architect Frano Gotovac

Pregledni znanstveni lanak


UDK 728.2 (497.5 Split) Gotovac, Frano
1970/1980

Subject Review
UDC 728.2 (497.5 Split) Gotovac, Frano
1970/1980

Sl. 1. F. Gotovac: Stambena zgrada u Ulici Ruera Bokovia, aksonometrijski prikaz, jugozapadni pogled, Gotovev crte
Fig. 1 F. Gotovac: Residential building in Ruer Bokovi Street, axonometric projection, southwest view, Gotovacs drawing

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

19[2011] 1[41]

PROSTOR

229

Vesna Perkovi Jovi, Frane Dumandi


Sveuilite u Splitu
Graevinsko-arhitektonski fakultet
HR - 21000 Split, Ulica Matice hrvatske 15

University of Split
Faculty of Civil Engineering and Architecture
HR - 21000 Split, 15 Matice hrvatske Street

Pregledni znanstveni lanak


UDK 728.2 (497.5 Split) Gotovac, Frano 1970/1980
Tehnike znanosti / Arhitektura i urbanizam
2.01.01 - Arhitektonsko projektiranje
2.01.04 - Povijest i teorija arhitekture
i zatita graditeljskog naslijea
lanak primljen / prihvaen: 10. 9. 2010. / 9. 6. 2011.

Subject Review
UDC 728.2 (497.5 Split) Gotovac, Frano 1970/1980
Technical Sciences / Architecture and Urban Planning
2.01.01 - Architectural Design
2.01.04 - History and Theory of Architecture
and Preservation of the Built Heritage
Article Received / Accepted: 10. 9. 2010. / 9. 6. 2011.

Stambene zgrade arhitekta Frane Gotovca u Splitu 3


Residential Buildings in Split 3 by Architect Frano Gotovac

Gotovac, Frano
moderna
Split 3
stambena ulica
strukturalizam

Gotovac, Frano
Modernism
Split 3
residential street
Structuralism

U lanku su prikazane stambene zgrade arhitekta Frana Gotovca, podignute


1970-ih godina u Splitu 3. Projektni programi i Tipski tehniki opisi djelomino
su ograniavali autorske slobode. Gotovac je uspio nadvladati mnoge ograniavajue imbenike i ostvariti zgrade koje se istiu specifinim vanjskim izgledom, a nastavljaju se na ranija Gotoveva istraivanja oblikovanja stambenih
zgrada velikog volumena i geometrijsku ralambu proelja velikog formata.

The paper presents residential buildings by architect Frano Gotovac built in the
1970s in Split 3. Although the Project Plan and Standard Technical Description
partially restricted his architectural freedom, Gotovac overcame numerous limiting circumstances and created buildings of distinctive exterior appearance,
with which he continued his previous formal exploration of large-volume residential buildings and geometrical articulation of large-scale facades.

230

PROSTOR

1[41] 19[2011] 228-239 V. PERKOVI JOVI, F. DUMANDI Stambene zgrade arhitekta Frane Gotovca

UVOD
INTRODUCTION

akon niza izvedenih zgrada od Drugoga


svjetskog rata do poetka 70-ih godina 20.
stoljea po principu naselje po naselje, novomu gradskom podruju Splita 31 u urbanistikom, organizacijskom i projektantskom
smislu prilo se na posve drukiji nain.
Promiljanje o novom nainu urbaniziranja
grada javlja se prilikom organiziranja izgradnje naselja Suidar, posljednjega koncentrinog stambenog naselja, ali do pune afirmacije novih urbanistikih naela dolo je
desetljee poslije pri planiranju i realiziranju
Splita 3.2 Koncentrina naselja3 predstavljaju
izgradnju novih gradskih predjela 1960-ih godina po obodu povijesne jezgre grada Splita.
Pojedino graevinsko poduzee dobilo bi odreenu kasetu omeenu gradskim prometnicama, na kojoj bi to poduzee gradilo stambeno naselje. Naselja su se gradila uz trase
postojeih prometnica i komunalne infrastrukture, ali su se po potrebi gradile i nove
prometnice. Prilikom izgradnje novih stambenih naselja nije se vodilo rauna o mrei
zgrada javne namjene na irem planu. Nedostatak je to su pojedina naselja postala
spavaonice zbog nepostojanja javnih sadraja unutar areala naselja, a dogaalo se da
su dva susjedna naselja imala iste sadraje u
neposrednoj blizini.
U doba planiranja i gradnje Splita 3 posebno
se isticala izuzetno dobra organizacija splitskih projektnih poduzea koja su sudjelovala
u realizaciji projekta i pritom je ostvarena za-

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

vidna razina tehnologije graenja. Frano Gotovac,4 neposredan sudionik graevinskog


pothvata Splita 3, naglaava u svojim tekstovima objavljenim u Slobodnoj Dalmaciji
upravo suprotnu situaciju. Udruena graevinska operativa, UGOS, bio je naziv splitskih
graevinskih poduzea koja su bila ukljuena
u izgradnju Splita 3, no taj naziv, prema
Gotovevim tvrdnjama, nije odgovarao stvarnoj organizaciji graenja toga velikog gradilita. Svako graevinsko poduzee, naime,
zadralo je vlastitu tehnologiju gradnje koja
je primjenjivana prilikom izgradnje koncentrinih naselja. Tehnologija graenja nije vodila standardizaciji i tipizaciji izgradnje, to je
bio primarni cilj. Kao ostatak tih prijanjih
vremena i dalje se koristila katna oplata raspona 3,6 m. Koritenjem takve oplate gradili
su se stanovi krajnje neadaptabilni specifinim potrebama korisnika, a pregradni zidovi zbog malog raspona nosivih zidova nisu
bili potrebni.5
Projektni program Splita 3 - U Projektnom programu Splita 3 isticala se suradnja
urbanista i arhitekata u procesu projektiranja
i naglaavale se umjetnike slobode arhitekata-projektanata radi ostvarivanja to kvalitetnijeg naselja s aspekta urbanizma i oblikovanja pojedinih zgrada. Analiziranjem
pojedinih stambenih ulica Splita 3, prilikom
izrade idejnih projekata zgrada trebalo je
utjecati, ako se pokae bolje rjeenje od rjeenja predloenog planom, na izmjene urbanistikog plana.6 Gotovac je smatrao da su
projektanti bili u podreenom poloaju u odnosu na graevinsku operativu Splita i grupu
slovenskih urbanista, a to je opisao rijeima:
Arhitekti-projektanti iako okupljeni u zajedniku projektnu grupu, nisu nikada izrasli
do vrste i organizirane silnice; kretali su se
izmeu ovih dviju ve spomenutih vrstih
1
Split 3 jest radni naslov realizacije III stambenoga
gradskog rajona, koji e se protezati istonim dijelom grada, od bolnice na Firulama pa sve do novog groblja na Lovrincu. Na terenu koji obuhvaa prostor od 341 hektara
predviena je izgradnja novog grada za oko 51.000 stanovnika, s komercijalnom izgradnjom od 2.038.968 m2
bruto povrine sljedeeg sadraja: 12.134 stana s prosjenom veliinom od 95 m2 bruto ili 65 m2 neto povrine,
sa 4,15 leaja po stanu i s ukupno 1.160.710 m2 bruto
povrine [Sumi, Vojnovi, 1970: 13]. Na podruju Splita 3 planiralo se graditi 2000 stanova godinje, to je bilo
potrebno s obzirom na stalne migracije stanovnitva.
[Tuek, 1996.b: 181-182, 199]
2 Tuek, 1996.a: 163-174
3
Primjeri takvih naselja jesu: Bol I, Bol II, XX. dalmatinske divizije, Suidar i ostala naselja.
4 Perkovi Jovi, 2010.a: 27-33
5
Gotovac, 1979: 5
6 Zori, 1972: 3
7
Gotovac, 1995: 31-33
8 Zori, 1972: 3-9
9 Tuek, 1996.b: 183-184. Rok za predaju natjeajnih
radova bio je 10. oujka 1969. Pristiglo je 18 radova od 35
podignutih podloga za natjeaj.

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Stambene zgrade arhitekta Frane Gotovca V. PERKOVI JOVI, F. DUMANDI 228-239 19[2011] 1[41]

snaga, dodue potrebni, ali kao manje vani


dizajneri Zar je bilo mogue da su oni kao
pojedinci mogli initi ono to su oni sami mislili, osjeali ili htjeli, uz bezbrojne vrste programe, revizije, kontrole, usmjerenja, ogranienja, pa i uklanjanja iz ekipe?7
Radi graenja racionalnih stanova za trite
odreeni broj strunjaka-arhitekata izraivao
je tipske tehnike opise i trokovnike koji su
bili u obveznoj uporabi. Tehnikim opisom za
stambene zgrade Splita 3 bila je propisana
struktura stanova u zgradi, veliina stambenih prostorija, obvezni namjetaj, konstrukcija vanjskih zidova zgrade, ravnih krovova i
podova te graevinski materijal.8 Uklapanje u
traene okvire precizno definiranog programa i zadanoga konstruktivnog sustava odnosno tehnologije gradnje djelomino je ograniavalo autorsku slobodu stvaranja originalnih kreacija i shema.
Natjeaj za urbanistiko rjeenje Splita 3
- U skladu s novim idejama o nainu urbaniziranja gradskih podruja raspisan je 5. studenoga 1968. godine pozivni i opi anonimni
natjeaj za urbanistiko rjeenje Splita 3.
Prva nagrada dodijeljena je pozvanoj ekipi iz
Urbanistikog instituta Slovenije, koju su inili: Vladimir Mui, Marjan Bean i Nives
Starc.9 Na temelju nagraenog rada Poduzeu
za izgradnju Splita (PIS), nositelju svih aktivnosti na pripremi izgradnje, povjereno je organiziranje izrade urbanistikog projekta
Splita 3. Slovenski urbanisti i splitski arhitekti-projektanti pojedinih zgrada u Splitu 3,
okupljeni u Projektnoj grupi Split 3, izradili su
urbanistiki projekt i dali urbanistike smjernice buduim projektantima pojedinih zgrada
Splita 3. Urbanistiki projekt predvidio je
namjenu i zoning podruja, infrastrukturnu
mreu i budue zgrade naselja. Namjena pojedinih dijelova naselja nije strogo funkcio10 Sveuilina ulica je radni naziv koji se koristio u natjeajnom urbanistikom planu gradskog podruja Split 3.
Danas ta ulica nosi naziv Ulica Ruera Bokovia.
11 Tuek, 1996.b: 185-201
12 Tuek, 1996.c: 211-219
13 Nekadanja anagrafska oznaka: Ulica brae Borozan,
radna oznaka: S3/4
14 Nekadanja anagrafska oznaka: Ulica Mirka Kaliterne, radna oznaka: S2/5
15 Nekadanja anagrafska oznaka: Ulica Ruice Markoti, radna oznaka: S2/1
16 Radna oznaka: S3/1
17 Nekadanja anagrafska oznaka: Ulica brae Borozan,
radna oznaka: S3/4
18 Radna oznaka: S3/3
19 Nekadanja anagrafska oznaka: Ulica Henrika Znidaria, radna oznaka: S3/2
20 Nekadanja anagrafska oznaka: Ulica Mirka Kovaevia - Lale, radna oznaka: S2/2
21 Radna oznaka: S2/3
22 Nekadanja anagrafska oznaka: Ulica Pavla Papa ilje, radna oznaka: S2/1

PROSTOR

231

nalno definirana i odreena, pa se stambene,


turistike i poslovne namjene uvijek preklapaju. Zgrade su poloene u smjeru istok-zapad du internih pjeakih ulica naselja. Vie
zgrade niu se du sjeverne strane ulice, a
nie zgrade du june strane ulice, ime je
omogueno veini stanova u visokim zgradama osunanje i pogled na more.
Podruje Splita 3 presjeeno je dvjema heliocentrinim osima paralelnim s Cardom Dioklecijanove palae. Du zapadne osi, tzv. Sveuiline ulice,10 koncentrirani su sadraji rajonskog centra. Poetak je te ulice u studentskom kampusu, a njezin zavretak protee se
do planiranih turistikih sadraja uz more.
njanska ulica, istona os naselja, trebala je
biti sekundarno gradsko sredite, koje nije
izvedeno.11
Natjeaj za pojedinane urbanistiko-arhitektonske sklopove - stambene ulice Splita 3 - Nedugo nakon zavretka natjeaja za
urbanistiko rjeenje Splita 3, u svibnju 1969.
godine, proveden je interni natjeaj za pojedinane urbanistiko-arhitektonske sklopove
- stambene ulice Splita 3 meu splitskim
projektnim biroima odnosno njihovim projektantima.12 Natjeaj je odredio budue projektante zgrada Splita 3 umjesto, kako je to
uobiajeno za natjeajnu praksu, idejna rjeenja samih zgrada.

Na osnovi idejnih rjeenja za stambene zgrade u Ljubievoj ulici,13 koja je posluila kao
predloak za natjeaj, odabrani su projektanti pojedinih stambenih zgrada - stambenih
ulica prve faze Splita 3, pa su stambene zgrade u Dobrilinoj ulici14 pripale arhitektu Danku
Lendiu, zgrade u Getaldievoj ulici15 arhitektu Marjanu Ceraru, zatim samostalna stambena zgrada u junom dijelu Ulice Ruera
Bokovia16 arhitektu Frani Gotovcu i stambene zgrade u Ljubievoj ulici17 arhitektima
Dinku Kovaiu i Mihajlu Zoriu.
Nakon izgradnje prve faze Splita 3 uslijedila
je ponovna raspodjela stambenih zgrada stambenih ulica meu pojedinim projektantima splitskih projektnih biroa. Ovaj put nije
bio proveden interni natjeaj kao kod raspodjele zgrada prve faze pa se sa sigurnou ne
moe utvrditi po kojem je kljuu provedena
raspodjela.
Stambene ulice odnosno stambene zgrade
druge faze Splita 3 dodijeljene su sljedeim
arhitektima: arhitektu Dinku Kovaiu dodijeljena je stambena zgrada u Ulici Dinka
imunovia,18 stambene zgrade u Papandopulovoj ulici19 dodijeljene su arhitektu Ivi Radiu, stambene zgrade u Ulici kroz Smrdeac20 pripale su arhitektu Frani Gotovcu, a
stambene zgrade u Ulici Rikarda Katalinia
Jeretova21 i u Vranievoj ulici22 arhitektu Danku Lendiu.

Sl. 2. Split 3 - topografsko-katastarska karta,


prikaz dijela naselja:
S3/1 - stambena zgrada u Ulici Ruera Bokovia
izgraena 1972.-1973. godine prema Gotovevu
projektu iz 1971. godine, Ulica Ruera
Bokovia 6, 8, 10, 12, 14 i 16
S2/2 - est stambenih zgrada u Ulici kroz Smrdeac
izgraenih od 1975. do 1977. godine prema
Gotovevu projektu iz 1973.-1975. godine:
A
- stambena zgrada A, Kroz Smrdeac 1, 3, 5 i 7
B
- stambena zgrada B, Kroz Smrdeac 9, 11, 13 i 15
B - stambeni toranj B, Kroz Smrdeac 17
C
- stambena zgrada C, Kroz Smrdeac 19, 21, 23,
25, 27 i 29
C - stambeni toranj C, Kroz Smrdeac 31
D
- stambena zgrada D, Kroz Smrdeac 33, 35 i 37
P
- parkiralite
Fig. 2 Topographic cadastral map showing a part
of the housing estate
S3/1 - residential building in Ruer Bokovi Street,
built in 1972-73 according to Gotovacs 1971
design; 6, 8, 10, 12, 14 and 16 Ruer Bokovi
Street
S2/2 - six residential buildings in Kroz Smrdeac
Street built in 1975-77 according to
Gotovacs 1973-75 design:
A
- residential building A, 1, 3, 5 and 7
Kroz Smrdeac Street
B
- residential building B, 9, 11, 13 and 15
Kroz Smrdeac Street
B - residential high-rise building B, 17
Kroz Smrdeac Street
C
- residential building C, 19, 21, 23, 25, 27 and 29
Kroz Smrdeac Street
C - residential high-rise building C, 31
Kroz Smrdeac Street
D
- residential building D, 33, 35 and 37
Kroz Smrdeac Street
P
- car park

232

PROSTOR

1[41] 19[2011] 228-239 V. PERKOVI JOVI, F. DUMANDI Stambene zgrade arhitekta Frane Gotovca

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

toveve zgrade u Ulici Ruera Bokovia i na


Poljikoj cesti, popularno nazvane Krstarica
i okolino, zasluuju pomniju analizu i vrjednovanje. Volumen Krstarice, zgrade na poetku novoga gradskog predjela Splita 3 u
Ulici Ruera Bokovia, skulptorski tretira,
to ga ini prepoznatljivim autorom.

STAMBENA ZGRADA
U ULICI RUERA BOKOVIA
RESIDENTIAL BUILDING
IN RUER BOKOVI STREET
Poloaj u prostoru i arhitektonsko rjeenje
Stambena zgrada kolektivnog stanovanja24
arhitekta Frana Gotovca izgraena je 1972.1973. godine.25 Poslije je ova zgrada popularno nazvana Krstarica zbog svojih velikih dimenzija u odnosu na dotadanju izgradnju u
Splitu. Gotovac se svojim rjeenjem stambene zgrade trebao uklopiti u prethodno urbanistiki definiranu parcelu urbanistikim planom Splita 3.26 Urbanim pravilima odreena
je katnost zgrade, mogui kolni i pjeaki pristupi te orijentacija zgrade u smjeru heliocentrine osi paralelne s Ulicom Cardo u Dioklecijanovoj palai. Zgrada je postavljena u
smjeru zadane osi, uza zapadni rub Ulice
Ruera Bokovia, juno od Poljike ceste
(Sl. 2.). Du te osi, sa sjeverne strane Poljike
ceste, oblikovao se rajonski centar Splita 3.
Zgrada, preteito stambenih sadraja, visine
je petnaest katova na jugozapadnom i osamnaest katova na sjeveroistonom dijelu. Urbanistikim projektom Splita 3 predvieni su
javni sadraji u prizemljima stambenih zgrada. Analizom trenutanih potreba trita i
ekonomske isplativosti dolo je do stanovitih
izmjena urbanistikog projekta, koje su se
odnosile na izgradnju poslovnih zgrada na
raskrijima ulica umjesto u prizemljima stambenih zgrada. Posljedica izdvajanja poslovnih
sadraja izvan stambenih zgrada jest beivotnost ulica koje su trebale dobiti karakter
ivih ulica mediteranskih gradova.27 Zbog
navedenih promjena izraen je drugi idejni
projekt gdje je predvieni udio poslovnog
prostora iz prvoga idejnog projekta smanjen i
djelomino zamijenjen stanovima.28 U sjeveroistonom dijelu zgrade poslovni su prostori
do visine drugog kata, a u niim dijelovima
jugozapadnog dijela zgrade, atraktivnog po

Sl. 3. F. Gotovac: Stambena zgrada u Ulici Ruera


Bokovia, prizemlje, precrtano prema djelomino
sauvanom idejnom projektu
Fig. 3 F. Gotovac: Residential building in Ruer
Bokovi Street, ground floor, drawing according
to the partially preserved conceptual design

STAMBENE ZGRADE FRANA GOTOVCA


NA PODRUJU SPLITA 3
RESIDENTIAL BUILDINGS IN SPLIT 3
DESIGNED BY FRANO GOTOVAC
Arhitekt Frano Gotovac na podruju Splita 3
ostvario je zgrade koje se istiu svojom originalnou, ponajprije izrazitom likovnou
proeljnog platna. Svojim autentinim pristupom u oblikovanju volumena zgrada Gotovac
daje svoj doprinos u istraivanju oblikovanja
zgrada kolektivnog stanovanja velikog volumena i geometrijske ralambe proelja velikog formata. Ove su teme Gotovca zaokupljale i njima se kontinuirano bavio od sredine
1960-ih godina, a rezultati njegovih istraivanja vidljivi su na zgradama na sjevernom
dijelu Spinuta, na podruju Pojiana u Splitu
i na zgradama u Omiu.23

Sl. 4. F. Gotovac: Stambena zgrada u Ulici Ruera


Bokovia, karakteristian kat, precrtano prema
djelomino sauvanom idejnom projektu
Fig. 4 F. Gotovac: Residential building in Ruer
Bokovi Street, typical floor, drawing according to
the partially preserved conceptual design

Pri projektiranju stambenih zgrada u Splitu 3


Gotovac slijedi svoje ve provjerene projektantske principe, dodatno zaokupljen dinaminou kompozicije. Kao i drugi autori koji
projektiraju pojedine stambene ulice Splita
3, i Gotovac se uklapa u zadane parametre
odreene urbanistikim planom Splita 3 te
svojim oblikovanjem zgrada daje dodatnu
vrijednost cijelom urbanom zahvatu. Mnoge
ograniavajue imbenike Projektnog programa i Tipskog tehnikog opisa, koje autor
esto i sam kritizira, uspio je nadvladati. Go-

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Stambene zgrade arhitekta Frane Gotovca V. PERKOVI JOVI, F. DUMANDI 228-239 19[2011] 1[41]

23 Perkovi Jovi, 2010.a: 34-102


24 Anagrafska je oznaka zgrade Ulica Ruera Bokovia
6, 8, 10, 12, 14 i 16. Zgrada, projektne oznake S3/1, projektirana je 1971. godine prema podatku iz drugoga idejnog
projekta. Prema podatku iz teksta koji je Gotovac napisao
u katalogu izlobe Splitski salon 1984. godine, zgrada je
izgraena 1974. godine. [Gotovac, 1984.]
25 Dana 26.10.1970. godine poloen je kamen temeljac za
zgradu S3/1 pa je tako oznaen poetak izgradnje Splita 3.
26 Sastavni su dio Projektnog programa urbanistiki uvjeti, kojih su se projektanti pojedinih ulica Splita 3 obvezno morali pridravati: 1.1. Stambena ulica, 1.2. Orijentacija
stambenih objekata, 1.3. Saobraaj u sklopu stambenih
objekata, 1.4. Prekrivanje funkcija i 1.5. Povezanost arhitekture i urbanizma. [Zori, 1972.]
27 Gotovac govori [Gotovac, 1981: 13] o nedostatku
prijeko potrebnih kulturnih i drutvenih sadraja koji su
predvieni urbanistikim planom, ali jo nisu izvedeni. No,
vei je problem, prema Gotovcu, nedostatak djejih igralita i prostora za rekreaciju koje urbanizam nije ni predvidio. On upozorava da su se slobodne povrine izmeu
zgrada, koje su se trebale hortikulturno urediti i organizirati kao rekreacijske povrine, nepovratno prekrile parkiralitima. Tako opisuje [Gotovac, 1988: 66-67] nastalu
situaciju unutar novih splitskih naselja ovim rijeima: ...
Sve u svemu, na splitskim urbanim prostorima vlada zabrinjavajua stambena monokultura kao uzrok svih nedaa to ovu - kao uvijek i svaku monokulturu - uvijek
prate. Rezultati toga su, izmeu ostalog, i hibridne parking-garae, tj. garani urbanizam, kao i neposlovan poslovni prostor to se javlja kao suviak odnosno ostatak
stambenog prostora. ... Odak primjeuje [Odak, 19891991: 2-5], slino kao i Gotovac, nepostojanje prateih javnih i drutvenih sadraja u novim stambenim naseljima te
to naziva fenomenom nepostojeega grada: ... Kritika
upuena svim poslijeratnim nastojanjima jednaka je u
svojoj osnovnoj konstataciji, radi se moda o nedoreenom
ili moda o neostvarenom gradu. Od svih sadraja, planiranih, zamiljenih i drutveno potvrenih, realizirala je
samo stambeni segment. ...
28 ... Za betoniranja temelja bijae dolo do radikalnih
izmjena projekta, kojom prigodom je gotovo potpuno anuliran poslovni prostor (50% kapaciteta objekta), jer nije
bilo ni interesa ni kupaca, a i radikalno je promijenjena
stambena struktura u korist malih jedno i dvosobnih stanova (u objektu od 300 stanova ne ostade ni jedan etverosobni stan). [Pasinovi, 1972: 15]
29 U krajnjem sjeveroistonom i jugozapadnom dijelu
zgrade nalaze se uglavnom veliki trosobni i etverosobni
stanovi dvostrane orijentacije. Kod ovih stanova jasna je
podjela dnevnih i nonih prostorija. Dnevne prostorije ine
radna kuhinja i izdvojena prostorija dnevnog boravka.
Dnevne prostorije i spavae sobe pojedinih stanova imaju
izlaz na loggie povrine od 7 do 26 m2. Izmeu vanjskih

gleda prema moru, nalazi se restoran s terasom-vidikovcem. U podrumskoj etai nalazi


se garaa s izravnom vezom garae i stambenog, odnosno poslovnog dijela zgrade putem
dizala i stubita.
Vertikalnim je komunikacijama tlocrt Krstarice podijeljen na pet cjelina s prevladavajuim
tipovima stambenih jedinica29 (Sl. 3., 4. i 7.).
U zgradi se nalaze 292 stana;30 od garsonijera do etverosobnih stanova koji su projektirani u nekoliko razliitih varijacija iste vrste
stana. Usporedbom povrina pojedinih tipova stanova zgrade S3/1 i normiranih povrina
iskazanih u Stambeni objekti - Split 3, Projektni program odnosno u Split 3 - Problematika, analiza, dileme, oito je koliko se Gotovac pribliio tim zahtjevima.31
Oblikovanje volumena zgrade 'Krstarica' je zamiljena kao prizmatian volumen
izduen u smjeru osi Sveuiline ulice (Sl. 1.,
5. i 6.). Prilikom osnovne artikulacije primarnog volumena zgrada je blokovima komunikacijskih prostora podijeljena u est cjelina
jer je Gotovac pri projektiranju svojih zgrada,
esto bio zaokupljen pitanjem kako razdijeliti
veliku masu zgrade na manje volumene. Bonim zidovima-lamelama, koji znaajno nadvisuju volumen zgrade i izlaze izvan ravnine
proelja, odijeljeni su prostori komunikacija
u samostalne prostore i ine izdvojene likovne cjeline. Ovi zidovi pridonose stabilnosti
zgrade u horizontalnom smjeru i reu volumen zgrade na pravilne dijelove. Prostori
komunikacija, utisnuti u unutranjost zgrade,
ne sudjeluju u kompoziciji itavog volumena.
Dodijeljena im je uloga stanke unutar bogato
plastino oblikovanog proelja.

Volumen zgrade horizontalno je podijeljen na


dva osnovna dijela: prizemlje - bazu kompozicije i katove koji se diu nad bazom, gdje
autor oblikuje glavni likovni motiv. Katovi su
podijeljeni na tri dijela horizontalnim prorezi-

PROSTOR

233

Sl. 5. Fotografija makete, sjeveroistoni pogled


Fig. 5 Photograph of the model, northeast view
Sl. 6. Izgled stambene zgrade u Ulici Ruera
Bokovia neposredno nakon gradnje, sjeveroistoni
pogled, fotografija
Fig. 6 Residential building in Ruer Bokovi Street
newly constructed, photograph, northeast view

Sl. 7. F. Gotovac: Stambena zgrada u Ulici Ruera


Bokovia, gornja razina dvoetanih stanova,
precrtano prema djelomino sauvanom idejnom
projektu
Fig. 7 F. Gotovac: Residential building in Ruer
Bokovi Street, the upper floor of two-level
apartments, drawing according to the partially
preserved conceptual design

234

PROSTOR

1[41] 19[2011] 228-239 V. PERKOVI JOVI, F. DUMANDI Stambene zgrade arhitekta Frane Gotovca

Sl. 8. F. Gotovac: Stambena zgrada na Poljikoj cesti,


zgrada C, karakteristian kat i prizemlje, precrtano
prema glavnom projektu
Fig. 8 F. Gotovac: Residential building in Poljika
Street, building C, typical floor, copied from the
main design

ma u visini dvanaestog i petnaestog kata. Dio


zgrade u visini trinaestog i etrnaestog kata
uvjetno se moe nazvati vijencem zgrade jer
izlazi izvan ravnine proelja niih katova,
izmeu prizemlja i jedanaestog kata pa je
time naglaen. Nad ovim se potezom na sjeveroistonom dijelu zgrade die kubus kroz
dvije etae koji je zapravo nadgrae zgrade.
Horizontalna podjela proelja manje je naglaena od podjele ostvarene stubinim prostorima, koja ima znaajnu ulogu u osnovnoj organizaciji volumena zgrade.

Vrjednovanje i usporedba s relevantnim


svjetskim i hrvatskim primjerima - Stambena zgrada u Ulici Ruera Bokovia tipoloki
pripada zgradama s velikom gustoom stanovanja.32 Frano Gotovac projektira svoju
zgradu u skladu sa strukturalistikom33 manirom ponavljanja istih elemenata pri oblikovanju zgrade. Ova je metoda primjenjivana
kod turistike izgradnje na Jadranu,34 kod
zgrada drutvene i stambene namjene35 i
znaajno je obiljeila izgradnju kod nas od
sredine 60-ih do poetka 70-ih godina 20.
stoljea. Osim toga, velik utjecaj na Gotovev
stil imala su teoretska promiljanja japanskoga metabolistikog pokreta.36 Kenzo Tange,
glavni predstavnik metabolista, sudjelovao
je na natjeaju za urbanistiko rjeenje centra Skoplja 1965. godine nakon potresa 1963.
godine, koji je razorio grad. Sudjelovanje
Tangea vaan je dogaaj za razvoj arhitektonske misli u naoj sredini, a na izvjestan je
nain odraz opih svjetskih kretanja. Tangeova arhitektura i teoretsko djelovanje bilo je
popraeno u strunoj periodici pa je to zasigurno utjecalo na irenje Tangeove ideje i
metabolizma kod nas.37 Prema postavkama
metabolista, zgrada se gradi tako da se na
osnovni strukturalni okvir prilijepe elije od
sekundarnoga konstruktivnog znaenja. Takoer, prema toj teoriji, stubita, dizala i instalacije grupiraju se i oblikuju naglaene
tornjeve koji dominiraju korpusom zgrade,
primjerice, na Tangeovoj zgradi Komunika-

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

cjelina zgrade nalaze se tri unutranje cjeline. U unutranjoj


cjelini, blioj sjeveroistonom zavretku zgrade, smjeteni
su dvoetani trosobni stanovi koji se proteu cijelom
irinom zgrade u smjeru istok-zapad i bilateralne su orijentacije. U unutranjim cjelinama, sredinjoj i blioj jugoistonom zavretku zgrade, nalaze se manji jednosobni
i dvosobni stanovi. Manji stanovi, jednosobni i dvosobni,
jednostrane su orijentacije. Ulaz je smjeten po sredini
stambene jedinice i iz tog prostora izravno se pristupa
svim prostorijama stana. Kupaonica i ostava smjetene su
du razdjelnog zida izmeu stana i horizontalnih komunikacija zgrade te nemaju izravno zraenje. Dnevni boravak, radna/stambena kuhinja i spavae sobe otvorene su
na zapadnu/istonu stranu i imaju izlaz na loggiu.
30 U Krstarici se nalazi 77 jednosobnih stanova i garsonijera (25%), 120 dvosobnih stanova (42%) i 95 trosobnih, u
jednoj ili dvjema razinama, i etverosobnih stanova (33%).
31 Odreena je struktura i povrina pojedinih prostorija
i time stanova u cjelini. [*** 1971.a: Tabl. IV; Vojnovi,
1972-1973: Tabl. 8.]
32 Primjeri zgrada velike gustoe stanovanja izgraene
su u Zagrebu: stambeni superblok Siget u Zagrebu, popularno nazvan Super Andrija, arhitekta Miroslava Catinellija
iz 1972.-1973. godine [Catinelli, 1975.] i stambena zgrada
u naselju Travno, popularnog naziva Mamutica, izgraena
1974.-1975. godine prema projektu arhitekata ure Mirkovia i Nevenke Postrunik [*** 1976.].
33 Strukturalizam je pokret u arhitekturi iz sredine 20.
stoljea. lanovi Grupe 10, Aldo van Eyck i Herman Hertzberger, postavili su temelje strukturalizma podupirui
promjene u arhitekturi i urbanizmu nakon Drugoga svjetskog rata, koje se uglavnom odnose na kritiku reduktivnog aspekta funkcionalizma. Hertzberger se zalae za primjenu prototipova koji omoguuju individualne interpretacije kolektivnih obrazaca i tvrdi da trebamo graditi
takve kue koje su sline, na odreen nain, takve da
svatko moe ostvariti svoju vlastitu interpretaciju kolektivnog obrasca. [Frampton, 1992.]
34 Primjeri hotelskih zgrada izgraenih prema principima strukturalizma: Hotel Plat pokraj Dubrovnika arhitekta Petra Kuana iz 1971. [Kuan, 1972.], Hotel Kristal
u Poreu arhitekta Julija De Luce iz 1970. [De Luca, 1970.],
Hotel Adriatic II u Opatiji arhitekta Branka nidarca iz
1971. [orak, 1972.], Hotel Barbara u Zadru arhitekta
Zdravka Bregovca iz 1970. [Sekuli-Gvozdanovi,
Kneevi, 1971.] i graevina H-10 u turistikoj zoni Tuepi,
projekt arhitekta Ante Roia iz 1971. godine [*** 1971.c].
[Maroevi, 1981: 45-64]
35 Primjeri zgrada drutvene i stambene namjene izgraenih prema principima strukturalizma: Nacionalna i
sveuilina biblioteka Kosova u Pritini arhitekta Andrije
Mutnjakovia iz 1971.-1982. [Premerl, 1974.; Kritovac,
1975.]; Narodna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine u Sarajevu, projekt arhitekta Andrije Mutnjakovia
iz 1970. [Odak, 2006: 154]; Trgovaki centar u Skoplju,
projekt arhitekata Ivana Frania i Velimira Neidhardta iz
1970. [Odak, 2006: 155] i Kua bez prozora u Malom
Loinju, projekt arhitekta Branka nidarca iz 1971. godine
[Odak, 2006: 156].

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Stambene zgrade arhitekta Frane Gotovca V. PERKOVI JOVI, F. DUMANDI 228-239 19[2011] 1[41]

cijskog centra u Kofuu.38 U sluaju Krstarice


Gotovac je prostor stubita i dizala ograniio
na vitka prizmatina tijela to su meusobno
povezana dugim potezima hodnika kojima se
pristupa stambenim jedinicama. Dakle, vertikalni i horizontalni komunikacijski kanali,
u skladu s doktrinom, ine osnovni strukturalni okvir na koji se prikljuuju stambene elije razliite unutarnje organizacije prostora.
Gotovev pristup artikuliranju proelja zgrade predstavlja originalnu artistiku fantaziju
bogate plastike proelja u formi dubokog
reljefa. Gotovac je modelirao volumen zgrade
postavljajui razliito pojedinane stambene
jedinice po dubini tlocrta, i to zahvaljujui nosivom sustavu graevine - jednostavnom ortogonalnom sustavu armiranobetonskih zi36 Metabolizam je osnovala grupa mladih japanskih
arhitekata krajem 1950-ih godina, s vodeim predstavnikom arhitektom Kenzom Tangeom. Arhitekti ovog pokreta predlau gradove budunosti koje karakterizira veliko
mjerilo, fleksibilna i rastua struktura koja evocira proces
organskog rasta. Oslanjajui se na visoku tehnologiju, oni
stvaraju stambene i druge zgrade s istaknutom konstrukcijom, nosivim i noenim dijelovima, a nastale su pod
utjecajem internacionalnog stila uz potivanje japanske
tradicionalne arhitekture. [Kultermann, 1963.]
37 Primjeri zgrada izgraenih prema principima metabolizma: hotel i poslovni prostori na Zagrebakom velesajmu
u Zagrebu, projekt arhitekta Dubravka Radoevia iz 1971.
[*** 1971.b] i Telekomunikacijski objekt u Skoplju arhitekta Janka Konstantinova [Konstantinov, 1975.].
38 Kultermann, 1970.
39 Provodila se anketa meu splitskim poduzeima kao
buduim kupcima koja je trebala pomoi u odreivanju
obiljeja izgradnje 2. etape izgradnje Splita 3. Tijekom
1972. i 1973. godine odreen je Projektni program i Tipski
tehniki opis, kojih su se projektanti trebali pridravati prilikom projektiranja zgrada 2. etape Splita 3. Cilj je ovih
dokumenata bio daljnja standardizacija i racionalizacija
stambene izgradnje. [Vojnovi, 1972-1973: 49]
40 Prosjena veliina stana smanjena je sa 60,5 m2 (1.
etapa Splita 3) na 57,5 m2 (2. etapa Splita 3), to iznosi
prosjeno oko 5%, uz zadravanje istog broja leaja u stanu. [Vojnovi, 1972-1973: 52-53]
41 Vojnovi, 1972-1973: 56
42 Ansambl okolino, radnog naziva S2/2, sastoji se od
etiri stambene zgrade A, B, C i D te dva stambena tornja B
i C, kojih su anagrafske oznake: zgrada A - Kroz Smrdeac
1, 3, 5 i 7 (prije Ulica Mirka Kovaevia - Lale); zgrada B Kroz Smrdeac 9, 11, 13 i 15; toranj B - Kroz Smrdeac 17;
zgrada C - Kroz Smrdeac 19, 21, 23, 25, 27 i 29; toranj C Kroz Smrdeac 31 i zgrada D - Kroz Smrdeac 33, 35 i 37.
Zgrade su projektirane u razdoblju od 1973. do 1974. godine prema podacima iz glavnih projekata pojedinih zgrada:
zgrada A - listopad 1973.; zgrada B - oujak 1973.; zgrada
C - prosinac 1974. i zgrada D - rujan-prosinac 1974. godine.
Glavni projekti stambenih tornjeva B i C nisu pronaeni pa
nedostaje podatak o godini projektiranja. Ansambl okolino izgraen je u razdoblju 1975.-1977. godine prema podatku iz teksta koji je Frano Gotovac napisao u katalogu
Splitskog salona 1984. godine [Gotovac, 1984.].
43 Nekad je ta ulica nosila naziv Ulica Rade Konara.
44 Tehniki opis, sastavni dio izvedbenog projekta za
zgradu C, ansambla S2/2, 1. Urbanizam: Stambeni je
objekt C sastavni dio ansambla S2/2 raenog prema uvjetima diktiranim od strane projektne grupe Splita 3. Treba takoer shvatiti i odnos prema susjednom ansamblu
preko puta bulevara Rade Konara (S3/2), budui da u
totalu prave ovi ansambli jednu cjelovitu kompoziciju. Ovi
razlozi uvjetovali su horizontalno zavravanje stambenih gabarita s nadgraima kao akcentima stanovitog uznemirenja.

PROSTOR

235

dova debljine 20 cm. Sustav ine dva unutranja uzduna armiranobetonska zida i
parovi poprenih zidova oko komunikacijske
jezgre. Proelje Krstarice je nekonstruktivno
pa je Gotovac razliitim postavljanjem fasadnih panela u odnosu na osnovnu ravninu
proelja dobio vee ili manje povrine stanova, ime je ujedno zadovoljio normirane
povrine stanova propisane Projektnim programom Splita 3. Ovakav tretman vanjtine
zgrade, u skladu s teoretskim postavkama
metabolista, pojaava dojam sluajnog ukljuivanja ili iskljuivanja elija u osnovnu
strukturu.
Gotovac na formalan nain postie eljeni
efekt plug-in megastrukture. No bio je sputan
tehnikim i tehnolokim mogunostima graenja u izravnoj vezi s ekonomskim prilikama
zajednice, a to se ponajprije odnosilo na tehnologiju graenja propisanu Projektnim programom, uporabu katne oplate i izvoenje
zgrade in situ, umjesto visoko industrijaliziranog naina gradnje montanim elementima
i sklopovima.

STAMBENE ZGRADE NA POLJIKOJ CESTI


RESIDENTIAL BUILDINGS
IN POLJIKA STREET
Nakon izvedenih prvih zgrada Splita 3 zavladalo je ope miljenje da su stanovi preli
potrebnu minimalnu povrinu, pa se prije poetka projektiranja zgrada druge etape, pristupilo analizi dotad uinjenog kako bi budua izgradnja Splita 3 bila racionalnija. U prvom
redu teilo se smanjenju povrina pojedinih
prostorija stana, a time i stana u cjelini, ime
bi se trebali postii eljeni ciljevi.39 Rezultat
takvog postupka jesu stanovi reduciranih
povrina,40 po tipologiji znatno suenog repertoara u odnosu na Krstaricu. Osim smanjenja povrine stana, s izravnim utjecajem
na cijenu izgradnje, razmiljalo se s istim ciljem o ...pojednostavljenju oblikovnih rjeenja proelja i objekata u cjelini....41
Poloaj u prostoru i arhitektonsko rjeenje Ansambl od est zgrada42 nalazi se uz
gradsku prometnicu Poljiku cestu43 s njezine
sjeverne strane44 (Sl. 2.). Poloaj, orijentacija
zgrada te pjeaki i kolni pristupi odreeni su
urbanistikim uvjetima propisanim urbanistikim planom Splita 3. Ansambl, popularnog
naziva okolino, poloen je uza sjevernu
stranu pjeake ulice koja se prua od rajonskog centra formiranog u Sveuilinoj ulici
prema istoku. S june strane pjeake ulice
predviene su nie zgrade poslovne namjene
koje se grade postupno sve do dananjih
dana. Ansambl okolino poloen je na blagoj kosini terena koji pada od istoka prema
zapadu. Razlika visine izmeu krajnjih toaka
ansambla, duljine oko 490 metara, iznosi
dvije visine etae. Autor e ovu prirodnu uvje

Sl. 9. F. Gotovac: Stambena zgrada na Poljikoj cesti,


zgrada C, presjek, precrtano prema glavnom
projektu
Fig. 9 F. Gotovac: Residential building in Poljika
Street, building C, cross-section, copied from the
main design

236

PROSTOR

1[41] 19[2011] 228-239 V. PERKOVI JOVI, F. DUMANDI Stambene zgrade arhitekta Frane Gotovca

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

rjee za poslovne prostore. Stanovi u kontaktu s terenom imaju vrtove, tampon-zonu prema javnom prostoru pjeake ulice. Autor
podie ogradne zidove prema ulici kojima
pobuuje asocijacije na dvorove tradicionalnih dalmatinskih kua.

Sl. 10. F. Gotovac: Stambena zgrada na Poljikoj


cesti, zgrada C, aksonometrijski prikaz, jugozapadni
pogled
Fig. 10 F. Gotovac: Residential building in Poljika
Street, building C, axonometric projection,
southwest view

tovanost iskoristiti za formiranje naglaenih


baza zgrada.
Premda se sastoji od est zgrada, ansambl je
organiziran kao jedinstvena kompozicija u
oblikovnom i sadrajnom smislu. Zgrade su
grupirane u etiri cjeline od po jedne ili dvije
zgrade: zgrade A i D samostalne su jedinice
poloene na krajevima ansambla, dok zgrade
B i C s tornjevima B i C formiraju grupe zgrada u sredinjem dijelu kompozicije.45 Katnost
zgrada varira unutar doputenih visina odreenih urbanistikim planom i kree se od P+7
do P+10 katova s nadgraem. U zgradi C ansambla okolino nalazi se 167 stanova razliitih veliina; od jednosobnih do trosobnih
stanova.46 Prilikom projektiranja stambenih
jedinica za zgradu S2/2 Gotovac se pridravao
normiranih povrina iskazanih tabelarno u
Split 3 - Problematika, analiza, dileme.47
Oblikovanje volumena zgrade Poloene
zgrade i tornjevi ansambla oblikovani su kao
prizme koje razgradnjom tih velikih volumena na manja tijela bitno ne mijenjaju svoj izvorni oblik (Sl. 8.-11.]. Juna proelja ovih
zgrada podijeljena su na bazu zgrade, katove, gdje je ostvaren glavni likovni motiv, i
nadgrae kao zavretak zgrade.
Baze zgrada su kompaktni volumeni razliitih
visina, od prizemlja do prizemlja i dva kata, u
skladu s nagibom terena i duljinom zgrade.
Granica baze i katova jest naglaena greda,
iskljuivo oblikovne funkcije, koje je gornja
kota priblino jednake apsolutne veliine za
zgrade A i B te C i D. Rijetki prodori kroz prizemlja zgrada i kontaktne zone meu zgradama iste grupe tako su modelirani da ne naruavaju ideju monolitnosti zgrade i tla. Prodori kroz zgrade postavljeni su na nekoliko
mjesta iz funkcionalnih razloga, radi povezivanja parkiralinih povrina na sjevernoj strani s pjeakom ulicom na junoj strani zgrade. Baza zgrade, artikulirana nizanjem vertikala to predstavljaju sliku nosivog sustava
na ravninu proelja, uvuena je u odnosu na
vie katove i zapravo je postament plastino
oblikovanoj kompoziciji katova. Prostori unutar baze zgrade koriteni su za ulazne prostore stambenih zgrada, stambene jedinice, a

Iznad baze zgrade diu se stambene etae


bitno drukije strukture. Naglaena greda na
granici baze i katova oznaava prekid s bazom i podizanje zgrade u visinu. Nosivi sustav
graevine jednostavan je ortogonalni sustav
armiranobetonskih zidova debljine 20 cm, a
ine ga popreni zidovi i uzduni unutranji
zidovi - ukrute. Ovakav nosivi sustav s nekonstruktivnim, slobodnim proeljem omoguio je razliito postavljanje fasadnih elemenata na proelju.48 Niz vertikalnih pravaca,
koji su projekcija poprenih nosivih zidova na
ravninu proelja zgrade, dijele juno proelje
na jednake dijelove, dajui mu ujednaen ritam. Izmeu ela tih zidova poloene su loggie nejednakih dubina i tlocrtnih povrina,
koje izlaze izvan ravnine proelja ili su utisnute u unutranjost volumena zgrade. Loggie ponegdje izostaju zbog likovnog imagea
zgrade. To sve daje proelju dinamian i treperav izgled primjeren blizini brze gradske
prometnice.
Boni zavretak junog proelja, uvuen u
odnosu na njezin sredinji dio, artikuliran je
armiranobetonskim ploama balkona.49 Na
junom proelju zgrade prevladava vertikalno usmjerenje ostvareno nizanjem loggia,
dok je horizontalno usmjerenje bonih dijelova zgrade ostvareno balkonskim konzolnim
ploama. Razliito artikulirani dijelovi istoga
proelja susreu se na zidu-granici, ime je
onemoguen konflikt vertikalnog i horizontalnog usmjerenja.50 Ovaj zid i greda poloena
iznad baze zgrade ine jedinstven oblikovni
element kojim je uokviren i istaknut vei dio

45 Izmeu tornja i poloene zgrade formiran je uzak prolaz, pa se time postie osjeaj napetosti i privlanosti meu
zgradama iste grupe. etiri grupe zgrada, A, B-B, C-C i D,
meusobno odijeljene trgovima, djeluju poput jedinstvene
kompozicije jer su zgrade postavljene na relativno malim
udaljenostima u odnosu prema njihovim visinama.
46 U zgradi se nalaze 34 jednosobna i jednoipolsobna
stana (20%), 81 dvosobni stan (49%) i 52 trosobna stana
(31%). Manji stanovi, jednosobni i dvosobni te podtipovi
iste vrste stana, jednostrane orijentacije organizirani su
kao i stanovi istog tipa u zgradi S3/1. Ulaz u stan smjeten
je u sredini tlocrta stana. Pomone prostorije, kupaonica i
ostava, smjetene su du razdjelnog zida izmeu stana i
horizontalnih komunikacija zgrade. Dnevni boravak, stambena kuhinja i spavae sobe june su orijentacije i imaju
izlaz na loggiu, odnosno u vrt u prizemnim stanovima. Trosobni stanovi bilateralne su orijentacije. Dnevne i none
prostorije stana odvojene su cjeline. Dvije spavae sobe
spavaeg trakta orijentirane su na sjever, dok su dnevne
prostorije, radna kuhinja i izdvojena prostorija dnevnog
boravka orijentirane na jug i imaju izlaz na loggiu, s koje
se prua pogled na more.
47 Vojnovi, 1972-1973: Tabl. 9.
48 Tehniki opis, sastavni dio izvedbenog projekta za
zgradu C, ansambla S2/2, 2. Arhitektura, konstrukcija,

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Stambene zgrade arhitekta Frane Gotovca V. PERKOVI JOVI, F. DUMANDI 228-239 19[2011] 1[41]

junog proelja. Zgrade unutar ansambla


zavravaju naglaenim horizontalnim vijencem.51 Nadgrae, uvueno u dubinu tlocrta
zgrade, kao ni prizemlje, nemaju znaajnog
udjela u kompoziciji volumena. Neto je
drukiji tretman sredinje postavljene zgrade
C. Nad nadgraem zgrade na njezinu zapadnom dijelu formiran je volumen dvostruke visine koji predstavlja akcent kompozicije i
najvia je toka ansambla.52 Od te toke visina cijele kompozicije postupno opada prema
njezinu istonom i zapadnom zavretku.
Osnovna masa zgrade sa sjeverne strane podijeljena je na manje dijelove dodanim volumenima vertikalnih komunikacija u kojima su
smjetena stubita i dizala. Autor razliito
tretira dijelove proelja u skladu sa sadrajima
koji se nalaze u unutranjosti zgrade. Kontinuiranim potezima traka prozora i glatkim
parapetnim zidovima artikulirani su dijelovi
proelja koji pripadaju dijelovima horizontalnih komunikacija. Stambeni dijelovi proelja
artikulirani su naglaenim horizontalnim pravcima u visini svake etae. Izmeu tih linija
uoljivi su vertikalni pravci koji su projekcija
poprenih nosivih zidova na ravninu proelja.
Ostvarena je mrea horizontalnih i vertikalnih

funkcija: Raster fasade je vrsto izraena osnovna struktura konstruktivna jedinica - raspon i kat, sa fleksibilnom
fasadnom ispunom u smislu variranja fasadnog platna u
vertikalnom modularnom rasteru od 0,5 m po dubini. Variranje fasadnih planova diktirano je kapacitetom odnosno
veliinom stana i njegovom dispozicijom kao i cjelokupnoj
fasadnoj igri planova.
49 Perkovi Jovi, 2010.b: Gotovo istovjetan motiv Gotovac je koristio na sjevernom zavretku zgrade C na predjelu Spinut.
50 Ovo naelo postaje prepoznatljiv Gotovev nain
rjeavanja sukoba horizontalnog i vertikalnog usmjerenja,
koji koristi na zgradi C u predjelu Spinut i zgradi na Poljikoj cesti u Splitu, te na zgradi na Trgu kneza Mislava u
Omiu. [Perkovi Jovi, 2010.a: 47, 82-83, 95]
51 Ansambl okolino dobio je naziv zbog smee boje
proelja zgrada, a prema nazivu djeje hrane okolino.
Boju su odredili slovenski urbanisti, izraivai urbanistikog plana predjela Split 3.
52 Slian motiv prostornog naglaska Gotovac e uporabiti na stambenoj zgradi na podruju Mlije u Omiu. [Perkovi Jovi, 2010.a: 90-91]
53

Perkovi Jovi, 2010.b

poteza s ispunama glatkih zidnih ploha ili


francuskih prozora. Sjeverno proelje u usporedbi s junim djeluje mirno i u skladu je sa
svojom orijentacijom prema internim ulicama
Splita 3.
Vrjednovanje Ansambl okolino oblikovan je primjenom dvaju razliitih likovnih
obrazaca. Prilikom oblikovanja junog proelja ansambla, orijentiranog prema brzoj gradskoj prometnici, Gotovac formalno slijedi postavke metabolista ukljuujui/iskljuujui
stambene jedinice na proelju zgrade. On formira dinamino proelje znatno pojednostavnjenog izraza u skladu s preporukama za to
ekonominijom izgradnjom druge etape Splita 3. Sjeverno proelje ansambla, orijentirano prema pristupnoj prometnici, oblikovano
je primjenom obrasca koji je Gotovac koristio
na mnogim zgradama izgraenim od sredine
60-ih do poetka 70-ih godina 20. stoljea, a
temelji se na projiciranju slike nosive konstrukcije na ravninu proelja. Mnogo je primjera zgrada koje je Gotovac oblikovao na
ovaj nain, a najistaknutije su kolska poliklinika iz 1962. godine u predjelu Lovret u Splitu
i stambena zgrada Kineski zid iz 1970.-1971.
godine u Spinutu u Splitu.53

ZAKLJUAK
CONCLUSION
Arhitekt Frano Gotovac izvedbom stambenih
zgrada Krstarica i okolino, u sklopu gradskog podruja Split 3, znaajno participira u
formiranju prepoznatljivoga junog lica grada.
Svojim snanim volumenom na poetku ovoga gradskog podruja Krstarica, predstavlja
granicu izmeu gradskog predjela Split 3 i
dijelova poslijeratnog Splita s bitno drukijom
strukturom. Masa Krstarice radikalno je prekinula s dotadanjom tipologijom izgradnje
pojedinanih stambenih zgrada znatno manjeg volumena unutar stambenih naselja,
koje su okruene travnatim nasadima i grupama stablaica, djejim igralitima i odmoritima. Ovaj tip izgradnje stambenih naselja
nastavlja se na srednjovjekovni grad unutar

PROSTOR

Sl. 11. Izgled junog proelja stambene zgrade


na Poljikoj cesti neposredno nakon gradnje,
fotografija
Fig. 11 Residential building in Poljika Street,
newly constructed, south facade, photograph

237

238

PROSTOR

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

1[41] 19[2011] 228-239 V. PERKOVI JOVI, F. DUMANDI Stambene zgrade arhitekta Frane Gotovca

Dioklecijanove palae. Gotoveva Krstarica


na istaknutom poloaju u gradu prepoznatljiv
je urbani akcent. Svojim izduenim volumenom ansambl okolino, formira proelje brze
gradske prometnice. Obje su zgrade prepoznatljive, vrlo uspjene Gotoveve kreacije u
smislu likovne artikulacije vanjskog oploja
zgrada. Gotovac je kod tih zgrada pokazao
izuzetan talent u projektiranju velikih zgrada
kolektivnog stanovanja.

Literatura
Bibliography

Krstarica se istie specifinim izgledom fasadne opne i skulpturalnim nainom oblikovanja volumena, s oiglednim utjecajem
japanskoga metabolistikog pokreta. Stambene elije prikljuene su na jezgru komunikacijskog sustava slijedei shvaanja grupe
Metabolisti. Slina po kreativnom pristupu,
ali umjerenijega plastinog izriaja, jest artikulacija junog proelja ansambla okolino, jasno istaknutih stambenih jedinica.
Horizontalna podjela volumena zgrade i razliita artikulacija proelja po razinama baze,
katova i nadgraa uoljiva je kod obje Gotoveve realizacije, no kod zgrada u ansamblu okolino ta je podjela jo oitija.

1. Catinelli, M. (1975.), Stambeni superblok Siget u Zagrebu, ovjek i prostor, 22 (265): 4-5,
Zagreb
2. orak, . (1972.), Jedno vrijedno turistiko zdanje, ovjek i prostor, 19 (228): 8-11, Zagreb
3. De Luca, J. (1970.), Hotel Kristal Pore, ovjek i
prostor, 17 (213): 7-9, Zagreb
4. Frampton, K. (1992.), Mjesto, proizvodnja i scenografija: internacionalna teorija i praksa od
1962. godine, u: Moderna arhitektura, Kritika
povijest, Globus, Biblioteka Posebna izdanja,
304-337, Zagreb
5. Gotovac, F. (1979.), Teror tlocrta, Slobodna
Dalmacija, 2.12., Split
6. Gotovac, F. (1981.), Nova naselja - hibridna,
Veernji list, 25 (6619): 13, 28.2.-1.3., Zagreb
7. Gotovac, F. (1984.), Arhitekt Frano Gotovac,
Splitski salon 1984, Split
8. Gotovac, F. (1988.), Garani urbanizam, Arhitektura, 41 (204-207): 66-67, Zagreb
9. Gotovac, F. (1995.), Arhitekti u ladici, u: Izazov
prostora, ogledi i lanci, Drutvo arhitekata
Splita i PB Konstruktor, Biblioteka drutva arhitekata Splita, 2: 31-33, Split
10. Konstantinov, J. (1975.), Telekomunikacijski
objekt Skopje, ovjek i prostor, 22 (262): 4-6,
Zagreb
11. Kritovac, F. (1975.), Uz angairanu arhitekturu Andrije Mutnjakovia, ovjek i prostor, 22
(267): 10-13, Zagreb
12. Kultermann, U. (1963.), Kenzo Tange - genij Japana, ovjek i prostor, 10 (124): 4-6, Zagreb
13. Kultermann, U. (1970.), Communications Centre in Kofu, Kenzo Tange 1946-1969 Architecture
and Urban Design, Architektur Artemis, 246250, Zrich
14. Kuan, P. (1972.), Hotel Plat kraj Dubrovnika,
ovjek i prostor, 19 (230): 6-9, Zagreb
15. Maroevi, I. (1981.), Arhitektura 70-ih godina
u Hrvatskoj, Arhitektura, 34 (176+7): 45-64,
Zagreb
16. Odak, T. (1989.-1991.), Stanovanje je arhitektura, Arhitektura, 42-44 (1-3 /208-210/): 2-5,
Zagreb
17. Odak, T. (2006.), Hrvatska arhitektura 20. stoljea - Neostvareni projekti, Studio forma urbis
i UPI-2M plus, Zagreb
18. Pasinovi, A. (1972.), Struno ruho privremenih
mjera, Telegram, 2/12 (44 /560/): 15, 4.8.,
Zagreb
19. Perkovi Jovi, V. (2010.a), Stambena arhitektura arhitekta Frane Gotovca, disertacija, Arhitektonski fakultet, Zagreb
20. Perkovi Jovi, V. (2010.b), Stambene zgrade
arhitekta Frane Gotovca na Spinutu u Splitu,
Prostor, 18 (1 /39/): 152-165, Zagreb
21. Premerl, T. (1974.), Potreba stvaranja kriterija
u sadanjem trenutku, ovjek i prostor, 21
(255): 22-23, Zagreb
22. Sekuli-Gvozdanovi, S.; Kneevi, G. (1971.),
Tri realizacije arhitekta Bregovca, ovjek i prostor, 18 (219): 10-15, Zagreb

Zgradama u Splitu 3 Gotovac je dosegao svoj


cilj u pokuaju ralambe velikoga volumena
zgrade na manje dijelove. okolino, a posebice Krstarica, Gotovev su izniman doseg u
oblikovanju proelja zgrada velikog formata.
Ovoj se temi Gotovac posvetio u ranijim godinama svoga stvaranja, projektirajui zgrade u
Spinutu u Splitu i na podruju Omia. Glede
organizacije stambenih jedinica primjeuje se
u odreenom smislu podreenost tehnologiji
graenja i propisanim rjeenjima unutar Tipskih tehnikih opisa i Projektnih programa za
Split 3. U cjelokupnomu arhitektonskom opusu Frana Gotovca ove su zgrade hrabri autorovi iskoraci i predstavljaju znaajna ostvarenja
moderne arhitekture u Splitu i Hrvatskoj.

23. Sumi, D.; Vojnovi, J. (1970.), Organizacija i


rezultati stambeno-komunalne izgradnje u Splitu, Split
24. Tuek, D. (1996.a), Natjeaj za deset vrsti stambenih zgrada (1965), u: Arhitektonski natjeaji u
Splitu 1945-1995., Graevinski fakultet Sveuilita u Splitu i Drutvo arhitekata Splita, Biblioteka drutva arhitekata Splita, 163-174, Split
25. Tuek, D. (1996.b), Natjeaj za Split 3 (196869), u: Arhitektonski natjeaji u Splitu 19451995., Graevinski fakultet Sveuilita u Splitu i
Drutvo arhitekata Splita, Biblioteka drutva
arhitekata Splita, 179-201, Split
26. Tuek, D. (1996.c), Natjeaj za stambene ulice
Splita 3 (1969), u: Arhitektonski natjeaji u Splitu 1945-1995., Graevinski fakultet Sveuilita
u Splitu i Drutvo arhitekata Splita, Biblioteka
drutva arhitekata Splita, 211-219, Split
27. Vojnovi, J. (1972.-1973.), Split 3, Problematika, analiza, dileme, Poduzee za izgradnju
Splita, Split
28. Vojnovi, J. (1978.), Racionalizacija i evolucija
stambeno-komunalne izgradnje u procesima
planiranja organizacije i programiranja, disertacija, Arhitektonski fakultet, Zagreb
29. Zori, M. (1972.), Tipski tehniki opis stambenih objekata Splita 3, Projektni program, Poduzee za izgradnju Splita, Udruena graevinska operativa, Split
30. *** (1971.a), Stambeni objekti - Split 3, Projektni program, Poduzee za izgradnju Splita,
Udruena graevinska operativa, Split
31. *** (1971.b), Osnova, poduzee za projektiranje Zagreb, Projekti i razmiljanja, ovjek i
prostor, 18 (215): 13, Zagreb
32. *** (1971.c), Objekt H-10 u turistikoj zoni Tuepi, Projekti i razmiljanja, ovjek i prostor,
18 (223): 21, Zagreb
33. *** (1976.), Stambeno naselje Travno u Zagrebu, blok 6a, ovjek i prostor, 23 (275): 6-7,
Zagreb
34. *** (1977.), Tipski tehniki opis stambenih objekata u Splitu, ZSIZ za stambeno komunalnu
oblast, Split

Izvori
Sources
Arhivski izvori
Archive Sources
1.
2.
3.

Splitsko-dalmatinska upanija [SD], Domovinskog rata 2, Split


Privatna arhiva obitelji Gotovac, Split
Geoprojekt d.d., Sukoanska 43, Split

Izvori ilustracija
Illustration Sources
Sl. 2.
Sl. 1.,
3.-7., 11.
Sl. 8., 9.
Sl. 10.

Topografsko-katastarska karta: Geoprojekt, crte na karti: Perkovi Jovi


Arhiva obitelji Gotovac
SD
Crte: Perkovi Jovi

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Stambene zgrade arhitekta Frane Gotovca V. PERKOVI JOVI, F. DUMANDI 228-239 19[2011] 1[41]

PROSTOR

239

Saetak
Summary

Residential Buildings in Split 3 by Architect Frano Gotovac

The period from the end of the Second World War


to the beginning of the 1970s saw the construction
of a series of concentric building estates on the perimeter of Splits historical centre. However, in the
end of the 1960s a new Split quarter, Split 3, started to be planned and constructed differing completely in urban and architectural design and organisation from the estates built in the previous
period. It represented a new future city which was
to hold apartments for 30.000 people and was envisaged to be built on a 300 hectare site in the east
of the Split peninsula.
During the planning stages for Split 3, especially
remarkable was exceptional organisation of Split
architectural firms that participated in the realization of the project, which contributed to a desirable
level of building technology. However, as an active
participant in the construction of Split 3, Frano Gotovac published texts in the daily Slobodna Dalmacija stating exactly the opposite. According to
Gotovac, architectural firms which were involved in
the Split 3 building project adhered to the building
technology which had previously been used in concentric building sites, and which failed to accomplish its primary goal of developing typical and
standardized forms of buildings. Gotovac reckoned
that the architects were in an inferior position to
Split civil engineers and Slovenian urban planners.
Taking the precisely defined Split 3 Project Plan
and the predetermined structural system and building technology as a frame for building activities
was a partially limiting factor in architectural freedom. Nevertheless, Gotovac succeeded in overcoming numerous limiting circumstances and created buildings, distinctive in their appearance, with
which he continued his previous formal exploration of large-volume residential buildings and geometrical articulation of large-scale facades.
The urban design competition for Split 3 was held
in November 1968. The first award went to the invited team from the Slovenian Urban Planning Institute represented by Vladimir Mui, Marjan Bean and Nives Starc.

A single residential building for communal living


designed by Frano Gotovac was built in 1972-73. It
was subsequently called Krstarica (Battleship) due
to its large dimensions. In designing the building,
Gotovac respected the perimeters determined by
the urban plan of Split 3; floors of the building,
roadway and pavement access and orientation of
the building in the direction of the heliocentric axis
parallel to Cardo Street in Diocletians Palace. This
building of predominantly residential character is
positioned along the west edge of Ruer Bokovi Street, south of Poljika Street. The number of
floors ranges from fifteen to eighteen. The northeast section of the building, up to the second floor,
contains commercial spaces whereas the lower
parts of the southwest section contain a restaurant
with a terrace - belvedere. The basement houses a
garage. Gotovac designed his building - megastructure in congruence with the theoretical framework of the Japanese Metabolist movement. According to the theory, the main structural frame
receives units of secondary structural significance.
Staircases, lifts and installations are grouped in
order to form prominent towers which dominate
over the body of the building. In the case of Krstarica, Gotovac reduced the space holding the staircases and lifts to slender prismatic masses interconnected with long halls which give access to
residential units. Vertical and horizontal communication spaces form the main structural framework
which then receives residential units. Rich articulation of the faade resulted from various positions
of individual residential units. The load bearing
construction of the building with non-structural faade reinforces the free play of wall planes positioned at various depths on the faade. Krstarica
contains 292 residential units ranging in sizes from
one-room to four-room apartments.
The complex of six buildings, popularly called
okolino, is situated on the north side of Poljika Street. The disposition and orientation of the
building, as well as the roadway and pavement access, were determined by the Split 3 urban plan.

Biografije
Biographies
Dr.sc. VESNA PERKOVI JOVI, dipl.ing.arh. znanstvena je novakinja - via asistentica na Graevinsko-arhitektonskom fakultetu Sveuilita u Splitu. Diplomirala je 1997., a doktorirala 2010. godine na
Arhitektonskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu.
Sudjeluje u nastavi na predmetima Elementi visokogradnje i Radionica zatite i obnove graditeljskog naslijea.
FRANE DUMANDI, sveuilini prvostupnik - inenjer arhitekture, student je 2. godine Diplomskog
studija arhitekture na Graevinsko-arhitektonskom
fakultetu Sveuilita u Splitu.

VESNA PERKOVI JOVI, Phd, Dipl. Eng. Arch., graduated (1977) and obtained her PhD degree (2010)
from the Zagreb Faculty of Architecture. She is a
research assistant at the Faculty of Civil Engineering and Architecture in Split also working as teaching assistant on courses in Elements of High-Rise
Construction and Built Heritage Protection and
Renovation Workshop.
FRANE DUMANDI, BArch, is an architecture engineer, enrolled in the second year of the Graduate
Studies of Architecture at the Faculty of Civil Engineering and Architecture in Split.

The buildings are arranged along the north side of


the pedestrian street which stretches from the centre of the district in Sveuilina Street towards
east. Comprised of 4 residential buildings and two
residential high-rise buildings, okolino forms a
unified whole in both form and content. The number of floors ranges from ground floor+seven to
ground floor+ten, including a superstructure. The
complex is comprised of the base, floors which
bear the main visual pattern and the superstructure. The bases of individual buildings are compact
forms of various heights creating a pediment to dynamic floor composition. The load bearing construction of the building with non-structural faade
enabled different position of the faade elements.
The south faade is divided into equal parts by vertical lines which are the projections of transversal
load bearing walls onto the faade. Between the
fronts of these walls there are loggias of differing
depths and surfaces protruding out of or receding
into the main body of the building. However, they
do not cover the whole surface of the faade since
they are absent in certain places. Staircases and
lifts forming individual masses are attached to the
north side of the body of the building. The central
building of the okolino complex contains 167
apartments whose size ranges from one-room to
three-room apartments.
By designing the residential buildings in Split 3 architect Frano Gotovac largely participated in the
formation of the recognizable south side of the
city. With its prominent form Krstarica represents
the border between Split 3 and the rather differently structured post-war part of the city. Gotovacs
Krstarica undeniably takes a prominent place in
the city and represents a hallmark of Split while the
elongated form of the okolino complex creates
the front side of a main road. Both Gotovacs buildings feature recognizable, successful and creative
visual articulation of architectural forms and belong to significant accomplishments of modern architecture in Split and Croatia.
VESNA PERKOVI JOVI
FRANE DUMANDI

PROSTOR

19 [2011] 1 [41]
ZNANSTVENI ASOPIS ZA ARHITEKTURU I URBANIZAM
A SCHOLARLY JOURNAL OF ARCHITECTURE AND URBAN PLANNING

SVEUILITE
U ZAGREBU,
ARHITEKTONSKI
FAKULTET
UNIVERSITY
OF ZAGREB,
FACULTY
OF ARCHITECTURE
ISSN 1330-0652
CODEN PORREV
UDK | UDC 71/72
19 [2011] 1 [41]
1-280
1-6 [2011]

POSEBNI OTISAK / SEPARAT OFFPRINT


Znanstveni prilozi Scientific Papers
2-17

Nenad Lipovac

The Beginning of
Prehistoric Settlements
of the American Southwest

Poetak nastanka
prapovijesnih naselja
amerikog jugozapada

Original Scientific Paper


UDC 711.423:903.3 (73)

Izvorni znanstveni lanak


UDK 711.423:903.3 (73)

You might also like