Split 3 - Gotovac
Split 3 - Gotovac
Split 3 - Gotovac
19 [2011] 1 [41]
ZNANSTVENI ASOPIS ZA ARHITEKTURU I URBANIZAM
A SCHOLARLY JOURNAL OF ARCHITECTURE AND URBAN PLANNING
SVEUILITE
U ZAGREBU,
ARHITEKTONSKI
FAKULTET
UNIVERSITY
OF ZAGREB,
FACULTY
OF ARCHITECTURE
ISSN 1330-0652
CODEN PORREV
UDK | UDC 71/72
19 [2011] 1 [41]
1-280
1-6 [2011]
Subject Review
UDC 728.2 (497.5 Split) Gotovac, Frano
1970/1980
Sl. 1. F. Gotovac: Stambena zgrada u Ulici Ruera Bokovia, aksonometrijski prikaz, jugozapadni pogled, Gotovev crte
Fig. 1 F. Gotovac: Residential building in Ruer Bokovi Street, axonometric projection, southwest view, Gotovacs drawing
19[2011] 1[41]
PROSTOR
229
University of Split
Faculty of Civil Engineering and Architecture
HR - 21000 Split, 15 Matice hrvatske Street
Subject Review
UDC 728.2 (497.5 Split) Gotovac, Frano 1970/1980
Technical Sciences / Architecture and Urban Planning
2.01.01 - Architectural Design
2.01.04 - History and Theory of Architecture
and Preservation of the Built Heritage
Article Received / Accepted: 10. 9. 2010. / 9. 6. 2011.
Gotovac, Frano
moderna
Split 3
stambena ulica
strukturalizam
Gotovac, Frano
Modernism
Split 3
residential street
Structuralism
The paper presents residential buildings by architect Frano Gotovac built in the
1970s in Split 3. Although the Project Plan and Standard Technical Description
partially restricted his architectural freedom, Gotovac overcame numerous limiting circumstances and created buildings of distinctive exterior appearance,
with which he continued his previous formal exploration of large-volume residential buildings and geometrical articulation of large-scale facades.
230
PROSTOR
1[41] 19[2011] 228-239 V. PERKOVI JOVI, F. DUMANDI Stambene zgrade arhitekta Frane Gotovca
UVOD
INTRODUCTION
Stambene zgrade arhitekta Frane Gotovca V. PERKOVI JOVI, F. DUMANDI 228-239 19[2011] 1[41]
PROSTOR
231
Na osnovi idejnih rjeenja za stambene zgrade u Ljubievoj ulici,13 koja je posluila kao
predloak za natjeaj, odabrani su projektanti pojedinih stambenih zgrada - stambenih
ulica prve faze Splita 3, pa su stambene zgrade u Dobrilinoj ulici14 pripale arhitektu Danku
Lendiu, zgrade u Getaldievoj ulici15 arhitektu Marjanu Ceraru, zatim samostalna stambena zgrada u junom dijelu Ulice Ruera
Bokovia16 arhitektu Frani Gotovcu i stambene zgrade u Ljubievoj ulici17 arhitektima
Dinku Kovaiu i Mihajlu Zoriu.
Nakon izgradnje prve faze Splita 3 uslijedila
je ponovna raspodjela stambenih zgrada stambenih ulica meu pojedinim projektantima splitskih projektnih biroa. Ovaj put nije
bio proveden interni natjeaj kao kod raspodjele zgrada prve faze pa se sa sigurnou ne
moe utvrditi po kojem je kljuu provedena
raspodjela.
Stambene ulice odnosno stambene zgrade
druge faze Splita 3 dodijeljene su sljedeim
arhitektima: arhitektu Dinku Kovaiu dodijeljena je stambena zgrada u Ulici Dinka
imunovia,18 stambene zgrade u Papandopulovoj ulici19 dodijeljene su arhitektu Ivi Radiu, stambene zgrade u Ulici kroz Smrdeac20 pripale su arhitektu Frani Gotovcu, a
stambene zgrade u Ulici Rikarda Katalinia
Jeretova21 i u Vranievoj ulici22 arhitektu Danku Lendiu.
232
PROSTOR
1[41] 19[2011] 228-239 V. PERKOVI JOVI, F. DUMANDI Stambene zgrade arhitekta Frane Gotovca
STAMBENA ZGRADA
U ULICI RUERA BOKOVIA
RESIDENTIAL BUILDING
IN RUER BOKOVI STREET
Poloaj u prostoru i arhitektonsko rjeenje
Stambena zgrada kolektivnog stanovanja24
arhitekta Frana Gotovca izgraena je 1972.1973. godine.25 Poslije je ova zgrada popularno nazvana Krstarica zbog svojih velikih dimenzija u odnosu na dotadanju izgradnju u
Splitu. Gotovac se svojim rjeenjem stambene zgrade trebao uklopiti u prethodno urbanistiki definiranu parcelu urbanistikim planom Splita 3.26 Urbanim pravilima odreena
je katnost zgrade, mogui kolni i pjeaki pristupi te orijentacija zgrade u smjeru heliocentrine osi paralelne s Ulicom Cardo u Dioklecijanovoj palai. Zgrada je postavljena u
smjeru zadane osi, uza zapadni rub Ulice
Ruera Bokovia, juno od Poljike ceste
(Sl. 2.). Du te osi, sa sjeverne strane Poljike
ceste, oblikovao se rajonski centar Splita 3.
Zgrada, preteito stambenih sadraja, visine
je petnaest katova na jugozapadnom i osamnaest katova na sjeveroistonom dijelu. Urbanistikim projektom Splita 3 predvieni su
javni sadraji u prizemljima stambenih zgrada. Analizom trenutanih potreba trita i
ekonomske isplativosti dolo je do stanovitih
izmjena urbanistikog projekta, koje su se
odnosile na izgradnju poslovnih zgrada na
raskrijima ulica umjesto u prizemljima stambenih zgrada. Posljedica izdvajanja poslovnih
sadraja izvan stambenih zgrada jest beivotnost ulica koje su trebale dobiti karakter
ivih ulica mediteranskih gradova.27 Zbog
navedenih promjena izraen je drugi idejni
projekt gdje je predvieni udio poslovnog
prostora iz prvoga idejnog projekta smanjen i
djelomino zamijenjen stanovima.28 U sjeveroistonom dijelu zgrade poslovni su prostori
do visine drugog kata, a u niim dijelovima
jugozapadnog dijela zgrade, atraktivnog po
Stambene zgrade arhitekta Frane Gotovca V. PERKOVI JOVI, F. DUMANDI 228-239 19[2011] 1[41]
PROSTOR
233
234
PROSTOR
1[41] 19[2011] 228-239 V. PERKOVI JOVI, F. DUMANDI Stambene zgrade arhitekta Frane Gotovca
Stambene zgrade arhitekta Frane Gotovca V. PERKOVI JOVI, F. DUMANDI 228-239 19[2011] 1[41]
PROSTOR
235
dova debljine 20 cm. Sustav ine dva unutranja uzduna armiranobetonska zida i
parovi poprenih zidova oko komunikacijske
jezgre. Proelje Krstarice je nekonstruktivno
pa je Gotovac razliitim postavljanjem fasadnih panela u odnosu na osnovnu ravninu
proelja dobio vee ili manje povrine stanova, ime je ujedno zadovoljio normirane
povrine stanova propisane Projektnim programom Splita 3. Ovakav tretman vanjtine
zgrade, u skladu s teoretskim postavkama
metabolista, pojaava dojam sluajnog ukljuivanja ili iskljuivanja elija u osnovnu
strukturu.
Gotovac na formalan nain postie eljeni
efekt plug-in megastrukture. No bio je sputan
tehnikim i tehnolokim mogunostima graenja u izravnoj vezi s ekonomskim prilikama
zajednice, a to se ponajprije odnosilo na tehnologiju graenja propisanu Projektnim programom, uporabu katne oplate i izvoenje
zgrade in situ, umjesto visoko industrijaliziranog naina gradnje montanim elementima
i sklopovima.
236
PROSTOR
1[41] 19[2011] 228-239 V. PERKOVI JOVI, F. DUMANDI Stambene zgrade arhitekta Frane Gotovca
rjee za poslovne prostore. Stanovi u kontaktu s terenom imaju vrtove, tampon-zonu prema javnom prostoru pjeake ulice. Autor
podie ogradne zidove prema ulici kojima
pobuuje asocijacije na dvorove tradicionalnih dalmatinskih kua.
45 Izmeu tornja i poloene zgrade formiran je uzak prolaz, pa se time postie osjeaj napetosti i privlanosti meu
zgradama iste grupe. etiri grupe zgrada, A, B-B, C-C i D,
meusobno odijeljene trgovima, djeluju poput jedinstvene
kompozicije jer su zgrade postavljene na relativno malim
udaljenostima u odnosu prema njihovim visinama.
46 U zgradi se nalaze 34 jednosobna i jednoipolsobna
stana (20%), 81 dvosobni stan (49%) i 52 trosobna stana
(31%). Manji stanovi, jednosobni i dvosobni te podtipovi
iste vrste stana, jednostrane orijentacije organizirani su
kao i stanovi istog tipa u zgradi S3/1. Ulaz u stan smjeten
je u sredini tlocrta stana. Pomone prostorije, kupaonica i
ostava, smjetene su du razdjelnog zida izmeu stana i
horizontalnih komunikacija zgrade. Dnevni boravak, stambena kuhinja i spavae sobe june su orijentacije i imaju
izlaz na loggiu, odnosno u vrt u prizemnim stanovima. Trosobni stanovi bilateralne su orijentacije. Dnevne i none
prostorije stana odvojene su cjeline. Dvije spavae sobe
spavaeg trakta orijentirane su na sjever, dok su dnevne
prostorije, radna kuhinja i izdvojena prostorija dnevnog
boravka orijentirane na jug i imaju izlaz na loggiu, s koje
se prua pogled na more.
47 Vojnovi, 1972-1973: Tabl. 9.
48 Tehniki opis, sastavni dio izvedbenog projekta za
zgradu C, ansambla S2/2, 2. Arhitektura, konstrukcija,
Stambene zgrade arhitekta Frane Gotovca V. PERKOVI JOVI, F. DUMANDI 228-239 19[2011] 1[41]
funkcija: Raster fasade je vrsto izraena osnovna struktura konstruktivna jedinica - raspon i kat, sa fleksibilnom
fasadnom ispunom u smislu variranja fasadnog platna u
vertikalnom modularnom rasteru od 0,5 m po dubini. Variranje fasadnih planova diktirano je kapacitetom odnosno
veliinom stana i njegovom dispozicijom kao i cjelokupnoj
fasadnoj igri planova.
49 Perkovi Jovi, 2010.b: Gotovo istovjetan motiv Gotovac je koristio na sjevernom zavretku zgrade C na predjelu Spinut.
50 Ovo naelo postaje prepoznatljiv Gotovev nain
rjeavanja sukoba horizontalnog i vertikalnog usmjerenja,
koji koristi na zgradi C u predjelu Spinut i zgradi na Poljikoj cesti u Splitu, te na zgradi na Trgu kneza Mislava u
Omiu. [Perkovi Jovi, 2010.a: 47, 82-83, 95]
51 Ansambl okolino dobio je naziv zbog smee boje
proelja zgrada, a prema nazivu djeje hrane okolino.
Boju su odredili slovenski urbanisti, izraivai urbanistikog plana predjela Split 3.
52 Slian motiv prostornog naglaska Gotovac e uporabiti na stambenoj zgradi na podruju Mlije u Omiu. [Perkovi Jovi, 2010.a: 90-91]
53
ZAKLJUAK
CONCLUSION
Arhitekt Frano Gotovac izvedbom stambenih
zgrada Krstarica i okolino, u sklopu gradskog podruja Split 3, znaajno participira u
formiranju prepoznatljivoga junog lica grada.
Svojim snanim volumenom na poetku ovoga gradskog podruja Krstarica, predstavlja
granicu izmeu gradskog predjela Split 3 i
dijelova poslijeratnog Splita s bitno drukijom
strukturom. Masa Krstarice radikalno je prekinula s dotadanjom tipologijom izgradnje
pojedinanih stambenih zgrada znatno manjeg volumena unutar stambenih naselja,
koje su okruene travnatim nasadima i grupama stablaica, djejim igralitima i odmoritima. Ovaj tip izgradnje stambenih naselja
nastavlja se na srednjovjekovni grad unutar
PROSTOR
237
238
PROSTOR
1[41] 19[2011] 228-239 V. PERKOVI JOVI, F. DUMANDI Stambene zgrade arhitekta Frane Gotovca
Literatura
Bibliography
Krstarica se istie specifinim izgledom fasadne opne i skulpturalnim nainom oblikovanja volumena, s oiglednim utjecajem
japanskoga metabolistikog pokreta. Stambene elije prikljuene su na jezgru komunikacijskog sustava slijedei shvaanja grupe
Metabolisti. Slina po kreativnom pristupu,
ali umjerenijega plastinog izriaja, jest artikulacija junog proelja ansambla okolino, jasno istaknutih stambenih jedinica.
Horizontalna podjela volumena zgrade i razliita artikulacija proelja po razinama baze,
katova i nadgraa uoljiva je kod obje Gotoveve realizacije, no kod zgrada u ansamblu okolino ta je podjela jo oitija.
1. Catinelli, M. (1975.), Stambeni superblok Siget u Zagrebu, ovjek i prostor, 22 (265): 4-5,
Zagreb
2. orak, . (1972.), Jedno vrijedno turistiko zdanje, ovjek i prostor, 19 (228): 8-11, Zagreb
3. De Luca, J. (1970.), Hotel Kristal Pore, ovjek i
prostor, 17 (213): 7-9, Zagreb
4. Frampton, K. (1992.), Mjesto, proizvodnja i scenografija: internacionalna teorija i praksa od
1962. godine, u: Moderna arhitektura, Kritika
povijest, Globus, Biblioteka Posebna izdanja,
304-337, Zagreb
5. Gotovac, F. (1979.), Teror tlocrta, Slobodna
Dalmacija, 2.12., Split
6. Gotovac, F. (1981.), Nova naselja - hibridna,
Veernji list, 25 (6619): 13, 28.2.-1.3., Zagreb
7. Gotovac, F. (1984.), Arhitekt Frano Gotovac,
Splitski salon 1984, Split
8. Gotovac, F. (1988.), Garani urbanizam, Arhitektura, 41 (204-207): 66-67, Zagreb
9. Gotovac, F. (1995.), Arhitekti u ladici, u: Izazov
prostora, ogledi i lanci, Drutvo arhitekata
Splita i PB Konstruktor, Biblioteka drutva arhitekata Splita, 2: 31-33, Split
10. Konstantinov, J. (1975.), Telekomunikacijski
objekt Skopje, ovjek i prostor, 22 (262): 4-6,
Zagreb
11. Kritovac, F. (1975.), Uz angairanu arhitekturu Andrije Mutnjakovia, ovjek i prostor, 22
(267): 10-13, Zagreb
12. Kultermann, U. (1963.), Kenzo Tange - genij Japana, ovjek i prostor, 10 (124): 4-6, Zagreb
13. Kultermann, U. (1970.), Communications Centre in Kofu, Kenzo Tange 1946-1969 Architecture
and Urban Design, Architektur Artemis, 246250, Zrich
14. Kuan, P. (1972.), Hotel Plat kraj Dubrovnika,
ovjek i prostor, 19 (230): 6-9, Zagreb
15. Maroevi, I. (1981.), Arhitektura 70-ih godina
u Hrvatskoj, Arhitektura, 34 (176+7): 45-64,
Zagreb
16. Odak, T. (1989.-1991.), Stanovanje je arhitektura, Arhitektura, 42-44 (1-3 /208-210/): 2-5,
Zagreb
17. Odak, T. (2006.), Hrvatska arhitektura 20. stoljea - Neostvareni projekti, Studio forma urbis
i UPI-2M plus, Zagreb
18. Pasinovi, A. (1972.), Struno ruho privremenih
mjera, Telegram, 2/12 (44 /560/): 15, 4.8.,
Zagreb
19. Perkovi Jovi, V. (2010.a), Stambena arhitektura arhitekta Frane Gotovca, disertacija, Arhitektonski fakultet, Zagreb
20. Perkovi Jovi, V. (2010.b), Stambene zgrade
arhitekta Frane Gotovca na Spinutu u Splitu,
Prostor, 18 (1 /39/): 152-165, Zagreb
21. Premerl, T. (1974.), Potreba stvaranja kriterija
u sadanjem trenutku, ovjek i prostor, 21
(255): 22-23, Zagreb
22. Sekuli-Gvozdanovi, S.; Kneevi, G. (1971.),
Tri realizacije arhitekta Bregovca, ovjek i prostor, 18 (219): 10-15, Zagreb
Izvori
Sources
Arhivski izvori
Archive Sources
1.
2.
3.
Izvori ilustracija
Illustration Sources
Sl. 2.
Sl. 1.,
3.-7., 11.
Sl. 8., 9.
Sl. 10.
Stambene zgrade arhitekta Frane Gotovca V. PERKOVI JOVI, F. DUMANDI 228-239 19[2011] 1[41]
PROSTOR
239
Saetak
Summary
Biografije
Biographies
Dr.sc. VESNA PERKOVI JOVI, dipl.ing.arh. znanstvena je novakinja - via asistentica na Graevinsko-arhitektonskom fakultetu Sveuilita u Splitu. Diplomirala je 1997., a doktorirala 2010. godine na
Arhitektonskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu.
Sudjeluje u nastavi na predmetima Elementi visokogradnje i Radionica zatite i obnove graditeljskog naslijea.
FRANE DUMANDI, sveuilini prvostupnik - inenjer arhitekture, student je 2. godine Diplomskog
studija arhitekture na Graevinsko-arhitektonskom
fakultetu Sveuilita u Splitu.
VESNA PERKOVI JOVI, Phd, Dipl. Eng. Arch., graduated (1977) and obtained her PhD degree (2010)
from the Zagreb Faculty of Architecture. She is a
research assistant at the Faculty of Civil Engineering and Architecture in Split also working as teaching assistant on courses in Elements of High-Rise
Construction and Built Heritage Protection and
Renovation Workshop.
FRANE DUMANDI, BArch, is an architecture engineer, enrolled in the second year of the Graduate
Studies of Architecture at the Faculty of Civil Engineering and Architecture in Split.
PROSTOR
19 [2011] 1 [41]
ZNANSTVENI ASOPIS ZA ARHITEKTURU I URBANIZAM
A SCHOLARLY JOURNAL OF ARCHITECTURE AND URBAN PLANNING
SVEUILITE
U ZAGREBU,
ARHITEKTONSKI
FAKULTET
UNIVERSITY
OF ZAGREB,
FACULTY
OF ARCHITECTURE
ISSN 1330-0652
CODEN PORREV
UDK | UDC 71/72
19 [2011] 1 [41]
1-280
1-6 [2011]
Nenad Lipovac
The Beginning of
Prehistoric Settlements
of the American Southwest
Poetak nastanka
prapovijesnih naselja
amerikog jugozapada