PROSTOR

23 [2015] 1 [49]
ZNANSTVENI ÈASOPIS ZA ARHITEKTURU I URBANIZAM
A SCHOLARLY JOURNAL OF ARCHITECTURE AND URBAN PLANNING

SVEUÈILIŠTE
U ZAGREBU,
POSEBNI OTISAK / SEPARAT OFFPRINT
ARHITEKTONSKI
FAKULTET Znanstveni prilozi Scientific Papers
UNIVERSITY
OF ZAGREB,
FACULTY 82-95 Goran Mickovski Okružni ured za osiguranje Social Security District Office
OF ARCHITECTURE Vladan Djokiæ radnika u Skopju arhitekta in Skopje Designed by the Architect
Drage Iblera, 1934. Drago Ibler, 1934
ISSN 1330-0652
CODEN PORREV Izvorni znanstveni èlanak Original Scientific Paper
UDK | UDC 71/72 UDK 725.1 D. Ibler (497.7, Skopje)”19” UDC 725.1 D. Ibler (497.7, Skopje)”19”
23 [2015] 1 [49]
1-194
1-6 [2015]
Sl. 1. D. Ibler i D. Galiæ: Okružni ured za osiguranje radnika u Skopju, 1934.
Fig. 1. D. Ibler and D. Galiæ: Social Security District Office, Skopje, 1934
Znanstveni prilozi | Scientific Papers 23[2015] 1[49] PROSTOR 83

Goran Mickovski, Vladan Djokiæ

Univerzitet „Sv. Kiril i Metodij” The Ss. Cyril and Methodius University of Skopje
Arhitektonski fakultet Skopje Faculty of Architecture
Makedonija - 1000 Skopje, Bulevar Partizanski odredi 24 Macedonia - 1000 Skopje, Bulevar Partizanski odredi 24
Univerzitet u Beogradu University of Belgrade
Arhitektonski fakultet Faculty of Architecture
Srbija - 11000 Beograd, Bulevar kralja Aleksandra 73 Serbia - 11000 Belgrade, Bulevar kralja Aleksandra 73
mickovski.goran@arh.edu.mk mickovski.goran@arh.edu.mk
vdjokic@arh.bg.ac.rs vdjokic@arh.bg.ac.rs

Izvorni znanstveni èlanak Original Scientific Paper

UDK 725.1 D. Ibler (497.7, Skopje)”19” UDC 725.1 D. Ibler (497.7, Skopje)”19”
Tehnièke znanosti / Arhitektura i urbanizam Technical Sciences / Architecture and Urban Planning
2.01.04. - Povijest i teorija arhitekture 2.01.04. - History and Theory of Architecture
i zaštita graditeljskog naslijeða and Preservation of the Built Heritage
Èlanak primljen / prihvaæen: 25. 7. 2014. / 9. 6. 2015. Article Received / Accepted: 25. 7. 2014. / 9. 6. 2015.

Okružni ured za osiguranje radnika u Skopju

arhitekta Drage Iblera, 1934.
Social Security District Office in Skopje Designed
by the Architect Drago Ibler, 1934

Galiæ, Drago Galiæ, Drago

hrvatska moderna arhitektura Croatian Modern architecture
Ibler, Drago Ibler, Drago
Okružni ured za osiguranje radnika [OUZOR] Social Security District Office [SSDO]
Skopje, Makedonija Skopje, Macedonia

Povodom 81. obljetnice izgradnje, a na temelju analize originalnih projektnih On the occasion of the 81st anniversary of its construction, this paper presents
materijala i dokumentacije vezane za izgradnju, prouèavanje postojeæeg sta- the building of the Social Security District Office [SSDO] in Skopje designed by
nja te izuèavanje dokumentacijskih izvora i literature vezanih za kontekst vre- the Croatian architect Drago Ibler, which was opened on the 1st of June in 1934.
mena i prostora izgradnje, u èlanku æe biti predstavljena zgrada Okružnoga This research is based on the analysis of the original design and documents
ureda za osiguranje radnika [OUZOR] u Skopju hrvatskoga arhitekta Drage related to its construction, its present condition, as well as documents and
Iblera, puštenog u uporabu 1. lipnja 1934. godine. literature dealing with that historical period and the site.
84 PROSTOR 1[49] 23[2015] 82-95 G. MICKOVSKI, V. DJOKIÆ Okružni ured za osiguranje radnika u Skopju… Znanstveni prilozi | Scientific Papers

UVOD je bila Hrvatska, kompromisnu - kakva je bila

Njemaèka, i radikalnu, kakva je bila Francu-
INTRODUCTION ska. U vertikalnom smislu, sadrži sve elemen-
te iz kojih se poretka i odnosa ideologijsko
stupnjevanje i izvodi: elemente neostilova,
secesije, ekspresionizma, internacionalnog
funkcionalizma i njegove posthume”.3 Dugo
razdoblje Iblerova rada presijeca se u godi-
nama povijesnih dogaðanja, boravkom u
razlièitim zemljama i svakako stilskim opred-
jeljenjima. Ž. Èorak ustanovljuje pet Iblerovih
stvaralaèkih razdoblja: 1) tradicionalna figu-
racija, razdoblje studija (1913.-1921.); 2) slo-
bodna figuracija - ekspresionistièko razdob-
lje, rad u atelijeru Hansa Poelziga i prve godi-
ne nakon povratka u Zagreb, kada intenzivno
radi na arhitektonskim natjeèajima, ali bez
velikog uspjeha4 (1921.-1929.); 3) prihvaæanje
funkcionalizma - 'Zemljino' razdoblje, kada
izvodi najveæi broj graðevina (1929.-1935.);
4) slabljenje koda (1935.-1941.) i 5) poslije-
ratno razdoblje (1945.-1964.).5
Zgrada OUZOR-a u Skopju, projektirana 1930.-
-1931. godine, pripada ‘Zemljinu’ razdoblju,
kada se Ibler opredjeljuje i prihvaæa funkciona-
lizam i modernistièku estetiku. Ono što pret-
hodi ovome razdoblju i projektu OUZOR-a, a
što je od iznimnog znaèenja za rad i stilsko

Z grada Okružnoga ureda za osiguranje

radnika u Skopju [OUZOR] - današnja Spe-
opredjeljenje u buduænosti - jest njegov an-
gažman na ureðenju kazališnog odjela za Pa-
viljon Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca
[SHS] na Svjetskoj izložbi [EXPO '25] u Pa-
cijalna bolnica kirurških bolesti Sv. Naum rizu, za koji je dobio zapažene pozitivne kriti-
Ohridski [SBKB] nalazi se u užem središtu ke u zemlji i nakon èega se, konaèno, etabli-
grada Skopja, na uglu Bulevara 11 Oktomvri i rao na arhitektonskoj sceni. Godinu dana na-
Ulice Filip Vtori Makedonski, u neposrednoj kon pariške izložbe 1926. godine Ibleru je
blizini Skupštine Republike Makedonije, ne- dodijeljeno mjesto profesora na novonasta-
kadašnja Banska uprava. Izgradnja zgrade
poèela je 4. svibnja 1932., dovršena je krajem
1 Iako se u veæini izvora navodi da je zgrada OUZOR-a
svibnja 1934., a predana na uporabu 1. lipnja izgraðena 1930.-1932. godine [Premerl, 1990: 82; Èorak,
1934. godine.1 Autori su projekta hrvatski 1981: 144; Mutnjakoviæ, 1976: 9], saèuvani „Protokol ko-
arhitekti Drago Ibler (Zagreb, 1894. - Novo misijskog uviðaja”, datiran 30.7.1934., navodi: „Zgrada je
poèela da se zida kao nova iz temelja po izdanoj dozvoli od
Mesto, 1964.) i Drago Galiæ2 (Zagreb, 1907.- strane Suda Opæine Grada Skoplja T. Br. 3584 od 5. avgu-
1992.) u svojstvu suradnika. U èlanku se - na sta [kolovoza] 1931. god. Zidanje zgrade je zapoèeto 4.
temelju usporedbenih analiza zgrade s dru- maja [svibnja] 1932. godine i definitivno je dovršena kra-
gim graðevinama izgraðenim u prostornom, jem maja [svibnja] 1934. godine i predana u upotrebu 1.
juna [lipnja] 1934. godine.” [AMPOS 6.1.297.9/480-673 /a]
društvenom i socijalnom kontekstu Skopja u
2 D. Galiæ je uèenik na Arhitektonskom odjelu Likovne
meðuratnom razdoblju te razmatranja u sklo- akademije s kojim je D. Ibler najduže suraðivao, a i radio
pu Iblerova stvaralaštva - izvode zakljuèci o na mnogim arhitektonskim natjeèajima od velike važnosti.
važnoj ulozi zgrade u promoviranju ideja mo- Galiæ je realizirao najveæi dio Iblerovih zgrada iz 1930-ih. U
derne arhitekture u meðuratnom razdoblju i 1934. izlagao je s grupom „Zemlja”. [Premerl, 1976.b: 54;
Premerl, 1990: 70; Šegviæ, 1986: 119; Šegviæ, 1992: 68]
njezino znaèenje u ostvarivanju njegova soci-
3 Èorak, 1981: 11
jalno angažiranog djelovanja.
4 Tekst Miroslava Krleže Sluèaj arhitekta Iblera važan je
Arhitekt Drago Ibler jedan je od temelja hrvat- izvor informacija o Iblerovim projektima u ovome razdob-
lju. [Krleža, 1992: 7]
ske arhitekture dvadesetoga stoljeæa. Iblerov
5 Više o Iblerovim stvaralaèkim fazama: Èorak, 1981.
se arhitektonski opus ostvaruje tijekom goto-
vo pet desetljeæa - od 1913. godine kad se 6 Arhitektonski odjel zapoèinje radom 1926. godine,
kada je na poziv Ivana Meštroviæa D. Ibler prihvatio mjesto
upisuje na Kraljevsku visokotehnièku školu u profesora. Nastavni program škole i prakticiranje nastave
Dresdenu, gdje 1921. godine stjeèe diplomu bili su specifièni; nastava se provodila timski, neposredno
inženjera-arhitekta, do 1964. godine kad je i kroz zajednièki rad na arhitektonskim zadacima. Ibler kao
majstor profesor imao je kljuènu ulogu u odgoju nekoliko
stradao u prometnoj nesreæi. Njegovo stva- generacija arhitekata i prihvaæanju funkcionalistièke arhi-
ralaštvo „u prostornom smislu, spaja u sebi tekture. [Èorak, 1981: 70-74; Domljan, 1986: 38; Pre-
ideološki stupnjevite sredine: rubnu - kakva merl, 1990: 42; Mutnjakoviæ, 1992: 73; Šerman, 2009:
Znanstveni prilozi | Scientific Papers Okružni ured za osiguranje radnika u Skopju… G. MICKOVSKI, V. DJOKIÆ 82-95 23[2015] 1[49] PROSTOR 85

lome Arhitektonskom odjelu6 pri Akademiji

likovnih umjetnosti, gdje sa skupinom likov-
nih umjetnika 1929. godine osniva grupu
Zemlja7, koje je i predsjednik8 sve do njena
raspuštanja 1935. godine. Angažmanom na
Likovnoj akademiji, kako navodi Šegviæ,
„Ibler je preuzeo u nas Gropiusovu ulogu da
odgaja sredinu, da vrši pripremu za novu
arhitekturu, urbanizam i novi dizajn”.9
U ovome razdoblju Ibler zajedno s Dragom
Galiæem projektira veæi broj graðevina, ali i
ostvaruje više realizacija, koje se prema na-
mjeni mogu svrstati u nekoliko grupa - od
stambenih zgrada i vila, javnih, ponajviše
socijalnih i zdravstvenih institucija, do indu-
strijskih graðevina. Svojom važnošæu istièu
se socijalne i zdravstvene zgrade u kojima se
ocrtavaju Iblerove osnovne smjernice rada i
nastojanja te se konaèno materijalizira nje-
govo socijalno angažirano djelovanje. U tom
je razdoblju Ibler projektirao i izveo cijeli niz
takvih graðevina: OUZOR u Mostaru (1930., æu. Pored potvrðene arhitektonske kvalitete Sl. 2. OUZOR u neposrednoj okolici, 2015.
izveden), upravna zgrada Higijenskoga zavo- koja ju èini vrijednom znanstvenog istraži- Fig. 2. SSDO in its immediate surroundings, 2015
da u Zagrebu (1931., izvedena), srednjoškol- vanja, dodatni razlog za temeljito prouèava-
sko sklonište u Zagrebu (1931.), OUZOR u nje jest i èinjenica da je zgrada OUZOR-a
Osijeku (1935.), te OUZOR u Skopju (1931., jedna od dviju modernistièkih graðevina
izveden).10 javne namjene izgraðenih u meðuratnom raz-
doblju u Skopju.11 U ovome smislu èlanak æe
Zgrada OUZOR-a u Skopju treæa je i po-
potvrditi znaèenje Iblerova stvaralaštva u
sljednja Iblerova izvedena graðevina za javne
utemeljenju suvremene slike grada i razvoj
namjene u kojoj uspješno organizira prostor
moderne arhitekture u meðuratnom i raz-
složenoga sadržaja i njegov razmještaj po ka- doblju nakon Drugoga svjetskog rata.
tovima. Zgrada je svedena na osnovne geo-
metrijske oblike, a proèelja su glatka i oslo- Još jedan važan razlog za istraživanje i doku-
boðena nepotrebnih detalja (Sl. 1. i 2.). Osim mentiranje jest i neizvjesnost s kojom je gra-
èistoæom arhitekture, uporabom dostupnih ðevina suoèena, i to zbog odreðenih velikih
materijala i primjenom suvremene konstruk- gradbenih intervencija i promjena arhitektu-
cije istièe se i funkcionalnošæu i racionalnoš- re u buduænosti. Naime, nakon rješenja iz
1996. godine12 kojim je zgrada utvrðena i
332-333; Rogina, 1984: 8]. Ibler organizira „... arhitek- zaštiæena kao kulturno povijesno nasljeðe,
tonski odjel, kao jedna meðu prvim arhitektonskim ško- 2009. godine na zahtjev SBKB-a, koja je
lama na svijetu, što je kao bazu svoga rada uzela iskljuèi- pravni sljedbenik OUZOR-a, i to od strane
vo suvremenu arhitektonsku orijentaciju” [Mutnjakoviæ,
1959: 7]. Konzervatorskog centra Skopje [KCS], izvr-
7 Grupa ‘Zemlja’ okupljala je napredne mlade umjetni- šena je revalorizacija rješenja i smanjena
ke, slikare, kipare i arhitekte. Organizatori ‘Zemlje’ bili su zaštitna razina, èime je dopuštena dogradnja
slikar Krsto Hegedušiæ i arhitekt Drago Ibler [Premerl, u unutrašnjem dvorištu i gradnja 'priklad-
1990: 46]. Arhitekti - èlanovi i gosti ‘Zemlje’, osim Drage
Iblera, bili su još: Stjepan Planiæ, Mladen Kauzlariæ, Lavo-
ne nadstrešnice' kod glavnog ulaza.13 U slu-
slav Horvat, Drago Galiæ, Josip Pièman, Zdenko Strižiæ i èaju ostvarenja oèite namjere rukovodstva
Stjepan Gomboš [Èorak, 1981: 104]. SBKB-a da dogradnjom trajno promijeni ka-
8 Skupštini je nazoèilo osam umjetnika. Slikari: K. He- rakter zgrade, èlanak æe poslužiti kao pisani Sl. 3. OUZOR u neposrednoj okolici, ortofoto, 2008.
gedušiæ, O. Mujadžiæ, O. Postružnik, K. Ružièka i I. Taba- zapis postojeæeg stanja i pregled graðevnih
koviæ; kipari: A. Augustinèiæ i F. Kršiniæ, te D. Ibler kao jedi- Fig. 3. SSDO in its immediate surroundings,
ni arhitekt udruženja, koji je bio izabran i za predsjednika. intervencija od izgradnje do 2014. godine. ortophoto, 2008
[Paladino, 2006: 169]
9 Šegviæ, 1981: 13 OUZOR U KONTEKSTU ARHITEKTURE
10 OUZOR u Mostaru i OUZOR u Skopju predstavljeni su
u knjizi Problemi suvremene arhitekture. [Planiæ, 1932.]
I URBANI RAZVITAK SKOPJA
11 Prvi graðevine moderne u Skopju, zgrada OUZOR-a IZMEÐU DVA SVJETSKA RATA
Drage Iblera i zgrada Gospodarskog doma Milana Zlo-
koviæa, iniciraju i generiraju buduæe gradsko tkivo, a ka- SSDO IN THE CONTEXT
rakteriziraju se visokom elaboracijom novoga arhitek- OF ARCHITECTURE AND URBAN
tonskog izraza [Bakalèev, 1986: 59]. Avangardnost ove
zgrade potvrðuje se i èinjenicom da je izgraðena gotovo u DEVELOPMENT OF SKOPJE
istom razdoblju kada i najpoznatije zgrade europskoga BETWEEN THE TWO WORLD WARS
purizma. [Tokarev, 2006: 51; Penèiæ, 2009: 25]
12 KCS/a Razvoj grada Skopja u razdoblju nakon Prvo-
13 KCS/b ga svjetskog rata odvijao se pod utjecajem
86 PROSTOR 1[49] 23[2015] 82-95 G. MICKOVSKI, V. DJOKIÆ Okružni ured za osiguranje radnika u Skopju… Znanstveni prilozi | Scientific Papers

ideje koje je promovirao bile su usvojene u

sljedeæim planskim rješenjima. Nakon više
parcijalnih regulacijskih planova za odreðene
dijelove grada16 raðene na temelju plana iz
1914., Josif Mihajloviæ, tadašnji gradonaèelnik
Skopja, izradio je 1929. godine novi Gene-
ralni regulacioni plan. Glavna programsko-
-morfološka karakteristika ovoga plana jest
podjela grada na funkcionalne dijelove i
grupiranje javnih graðevina stvaranjem dva-
ju administrativnih središta - državnog i
1 2 opæinskog.17
Nakon donošenja Generalnoga regulacionog
plana, a suglasno planovima vlasti da obli-
kuje prostor prema svojim potrebama18, u
Skopju je poèeo velik graðevinski ciklus i in-
tenzivirala se izgradnja javnih graðevina i in-
frastrukture. Zbog nedostatka arhitekata u
Skopju veliki æe broj inozemnih struènjaka
raditi na projektima novih zgrada. Uz srpske
aktivni su bili i èeški arhitekti, kao i ruski arhi-
tekti imigranti.19 Ovi æe arhitekti svojim pro-
jektima, a suglasno državnoj politici za stva-
3 4 ranje ‘nacionalnoga stila’20 i naklonjenosti
lokalnih vlasti ka klasicizmu, odrediti domi-
nantan pravac arhitektonske aktivnosti u
razdoblju izmeðu dva svjetska rata prema
akademizmu.
Od javnih graðevina koje su izgraðene ne-
posredno prije donošenja plana 1929. godine
pa sve do poèetka Drugoga svjetskog rata, a
koje se izdvajaju svojom društvenom vrijed-
nošæu, tek se Iblerova zgrada OUZOR-a
(1934.) i Gospodarski dom Milana Zlokoviæa
5 6 (1935.) istièu suvremenošæu i utvrðenim mo-
dernistièkim pristupom. Sve su ostale zgra-
de, npr.: Narodno kazalište (1927.), Èasnièki
Sl. 4. 1 - Narodno kazalište, 2 - Èasnièki dom, politièkih procesa i urbane politike novona-
3 - Crveni križ i Burza radne snage, 4 - Narodna dom (1929.), Crveni križ (1930.), Narodna
stale države Kraljevstva SHS (poslije Kra-
banka, 5 - Banovinska skupština, 6 - Željeznièki banka (1933.), Banovinska skupština (1938.),
kolodvor ljevstvo Jugoslavije). Godine 1918. Skopje
Željeznièki kolodvor (1938.) i Burza radne
Fig. 4. 1 - National theatre, 2 - Officers’ centre, postaje administrativni centar Vardarske ba-
snage (1939.), projektirane s naglašenim aka-
3 - Red Cross and Employment Office, 4 - National novine u kojem se koncentrira politièka moæ,
bank, 5 - County’s Assembly, 6 - railway station demskim pristupom, u dijapazonu od ‘folk-
trgovaèki i bankarski kapital te kulturne
lorna’, ‘monumentalno evropska’, do ‘moder-
aktivnosti širega podruèja. Namjera države
niziranog akademizma’ (Sl. 4.).
da uspostavi vlast i prilagodi prostor svojim
ciljevima, a kao reakcija na zateèeni oto-
manski urbani model, bila je usmjerena deo- 14 U ovome razdoblju uspostavlja se nova urbana forma
usvajanjem principa razlièitih teorijskih temelja - od ideje
tomanizaciji, ali i modernizaciji, stvaranjem za umjetnièko oblikovanje gradova do planiranja u velikoj
nove urbane forme, novih javnih institucija i maniri. [Bakalèev, 2004: 61]
prostornih dispozicija.14 15 Bakalèev, 2004: 65
16 Više u: Penèiæ, 2011: 25
Prvi regulacijski plan Skopja izradio je 1914.
17 Za plan je karakteristièna podjela grada u funkcional-
godine Dimitrije T. Leko (1863.-1914.) na te- ne dijelove - kvartove koji formiraju nove trgovaèke, ad-
melju prvonagraðenog rješenja na natjeèaju ministrativne, sveuèilišne i industrijske centre [Marina,
raspisanom jednu godinu ranije. Znaèajna je 2014: 9]. Državni centar okuplja zgrade Županije: Uprava
karakteristika ovoga plana da se njime „pro- grada, Armijsko sjedište, Palaèa pravde, Tehnièka direk-
cija, Trgovaèka komora i akademija, Ured za osiguranje
movira novi urbani model, unitarni koncept radnika i Željeznièka direkcija. [Mihajloviæ, 1929: 2]
urbane forme”, suprotno od tradicionalnog 18 Kako bi vlast predstavila sebe kao olièenje nove vizije
otomanskoga urbanog koncepta „distinktiv- za preobrazbu postojeæega grada prema primjerima raz-
nih urbanih entiteta, ‘maala’”.15 Unatoè nje- vijenih srednjoeuropskih gradova, nakon donošenja plana
poèeo je velik ciklus izgradnji na novim podruèjima. [Ko-
govu donošenju, s obzirom na poèetak Prvo- robar, 2014: 23]
ga svjetskog rata te nepovoljne gospodarske 19 Tomovski, 2003: 52
i ekonomske uvjete u desetljeæu koje je slije- 20 Više o nastojanju stvaranja tzv. ‘nacionalnog stila’:
dilo - plan nije doživio svoju realizaciju, ali Grèev, 2003: 192-323
Znanstveni prilozi | Scientific Papers Okružni ured za osiguranje radnika u Skopju… G. MICKOVSKI, V. DJOKIÆ 82-95 23[2015] 1[49] PROSTOR 87

Lokacija OUZOR-a nalazi se u neposrednoj daje ‘definitivne instrukcije u pogledu arhi-

blizini prostora predviðenog za zgrade Ba- tektonske obrade fasade…’.”24 Izgradnjom,
novinske skupštine, za koji je 1930. godine OUZOR je oznaèio „modernistièki proboj, na-
raspisan natjeèaj na kojem je prva nagrada kon èega do poèetka Drugog svjetskog rata
dodijeljena ruskim arhitektima Ivana Rika i modernizam polako postaje poznat javnosti i
Viktora Lukomskog, koji su ponudili akadem- zauzima svoje mjesto u arhitekturi’.”25
sko rješenje s „elementima srednjovjekov-
nog graditeljskog naslijeða”.21 Iste godine, ZNAÈENJE SUZOR-A I OUZOR-A U SKOPJU
nekoliko mjeseci kasnije, raspisan je i arhi- U IBLEROVU STVARALAŠTVU
tektonsko-urbanistièki natjeèaj za širi prostor
Trga osloboðenja i okolno podruèje kojem SIGNIFICANCE OF FSSA AND SSDO
pripada i lokacija OUZOR-a, no bio je postav- IN SKOPJE IN IBLER’S ARCHITECTURE
ljen uvjet da stil graðevina na Trgu bude u
harmoniji s odabranim stilom Banovinske Stvaranjem Kraljevine SHS još je u prvim go- Sl. 5. Trg osloboðenja, Generalni regulacioni plan
dinama, „zbog razlike u razvijenosti i pravnim 1929.: 1 - Banovinska skupština, 2 - Gradska uprava,
skupštine.22 Prihvaæena prvonagraðena rje- 3 - Okružni ured za osiguranje radnika,
šenja na ovim natjeèajima, usprkos nasto- tradicijama pojedinih dijelova države”26, po- 4 - željeznièko sjedište, 5 - sjedište vojske,
janju gradskih i banovinskih vlasti, nisu reali- èela unifikacija zakonodavstva. Kad je rijeè o 17 - Trgovaèka komora i Akademija, 18 - Tehnièka
osiguranju radnika i radnièkih prava, razlike uprava i sekcije, 38 - Uèiteljski dom
zirana. Osam godina kasnije, 1938., na loka- Fig. 5. Liberation square, General regulation plan
su bile velike.27 Kako bi se uvelo jednoob-
ciju koja je za nju predviðena, Banovinska 1929: 1 - County administration, 2 - City
razno osiguranje radnika na teritoriju cijele government, 3 - Social Security District Office,
skupština je izgraðena, ali prema novome
države, 14. svibnja 1922. godine usvojen je 4 - Railway Headquarters, 5 - Army Headquarters,
projektu èeškog arhitekta Hudaka Vikotora 17 - Chamber of Commerce and Academy,
Zakon o osiguranju radnika.28 Na temelju za-
(Sl. 4.). Pod utjecajem promijenjenoga kon- 18 - Engineering administration and divisions,
kona formiran je Središnji ured za osiguranje 38 - Teachers’ Centre
teksta nakon izgradnje OUZOR-a i pod utje-
radnika [SUZOR] u Zagrebu, koji æe u slje-
cajem tada veæ sve prisutnijih modernistièkih
deæih petnaest godina imati kljuènu ulogu u
tendencija u arhitekturi, u novome projektu
organizaciji, širenju i izgradnji mreže okruž-
Banovinske skupštine „odstranjeni su svi
nih ureda za osiguranje na teritoriju cijele
‘tradicionalistièki’ tretirani elementi sa nazna-
zemlje.29
cima povijesne aluzije, èime je uraðen poku-
šaj ‘moderniziranja’ arhitektonskog izraza”.23 Godine 1922. raspisan je natjeèaj za idejni
U kulturnoj sredini prihvaæenog i protežira- projekt zgrade SUZOR-a u Zagrebu, na kojem
nog akademizma, arhitektura OUZOR-a, koja je prvu nagradu osvojio Rudolf Lubynski.30
se zasniva na moguænosti konstruktivistièkog Zgrada SUZOR-a u Mihanoviæevoj ulici izgra-
i funkcionalnog pristupa, javila se kao prava ðena je i otvorena šest godina nakon natje-
suprotnost izgraðenom okruženju i banovin- èaja, 1928. godine. Godinu dana kasnije ra-
skoj politici prema arhitekturi. „Danas nam to spisan je natjeèaj za idejni projekt OUZOR-a u
izgleda jednostavna i sama-po-sebi razumlji- Beogradu, na kojem je prvu nagradu osvojio
va arhitektura, no treba shvatiti da je samo Lavoslav Horvat, prema èijem je rješenju sa
nekoliko godina prije (1929.) ruski emigrant „znaèajnim promjenama na proèeljima zgra-
Vilijem Baumgartner u funkciji ‘državnog da i izgraðena 1932. godine”.31 Nakon toga
arhitekta’ kralja Aleksandra u Skopju sagra- slijedila je izgradnja OUZOR-a i u drugim ba-
dio Oficirski dom, kao sasvim solidan aka- novinskim središtima pa je osiguranje posta-
demski klasicizam sredine devetnaestog sto- lo dostupno veæem broju radnika. Meðu osta-
ljeæa, treba shvatiti tu državnu i kraljevsku lima, nakon izgradnje 1934. godine poèeo je s
arhitekturu gdje Viteški Kralj Aleksandar I. radom i OUZOR u Skopju.
Osnovan u Zagrebu, SUZOR je bio pod utjeca-
21 Grèev, 2003: 200 jem i istovremeno je utjecao na zagrebaèku
22 Grèev, 2003: 205 sredinu, i to u okviru u kojem je kreirao svoju
23 Grèev, 2003: 201 politiku i postavljao društvene ciljeve. Zagreb
24 Mutnjakoviæ, 1976: 9 nakon Prvoga svjetskog rata, izgubivši status
25 Ivanovski, 2014: 31 centra makar formalne autonomije u sklopu
26 Puljiz, 2008: 81 Austro-Ugarske Monarhije, „gubi i podlogu
27 Milenkoviæ, 1981: 210 javne izgradnje, osim, još donekle, na po-
28 http://www.daz.hr/vodic/f-zdravstvo-i-socijalne-us- druèju rasadnje kapitala (banke), te prosvje-
tanove [16.4.2014.] te i higijenskog standarda”.32 Nova situacija
29 http://www.zso.gov.rs/istorijat.htm [20.5.2014.] negativno se odrazila na arhitekturu, meðu-
30 http://www.mirovinsko.hr/default.aspx?id=1347 tim, kako navodi Ž. Èorak, donijela je sa
[18.5.2014.]
sobom i pozitivne promjene. Prvo, stvorila se
31 Paladino, 2012: 310-327
pogodna klima za racionalizaciju arhitekton-
32 Èorak, 1981: 41
skih oblika i, drugo, pojavila se izrazita pri-
33 Èorak, 1981: 42-44
sutnost socijalne problematike u javnoj, po-
34 U saèuvanim dokumentima vezanim za izgradnju
OUZOR-a u Skopju može se ustvrditi èvrsto socijalno op-
sebno arhitektonskoj svijesti.33 SUZOR, koji
redjeljenje i aktivnost SUZOR-a k uspostavljanju prakse je osnovan kako bi se brinuo o unaprjeðenju
radnièkog osiguranja. [AMPOS/b, 1932: 3] radnièkog osiguranja34, povjerit æe projekti-
88 PROSTOR 1[49] 23[2015] 82-95 G. MICKOVSKI, V. DJOKIÆ Okružni ured za osiguranje radnika u Skopju… Znanstveni prilozi | Scientific Papers

tjeèaju za OUZOR u Osijeku i 1937. godine

OUZOR u Sarajevu, na kojem je nagraðen
otkupom.38
OUZOR u Skopju jedan je od svega nekoli-
ko Iblerovih graðevina izvedenih izvan Hrvat-
ske. Usprkos radu na projektima i sudioniš-
tvu na velikom broju arhitektonskih natje-
èaja tijekom cijeloga stvaralaèkog razdoblja,
Ibler nije imao velikoga uspjeha u realiza-
ciji svojih projekata izvan hrvatskih granica.
U ovome smislu Skopje predstavlja važnu
zemljopisnu odrednicu u njegovu stvaralaš-
tvu39, a SUZOR je bitan podržavatelj njego-
va stvaralaštva. Usto, suprotno negativnim
iskustvima SUZOR-a i hrvatskih arhitekata s
obzirom na promjene projekta tijekom iz-
vedbe u drugim sredinama, zgrada je u pot-
punosti izvedena suglasno projektnoj doku-
mentaciji.

Sl. 6. D. Ibler i D. Galiæ: OUZOR u Skopju, tlocrt ranje najveæeg broja zgrada upravo zagre- PROSTORNO OBLIKOVNE, FUNKCIONALNE
prizemlja, 1934. baèkim arhitektima35 koji u svojim projektima
Fig. 6. D. Ibler and D. Galiæ: SSDO in Skopje, I KONSTRUKTIVNE KARAKTERISTIKE ZGRADE
ground-floor plan, 1934 vode brigu o socijalnim problemima. Svojim
angažmanom i inicijativama, putem kojih su SPATIAL AND DESIGN, FUNCTIONAL
pokušavali utjecati na socijalna pitanja kod AND STRUCTURAL FEATURES
šire javnosti, isticali su se arhitekti i umjetnici OF THE BUILDING
iz grupe „Zemlja”.36 Arhitekt Ibler u cijelosti
je posveæen socijalnim pitanjima pa sudjeluje Zgrada OUZOR-a nalazi se u užem središtu
na gotovo svim arhitektonskim natjeèajima grada Skopja (Sl. 3.), u okruženju zgrada
koje je raspisivao SUZOR. Godine 1922. su- javnih institucija i ureðenih javnih površina.
djeluje na natjeèaju za zgradu SUZOR-a u Za- Na zapadu je Skupština Republike Makedo-
Sl. 7. D. Ibler i D. Galiæ: OUZOR u Skopju, proèelja,
grebu, 1930. godine projektira OUZOR u Mo- nije (1938.), nekadašnja Banovinska skupšti-
1934. na, na istoku Savez sindikata Makedonije
Fig. 7. D. Ibler and D. Galiæ: SSDO in Skopje, staru, godinu dana kasnije OUZOR u Skopju37,
elevations, 1934 1935. godine osvaja prvu nagradu na na- (1958.), na sjeveru park ‘Žena borec’ i na jugu
poslovne i stambeno-poslovne graðevine
izgraðene nakon velikoga potresa 1963. go-
dine. Položaj zgrade odreðen je Generalnim
regulacionim planom iz 1929. godine. Sugla-
sno planu, zgrada se nalazila na južnom rubu
novopredviðenoga državnog središta - Trga
osloboðenja (Sl. 5.), u grupi s ostalim važnim
institucijama i sjeverno od neizgraðene slo-
bodne površine. Projektom su prostorno
oblikovanje, razmještaj sadržaja i ulazi bili
prilagoðeni postojeæim prometnim i pješaè-
kim tokovima, kao i otvorenim javnim povr-
šinama i susjednim graðevinama u neposred-
nom okruženju, koji su predviðeni planom.40

35 „U Zagrebu kao centru oformila se koncentracija arhi-

tekata izvanrednog formata, koji veæ u prvim svojim rado-
vima deklariraju prihvaæanje naèela moderne arhitekture,
koji napokon i sami grade ta naèela.” [Premerl, 1975: 26]
36 „Prisutnost arhitekata u ‘Zemlji’ moramo objasniti
socijalnim aspektima društvene problematike, dakle više
idejnim stavovima o humanom graðenju iz kojih æe onda
izvirati i naèin njihova stvaralaèkog pristupa aktualnim za-
dacima graðenja.” [Premerl, 1979: 30]; „Arhitektura u
‘Zemlji’ dio je moderne hrvatske arhitekture, dostatan da
je predstavi u vremenu kad je, u zaèuðujuæim razmjerima,
bez razmaka i zaostajanja sudjelovala u najsuvremenijim
svjetskim zbivanjima.” [Èorak, 1987: 57]; ‘Zemlju’ su èinili
mladi lijevo orijentirani umjetnici, slikari, kipari i arhitekti
te ona naglašava socijalnu funkciju umjetnosti. [Šegviæ,
1987: 17; Šimetin Šegviæ, 2012: 325]
37 Od saèuvane dokumentacije povezane s izgradnjom
može se potvrditi da je izrada projekta sigurno okonèana
Znanstveni prilozi | Scientific Papers Okružni ured za osiguranje radnika u Skopju… G. MICKOVSKI, V. DJOKIÆ 82-95 23[2015] 1[49] PROSTOR 89

Objekt je, kako navodi Ž. Èorak, „... u isto redni ulazi sa stubištima: jedan za pristup do
vrijeme morao razdvajati i spajati; razdva- servisnih prostorija (kotlovnica, pranje i gla-
jajuæi samim dugim potezom svoga (èetve- èanje rublja) i instalacijski prostor u podrumu
rostranog) tijela, spajao je sedam metara te drugi za pristup u ambulantni dio na prvo-
širokim prolazom, koji je poèinjao na jednoj me katu. U kvadratni dio zgrade ulazi se s
strani zgrade, te je, prolazeæi sredinom jugoistoène strane. U ovome su dijelu smješ-
unutrašnjeg dvorišta, izlazio na drugoj”.41 Od tene ostave u podrumskoj razini, lokali u pri-
izgradnje do danas neposredno okruženje zemlju i stanovi namještenika na prvom i
više je puta promijenjeno, izgradnjom u drugom katu. U sredini kvadratne osnove
susjedstvu i prenamjenom slobodnih povr- smješteno je pravokutno dvorište s dimen-
šina, zbog èega se, kako navodi Èorak, „[da- zijom 5´4 metra. Stanovi namještenika, po
nas] ne mogu oèitati njegove prave urbani- dva na katu, sastoje se od èetiri prostorije za
stièke intencije”.42 Ipak, analiziramo li fizièko boravak s prateæim sadržajima.
okruženje (Sl. 2.), možemo potvrditi inten- Proèelja zgrade (Sl. 7.) lišena su plastiène
ciju da se gabaritom i položajem susjedne dekoracije, u korist slobode pozicioniranja
zgrade pomno prilagoðavaju OUZOR-u, pa je otvora prema unutarnjem programu. Obliko-
time tijekom vremena kontinuirano potvr- vanje se postiže konstruktivnim elementima,
ðivano njezino znaèenje u gradograditelj- ritmom otvora, ravnim površinama i volu-
skom smislu. menima razlièitih sadržaja. Sjeverozapadno
proèelje (Sl. 14.) ima povuèeni trijem na
Zgrada ima ortogonalni tlocrt napravljen od
kružnim stupovima u prizemlju, iznad kojeg Sl. 8. D. Ibler i D. Galiæ: OUZOR u Skopju,
dva osnovna dijela - veliki pravokutnik di- je postavljen najviši volumen zgrade, ozna- aksonometrija, stanje 1980-ih
menzija 56,5´40 metara i kvadratni dio s èen kontinuiranim prozorskim lentama što Fig. 8. D. Ibler and D. Galiæ: SSDO in Skopje,
dužinom stranica od 17,5 metara (Sl. 6.). Na prelaze preko kutova jugozapadnog i sjeve- axonometric projection, 1980s
kraæemu, sjeveroistoènom proèelju velikoga roistoènog proèelja. Na suprotnoj strani,
pravokutnika dodan je kvadratni dio koji je površina jugoistoènog proèelja (Sl. 14.) po-
postavljen u liniji s jugoistoènim proèeljem. dijeljena je horizontalno, s prozorskim traka-
Duža proèelja velikoga pravokutnika orijenti- ma, i vertikalno, sa staklenim površinama
rana su prema jugoistoku i sjeverozapadu. koje osvjetljavaju sporedna stubišta. Na dru-
Po vertikali zgrada ima podrum, prizemlje i tri gome katu ovoga proèelja nalazi se uvuèena
kata, pri èemu treæi kat zahvaæa samo sjeve- terasa s kružnim stupovima.
rozapadnu stranicu velikog pravokutnika (Sl.
8. i 9.). U veliki pravokutni dio smještene su Konstrukcija zgrade je skeletna, s armirano-
kao posebne programske grupe: u prizemlju betonskim stupovima, gredama i montažnim
lokali i ambulante; na prvom katu prostorije rebrastim ploèama, pri èemu je oèita discipli-
radnièke komore i ambulante; na drugom na postave konstruktivnih elemenata. „Slo-
katu terapija i stacionar i na treæem katu ad- boda tlocrtnog rasporeda i moguænost adap-
ministracija okružnog ureda. U središnjem tacije neovisni su o konstrukciji. Ovu mo-
dijelu pravokutnika otvoreno je dvorište s guænost pruža armirani beton kao temeljni
dužinom 40 i širine 20 metara, prema kojemu graðevni materijal, ali i zahtjevi za zado-
su orijentirane horizontalne komunikacije i voljenjem funkcije. Prostorni koncept zgrade
najveæi dio sporednih prostorija. Ovaj je pro- omoguæuje njeno ispravno funkcioniranje, u
stor u prizemnoj razini podijeljen središnjim kojem su funkcija i konstrukcija nedjeljivi.”43
prolazom koji povezuje dva glavna ulaza. Na Uporaba skeletne konstrukcije omoguæila je
bokovima prolaza u prostoru dvorišta nalaze punu slobodu u podjeli i organizaciji unutar-
se glavna stubišta kroz koja se pristupa njeg prostora, a uzrokovala je i promjenu do-
razlièitim sadržajima po katovima. Pored tad usvojenih tehnika i tehnologija graðenja.
glavnih, na kutovima velikoga pravokutnika Zgrada je opremljena sa u to doba najsuvre- Sl. 9. D. Ibler i D. Galiæ: OUZOR u Skopju, maketa,
menijim instalacijama i ureðajima, kao što stanje 1980-ih
na jugoistoènome proèelju nalaze se spo-
Fig. 9. D. Ibler and D. Galiæ: SSDO in Skopje, scale
su: kotlovnica za toplu vodu i grijanje, elek- model, 1980s
prije kolovoza 1931. godine, kada je raspisana licitacija za
trièni agregat, trafostanica i telefonska cen-
izgradnju. [AMPOS/c] trala. Kad je rijeè o tehnièkim instalacijama,
38 Više o Iblerovim projektima: Èorak, 1981. i Premerl, Ibler uvodi nekoliko novih i inovativnih rje-
1990. šenja. Zanimljivo je rješenje tehnièkog pro-
39 U Skopju Ibler je projektirao i Tvornicu alkaloida, koja stora na podrumskoj razini, kroz koji su pro-
je izvedena 1935. [Èorak, 1981: 159] vedene elektriène i strojne instalacije do svih
40 „Iz formalno tipološkog aspekta posmatrano, zgrada prostorija na gornjim katovima. Na vanjskim i
OUZOR-a reinterpretira karakteristike urbanog bloka, kao unutarnjim otvorima ugraðena je tada teh-
jedinstvena kuæa ‘superblok’, koja putem rašèlanjivanja
volumena doživljava moderno transponiranje.” [Geor- nièki najsuvremenija stolarija izraðena u za-
gievski, 1986: 59] grebaèkom poduzeæu Filipèiæ i Strmski.44
41 Èorak, 1981: 147 Kako navodi Ž. Èorak, „u enterijerima ovog
42 Èorak, 1981: 147 objekta prvog su puta u Jugoslaviji izvedena
43 Premerl, 1976.a: 18 glatka vrata (vrata bez uklada)”.45
44 AMPOS/d Od izgradnje do danas zgrada je više puta
45 Èorak, 1981: 150; AMPOS/e prenamjenjivana i adaptirana za funkcije
90 PROSTOR 1[49] 23[2015] 82-95 G. MICKOVSKI, V. DJOKIÆ Okružni ured za osiguranje radnika u Skopju… Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Sl. 10. D. Ibler i D. Galiæ: Ginekološko-akušerska zdravstvenih ustanova.46 Od 1953. do 1962. Lokali na prizemnoj razini prenamijenjeni su
klinika u Skopju, krajem 1950-ih godine prenamijenjena je u Ginekološko-aku- u dijagnostièke i lijeènièke odjele, sala sa
Fig. 10. D. Ibler and D. Galiæ: Policlinic
for Gynaecology and Obstetrics in Skopje, late 1950s šersku kliniku. Prenamjenom je izvedena šalterima i sala radnièkih sindikata na prvom
adaptacija postojeæih prostorija suglasno no- nivou pregraðene su i prenamijenjene u
Sl. 11. D. Ibler i D. Galiæ: Regijska opæa bolnica vim potrebama, bez veæih graðevinskih zah- bolnièke sobe, a sala za raèunovodstvo i knji-
u Skopju, poèetkom 1990-ih govodstvo na treæem nivou pregraðena je i
vata i, uglavnom, otvaranjem novih ili zatva-
Fig. 11. D. Ibler and D. Galiæ: Regional general
hospital in Skopje, early 1990s ranjem postojeæih unutrašnjih vrata. O tome prenamijenjena u djeèji odjel. Prenamjenom
nam svjedoèi fotografija s kraja 1950-ih godi- prostora i prostorije razlièitih funkcija (okruž-
na (Sl. 10.). ni ured, ambulanta, terapija i radnièka komo-
Krajem 1960. godine izraðen je projekt za ra), koje su prvobitnim projektom zbog svoje
nadogradnju i adaptaciju zgrade, kojim je prirode bile fizièki izdvojene, meðusobno su
predviðena izgradnja treæega kata iznad povezane, èime je promijenjen režim kretanja
postojeæe neprohodne terase i dogradnja dva po razinama i otvorenost zgrade za posjeti-
kata iznad središnjeg prolaza koji dijeli telje. Glavni ulaz ispod trijema sa stupovima,
unutrašnje dvorište, te prenamjena velikoga orijentiran prema otvorenoj površini sjeverno
dijela unutrašnjeg prostora suglasno potre- od zgrade, postao je sporedan ekonomski
bama za prenamjenu od ginekološko-aku- ulaz (danas potpuno zatvoren). Ulaz na jugo-
šerske klinike u opæu bolnicu. Premda je istoènom proèelju postao je glavni ulaz za
projektant prepoznao kvalitete zgrade i izradi pacijente i lijeènièko osoblje s visokim ni-
projekta pristupio s ocjenom da je „zgrada u voom ogranièenja. Time je nestala uloga pro-
okolini dominantna po svome arhitekton- laza za spajanje otvorenih površina na obje-
skom konceptu i oblikovanju”, smatrajuæi da ma stranama zgrade. Prostor lokala koji je
se kao krajnji cilj „nameæe potreba od sa- bio orijentiran prema van, zazidavanjem ot-
èuvanja spoljašnjeg izgleda i arhitekture” - vora postao je dio unutarnje prostorne orga-
nove opsežne sadržaje nije mogao smjestiti a nizacije, èime je dojam povezanosti s okoli-
da ne naruši arhitekturu zgrade, što se vidi nom nestao, a uloga trijema na stupovima
u saèuvanim grafièkim prilozima (Sl. 12.).47 ostala je samo oblikovna (Sl. 13.). Prenamje-
Realizacija projekta nije zapoèela, a nakon nom su stanovi namještenika preureðeni u
velikog potresa u Skopju 1963. godine, ideja administrativni prostor, na jugoistoènoj stra-
o dogradnji treæega kata napuštena je i zgra- ni prvoga kata ureðen je kirurški blok, a
da je saèuvala postojeæi izgled. izgraðene su i prizemne dogradnje u unu-
tarnjem dvorištu.
A 1962. godine graðevina je prenamijenjena
u Regijsku opæu bolnicu. U tome razdoblju Krajem 1960-ih, u sklopu velike obnove grada
Sl. 12. Projekt za nadogradnju zgrade iz 1960., koja je poèela nakon velikog potresa 1963.
jugoistoèno i jugozapadno proèelje izvedeni su prvi znaèajni graðevni zahvati
Fig. 12. Addition onto the building, design from 1960, radi prilagoðavanja prostora za novu funkci- godine, izvedena je prva rekonstrukcija pro-
southeastern and southwestern elevations ju, no suglasno s projektom iz 1960. godine. èelja. Na vanjskim proèeljima, iznad prvobit-
ne žbuke obojene crvenom bojom, postavlje-
ne su crvene keramièke ploèice malih dimen-
zija 3/3 cm (Sl. 11.), pa je zgrada izgubila
dotad prepoznatljiv izgled.48 Godine 1974.,
kada su izvršene nove promjene na tlocrtu
(Sl. 15.), Regijska bolnica ušla je u sastav no-
voosnovane ustanove Gradska bolnica Skop-
je s više zdravstvenih sadržaja. Otada je
poznata kao Gradska bolnica.49
Godine 1996. zgrada je službeno prepoznata
kao znaèajno materijalno kulturno naslijeðe i
Znanstveni prilozi | Scientific Papers Okružni ured za osiguranje radnika u Skopju… G. MICKOVSKI, V. DJOKIÆ 82-95 23[2015] 1[49] PROSTOR 91

1 2

rješenjem Zavoda za zaštitu spomenika kul- mjesto u povijesti suvremene arhitekture u Sl. 13. D. Ibler i D. Galiæ: Regijska opæa bolnica
ture grada Skopja proglašena je spomenikom Republici Makedoniji zbog toga što je jedan u Skopju, poèetkom 1970-ih
Fig. 13. D. Ibler and D. Galiæ: Regional general
kulture, s obrazloženjem da se „radi o prvom od najznaèajnijih objekata izgraðenih na te- hospital in Skopje, early 1970s
predstavniku moderne arhitekture u Make- melju principa funkcionalizma, u kojemu su
doniji”.50 Rješenjem se utvrðuje drugi stu- sublimirane ideje Evropske moderne, od koje Sl. 14. D. Ibler i D. Galiæ: OUZOR u Skopju 2014.:
panj zaštite, koji se ostvaruje „saèuvanjem 1 - sjeverozapadno proèelje, 2 - jugoistoèno proèelje
se kasnije razvija internacionalni stil, i to je
Fig. 14. D. Ibler and D. Galiæ: SSDO in Skopje, 2014:
prvobitnog stanja”.51 Samo šest godina ka- prvi objekt u našoj državi na kojem je moder- 1 - northwestern facade, 2 - southeastern facade
snije, 2002. godine, izvedena je druga rekon- na primijenjena.”54 Revalorizacijom se potvr-
strukcija proèelja. Proèelja su presvuèena ðuje drugi stupanj zaštite, utvrðen rješenjem
keramièkim ploèicama dimenzija 60/60 cm, iz 1996. godine, meðutim stupanj zaštite re-
prikvaèenim na potkonstrukciju od èeliènih valorizacijom je zapravo smanjen zbog novih
profila, a originalna drvena stolarija zamije- mjera zaštite koje sadrži ‘drugi stupanj’, a
njena je plastiènom (Sl. 16.). Suprotno rješe- koje su odreðene Zakonom o zaštiti kultur-
nju za oèuvanje prvobitnog stanja i široko- nog naslijeða55 iz 2004. godine. Novim reži-
prihvaæenim, u arhitektonskim krugovima, mom zaštite, izmeðu ostalih mjera, „dozvolja-
preporukama Venecijske povelje52, proèelja va se dogradnja i nadgradnja za potrebe bol-
su obraðena materijalima koji nisu originalni nice s kojima se neæe promijeniti spoljašni
i primjereni, èime je smanjena arhitektonska izgled objekta; izvoðenje graðevinskih inter-
vrijednost zgrade. Ovaj zahvat na proèelju vencija u unutarnjem dvorištu sa adapta-
bio je kulminacija kontinuiranih arhitekton- cijom postojeæeg prostora za potrebe bol-
skih promjena na tlocrtima i proèeljima zgra- nice, zaštitne nastrešnice dvorišta i liftov-
de OUZOR-a. Sl. 15. D. Ibler i D. Galiæ: Regijska opæa bolnica
ske kuæice; i izvedba nastrešnice ispred glav- u Skopju, snimka stanja 1982.
A 2009. godine na zahtjev menadžmenta nog ulaza objekta zbog prikladnog prijema Fig. 15. D. Ibler and D. Galiæ: Regional general
SBKB-a i uz dozvolu Ministarstva zdravlja na- pacijenata”.56 hospital in Skopje, 1982
pravljen je Elaborat za revalorizaciju spome-
nika kulture Gradska bolnica sa strane KCS-a.
U tijeku izrade elaborata, kako navode njeni
autori, utvrðeno je da „objekt ispunjava uvje-
te i kriterije da i dalje ostane zaštiæeno kultur-
no naslijeðe”.53 U objašnjenju se navodi:
„Zgrada Gradske bolnice zauzima istaknuto

46 Nije poznato je li D. Ibler konzultiran o izmjenama gra-

ðevine nakon rata, kada je prenamijenjena od OUZOR-a u
Ginekološko-akušersku bolnicu.
47 SBKB
48 Proèelja unutarnjeg dvorišta nisu bila dio ove rekon-
strukcije i zadržala su prvobitnu obradu.
49 Godine 2001. graðevina je preimenovana u Specijal-
nu bolnicu kirurških bolesti, a od 2008. do danas nosi na-
ziv Klinika kirurških bolesti „Sv. Naum Ohridski”.
50 KGS/a
51 KGS/a
52 http://www.international.icomos.org/charters/veni-
ce_e.pdf [16.4.2014.]
53 KCS/b
54 KCS/b
55 SV br. 20/04 i 115/07
56 KCS/b
92 PROSTOR 1[49] 23[2015] 82-95 G. MICKOVSKI, V. DJOKIÆ Okružni ured za osiguranje radnika u Skopju… Znanstveni prilozi | Scientific Papers

koje posjeduje. U ovome smislu èlanak potvr-

ðuje veliku moæ programske transformacije
zgrade, koja je oèita tijekom èitavog raz-
doblja njena korištenja, ali i apsorpciju nega-
tivnih prostornih promjena koje su dokaz
njenih kvaliteta u projektantskom pristupu i
korištenju moguænosti što su ih tijekom iz-
gradnje pružale tada avangardne tehnike.
Nakon 81 godine od izgradnje, koliko god
nam smetaju promjene u tlocrtu - npr.: blo-
kiranje prolaza koji dijeli dvorište i spaja duže
strane zgrade, promijenjen odnos prema
okolini prenamjenom lokala u prizemlju u
bolnièke prostore, dogradnja prizemlja na
štetu dvorišta i promjene na proèeljima i
unutrašnjosti - ipak ostaje izvanredan dojam
lakoæe kretanja kroz prostor, udobnost širo-
Sl. 16. D. Ibler i D. Galiæ: Specijalna bolnica kirurških ZAKLJUÈAK kih i osvijetljenih prolaza, volumen praznoga
bolesti „Sv. Naum Ohridski” u Skopju, 2008.
Fig. 16. D. Ibler and D. Galiæ: Specialized hospital CONCLUSION (dvorišta) u odnosu s izgraðenim, postojani
for surgery ”St Naum Ohridski” in Skopje, 2008 kontakt unutrašnjosti s okruženjem, osjeæaj
Zgrada OUZOR-a u Skopju vrijedno je ostva- sebe u odnosu na zgradu i izvrsna kvaliteta
renje hrvatske arhitekture, njenih dostignuæa prvobitno ugraðenih nasuprot promijenjenih
i avangardnosti u meðuratnom razdoblju57, materijala.
kao i njenih arhitekata „opredijeljenih i po-
sveæenih socijalnim pitanjima koje pokuša- Iblerov OUZOR i Tvornica alkaloida prve su i
vaju rješavati”. Ne opredjeljenje prihvaæa- jedine realizirane graðevine hrvatskih arhi-
njem stilskih odrednica, nego opredjeljenje tekata u Skopju u meðuratnom razdoblju.
zbog vjerovanja u moguænosti koje arhitek- Nakon Drugoga svjetskog rata hrvatski su
tura posjeduje i ciljeve koji se arhitekturom arhitekti sa svojim projektima bili èesto za-
mogu ostvariti. Arhitektura koja može pomoæi stupljeni u Skopju. Godine 1949. Stanko
rješavanju društvenih i socijalnih prilika.58 Kliska izvodi zgradu Državne bolnice; Antun
Ulrich, koji boravi u Skopju od 1949. do 1953.
Zahvaljujuæi analizi i obradi skupljenih origi- godine kao profesor na Tehnièkom fakultetu,
nalnih grafièkih i pisanih dokumenata znan- izvodi u Skopju 1949. godine Državni stu-
stvenoj je javnosti predstavljen važan dio dentski dom. A 1955. godine Slavko Löwy
Iblerova opusa. Zgrada OUZOR-a u Skopju izvodi elitni gradski hotel „Skoplje”; Vlado
ima znaèajno mjesto u Iblerovu stvaralaštvu Antoliæ i Egon Steinmann Univerzitet „Sv. Kiril
upravo zbog èinjenice da je to jedna od malo- i Metodij”, a Ivan Vitiæ administrativnu zgra-
brojnih Iblerovih izvedenih graðevina izvan du „Automakedonija”. Još dugo nakon iz-
hrvatskih granica koja dosad nije sustavno gradnje arhitektura OUZOR-a bit æe polazište
obraðena i koja do danas nije bila u cijelosti arhitekata koji rade u Skopju i utjecat æe na
dostupna.59 razvoj poslijeratne moderne arhitekture. U
Znanstvenoj javnosti predstavljene su infor- ovome smislu, èlanak æe biti temelj za daljnja
macije vezane za izgradnju i stanje zgrade istraživanja Iblerove arhitekture radi utvrði-
nakon otvaranja, a prikazane su i promjene vanja njezina znaèenja u promoviranju ideja
tijekom njezina korištenja, kao i kvalitete moderne arhitekture u Skopju i regiji.

57 „Moderna se arhitektura u Hrvatskoj, posebno u Za-

grebu, javlja veæ na poèetku dvadesetih godina, relativno
rano, potvrðujuæi se sama svojom vrijednošæu i ustrajnim
djelovanjem šezdesetak naprednih, angažiranih i spo-
sobnih arhitekata koji su misao moderne arhitekture pre-
nijeli u našu sredinu i ostvarili je opsežnim i znaèajnim
djelom.” [Premerl, 1986: 15]; „U njemu [Zagrebu] brojna
generacija naprednih novih arhitekata, ... projektirajuæi
afirmira svoje stavove o prostornim i oblikovnim pitanji-
ma, ekonomiènosti graðenja i socijalnom aspektu nove
suvremene arhitekture nužne za bolji život.” [Radoviæ
Maheèiæ, 2007: 19]
58 Šerman, 2009: 333
Znanstveni prilozi | Scientific Papers Okružni ured za osiguranje radnika u Skopju… G. MICKOVSKI, V. DJOKIÆ 82-95 23[2015] 1[49] PROSTOR 93

Literatura
Bibliography

1. Bakalèev, M. (1986.), Prilog kon modernata vo

Skopje, „Informator na Sojuzot na društvata na
arhitektite na Makedonija”, 12 (30-32): 58-59,
Skopje
2. Bakalèev, M. (2004.), Domuvanje kako urban
fragment na primerot na Skopje, disertacija,
Arhitektonski fakultet, Univerzitet „Sv. Kiril i
Metodij”, Skopje
3. Èorak, Ž. (1981.), U funkciji znaka: Drago Ibler i
hrvatska arhitektura izmeðu dva rata, Studije i
monografije Instituta za povijest umjetnosti,
Zagreb
4. Èorak, Ž. (1987.), Grupa „Zemlja” i hrvatska ar-
hitektura izmeðu dva rata, „Arhitektura”, 40
(200-203): 53-57, Zagreb
5. Domljan, Ž. (1986.), Arhitektura XX stoljeæa u
Hrvatskoj, u: Umjetnost na tlu Jugoslavije - Ar-
hitektura XX stoljeæa, Beograd-Zagreb-Mostar
6. Georgievski, Lj. (1986.), Drago Ibler OUZOR,
Skopje, „Informator na Sojuzot na društvata na
arhitektite na Makedonija”, 12 (30-32): 59-62,
Skopje
7. Grèev, K. (2003.), Arhitektonskite stilovi vo ma-
kedonskata arhitektura od krajot na 19 vek i
periodot megju dvete svetski vojni, Institut za
folklor „Marko Cepenkov”, Skopje
8. Ivanovski, J., et al. (2014.), Findings: Macedo-
nian pavilion 14th International Architecture Exi-
bition - La Biennale di Venecija 2014, Mladinski
kulturen centar, Skopje
9. Konstantinovski, Gj. (2001.), Graditelite vo
Makedonija : XVIII-XX vek, Tabernakul, Skopje
10. Korobar, V. (2014.), Sto godini od poèetokot
na sovremenoto urbanistièko planiranje na
Skopje, „Presing”, 3 (18): 22-26, Skopje
11. Krleža, M. (1992.), Sluèaj arhitekta Iblera, u: O
hrvatskoj arhitekturi: napisi, eseji, polemike,
studije [odabrao: Šegviæ, N.], Arhitektonski fa-
kultet , 7-8, Zagreb
12. Marina, O.; Karanakov, B. (2014.), Skopje mo-
deli na grad, Grad Skopje, Skopje
13. Mihajloviæ, J. (1929.), Regulacioni plan Skoplja,
„Skopski glasnik”, 1 (28): 1-9, Skopje
14. Milenkoviæ, T. (1981.), Privremeno radnièko za-
konodavstvo u Jugoslaviji - od kraja Prvog
svetskog rata do donošenja Vidovdanskog
ustava, u: Zbornik Zavoda za povijesne znanosti
Istraživaèkog centra JAZU, 11: 210, Zagreb
15. Mutnjakoviæ, A. (1959.), Arhitekti u ‘Zemlji’,
„Èovjek i prostor”, 5 (90): 7, Zagreb
16. Mutnjakoviæ, A. (1976.), Drago Ibler, „Arhitek-
tura”, 29 (158-159): 5-11, Zagreb
17. Mutnjakoviæ, A. (1992.), Arhitektonski odjel, u:
O hrvatskoj arhitekturi: napisi, eseji, polemike,
studije [odabrao: Šegviæ, N.], Arhitektonski fa-
kultet, 73, Zagreb
18. Paladino, Z. (2006.), Arhitekt Lavoslav Horvat i
„Udruženje umjetnika Zemlja”, „Prostor”, 14 (2
/32/): 166-177, Zagreb
94 PROSTOR 1[49] 23[2015] 82-95 G. MICKOVSKI, V. DJOKIÆ Okružni ured za osiguranje radnika u Skopju… Znanstveni prilozi | Scientific Papers

19. Paladino, Z. (2012.), Arhitektonski opus Lavo- Izvori

slava Horvata u Beogradu, „Prostor”, 20 (2
/44/): 310-327, Zagreb Sources
20. Penèiæ, D. (2009.), Skopje - An Architectural
Guide, Coalition for Sustainable Development,
Skopje
21. Penèiæ, D. (2011.), Vlijanieto na urbanistièkite
planovi vrz diskontinuiranata prostorna tranzi-
cija na gradot Skopje vo dvaesetiot vek, diser-
tacija, Arhitektonski fakultet, Univerzitet „Sv.
Kiril i Metodij”, Skopje
22. Planiæ, S. (1932.), Treba znati... Progres gradi- Arhivski izvori ture zgrade Gradske bolnice, Skopje), datiran
teljstva. Problemi savremene arhitekture, Jugo- 24.4.2009.
slovenske štampe, Zagreb Archive Sources
12. KCS/c: Rešenie za proglasuvanje na „Zgradata
23. Popovski, J. [ur.] (1967.), Skopje 1963, Štam-
1. Arhiv Makedonije - Podruèno odjeljenje Skopje, na Gradska bolnica” vo Skopje za znaèajno kul-
parski zavod „Ognjen Prica”, Zagreb
Ul. Moskovska 1, Skopje, Makedonija [AMPOS], turno nasledstvo (Odluka kojom se zgrada
24. Premerl, T. (1975.), Zdravstveni projekti i pro- Fond Gradskog poglavarstva AMPOS Gradske bolnice u Skopju proglašava vrijednim
jekti hrvatske meðuratne arhitekture, „Arhitek- kulturnim naslijeðem), datiran 1.6.2009.
tura”, 28 (152-153): 26-36, Zagreb 2. Arhiva Makedonije, Kej 13 Noemvri bb, Skopje,
Makedonija [AM], Fond Planovi AM 13. MGS vl. br. 7729: Tiskana razglednica iz 1936.
25. Premerl, T. (1976.a), Hrvatska moderna arhi-
tektura izmeðu dva rata, „Arhitektura”, 29 (156- 3. Arhiv Specijalne bolnice kirurških bolesti „Sv. 14. SV br. 20/04
157): 12-40, Zagreb Naum Ohridski”, Bul. 11 Oktomvri 53, Skopje, 15. SV br. 115/07
26. Premerl, T. (1976.b), Pobjeda moderne, „Arhi- Makedonija [SBKB]
tektura”, 29 (156-157): 41-54, Zagreb 4. Arhiva Konzervatorskog centra Skopje, Ul. Josif
27. Premerl, T. (1979.), Arhitektonska i društve- Mihajloviæ 7, Skopje, Makedonija [KCS] Internetski izvori
na avangarda, „Èovjek i prostor”, 25 (315-316): 5. Arhiva Muzeja grada Skopja, Bul. M.H. Jasmin Internet Sources
30-31, Zagreb bb, Skopje, Makedonija [MGS], Fototeka MGS
28. Premerl, T. (1986.), Tragovi moderne u poslije- 6. Arhiva Služben vesnik na Republika Makedonija 1. Vodiè kroz fondove i zbirke Državnog arhiva u
ratnoj arhitekturi Hrvatske, „Arhitektura”, 39 (Narodne Novine Republike Makedonije) [SV] Zagrebu [http://www.daz.hr/vodic/f-zdravstvo-
(196-199): 14-21, Zagreb -i-socijalne-ustanove (16.4.2014.)]
29. Premerl, T. (1990.), Hrvatska moderna arhi- 2. Zavod za socijalno osiguranje, Beograd - po-
tektura izmeðu dva rata - nova tradicija, Na- Dokumentacijski izvori vijest [http://www.zso.gov.rs/istorijat.htm (20.
kladni zavod Matice hrvatske, Zagreb 05.2014.)]
Document Sources
30. Puljiz, V. (2008.), Mirovinski sustav, u: Socijal- 3. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje - po-
na politika Hrvatske [ur.: Puljiz, V.; Bežovan, 1. AMPOS 6.1.297.9/480-673 /a: Protokol komi- vijesni pregled [http://www.mirovinsko.hr/de-
G.; Matkoviæ, T.; Šuæur, Z.; Zrinšèak, S.], sijskog uviðaja, datiran 30.7.1934. fault.aspx?id=1347 (18.5.2014.)]
Pravni fakultet, Zagreb
2. AMPOS 6.1.297.9/480-673 /b: Uvjeti licitacije, 4. ICOMOS: The Venice Charter 1964 [http://www.
31. Radevski, A.; Panovski M.; Deskov V. (2008.), datiran kolovoz 1932. international.icomos.org/charters/venice_e.pdf
Macedonian Contemporary Architecture Re- (16.4.2014)]
-discovered, Asocijacija na arhitekti na Make- 3. AMPOS 6.1.297.9/480-673 /c: Opæi graðevinski
donija, Skopje uvjeti, datiran kolovoz 1931. 5. http://www.google.com/earth/index.html
32. Radoviæ Maheèiæ, D. (2007.), Moderna arhi- 4. AMPOS 6.1.297.9/480-673 /d: Ugovor sklopljen
tektura u Hrvatskoj 1930-ih godina, Školska izmeðu poduzeæa Filipèiæ i Strmski iz Zagreba s
knjiga, Zagreb jedne strane i SUZOR iz Zagreba s druge strane, Izvori ilustracija
33. Rogina, K. (1984.), Arhitekt Drago Ibler, 1894- datiran 28.10.1932.
Illustration Sources
1964, „Èovjek i prostor”, 30 (379): 8, Zagreb 5. AMPOS 6.1.297.9/480-673 /e: Troškovnik za
34. Šegviæ, N. (1981.), Arhitektonska škola Drage Ib- stolarske radnje te dobavu i montažu okova, da- Sl. 1. MGS
lera, „Èovjek i prostor”, 27 (6 /339/): 13, Zagreb tiran 1.10.1932. Sl. 2. Foto: autori
35. Šegviæ, N. (1986.), Stanje stvari, jedno viðenje 6. AMPOS 6.1.297.9/480-673 /f: Državen zavod za Sl. 3. http://www.google.com/earth/index.html>
1945-1985, „Arhitektura”, 39 (196-199): 118- socijalno osiguruvanje filijala Skopje (Državni Google Earth 7.1.2.2041. (30.06.2009). Skop-
128, Zagreb ured socijalnog osiguranja podružnica Skopje), je, Macedonia. 41° 59’ 33.92”N, 21° 26’ 03.
postojeæe stanje 1949. - tlocrt podruma, pri- 03”W, Eye alt 541m. NOAA, DigitalGlobe
36. Šegviæ, N. (1987.), Prilozi za definiranje pojma
zemlja, prvog, drugog i treæeg kata; svi u mjerilu 2013. [3.3.2015]
zagrebaèka arhitektonska škola, „Arhitektura”,
40 (200-203): 12-20, Zagreb 1:100
Sl. 4. Tomovski, 2003. (autorska obrada)
37. Šegviæ, N. (1992.), Arhitektonska ‘moderna’ u 7. AMPOS 6.1.297.9/480-673 /g: Okružni ured za Sl. 5. AM
Hrvatskoj, u: O hrvatskoj arhitekturi: napisi, osiguranje radnika Skopje, crteži stolarije Filip-
èiæ i Strmski iz 1932., u mjerilu 1:1 i 1:10 Sl. 6. Autori (na osnovi pronaðenih dokumenata i
eseji, polemike, studije [odabrao: Šegviæ, N.], osobnog premjera)
Arhitektonski fakultet , 66-69, Zagreb 8. AM 1.872.20-14: Generalni regulacioni plan
Skopja, 1929., mjerilo 1:5000 Sl. 7. Autori (na osnovi pronaðenih dokumenata i
38. Šerman, K. (2009.), Utjecaj Bauhausa na hrvat- osobnog premjera)
sku meðuratnu arhitekturu, „Prostor”, 17 (2 9. SBKB: Ginekološko-akušerska klinika (Klinika
/38/): 328-335, Zagreb za ginekologiju i porodiljstvo), Projekt za nad- Sl. 8. Georgievski, 1986: unutrašnja korica
39. Šimetin Šegviæ, N. (2012.), Kulturni, socijalni i gradnju iz 1960. godine - tehnièki opis, tlocrt Sl. 9. Foto: Maketa (Maketa je izložak Makedon-
intelektualni aspekti zagrebaèke arhitekture prizemlja, prvog, drugog i treæeg kata, te južno, skog paviljona na Meðunarodnom arhitek-
moderne: ozdravljenje buduænosti, „Radovi Za- istoèno, sjeverno i zapadno proèelje; svi u mje- tonskom bijenalu u Veneciji 2014., koju su
voda za hrvatsku povijest”, 51 (44): 303-345, rilu 1:100 izradili S. Madzovski i M. Fidanovski.)
Zagreb 10. KCS/a: Rešenie za utvrduvanje svojstvo na spo- Sl. 10. Popovski, 1965. (nepagirano)
40. Tokarev, M. (2006.), Stogodini moderna arhi- menik na kulturata na zgradata na Gradska bol- Sl. 11. Konstantinovski, 2001: 40
tektura - Kniga treta - Pridonesot na Makedo- nica (Odluka kojom se zgradi Gradske bolnice Sl. 12. SBKB
nija i Jugoslavija (1918-1990), Skopje utvrðuje status spomenika kulture), datiran
14.3.1996. Sl. 13. Èorak, 1981: 148
41. Tomovski, K.; Petkovski, B. (2003.), Arhitek-
Sl. 14. Foto: autori
turata i monumentalnata umetnost vo Skopje 11. KCS/b: Elaborat za revalorizacija na spomeni-
megju dvete svetski vojni, Muzej na grad Skop- kot na kulturata „Zgradata na Gradska bolnica”, Sl. 15. Georgievski, 1986: 61
je, Skopje Skopje (Elaborat o revalorizaciji spomenika kul- Sl. 16. Radevski, 2008. (nepagirano)
Znanstveni prilozi | Scientific Papers Okružni ured za osiguranje radnika u Skopju… G. MICKOVSKI, V. DJOKIÆ 82-95 23[2015] 1[49] PROSTOR 95

Sažetak
Summary

Social Security District Office in Skopje Designed

by the Architect Drago Ibler, 1934
This paper aims to provide a comprehensive analy- poses. Those that certainly deserve to be singled Skopje by following the essential principles of new
sis of the Social Security District Office [SSDO] out as an illustration of Ibler’s active social en- aesthetics: the purity of architectural vocabulary,
building in Skopje, the capital of Macedonia, built gagement were social and healthcare facilities. At smooth facades devoid of unnecessary details, a
between 1932 and 1934. The analysis is based on the time he designed and built quite a number of modern structure, and the building technology of
the archive research of mostly unpublished docu- similar buildings: SSDO in Mostar (1930), the ad- the new age. This architecture is primarily rational
ments, in the form of original graphic and textual ministration building of Hygienic Institute in Za- and logical, designed to meet the requirements for
supplements to the project, documents on the con- greb (1931), the high-school shelter in Zagreb healthy living. In this respect the SSDO building
struction and use of the building, and documents (1931, unbuilt), SSDO in Skopje (1931) and SSDO in represents a real Modernist breakthrough. Until
issued by the state and local authorities. Further- Osijek (1935, unbuilt). Between 1935 and 1964, the beginning of World War II Modernism gradually
more, the building itself has been thoroughly sur- Ibler designed and built a number of houses, resi- became publicly known and was widely accepted
veyed in terms of its condition and measurements, dential and office buildings in Zagreb some of as a dominant architectural style of the century. It
and the interviews were conducted with the em- which are the building in Martiæeva street (1936), is in this context that the significance of Ibler’s
ployees. The building was designed by the Croa- Markulin house (1936), ”Wooden high-rise builld- work is assessed in this paper and seen as a valu-
tian architects Drago Ibler (1894-1964) and Drago ing” and the building of the Executive Council of able contribution to the formation of the city’s con-
Galiæ (1907-1992) as collaborator. Starting from a the Parliament, both built in 1958. temporary image and the development of Modern
comparative analysis of this building and other In the first half of the 20th century, Skopje experi- architecture in Skopje in the period between the
buildings built in Skopje at the time as well as from enced large territorial and economic changes two World Wars and after World War II.
an analysis of this building within the context of which substantially affected its urban develop- In the context of Ibler’s professional work, the SSDO
the entire Ibler’s architecture, this paper provides ment. Until the beginning of the Balkan wars in building deserves to be ranked as one of his remark-
fresh insights into the significance of this building 1912 and the fall of the Ottoman Empire to which able achievements. Owing to his activities and initia-
for the promotion of modern architectural princi- Skopje territorially belonged, the city developed as tive in the ”Zemlja” association, Ibler had a major
ples in the region and a proof of Ibler’s engage- a typical oriental city. After the Balkan wars, Sko- role in pursuing their goals: to raise public aware-
ment with social issues. pje became a part of the Kingdom of Serbia and ness of burning social issues that need to be ad-
Drago Ibler (born in Zagreb, 1894) was one of the after World War I it was incorporated into the new- dressed through modern architecture. With this
leading figures of the 20th century Croatian archi- ly-established state called the Kingdom of Serbs, building, Ibler proved his dedication to social issues.
tecture. He finished his high-school education in Croats and Slovenes. A new phase of its develop- Besides, this building is one of his few projects built
1913 in his hometown and subsequently enrolled in ment then began. In the new state the city’s urban abroad. Despite the fact that he actively took part in
the Royal Polytechnic in Dresden where he gradu- development was obviously marked by a tendency numerous architectural competitions throughout his
ated in 1921. He started his professional career in to get rid of the Ottoman traces and to modernize career and that his competition entries were often
the Berlin-based studio of Hans Poelzig where he the city. Measures were undertaken to create new highly praised and awarded, he did not receive com-
was introduced to expressionist architecture. In urban forms by spreading the urban areas to new missions from abroad. It is also worth mentioning
1925 he designed a highly-acclaimed theatre de- territories and build new public buildings. The ma- that, unlike other Croatian architects whose projects
partment in the Pavilion of the Kingdom of Serbs, jority of public buildings of the period were de- were frequently modified or altered during construc-
Croats and Slovenes on the World exhibition signed in academic styles. This was largely due on tion in other countries, Ibler’s building was entirely
(EXPO’25) in Paris which helped him establish his one side to the official urban policy which aimed to built in accordance with his design.
reputation on the architectural scene. In 1926 he establish the so-called ”national style” and on the This paper throws light on a segment of Ibler’s
became a professor in the newly-founded architec- other to Classicist architecture which was favoured work which has not been systematically researched
tural department of the Academy of Fine Arts in by the authorities. In such a context, the SSDO so far and which has been largely inaccessible. The
Zagreb. In 1929 Ibler together with a group of art- building stood in complete contrast to its immedi- established facts in this paper may serve as a basis
ists founded and headed an association called ate built environment. It was the first public struc- for further research on Ibler’s architecture with the
”Zemlja” until its end in 1935. In this period he ad- ture in Skopje built on functionalist approach and aim to assess its significance in promoting the prin-
opted functionalist architectural principles and re- the established Modernist principles. With this ciples of Modern architecture in the region and in
alized a large number of buildings for various pur- building Ibler introduced the ”new architecture” to particular in Skopje and Macedonia.
GORAN MICKOVSKI
VLADAN DJOKIÆ

Biografije
Biographies

GORAN MICKOVSKI, arhitekt, asistent je na Arhi- GORAN MICKOVSKI, architect, assistant at the Fa-
tektonskom fakultetu Univerziteta „Sv. Kiril i Meto- culty of Architecture of the Ss. Cyril and Methodius
dij” u Skopju. Autor je veæeg broja izvedenih zgra- University of Skopje. He realized a great number of
da i sudionik mnogih meðunarodnih izložaba, buildings and exhibited on many international ex-
meðu kojima i Bijenale arhitekture u Veneciji 2014. hibitions including the Architecture Biennale in
godine. Venice 2014.
Dr.sc. VLADAN DJOKIÆ, arhitekt, redovni je profesor VLADAN DJOKIÆ, Ph.D., architect, Full Professor at
na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu. Autor je the Faculty of Architecture of the University of Bel-
više knjiga i znanstvenih radova iz podruèja urba- grade. He is the author of books and scientific pa-
nistièkog planiranja i urbanistièke morfologije. pers in urban planning and urban morphology.
 PROSTOR
23 [2015] 1 [49]
ZNANSTVENI ÈASOPIS ZA ARHITEKTURU I URBANIZAM
A SCHOLARLY JOURNAL OF ARCHITECTURE AND URBAN PLANNING

SVEUÈILIŠTE
U ZAGREBU,
POSEBNI OTISAK / SEPARAT OFFPRINT
ARHITEKTONSKI
FAKULTET Znanstveni prilozi Scientific Papers
UNIVERSITY
OF ZAGREB,
FACULTY 2-13 Mara Mariæ Perivoj ljetnikovaca Bona-Caboga The Garden of the Villas Bona-Caboga
OF ARCHITECTURE Mladen Obad Šæitaroci i Stay-Caboga u Dubrovniku and Stay-Caboga in Dubrovnik
ISSN 1330-0652 Razvoj i mijene Development and Changes
CODEN PORREV Izvorni znanstveni èlanak Original Scientific Paper
UDK | UDC 71/72 UDK 712:728.84 (497.5, Dubrovnik)”15/20” UDC 712:728.84 (497.5, Dubrovnik)”15/20”
23 [2015] 1 [49]
1-194
1-6 [2015]