1.

Koji pogonski sustavi osiguravaju potrebne energetske tijekove

propulzijskom sustavu s sporohodnim dvotaktnim prekretnim dizelskim
motorom?
Sustav slatke vode, sustav morske vode, sustav propelera, sustav goriva, sustav
zraka za upravljanje i upuivanje i sustav ulja.
2. Zato sve slui morska voda na brodovima?
Morska voda slui za hlaenje motora te radnih medija drugih pomonih ureaja i
za balastiranje.
3. Kod plovidbe broda pod balastom usis se mora vriti preko visokog
usisa:
b) ne
4. Kod plovidbe broda pod teretom usis mora usis mora se vriti preko
niskog usisa:
b) ne
5. Kada se koristi visoki, a kada niski usis mora?
Visoki usis se koristi dok je brod u plovidbi pod teretom ili dolaskom u luku, a niski
usis se koristi u plovidbi broda pod balastom.
6. Kod suvremenih brodskih sporohodnih dvotaktnih dizelskih motora od
koja dva meusobno povezana sustava se sastoji sustav rashladne
slatke vode i zato slue?
Sustav rashladne vode niske temperature i sustav rashladne vode visoke
temperature.
Sustav rashladne vode visoke temperature slui za hlaenje glavnoga motora i
grijanje tijekom boravka u luci.
Sustav rashladne vode niske temperature hladi radne medije ostalih pomonih
ureaja i to: dva kompresora zraka za upuivanje, kompresor zraka za pomone
slube, sustav podmazivanja turbogeneratora i pumpi tereta, ulje za
podmazivanje statvene cijevi, sustav hlaenja ispirnog zraka glavnog motora,
hlaenje sustava ulja bregaste osovine i ulja za podmazivanje glavnog motora.
7. Zato kod suvremenih brodskih porivnih sustava s sporohodnim
dvotaktnim dizelskim motorom u rashladnom sustavu slui krug
rashladne vode visoke temperature?
Sustav rashladne vode visoke temperature slui za hlaenje glavnoga motora i
grijanje tijekom boravka u luci.
8. Zato kod suvremenih brodskih porivnih sustava s sporohodnim
dvotaktnim dizelskim motorom u rashladnom sustavu slui krug
rashladne vode niske temperature?
Sustav rashladne vode niske temperature hladi radne medije ostalih pomonih
ureaja i to: dva kompresora zraka za upuivanje, kompresor zraka za pomone
slube, sustav podmazivanja turbogeneratora i pumpi tereta, ulje za
podmazivanje statvene cijevi, sustav hlaenja ispirnog zraka glavnog motora,
hlaenje sustava ulja bregaste osovine i ulja za podmazivanje glavnog
motora.
11. Kod suvremenih brodskih sporohodnih dvotaktnih dizelskih motora
od koja se tri neovisna sustava sastoji uobiajni sustav ulja?
Sustav za podmazivanje leajeva glavnog motora te za rashlaivanje stapala,
sustav za podmazivanje razvodne osovine, sustav za podmazivanje cilindara
glavnog motora.
12. Koje funkcije ima sustav ulja za podmazivanje brodskih dizelskih
motora?
Sustav ulja za podmazivanje brodskih dizelskih motora ima dvije funkcije:
podmazivanje i hlaenje.

13. Kako se kod suvremenih brodskih porivnih sporohodnih dvotaktnih

dizelskih motora iz ulja za podmazivanje leajeva i hlaenje stapa
otklanjaju sve tetne neistoe i strane primjese?
Preko centrifugalnog istioca.
14. Zato sustav ulja za podmazivanje cilindara brodskih sporohodnih
dvotaktnih dizelskih motora ima skladini tank?
Ulje iz skladinog tanka preko pumpi cilindarskog ulja dolazi do dnevnog tanka,
odakle dalje odlazi do lubrifikatora i odatle se tlai u prikljuke za podmazivanje.
18. Za rad kojih strojeva u brodskom energetskom kompleksu je
potrebno gorivo?
- glavnih i pomonih dizel motora te dizel motora generatora za nudu,
- glavnih i pomonih kotlova,
- plinskih turbina,
- inceneratora (brodska spalionica smea),
- jedinice za grijanje termalnog ulja,
- generatora inertnog plina.
19. Na koje dvije vrste se openito mogu podijeliti brodska tekua
goriva?
- brodska destilacijska goriva,
- brodska rezidualna (ostatna) goriva.
20. Zbog ega je potrebno brodska teka goriva od trenutka ukrcaja
grijati?
Potrebno ga je grijati kako bi se moglo transferirati kroz sustav goriva na brodu.
21. Zbog ega je potrebno brodska teka goriva koritenja grijati i
proiavati?
Griju se radi smanjenja viskoznosti, a proiavaju se zbog velike koliine
neistoa koje sadre.
22. Zbog ega je brodska teka goriva prije koritenja potrebno
proistiti i kako se to
izvodi?
Potrebno ga je proistiti zbog velike razine neistoa, a proiavanje se vri
filterima i centrifugalnim separatorima.
23. to su srednja teka goriva?
- IFO 180: smjesa 98% ostatnog goriva i 2% destilacijskog goriva.
- IFO 380: smjesa 88% ostatnog goriva i 12% destilacijskog goriva. Zbog veeg
postotka
sadraja destilacijskog goriva ovo gorivo je skuplje nego IFO 180.
Ove vrste goriva koriste se na brodovima kod velikih dvotaktnih i etverotaktnih
dizelskih
motora i brodskih kotlova.
24. Na koje dvije vrste se dijele brodska destilacijska goriva i koja je
razlika izmeu njih?
Dijele se na:
- Brodsko plinsko gorivo-isti destilat koji ima mali
sadraj sumpora.
- Brodsko dizelsko gorivo
Razlika izmeu njih je u fizikalnim svojstvima(viskoznosti, gustoi i sadraju
tetnih primjesa).
25. Od kojih se podsustava sastoji sustav goriva kod suvremenih
porivnih sustava sa sporohodnim dvotaktnim dizelskim motorom?
Sustav goriva kod suvremenih dvotaktnih propulzijskih dizel motora sastoji se od
dva podsustava:
Sustav goriva od ukrcaja do dnevnih tankova
Sustav goriva d dnevnih tankova do glavnog motora

26. Zato u strojarnicama iji strojevi koriste teko gorivo mora

postojati i zaliha dizel goriva koje se krca u odgovarajue skladine
tankove?
Suvremeni motori pogone se tekim gorivom i za vrijeme manevra, dok se u luci
koristi stalna cirkulacija tekog goriva kako bi se odrala temperatura goriva. U
sluaju veih radova na glavnom motoru, sustavu goriva ili dokovanju broda kad
nismo u mogunosti zagrijavati teko gorivo u sustavu, potronja se prebacuje na
dnevni tank dizel-goriva.
27. Kojim se metodama moe smanjiti emisija duikovih oksida (NOx)
brodskih motora sukladno regulativi IMO-a?
Regulativa IMO-a glede koncentracije NOx u emisiji ispunih plinova je glavna
razvojna vodilja proizvoaa brodskih motora. Emisija duikovih oksida se moe
smanjiti primarnim ili sekundarnim metodama ili kombinacijom obiju metoda.
Primarnim metodama se nazivaju sve konstrukcijske promjene motora, a
sekundarnim metodama se nazivaju sve metode obrade ispunih plinova.U
najvanije primarne metode spadaju:
- podeavanje preformansi, tj. optimizacija rada motora (eng. Performance
adjustment);
- ovlaivanje ispirnog zraka (eng. Scavenge Air Moistening; kratica SAM);
- emulzifikacija goriva vodom (eng. Water-in-Fuel emulsion; kratica WIF);
- recirkulacija ispunih plinova (eng. Exhaust Gas Recirculation; kratica EGR).
Najvanija sekundarne metoda je selektivna katalitika redukcija (eng. Selectiv
Catalytic Reduction; kratica SCR).
28. Zato se kod suvremenih brodskih sporohodnih dvotaktnih dizelskih
motora koristi metoda redukcije vodenom emulzijom i selektivna
katalitika redukcija?
Metoda redukcije vodenom emulzijom sastoji se u dodavanje 20%
demineralizirane vode kod punog optereenja motora, a da to ne predstavlja
ogranienje u pogledu izgaranja.
Sekundarnim metodama reducira se NOx bez mijenjanja konstrukcije motora.
Danas je zbog svoje uinkovitosti najzastupljenija SCR metoda, tj. selektivna
katalitika redukcija.
Metoda se zasniva na ubrizgavanju amonijaka ili otopinom uree kao redukcijske
supstance, u emisiju ispunih plinova pri temperaturi od 300 do 400C. Nakon
ubrizgavanja amonijaka smjesa se prevodi preko katalizatora.
29. Objasni metodu redukcije NOx plinova vodenom emulzijom
Metoda redukcije vodenom emulzijom sastoji se u dodavanje 20%
demineralizirane vode kod punog optereenja motora, a da to ne predstavlja
ogranienje u pogledu izgaranja. Kada se emulzija ubrizga u motor dolazi do
oduzimanja topline izgaranja radi zagrijavanja vode do toke kljuanja,
isparavanja i pregrijavanja, a to dovodi do sniavanja vrnih temperatura
izgaranja i kvalitetnijeg rasprivanja goriva. Utjecaj vodene emulzije ovisi o tipu
motora ali vrijedi openito 1% vode reducira NOx za 1%. Dodavanje vode se
regulira na osnovu izmjerenje vrijednosti NOx koja se kontinuirano prati. Za
brodske motore koji koriste emulziju goriva, ugraen je specijalni sigurnosni
sustav u vanjski sustav goriva tako da nestanak struje na brodu nema nikakvog
utjecaja na stabilnost emulzije gorivo/voda, tako da se moe upuivati bez
prebacivanja na sustav bez vode.
30. Objasni metodu selektivnog katalitikog smanjenja NOx plinova.
Sustav koristi 40% otopinu uree ili amonijak. Ovom metodom ispuni se plin
mijea s amonijakom ili otopinom uree prije prolaska kroz sloj specijalnih
katalizatora na temperaturi od 290 do 450 C, ime se NOx ponovno pretvara u
neopasni duik i vodu. Kisik je pri tome u procesu. Ukoliko je temperatura
previsoka, NH3 e prije izgarati nego reagirati s NO/NO2. Pri previe niskoj

temperaturi reakcija e biti spora i kondenzacijom amonijevih sulfata unitavati

e se katalizator. Koliina utrcanoga NH3 u cijev ispunih plinova nadzire se
procesnim raunalom koje dozira NH3 u odnosu na NOx to ga proizvodi motor
ovisno o optereenju. Odnos izmeu proizvedenog NOx i optereenja motora
mjeri se tijekom pokusnog rada na ispitnom stolu. Dobiveni odnos programira se
raunalom i slui za kontrolu doziranja NH3. Doza se amonijaka potom namjeta
na odstupanje povratnog sustava na osnovi izmjerenoga izlaznog signala NOx.
31. Navedi neke primjene komprimiranog zraka na brodu.
Na brodu se komprimirani zrak koristi za daljinsko manevriranje glavnim
motorom, upuivanje pomonih motora, daljinsko upravljanje raznim
pneumatskim ventilima potrebnim za automatski rad strojeva i ureaja, brtvljenje
statvene cijevi, ienje i propuhivanje, pogon alata, rukovanje materijalima i sl.
32. Koja je funkcija sustava komprimiranog zraka na brodu?
Funkcija komprimiranog zraka na brodu podrazumijeva primjenu pneumatike to
podrazumijeva zajedniki izraz za primjenu pneumatskihelemenata u
postrojenjima, odnosno sustavima.
33. Od koja se dva sustava sastoji sustav zraka kod suvremenih porivnih
sustava sa sporohodnim dvotaktnim dizelskim motorom?
Sustav zraka na suvremenim porivnim sustavima s sporohodnim dvotaktnim
dizelskim motorom sastoji se od dva sustava:
- sustav zraka za upuivanje glavnog motora i pomonih motora,
- sustav zraka za pomone slube.
34. Kod prekretnih motora spremnici zraka sustava zraka za upuivanje
moraju biti dimenzionirani tako da omogue ne manje od dvanaest
uzastopnih upuivanja:
a) da
b) ne
DA
(Potrebna koliina komprimiranog zraka mora se nalaziti u najmanje dvije
meusobno neovisne posude ili u dvije neovisne skupine od nekoliko posuda koje
moraju zapremiti najmanje polovinu koliine komprimiranog zraka namijenjenu za
upuivanje i prekretanje porivnih motora. Pri tome, moraju osigurati najmanje 12
upuivanja, naizmjence naprijed i natrag za svaki motor koji je pripremljen za rad,
kao i zrak potreban za upravljanje motorima. Potrebnu koliinu komprimiranog
zraka na brodovima s pojaanjem za led kategorije 1AS i ledolomcima,
klasifikacijsko drutvo razmatra u svakom pojedinom sluaju posebno.)
35. Kod neprekretnih motora spremnici zraka sustava zraka za
upuivanje moraju biti dimenzionirani tako da omogue ne manje od
est uzastopnih upuivanja:
a) da
b) ne
DA
(Kompresori usisavaju zrak iz strojarnice i tlae ga u zrane spremnike. Zrani
spremnici su dimenzionirani tako da omogue ne manje od dvanaest uzastopnih
upuivanja prekretnog motora, a ako je motor neprekretan ili je ugraen vijak za
zakretnim krilima, onda se radi o est uzastopnih upuivanja.)
36. Kod prekretnih motora koji pogone brodski vijak s upravljivim
usponom spremnici zraka sustava zraka za upuivanje moraju biti
dimenzionirani tako da omogue ne manje od est uzastopnih
upuivanja:
a) da
b) ne

DA
(Zrani spremnici su dimenzionirani tako da omogue ne manje od dvanaest
uzastopnih upuivanja prekretnog motora, a ako je motor neprekretan ili je
ugraen vijak za zakretnim krilima, onda se radi o est uzastopnih upuivanja.)
37. Kako Pravilnik o upravljanju i nadzoru balastnih voda vodama (N.N.
broj 128/12) definira balastne vode?
Balastna voda je voda s tvarima u njoj, ukrcana radi postizanja zadovoljavajue
razine stabilnosti, uzdunog i poprenog nagiba, gaza i naprezanja plovnog ili
plutajueg objekta.
38. Kako Pravilnik o upravljanju i nadzoru balastnih voda vodama (N.N.
broj 128/12) definira balastni sustav?
Balastni sustav jest sustav tankova, prostora i odjeljaka na brodu koji se koriste
za prijevoz, ukrcaj ili iskrcaj balastnih voda, ukljuujui i vienamjenske tankove,
prostore ili odjeljke izgraene tako da mogu prevoziti balastne vode zajedno s
balastnim cjevovodom i pripadajuim crpkama.
39. Koji su zadaci sustava balasta i to podrazumijevamo pod
balastiranjem broda?
Zadatak sustava balasta je poveanje stabilnosti broda, poboljanje uvjeta rada
brodskog propeleraili pak trimovanje i poravnavanje broda uslijed pomicanja ili
premjetanje tereta u skladitima te smanjenja zaliha goriva i vode i sl.
Balastiranje podrazumijeva pomak teita broda po vodoravnoj ravnini i to ili
prepumpavanjem balastne vode ili slobodnim padom iz pramanih tankova u
krmene i obratno.
40. Kako je izveden balastni sustav broda za rasuti teret?
Tipian razmjetaj balastnih tankova na brodu za prijevoz rasutih tereta: Za
balast su predvieni lijevi i desni tankovi dvodna. Balastu su, takoer, namijenjeni
pramani i krmeni pik te visinski tankovi u koje se moe krcati i ito.
Svaki tank je opremljen usisno-tlanim cjevovodom, smjetenim u krmenom
dijelu tanka jer je brod obino zatean pa se time postie bolje pranjenje tanka.
Usis balastnih tankova moe se izvesti preko zajednikog cjevovoda (glavni
balastni cjevovod) koji obino prolazi kroz balastne tankove od kojih vode ogranci
do pojedinih balastnih usisa ili za svaki tank iz strojarnice dolazi poseban odvojak
balastnog cjevovoda
41. Kako je izveden balastni sustav tankera?
Primjer sustava balasta na tankeru prikazan je na slici 4-2. Svaki tanker paralelno
s tankovima tekueg tereta ima odreen broj tankova odijeljenog (istog) balasta
rasporeenih tako da brod udovoljava meunarodnim propisima o sigurnosti
plovidbe i propisima o sprjeavanju oneienja mora uljem. Za balastiranje i
debalastiranje tankera treba od 12 do 24 sata pa su prema tom uvjetu odabrane
odgovarajue pumpe i proraunat promjer cjevovoda.
Balastiranje tankera obino se provodi istim balastom koji dobavlja jedna ili dvije
balastne pumpe centrifugalnog tipa. Ovaj sustav je odvojen od sustava cjevovoda
tereta iako u nudi postoji mogunost spajanja na usisnu stranu pumpi tereta.
Balastna voda iz tankova tereta tretira se kao kontaminirana uljem. Normalno je
da se morska voda krca u tankove tereta samo u nunim uvjetima. Za takve
sluajeve koriste se centralni tankovi koji tada moraju biti isti tako da tijekom
iskrcaja i isputanja balastnih voda udio neistoa bude manji od 15 ppm.
42. Kako su izvedene ventilske stanice sustava balasta?
Ventilske stanice na sebi imaju nepovratne ventile za sprjeavanje naplavljivanja
preko usisa mora.
43. Da li se balastne vode mogu prevoziti u skladitima tereta?
Balastna voda se nikada ne smije prevoziti u tankovima tereta, osim na rijetkim
putovanjima kada su vremenski uvjeti loi i kada prema miljenju zapovjednika je

potrebno imati dodatnu balastnu vodu u teretnim tankovima zbog sigurnosti

plovidbe broda.
44. Da li se kao balastni tankovi mogu koristiti skladita tereta?
a) nikada,
b) uvijek.
c) samo u iznimnim situacijama.
C) samo u iznimnim situacijama
(U visinske balasne tankove se moe krcati teret)
45. Zbog ega je usisno tlani-cjevovod balastnih tankova smjeten na
krmenom dijelu tanka?
Svaki tank je opremljen usisno-tlanim cjevovodom, smjetenim u krmenom
dijelu tanka jer je brod obino zatean pa se time postie bolje pranjenje tanka.
46. Kako se izvodi punjenje i pranjenje balastnih tankova
Preko balasnog tunela se izvodi punjenje i pranjenje balasnih tankova. Balastni
tunel ima, ustvari, ulogu glavnog balastnog voda i svaki tunel opsluuje jednu
stranu balastnih tankova, lijevu ili desnu. Balastni tuneli povezani su sa pumpama
balasta i s visokim i niskim usisima. Mogue su kombinacije pranjenja balasta
mimo pumpe kad se pojedini tankovi nalaze iznad vodene linije (visinski tankovi i
donekle pikovi) te punjenje balasta u tankove dvodna takoer slobodnim padom.
Za posuivanje tankova dvodna i balastnih tunela slui ejektor koji pogonski medij
dobiva preko protupoarne pumpe.
47. Zato se prije punjenja/pranjenja balastnih tankova moraju otvoriti
zrani cjevovodi?
Prije punjenja ili pranjenja tankova moraju se otvoriti zrani cjevovodi da bi zrak
slobodno ulazio ili izlazio iz tankova (kroz odunike) ovisno o tome da li se
poveava ili smanjuje volumen vode u tanku.
48. Koji se zahtijevi moraju ispuniti prilikom balastiranja broda?
Kad brod plovi iz jedne luke u drugu bez tereta ili djelomino ukrcan potrebno ga
je balastirati iz sljedeih razloga:
- da bi se smanjilo nadvoe broda i da bi propeler bio dovoljno uronut kako bi se
smanjili trenje i vibracije uzrokovane propelerom,
- da bi se ostvario bolji rad kormila zbog dubljeg urona lista kormila,
- radi trimovanja broda,
- da bi se osigurao zadovoljavajui stabilitet broda,
- da bi se poboljala distribucija teine i time smanjilo naprezanje trupa broda i
umanjila potronja broda,
- da bi brod postigao bolja plovidbena svojstva tijekom loeg vremena kada je
more valovito.
49.Kada je donesena i Meunarodna konvencija o nadzoru i upravljanju
brodskim balastnim vodama i talozima i koju problematiku regulira?
Konvencija jo nije stupila na snagu. To e se dogoditi 12 mjeseci nakon to joj
pristupi najmanje 30 drava lanica koje posjeduju najmanje 35% svjetske tonae
brodovlja.
Ova konvencija smatra seprvim sveobuhvatnim meunarodnim instrumentom
koji regulira problematiku prijenosa tetnih morskih organizama balastnim
vodama. Upravljanje balastnim vodama podrazumijeva mehanike, fizike,
kemijske i bioloke procese koji se poduzimaju pojedinano ili u kombinaciji radi
uklanjanja, injenja nekodljivim ili spreavanja ukrcaja ili iskrcaja tetnih vodenih
organizama i patogena putem balastnih voda i taloga. tetni vodeni organizmi i
patogeni definirani su kao vodeni organizmi ili patogeni koji ako se unesu u more,
ukljuujui ua rijekaili slatku vodu mogu uzrokovati opasnost za okoli, ljudsko
zdravlje, imovinu ili prirodne izvore, umanjujui bioloku raznolikost ili
spreavajui druge legitimne naine uporabe takvog podruja

50. to upravljanje balastnim vodama podrazumijeva?

Upravljanje balastnim vodama podrazumijeva mehanike, fizike, kemijske i
bioloke procese koji se poduzimaju pojedinano ili u kombinaciji radi uklanjanja,
injenja nekodljivim ili spreavanja ukrcaja ili iskrcaja tetnih vodenih
organizama i patogena putem balastnih voda i taloga.
51. Koje su najvanije odredbe Pravila za nadzor i upravljanje brodskim
vodenim balastom i talozima?
-Balastna voda je voda s tvarima u njoj, ukrcana radi postizanja zadovoljavajue
razine stabilnosti, uzdunog i poprenog nagiba, gaza i naprezanja plovnog ili
plutajueg objekta.
- Balastni sustav jest sustav tankova, prostora i odjeljaka na brodu koji se koriste
za prijevoz, ukrcaj ili iskrcaj balastnih voda, ukljuujui i vienamjenske tankove,
prostore ili odjeljke izgraene tako da mogu prevoziti balastne vode zajedno s
balastnim cjevovodom i pripadajuim crpkama.
- Balastni tank jest bilo koji tank ili skladite na brodu, a koji se koristi za prijevoz
balastnih voda, bez obzira da li su tank i skladite konstruirani za tu svrhu
Talozi su tvari nataloene u balastnoj vodi unutar broda.
- Knjiga o balastnim vodama je dokument u koji se upisuju sve radnje na brodu
vezano za upravljanje balastnim vodama.
- Svjedodba jest Meunarodna svjedodba o upravljanju balastnim vodama.
52. Koje dvije vrste standarda upravljanja balastnim vodama u svojim
pravilima u poglavlju D razlikuje Meunarodna konvencija o nadzoru i
upravljanju brodskim balastnim vodama i talozima?
-standard izmjene balastnih voda;
- standard kvalitete balastnih voda.
53. to podrazumijeva standard kvalitete izmjene balastnih voda?
Brod smije iskrcati manje od 10 vidljivih organizama po kubinom metru veih ili
jednakih 50 mikrona i manje od 10 vidljivih organizama po mililitru manjih od 50
mikrona i veih ili jednakih 10 mikrona. Dok se ne stvore uvjeti za primjenu ovog
standarda, u prijelaznom e se razdoblju primjenjivati standard izmjene balastnih
voda (Pravilo D-1 i B-4).
54. Koje se tri metode koriste za izmjenu balastnih voda?
sekvencijska metoda, metoda pranjenja - punjenja ili metoda protjecanja te
metoda razrjeivanja.
55. Opii sekvencijsku metodu izmjene balastnih voda.
Sekvencijska metoda (eng. sequential method) je proces u kojem balastni tank
najprije isprazni, a zatim ponovo napuni pri emu se mora postii 95% volumna
izmjena balastnih voda.
56. Opii metodu protjecanja izmjene balastnih voda.
Metoda protjecanja (eng. flow-through method), nazvana jo i metoda pranjenja
je proces kojim se balastna voda pumpa u balastni tank omoguujui vodi da
protjee kroz preljev ili na drugi nain. Pri tome se mora izvriti tri izmjene
volumena balastnih voda svakog balastnog tanka ili uz manji broj izmjena pod
uvjetom da brod moe dokazati efikasnost izmjene od najmanje 95%.
57. Opii metodu razrjeivanja izmjene balastnih voda.
Metoda razrjeivanja (eng. dilution method) je proces kojim se balastna voda
puni preko vrha balastnog tanka uz istovremeni iskrcaj sa dna tanka istim
protokom i odravanjem stalne razine vode u tanku tijekom operacije izmjene
balasta. Pri tome se mora izvriti tri izmjene volumena balastnih voda svakog
balastnog tanka ili uz manji broj izmjena pod uvjetom da brod moe dokazati
efikasnost izmjene od najmanje 95%.
58. Koje dvije openite vrste procesne tehnologije se koriste kod obrade
balastnih voda?
fiziko kruto-tekue separiranje (odvajanje) i dezinfekcija

59. Kako se naelno dijele metode obrade balastnih voda na brodu?

primarne i sekundarne metode obrade koje mogu biti fizikalne i kemijske te na
kombinirane metode.
60. Na emu se zasnivaju primarne metoda obrade brodskog vodenog
balasta?
zasnivaju se na filtracijskim, centrifugalnim i gravitacijskim procesima
61. Zbog ega je pored primarnih metoda obrade balastnih voda
potrebno koristiti i sekundarne metode?
metode ne mogu odstraniti mikroorganizme (viruse i bakterije), stoga se moraju
koristiti iskljuivo u prvom stupnju obrade.
62. to su kaljune vode i kako nastaju?
Kaljuom nazivamo mjeavinu vode i ulja, tekueg goriva, taloga, ostataka ulja i
ostalih preraevina petrokemijskog sastava.
Kaljune vode koje nastaju na brodu prouzroene su: - prodorom vode kroz
oplatu; - prodorom vode kroz statvenu cijev; - kondenzacijom na stjenkama
oplate; - proputanjem iz brodskih energetskih sustava.
63. Zato brod treba imati odgovarajui kaljuni sustav?
Brodovi moraju imati odgovarajui broj pumpi koji su u stanju crpiti vodu iz bilo
kojeg prostora
64. to definira Prilog I. ( Propisi za sprijeavanje oneienja
uzrokovanih izljevom ulja) konvencije MARPOL 73/78?
- Od obale mora biti udaljen najmanje 50 NM. - Brod mora biti u plovidbi. - Brzina
isputanja ne smije prelaziti 30 lit/NM, - Ukupna koliina isputanja je ispod
1/30000 dio od ukupne koliine ukrcanog tereta te tanker mora imati ugraen
sustav upravljanja i nadzora isputanja ulja.
65. Od kojih elemenata se sastoji sustav kaljue?
usisnih zdenaca, sustava usisnih cijevi, ventilskih stanica, filtara, pumpi, sabirnog
tanka kaljune vode, sustava cijevi za izbacivanje vode izvan broda, cijevne
armature kaljunog separatora.
66. Kako treba biti izveden i rasporeen sustav kaljue?
Kaljuni sustav mora biti izveden i rasporeen da se voda iz svakog dijela broda
pri njegovu nepovoljnom poloaju moe crpiti iz sljedeih prostora: strojarnice,
tunela, skladita tereta, rashladnih prostorija, dubokih tankova, pregrada, pikova,
i drugih prostorija.
67. Koji se najei tipovi kaljunih separatora koriste na brodovima i
koja je njihova funkcija i razlika?
Na brodovima susreu se kaljuni separatori gravitacijskog i centrifugalnog tipa.
Vijana pumpa kaljunog separatora (3) usisava kaljuu iz usisnih zdenaca u
strojarnici i tlai u separatorski dio Kaljuni separatori gravitacijskog tipa imaju
ogranienje u uinkovitosti separiranja. gravitacijskom separatoru sila separiranja
ne moe poveati poveanjem brzine protjecanja kaljune vode.Silu separiranja je
mogue poveati primjenom centifugalnim sile, odnosno primjenom
centrifugalnih kaljunih separatora
69. Kako se kod brodova nosivosti manje od 10000 BRT prema konvenciji
MARPOL 73/78 isputa kaljuna voda?
separatorsko-filtarskim postrojenjem
70. Kako se kod brodova nosivosti vee od 10000 BRT prema konvenciji
MARPOL 73/78 isputa kaljuna voda?
biti opremljeni s ureajem za kontrolu sadraja ulja u vanjskom izljevu (izlazu
izvan broda) koji ima sposobnost automatskog oitavanja sadraja ulja i
alarmiranja ako taj sadraj pree 15 ppm (15 dijelova na milijun).
72. Kako se postupa s odvojenim uljem i masnoama iz kaljunih voda?
Odvojeno ulje i masnoe odvode se u tank otpadnog ulja (muljni tank). Postoji i
mogunost ispumpavanja vode iz sabirnog tanka proiene kaljune vode (preko

separatora) u specijalne brodove ili obalne ureaje kojima su opremljene neke

luke i to preko posebnog prikljuka.
73. Koje ureaje brodovi trebaju imati radi sprjeavanja oneienja
mora smeem i otpacima s brodova prema Prilogu V (Propisi za
oneiavanja mora putem smea s brodova konvencije MARPOL 73/78?
Brodovi nosivosti 400 BRT i vie moraju biti opremljeni ureajem za odvajanjem
ulja iz zauljene vode (kaljue), odnosno separatorsko-filtarskim postrojenjem, a
brodovi od 10000 BRT i vie moraju biti opremljeni s ureajem za kontrolu
sadraja ulja u vanjskom izljevu (izlazu izvan broda) koji ima sposobnost
automatskog oitavanja sadraja ulja i alarmiranja ako taj sadraj pree 15 ppm
74. Zato se koristi slatka voda na brodovima i kako moe biti izvedena
opskrba broda slatkom vodom?
Slatka voda se na brodu dijeli na:
- vodu za pie i pranje koja osigurava egzistenciju posade,
- i vodu za odravanje pogona, u to se ubraja itav niz sustava i ureaja koji
koriste slatku vodu, kao to je kotlovska voda, rashladna voda glavnog i
pomonih motora, pomonih brodskih ureaja (separatori itd.)
Dva su naina dobivanja vode:
- opskrba s kopna,
- proizvodnja vode na samom brodu.
75. Kako treba biti izveden sustav slatke vode na brodovima s
proizvodnjom vode na samom brodu?
Sustav treba biti izveden tako da se osigura stalna dobava vode svim
potroaima. Na modernim brodovima koristi se jedna voda za sve potrebe
posade i putnika pa ak i za ispiranje zahoda, uz obaveznu primjenu generatora
slatke vode. Pored ureaja za proizvodnju slatke vode, brod treba imati ugraene
tankove i naprave za ukrcaj vode s kopna, a isto tako da se slatka voda moe dati
drugom brodu ili na kopno.
76. Kojim se ureajem na brodu slatka voda dobavlja pod tlakom svim
potroaima i od kojih elemenata sastoji?
Voda se na brodu do svih potroaa dobavlja pod tlakom izmeu 3-4 bara iz
hidrofor ureaja smjetenog u strojarnici.
77. Koje je namjena hidrofor ureaja i opii njegov princip rada?
To su ureaji u kojima se slatka voda dobiva isparavanjem morske vode.
Dobivenu slatku vodu posebnim ureajima za filtriranje, omekavanje i
bakterioloko ienje pretvaramo u destiliranu i pitku vodu
78. Zato se slatka voda za pie i pranje proizvedena u vakumskom
generatoru slatke vode mora prije uporabe bakterioloki oistiti i na koji
se nain to izvodi?
U vakumskom generatoru slatke vode prilikom isparavanja vladaju relativno niske
temperature te zbog toga u proizvedenoj slatkoj vodi moe biti raznih bakterija
opasnih po zdravlje ljudi. Ukoliko se destilat eli koristiti za pie treba joj dodavati
kemikalije za unitavanje bakterija kao to je klor, kalcijev hipoklorit, natrijev
hipoklorit
79. Koji se generatori slatke vode koriste na brodovima?
Koristu se evaporator, vakuumski generator, generator koji radi na princip
obrnute osmoze
81. Kako se otpadne vode na brodu dijele?
Otpadne vode na brodu dijele se na:
- kaljune otpadne vode,
- otpadne sanitarne vode
81. Otpadne vode na brodu se dijele na : kaljune otpadne vode i
otpadne sanitarne vode.

82. Crnu vodu ine: izljevi iz zahoda, umivaonika, prostorija za ivotinje i

drige koje se mijeaju s ovima.
83. Sivu vodu ine: otpadne vode iz umivaonika, tueva, osim fekalija,
vode iz praonice, od pranja namirnica, kuhinje...
84. c)
85. a)
86.Sive vode se skupljaju u poseban tank i predaju na kopno ili isputaju
izvan teritorijalnog mora. Crne vode se obrauju pa izbacuju pumpom ili
se skupljaju u tank sa sivim.
87. Ureaji za obradu fekalija: ureaj za biokemijsku obradu, ureaj za
usitnjavanje, sabirni spremnik.
88. Ureaj za biokemijsku obradu se sastoji od: primarnog prostora za
skupljanje, prostora za oznaivanje, za odjeljivanje, za obradu.
89.Osnovni zadatak brodskog postrojenja pare je transformacija
kemijske energije goriva u toplinsku energiju.
90. Prema namjeni kotlovi se dijele na: glavne i pomone. Prema izvoru
topline: kotlovi s loitem i utilizacijski kotlovi.
91.Kod glavnih kotlova para slui za pogon porivne turbine s pomonim
ureajima, a kod pomonih para se koristi za pomone svrhe.
92.Vodocijevni kotao se koristi za proizvodnju pare tijekom luke slube,
a vatrocijevni tijekom navigacije.
93. S obzirom na cirkulaciju vode i pare kotlovi se dijele: s prirodnom
cirkulacijom, s prisilnom cirkulacijom pomou pumpe.
94. Slika.
95. Napajanje kotla vodom se izvodi pomou napojne pumpe i to novom
ili kondeziranom vodom.
96. Ogrjevne povrine: cijevni sustav, pregrija pare, zagrija pare,
zagrija zraka.
97. Propuhiva ae slue za ienje vanjskih strana ogrjevnih povrina
kotla.
98. Slika- teorijski Clausius Rankinov
99. Dizel motori su opremljeni s dva parna kotla: jedan s loitem pare,
a za navigaciju kotao na ispune plinove.
100. Povezani su tako da utilizator koristi parni prostor kotla za loenje
kao parni bubanj.
101. Kormilarenje je upravljanje broda kormilom, odnosno sposobnost
broda da naglo promijeni kurs.
102. Na profil kormila djeluju: sila uzgona i sila otpora.
103. Moment zakretana kormila: M=Fu*L=p*A*L.
104. Prema nainu privrenja kormila mogu biti oslonjena, ovjeena i
poluovjeena.
105. Prema omjeu povrina ispred i iza osi vrtnje: nebalastna,
polubalastna i balastna.
106. Pokretanje kormila strojem moe biti: elektrino s elektromotorom,
elektrohidraulino s pripadnim motorom.
107. Upravljanje glavnim kormilarskim ureajem moe biti: mehaniko,
hidraulino i elektrino.
108. Hidraulini nain upravljanja jo se zove telemotorsko upravljanje,
a 2 dijela su: dava na zapovjednom mostu i prima u neposrednoj
blizini.
109. Elektrino upravljanje ostvaruje se: automatskim upravljenjem,
praenim i nepraenim.
110. Automatsko se realizira glavnim kompasom, koji osjeti bil kakvo
odstupanje od zadanog kursa.

111. U pogledu zahtijevanih performansi kormilarskog ureaja i struka

kormila navedi zahtjeve u svezi prebacivanja kormila s jedne na drugu
stranu?
Moraju biti sposobni da pri najdubljem gazu broda i pri najbroj plovidbi naprijed,
prebace kormilo s poloaja od 35 na jednoj strani do poloaja od 35 na drugoj
strani te pod istim uvjetom da kormilo prebace s poloaja od 35 na bilo kojoj
strani do poloaja od 30 na drugoj strani za 28 sekundi.
112. Koji se dodatni zahtjevi postavljaju za kormilarski ureaj u pogledu
pogonskih strojeva na svim tankerima i ostalim velikim brodovima?
Na svakom tankeru, tankeru za kemikalije ili brodu za ukapljeni plin bruto tonae
10000 BRT i vie i na svim ostalim brodovima bruto tonae 70000 BRT i vie,
glavni kormilarski ureaj mora imati dva ili vie jednakih pogonskih strojeva, koji
udovoljavaju zahtjevima navedenim u toki b) za kormilarski ureaj i struk
kormila. Ta dva pogonska 159 stroja moraju biti neovisni i mora postojati
mogunost da rade istovremeno u normalnim uvjetima.
113. Kod elektrikog upravljanja kormilarskim strojem kako se realizira
praeno upravljanje? (PROVJERITI )
Kolo upravljanja se runo okrene na eljeni poloaj kormila. Kormilo se zaustavlja
na nareenom poloaju i tako ostane, dok se upravljako kolo ne okrene na neki
drugi eljeni poloaj kormila.
114. Koja je primjena rashladnih ureaja na brodovima?
Rashladni ureaji na brodu najprije su primijenjni u skladitenju ivenih
namirnica (provijanta). U skladitima provijanta odreeno se vrijeme uvaju lako
kvarljivi artikli potrebni za prehranu posade i putnika. Trajnost prehrambenih
proizvoda u svjeem stanju, bez obzira radi li se o vou ili povru, ribi, mesu
ograniena je djelovanjem : kemijskih i biokemijskih promjena , djelovanja
mikroorganizama, bakterija, gljiva, kvasaca i slino.
Danas se redovito na brodovima koriste se ureaji za klimatizaciju zraka kojim se
izmeu ostalog i hladi zrak kako bi boravak posade u prostorijama za stanovanje,
odmor, za nadzor nad strojnim ureajem i upravljanje brodom bio ugodan.
115. Koji se kruni proces odvija u parno kompresorskom rashladnom
ureaju?
Carnotov proces ( PROVJERITI )
116. Od kojih se osnovnih elemenata sastoji parno kompresorski
rashladni ureaj (navedi po redu)?
- kompresor klipne ili vijane izvedbe
- kondenzator
- ispariva
- sakuplja tekuine
- suilac rashladnog sredstva,
- separator ulja
- regulacijski ureaji-ekspanzijski ventili preostat, regulator rashladne vode,
regulator na usisu u kompresor, magnetski ventil
- mjerni instrumenti.
117. Upii oznaene osnovne elemente parno kompresorskog
rashladnog ureaja.
( SKICA ) Gore - kondezator
Desno ekspanzioni ventil
Doli desno - ispariva
Doli lijevo kompresor
118. Navedi oznaene elemente parno kompresorskog rashladnog
ureaja s jednostupanjskom kompresijom i suhim usisavanjem
prikazanim na donjoj shemi.
(SKICA )

Gore kondenzator
Lijevo ekspanzijski ventil
Desno - kompresor
Dole lijevo odjeliva tekuine
Dole desno ispariva
119. Opii kruni rashladni proces parno kompresorskog rashladnog
ureaja s jednostupanjskom kompresijom i suhim usisavanjem
prikazanog T-s dijagramom na donjoj slici. (NEMAM BLAGE VEZE )
U ekspanzijskom (prigunom) ventilu priguuje se protok rashladnog sredstva.
Kompresor usisava suhozasienu paru rashladnog sredstva stanja 1 i komprimira
je adijabatski do stanja 2.
120. Koje je funkcija rashladnog sredstva kao radne tvari u rashladnom
ureaju?
Rashladno sredstvo u rashladnim ureajima slui kao radna tvar za sniavanje
temperature i za prenoenje toplinske energije. Radna tvar preuzima toplinsku
energiju u jednom od dijelova rashladnog ureaja (isparivau), prenosi ju na drugi
dio (kondenzator) odakle se predaje okoliu.
121. Koja se na rashladna sredstva u najvie koriste na brodovima?
Danas se na brodovima kao rashladna sredstva najvie koriste amonijak i freoni
te kemijske mjeavine u svrhu posrednog hlaenja kao to su natrijev klorid i
kalcijev klorid. U novije vrijeme se na brodovima, kao i u industriji, koriste
azeotropske i zeotropske smjese freona koje ne oteuju ozonski omota.
122. Navedi osnovna podjela rashladnih sredstava u rashladnoj tehnici
prema sastavu i porijeklu.
Dijele se na ista i smjese.
ista se dijele na Sintetika (freoni ) - CFC - HCFC HFC I prirodna koja se jos
djele na organska(ugljikovodici i HC spojevi ) i anorganska (NH3, H20, CO2)
Smjese se dijele na azeotropske i zeotropske .
123. to su to freoni?
Freoni, odnosno derivati metana (CH4) i etana (C2H6), su sintetiki dobiveni
spojevi sa pogodnim termodinamikim svojstvima da bi se koristili kao rashladna
sredstva. Openito, freoni su potpuno neotrovni i nezapaljivi pa nema opasnosti
od eksplozije te se ne otapaju u vodi.
124. Kojim se pokazateljima vrednuje utjecaj radnih tvari kojim se pune
rashladni ureaji na oteenje ozonskog omotaa i na globalno
zagrijavanje?
Faktor oteenja ozonskog omotaa - koji pokazuje utjecaj na oteenja ozonskog
omotaa ostalih freona u odnosu na freon R11.
Potencijal globalnog zagrijavanja-je broj koji pokazuje koliki je relativni utjecaj
neke tvari osloboene u atmosferu na stvaranje efekta staklenika u odnosu na
utjecaj 1 kg CO2.
125. Koja se dva naina hlaenja se koriste na brodovima?
Na brodu postoje dva naina hlaenja: - mirno hlaenje, - hlaenje zrakom.
Kod mirnog hlaenja cijevni isparivai kroz koje struji rashladno sredstvo koje
isparava postavljeni su na stranama i na stropu prostora. Kod hlaenja zrakom
ventilator tjera zrak kroz ispariva, to je tzv. burno hlaenje.
126. Kako se rashladni ureaji na brodu dijele prema nainu hlaenja?
Na brodu postoje dva naina hlaenja:
- mirno hlaenje,
- hlaenje zrakom.
Kod mirnog hlaenja cijevni isparivai kroz koje struji rashladno sredstvo koje
isparava postavljeni su na stranama i na stropu prostora. Kod hlaenja zrakom
ventilator tjera zrak kroz ispariva, to je tzv. burno hlaenje

127. Koja je namjena kompresora u parnom kompresorskom rashladnom

ureaju i koje se izvedbe najee koriste?
Kompresor je najvaniji dio rashladnog ureaja. On usisava pregrijanu paru iz
isparivaa i tlai jena dovoljno visoki tlak da se osigura kondenzacija rashladnog
sredstva u kondenzatoru.Kao primarni pokreta najee se koristi elektromotor
koji kompresor pogoni izravno ili preko remenskog prijenosa.Izvode se kao klipni
ili vijani.
128. Koje je namjena ekspanzijskog ventila u parnom kompresorskom
rashladnom ureaju i kako se izvode?
Ekspanzijski ventili slue za upravljanje protokom tekueg rashladnog sredstva
prema isparivau. Izvode se kao:
- kapilarna cijev ( na malim ureajima s samo jednim isparivaem)
- automatski ekspanzijski ventili (na manjim ureajima s samo jednim
isparivaem)
- termostatski ekspanzijski ventil (na veim ureajima s vie isparivaa spojenih
paralelno).
129. Koja je namjena ekspanzijskog ventila u parnom kompresorskom
rashladnom ureaju i objasni princip rada automatskog ekspanzijskog
ventila?
Automatski ekspanzijski ventil primjenjuje se zajedno s termostatom isparivaa
koji ukljuuje/iskljuuje elektromotor kompresora unutar odreene razlike
temperature. Kada je kompresor ukljuen, tlak u isparivau je smanjen i
automatski ekspanzijski ventil poinje se otvarati. Kada kompresor miruje, tlak u
isparivau raste i automatski ekspanzijski ventil se zatvara.
130. Koja je namjena ekspanzijskog ventila u parnom kompresorskom
rashladnom ureaju i objasni princip rada termostatskog ekspanzijskog
ventila?
Termostatski ekspanzijski ventil je temperaturno upravljani ventil. On se izvodi i
bira tako da osigurava odravanje potrebnog pregrijanja uz male promjene te da
odgovara rashladnom uinu kompresora i povrini isparavanja. Sastoji se od
osjetnika, kapilarne cijevi , valovite cjevi s oprugom i membrane.
131. Koja je namjena odjeljivaa ulja i kondenzatora i gdje se postavljaju
u parnom kompresorskom rashladnom ureaju?
Princip rada separatora ulja je takav da se plin uvodi u posudu kako bi mu se
pomou krilaca naglo promijenio smjer, a zbog se ega kapljice ulja zbog inercije
(mase) odvajaju od plina. Odvojeno ulje se cijedi i skuplja na dnu posude, gdje se
nalazi naprava s plovkom. Kada razina ulja dosegne odreenu visinu, naprava za
isputanje se otvori te ulje pod tlakom (plina) ulazi u karter kompresora.
132. Koja je namjena isparivaa i sakupljaa tekuine (receiver) i gdje se
postavljaju u parnom kompresorskom rashladnom ureaju?
Ispariva je dio rashladnog ureaja u kojem rashladno sredstvo isparava, a
toplinu za isparavanje oduzima iz okoline koju rashlauje te joj sniava
temperaturu, ovisno o visini tlaka nakon prolaza kroz regulacijski (ekspanzijski)
ventil.
Sakuplja tekuine je posuda koja se nalazi ispod samog kondenzatora, a slui da
primi viak rashladnog sredstva tijekom rada te da se u sluaju kvara rashladno
sredstvo moe u njemu pohraniti.
134. to podrazumijeva sustav automatskog daljinskog upravljanja
glavnim motorom?
Sustav automatskog daljinskog upravljanja porivnim dizelskim motorima
omoguava automatsku promjenu broja okretaja vrtnje prema unaprijed
odreenom programu.

135. S kojih se mjesta kod sustava automatskog daljinskog upravljanja

glavnim motorom moe upravljati s glavnim motorom, te kada se sa
istih upravlja?
Glavnim motorom se moe upravljati s tri razliita mjesta:
- daljinski s mosta,
- daljinski iz kontrolne kabine strojarnice
- i lokalno na samom motoru
136. Kada se kod sustava automatskog daljinskog upravljanja glavnim
motorom kao mjesto upravljanja odabire kontrolna kabina strojarnice, a
kada lokalno mjesto upravljanja?
Upravljanje iz kontrolne kabine strojarnice (eng. Engine Control Room) odabire se
u situacijama kada se ispituje motor nakon izvrenih zahvata odravanja ili kada
se aktivira sustav zatite motora (Shut Down ili Slow Down).
137. Kada se kod sustava automatskog daljinskog upravljanja glavnim
motorom kao mjesto upravljanja odabire kontrolna kabina strojarnice, a
kada lokalno mjesto upravljanja?
Isto pitanje kao I 136.
138. Koje mogunosti manevriranja moraju imati sustavi daljinskog
automatskog upravljana glavnim motorom prema pravilima
klasifikacijskih zavoda?
Klasifikacijska drutva trae da sustavi daljinskog automatskog upravljanja
moraju imati sljedee mogunosti manevriranja:
- manevar u nudi,
- zaustavljanje glavnog motora u nudi,
- naglo zaustavljanje broda,
- ponitenje zatite automatskog zaustavljanja glavnog motora.
139. to se kod sustava automatskog daljinskog upravljanja glavnim
motorom podrazumijeva pod manevrom u nudi (eng.emergency run)?
Pod manevrom u nudi (eng.emergency run) podrazumijeva se mogunost
premotenja unaprijed zadanog programa promjene broja okretaja glavnog
motora (ili zakreta krila propelera).
140. to se kod sustava automatskog daljinskog upravljanja glavnim
motorom podrazumijeva pod zaustavljanjem u nudi (eng.emergency
stop)?
Pod zaustavljanjem u nudi (eng.emergency stop), podrazumijeva se trenutno
daljinsko zaustavljanje glavnog motora bez obzira u kakvom se nainu vonje
nalazio. Izvodi se, takoer, tasterom sa signalnom aruljom na sigurnosnom
panelu.
141. to se kod sustava automatskog daljinskog upravljanja glavnim
motorom podrazumijeva pod pojmom naglog zaustavljanja broda
(eng.crash manoeuvre)?
Pod pojmom naglog zaustavljanja broda (eng.crash manoeuvre) podrazumijeva
se nagli prijelaz iz manevarskih okretaja naprijed u pune okretaje natrag s ciljem
da se to prije brod zaustavi. Vrijeme koje je potrebno da se brod zaustavi nije
fiksno odreeno, ve se mijenja ovisno o vrsti i tipu broda.
142. Koja je namjena sustava ponitenja zatite automatskog
zaustavljanja glavnog motora (eng. override of main engine safety) kod
sustava automatskog daljinskog upravljanja glavnim motorom?
Pod sustavom ponitenja zatite automatskog zaustavljanja glavnog motora (eng.
override of main engine safety) podrazumijeva se sustav koji svojim aktiviranjem
ne doputa zaustavljanje glavnog motora sa stajalita vlastite zatite. Svrha ovog
sustava je da u odreenom momentu omogui manevriranje brodom bez obzira
to je aktiviran sustav zatite glavnog motora.

143. Kada se aktivira i kako djeluje sustav zatite za automatsko

smanjenje broja okretaja glavnog motora (eng. SLOW DOWN)?
Prije aktiviranja ovog tastera zapovjednik mora odluiti s punom odgovornou da
li unititi brod ili glavni motor. Treba napomenuti da se zbog veeg broja
proizvoaa daljinskih upravljanja u nekim
sluajevima zahtjevi upuivanja u sluaju nude (eng.emergency run)
poistovjeuju s ponitenjem zatite glavnog motora.
Sustav SLOW DOWN (smanjenje broja okretaja) ograniava tetu na glavnom
motoru, kada su radni parametri izvan uobiajenih granica. Snaga motora se
smanjuje, to bi trebalo umanjiti uinke kvara, a istovremeno odrava razinu
snage GM za propulziju i opskrbu elektrinom energijom preko osovinskog
generatora.
144. Zato se koristi signalizacija statusa glavnog motora i koji statusi
mogu biti?
Signalizacija statusa glavnog motora koristi se za komunikaciju izmeu mosta i
kontrolne sobe strojarnice (ECR) u svezi spremnosti glavnog motora.
145. to su pumpe?
Pumpa je ureaj koji se koristi za prebacivanje tekuine ili muljevite tvari. Pumpa
pomie tekuine iz podruja nieg pritiska u podruje vieg pritiska, a razliku u
pritiscima prevladava dodajui energiju sistemu.