Oprema broda

Osnove brodogradnje, 3.B.

Palubna oprema - bitve, krine glave

za privez uz obalu ili na
plutau uad, lanci i druga
oprema.
broj i duina uadi, lanaca i
ostale opreme propisuju
Klasifikacijski zavodi
bitve, voice ueta, pritezna
vitla, ome, kuke, slipne
kuke, prsteni, onjaci, oice,
stezaljke, spojne karike.
o opremi za privez vodi se
posebna evidencija
odravanja.
Bitve (bitts, bolards)
za vezivanje broda
od lijevanog elika, zavarene
za brodsku palubu (palube
pojaane viestrukim limom.
rasporeene po pramcu i
krmi broda te po bokovima
na nain da osiguravaju
nesmetan prolaz konopima
u podnoju valjkastih profila
imaju onjake namijenjene
bocanju (zapor) konopa pri
vezivanju broda.
Krine bitve
pogodne za vezivanje konopa
ako rade prema gore ime
se onemoguuje isklizavanje
konopa.
zavarene za brodsku
konstrukciju (pojaanje pune
ograde).

Palubna oprema voice, ome, kuke

Voice ueta (fairleads)
usmjeravaju (vode) konope prema bitvam
zaobljene kako ne bi otetile konop
mogu biti sa stupom u sredini (roller
fairlead) i sa vie stupia (bituncini) koji se
mogu okretati da se sprijei unitavanje
konopa usljed trenj (podmazivanje)
od lijevanog elika ili od bronce
privruju se svornjacima ili se vare
Ome (thimbles)
pocinani ljebasti prsteni kojima se
konopima daje odgovarajui zavoj te tite
konope ili elik-ela od pucanja i troenja
na mjestima gdje se spajaju sa kukama,
onjacima ili prstenima.
srcolike se koriste za elinu a okrugle za
biljnu uad.
Kuke (hooks)
za teret ili neki drugi predmet
od kovanog elika a zatim pocinane
jednostavne, dvostruke, posebne i slipne.
jednostavne kuke
imaju prsten ili se povezuju da se
predmet koji visi na njima ne bi
otkvaio (A, B, C, D)
vrtuljne kuke
mogu se okretati oko uzdune osi
sprjeavaju uvijanje konopa ili elikela.
dvostruke kuke
sastoje se od dviju meusobno spojenih
kuka (E)
posebne kuke
koriste se kod teretnog ureaja za
ukrcaj i iskrcaj tereta
jeziac osigurava da pri dizanju tereta
kuka ne bi zapela o neki predmet.
Slipne kuke (slip hooks)
podizanjem prstena kuka se sama
otkvai
za predmet koji se mora brzo otkaiti
(C3)

Palubna oprema prsteni, stezaljke,

spojne
karike
Prsteni (ring bolts)
za razne svrhe, razliitih oblika
(okrugli, eliptini, trokutasti,
potkoviasti),
od kovanog elika i pocinani su.
Onjaci (eye bolts) slue za privrenje
ueta. Onjaci se usauju u drvo,
zakivaju se ili su zavareni na palubi ili
ogradi.
Stezaljke (turnbuckles) (kartoc)
za natezanje ueta (elik-ela) i
lanaca,
sastavni dio lashing opreme i palubne
opreme za osiguranje tereta i drugih
predmeta na brodu
dva vijka s obrnutim narezima i matica
osigura sprjeava odvijanje matice
uslijed vibracija
Spojne karike (shackles) (kopci,
gambeti)
spajanje ueta ili lanaca
od kovanog elika, razliitih veliina a
oblika su slova D ili harfe
svornjak kojim se karika zatvara na
kraju je narezan i probuen za
umetanje osiguraa.
veliina karike obino se iskazuje u
promjeru otvora ili silom optereenja
npr. 1 tonski, 5 tonski itd.
ako su sastavni dio teretnog ureaja
moraju biti ispitane a maksimalno
dozvoljeno radno optereenje
ugravirano je u tijelu karike.
(npr.SWL 5 T)
Oprema koja nije u upotrebi mora biti
sortirana, podmazana i pohranjena na
suhom mjestu u palubnim spremama.
Neispravnu opremu treba izdvojiti,
popisati i dati na servis ili rashodovati.

Brodska vitla za ukrcaj tereta

pomoni strojevi na palubi za ukrcaj i
iskrcaj tereta
sastoji se od pogonskog i mehanikog
dijela
Pogonski dio
razliit, ovisno o vrsti pogona:
parni, motorni (hidrauliki),
elektrini, kombinirani
Mehaniki dio
uglavnom jednak za sva vitla bez
obzira na pogon a sastoji se od
bubnja, glava, zupanika, kopa,
konica i drugih elemenata.
Parna vitla
rade na principu putanja pare u vitlo
preko ventila ime se daje vitlu vea
ili manja brzina.
moe se podesiti bre ili sporije
okretanje bubnja i istovremeno
okretanje glava
kad se bubanj okree sporije podeen
je za dizanje teih tereta
na bubanj se namotava podiga
(elik-elo) kojim se podie ili sputa
teret,
glave bubnja (mogu biti dvostruke)
slue za pritezanje broda kod priveza
ili za ukrcaj i iskrcaj lakih predmeta
gdje se kao podiga tereta koristi
konop.
glave slue i za otvaranje brodskih
skladita iji su poklopci tipa
McGregor, ali tada se kao podiga
koristi elik-elo
bubanj je opskrbljen konicom kojom
se usporava (zaustavlja) sputanje
tereta.
Motorna vitla
za pogon koriste motor a rad se
regulira dotokom goriva, hod se
mijenja uz pomo kope, mehaniki
dio je isti kao i kod parnog vitla.
Elektrina vitla
za pogon koriste struju
elektromotora koji pokree vitla tako
to se ruicom za upravljanje djeluje
na otpornike koji putaju jau ili
slabiju struju dajui tako vitlu veu ili
manju brzinu.

Brodska vitla sidrena vitla

ureaji kojima se sputaju i diu sidra.
kombinirana za rad sa sidrenim
bubnjevima (barbotinima) odnosno za
rad s bubnjevima za vez broda.
mogue je istovremeno dizanje sidra i
uvitlavanje veznog konopa
(uvitlavanje konopa je sporije nego da
su barbotini iskljueni iz sustava).
sidro se moe sputati koristei pogon
i tada se obino spusti do povrine
mora i tu se zakoi konicom.
nakon toga se barbotin iskljui iz
pogona (dezgranivanje) a otputanjem
konice sidro se obara slobodnim
padom.
mogu biti parna, elektrina i
hidraulina.
Elektrino vitlo sastoji se od
elektromotora, reduktora, barbotina,
konice barbotina,, bubnjeva, konice
bubnjeva te spojke za iskljuivanje i
ukljuivanje barbotina u sustav.
na slici: 1. elektromotor, 2. reduktor,
3. barbotin, 4. konica barbotina, 5.
spojka za iskljuivanje barbotina, 6.
bubanj, 7. konica bubnja

Brodska vitla pritezna i ostala vitla

Pritezna vitla
za manevar priveza ili odveza broda
pramac se povlai sidrenim vitlom koje ima funkciju i priteznog
vitla kad su barbotini iskljueni iz sustava.
krma se povlai vitlom odnosno glavom bubnja vitla dizalice
tereta ili postoji posebno pritezno vitlo namjenjeno iskljuivo za
privez broda.
kod pritezanja konopa treba paziti da konopi ne zapnu
Ostala brodska vitla
za dizalice za manje terete (provison crane),
za dizalice splavi za spaavanje
kojima se sputaju i diu amci za spaavanje
za podizanje i sputanje brodske skale (siz)
za sputanje i podizanje brodske rampe

Poklopci grotla, vrste, presjek spoja

grotla su se nekad
zatvarala grotlenim
sponjama (eline
grede koje se
postavljaju popreno
na grotlo), poklopcima
(bokaportama) i
nepromoivim
platnom.
na slici: 1. pranica
grotla, 2.koljeno,
3.zavretak pranice
bulb profilom, 4.upore,
5.ravni profil s vanjske
strane pranice,
6.leaj s unutarnje
strane pranice,
7.grotlene sponje
(bimovi), 8.vanjski
polukruni zavretak
ruba pranice,
9.poklopci grotla,
10.eline letve,
11.drveni klinovi,
12.nepromoivo platno
(cerada)
nakon toga su
osmiljeni poklopci
grotala (pontoni), koji
su se skidali i
postavljali na grotlo
brodskom ili obalnom
dizalicom.
danas zamijenjeni
tipom automatskog
elinog poklopca koji
je po tvorcu nazvan
Mc Gregor.

Mc Gregorov poklopac
sastoji se od vie manjih poklopaca (lanaka) meusobno spojenih
arnirima
kad je grotlo otvoreno lanci poklopca su sloeni u uspravnom poloaju kao
harmonika uz kuicu vitla, iza grotla
otvaraju se i zatvaraju pomou vitla i elik ela ili hidraulikom.
prednosti:
brzo rukovanje
nije potrebno otvarati cijelo skladite ve samo jedan njegov dio
(sekcija).
lanci poklopca meusobno su spojeni sigurnosnim lancima i opskrbljeni
kotaiima.
na pranici se nalazi vodilica po kojoj klize kotaii poklopca pri otvaranju i
zatvaranju.
na pranicu se poklopac privruje tzv svornjacima, a izmeu poklopca i
pranice mora postojati brtva (na poklopcu) da poklopac bude nepropustan.

Poklopci grotala
svi poklopci grotala moraju se moi privrstiti u otvorenom
poloaju, a mehaniki pogonjeni poklopci moraju imati i osiguranje
od iznenadnog pada u sluaju greke u radu ureaja.
poklopci grotla koji su predvieni za smjetaj tereta ili prolaz vozila
za rukovanje teretom, moraju imati oznaku doputene nosivosti

Otpornost poklopaca grotala na

atmosferilije
otpornost na vlagu kia,
valovi, ostale tekuine
drveni i platneni pokrivai
truljenje, rupe i sl.
proputanje vode
oteivanje tereta
korodiranje metalnih dijelova
podmazivanje sustava za
pokretanje poklopaca
zamjena pojedinih
elemenata
Ostale sile koje djeluju na
poklopce
krcanje tereta (kontejnerai,
drvo na palubi i sl.)
torzija i ostala slina
naprezanja
kemikalije

Oprema za sidrenje i vez, vrste sidra

sidrenje je operacija kojom se brod vee za morsko dno,
vri se sidrenim ureajem koji se sastoji od sidra, lanca
i sidrenog vitla.
sidro je privezano za lanac, a lanac za brod.
sidro se sputa u more slobodnim padom ili sidrenim
vitlom kojim se sidro i podie sa morskog dna.
SIDRA
sidra se koriste pri sidrenju na sidritu
kod etveroveza u luci (ro-ro) koriste se oba sidra.
jednim sidrom se moe pomoi kod manovre veza da bi
se lake okrenuli ili da sidro ima funkciju pringa i tako
zaustavi brod
sidro se obara u situacijama zakazivanja stroja u
manovri, pri odsukivanju itd.

PODJELA (Na brodu)

pramana sidra
glavna sidra na brodu a slue
za redovno sidrenje.
ima ih dva
smjetena su u drijelima
broda.
rezervno sidro
manje od pramanog,
smjeteno je na
najprikladnijem mjestu
(posebno leite na pramcu) ,
nema vlastiti lanac ve se
spaja za lanac glavnog sidra,
strujno sidro
manje je od glavnih sidara,
obino je smjeteno na krmi
slui za sidrenje u kanalima,
za odsukavanje.
neki brodovi imaju na krmi
takoer sidreno oko i sidreni
ureaj.
sidra za amce
mala sidra, obino patentna
ili preklopna