Fizika-7 1 PDF

PDF Compressor Pro
Nevenka Jaku Ivana Mati

FIZIKA 7
udbenik s radnom biljenicom za uenike 7. razreda osnovne kole
PDF Compressor Pro

Za izdavaa
urica Salamon, dipl. ing.
Autorice
Nevenka Jaku, prof. izike

Ivana Mati, prof. matematike i izike
Recenzenti
dr. sc. Blaenka Meli, dipl. ing. izike

Denis Toverni, prof. izike
Dolores Bradi, prof. defektolog
Lektorica
Ivana Glava, prof.
Ilustracije
Petra Kljai, prof.
Graika urednica
Eleni akan
Niti jedan dio ove knjige nije doputeno umnoavati bez pisanog doputenja
nakladnika.
Uporabu udbenika odobrilo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta Republike
Hrvatske rjeenjem kl. UP/I-602-09/07-03/00541, ur. br. 533-12-08-02, oujak 2008. za
uenike koji prilagoeni nastavni program svladavaju po lancima 4, 6, 7 i 10 Pravilnika o
osnovnokolskom odgoju i obrazovanju uenika s tekoama u razvoju.
CIP dostupan u Nacionalnoj i sveuilinoj knjinici u Zagrebu pod brojem 673241

ISBN 978-953-294-003-9
Nakladnik
Alka script d.o.o., Nehajska 42, Zagreb, tel. 01 30 135 30
Tisak
Tiskara Zelina d.d.
PDF Compressor Pro
NEVENKA JAKU
IVANA MATI
FIZIKA 7
udbenik s radnom biljenicom za 7. razred osnovne kole
Zagreb, 2008.
Prvo izdanje
PDF Compressor Pro
UENIKU UMJESTO PREDGOVORA

Ovaj je udbenik nastao s ciljem da ti omogui lako prihvaanje i usvajanje
izikalnih pojmova. Jednostavan pristup nastavnom gradivu i mnogo ilustrativnih
zadataka pribliit e ti bogati svijet izike.
Nastavno je gradivo izloeno u 25 tema. Svaka od njih zapoinje motivacijskim
zadatkom ili pokusom koji su nerijetko popraeni slikom. injenice bitne za
izlaganu temu nalaze se u naranastom okviru, kao na primjer:
Prirodna pojava
Prirodna je pojava dogaaj koji se moe promatrati.
Obino slijedi deinicija crveno uokvirena. Primjerice:
Gustoa
Gustoa tijela je svojstvo koje se dobiva dijeljenjem mase toga tijela i

njegova obujma.
Oznaka za gustou jest malo tiskano grko slovo r (itaj: ro).
Zadaci i pokusi koji ti moe, prema uiteljevu odabiru, rjeavati, zeleno su uokvireni.
Primjer takvog zadatka:
Spoji pojmove.
plin
vrsto tijelo
tekuina
voda
magla
led
Za uenike koji hoe i mogu vie zadani su zadaci, zahtjevniji sadraji ili
zanimljivosti u plavim okvirima. Primjerice:
Svaka kockica ima obujam 1 cm3.
Koliki je obujam zadanoga tijela?
Uputa: Prebroji koliko ima kockica na slici.
V = ______ kockica = ______ cm3
PDF Compressor Pro
Zakljuak nekog promatranja ili pokusa ponekad je naranasto uokviren.

Primjerice:
Masa tijela nee se promijeniti ako tijelu promijenimo oblik ili ako ga
odnesemo daleko u svemir.
Numerini zadaci napisani su na

stranicama sa zelenom podlogom u
ijem vanjskom gornjem kutu stoji:
Svaka cjelina zavrava zanimljivostina

na naranastoj stranici s oznakom:
ZANIMLJIVOSTI
ZADACI
Osim 25 tema odreenih nastavnim

planom, u ovom su udbeniku
obraene i dvije izborne teme
(VRIJEME, ENERGIJA I ENERGETIKA).
Zahtijevniji zadaci napisati su na tamnijoj

podlozi i oznaeni zvjezdicom.
Nastavne su teme svrstane u 4
cjeline. Na kraju svake cjeline nalazi
se na plavim stranicama saetak
oznaen oznakom:
Oznaka za njih:
IZBORNA TEMA
SAETAK
Na kraju udbenika izdvojene su tablice

da ih ne mora traiti u okviru nastavnih
tema te najvaniji izikalni pojmovi
i istaknute stranice na kojima oni su
obrazloeni:
Slijedi ponavljanje obraenog gradiva:
PONAVLJANJE
POJMOVNIK
Za ponavljanje pojmova koje treba pamtiti dobro e posluiti KRIALJKE.

Ponegdje te upuujemo na Internet stranice na kojima moe saznati neto vie
o izloenoj temi.
elimo da radosno i s lakoom prolazi ovim udbenikom.
Autorice
55
PDF Compressor Pro
SADRAJ
TIJELA TVARI .................................................................................................................7
1. UVOD U FIZIKU ....................................................................................................................8
2. O TIJELIMA .......................................................................................................................... 13
3. MJERENJE DULJINE ............................................................................................................ 20
4.1. MJERENJE PLOTINE PLOHE.......................................................................................... 29
4.2. MJERENJE OBUJMA TIJELA ............................................................................................ 40
5. MJERENJE MASE TIJELA ................................................................................................. 55
6. GUSTOA TVARI ............................................................................................................... 65
7. GRAA TVARI ..................................................................................................................... 75
MEUDJELOVANJE TIJELA ..........................................................................................91
8. SILA ........................................................................................................................................ 92
9. ELASTINA SILA I MJERENJE SILE ................................................................................ 97
10. SILA TEA...........................................................................................................................103
11. TRENJE.................................................................................................................................111
12. TEITE I RAVNOTEA TIJELA ......................................................................................119
13. POLUGA I PRIMJENA POLUGE ...................................................................................125
14. TLAK.....................................................................................................................................132
ENERGIJA ...................................................................................................................153
15. RAD ......................................................................................................................................154
16.1. ENERGIJA ........................................................................................................................163
16.2. PRETVORBE ENERGIJE .................................................................................................168
17. GRAVITACIJSKA ENERGIJA............................................................................................175
18. ELASTINA ENERGIJA.....................................................................................................179
VRIJEME ..............................................................................................................................183
19. SNAGA ...............................................................................................................................186
UNUTARNJA ENERGIJA ............................................................................................201
20. UNUTARNJA ENERGIJA ..................................................................................................202
21.1. TOPLINSKO IRENJE VRSTIH TIJELA ....................................................................214
21.2. TOPLINSKO IRENJE TEKUINA ...............................................................................217
21.3. TOPLINSKO IRENJE PLINOVA .................................................................................219
22. MJERENJE TEMPERATURE ...............................................................................................222
23. PRIJELAZ TOPLINE ............................................................................................................227
24. MJERENJE TOPLINE..........................................................................................................235
25. PROMJENA UNUTARNJE ENERGIJE RADOM I TOPLINOM .................................241
ENERGIJA I ENERGETIKA...............................................................................................244
PDF Compressor Pro
TIJELA I TVARI
1. Uvod u iziku
2. O tijelima
3. Mjerenje duljine
4.1. Mjerenje plotine plohe
4.2. Mjerenje obujma tijela
5. Mjerenje mase tijela
6. Gustoa tvari
7. Graa tvari
PDF Compressor Pro
1. UVOD U FIZIKU
ovjek je dio prirode. On ivi s prirodom, promatra je i prouava.
Prouavanjem prirode nastale su prirodne znanosti: izika, kemija i biologija.
Prirodne znanosti objanjavaju ivu i neivu prirodu.
U ivu prirodu ubrajamo ljude, ivotinje i biljke.
Djeak, konj, trava i uma dio su ive prirode.
U neivu prirodu ubrajamo tlo, vodu, zrak i stijene.
Voda, kamenje, zrak i zemlja dio su neive prirode.
PDF Compressor Pro

Fizika
Fizika je temeljna prirodna znanost.
Ona izuava svojstva i grau tvari.
Nastoji objasniti prirodne pojave.
Pronalazi zakonitosti po kojima se zbivaju prirodne pojave.
esto oko sebe zamijeujemo prirodne pojave kao to su: duga, valovi, munja itd.
Prirodna pojava
Prirodna je pojava dogaaj koji se moe promatrati.
Neke prirodne pojave prikazane su na sljedeim slikama:
Snijeg pada
Vulkan
Napii nekoliko prirodnih pojava koje poznaje.
_____________________________
_____________________________
_____________________________
_____________________________
_____________________________
_____________________________
9
PDF Compressor Pro
U pronalaenju zakonitosti iziari rabe metode opaanja, mjerenja i raunanja.
Opaanje
Mjerenje
Raunanje
U svom radu iziari esto izvode pokuse.

Pokus
Pokus je postupak kojim se izaziva neka pojava radi njenog opaanja,
istraivanja i tumaenja.
Primjer pokusa
Kapanjem tinte u au s toplom vodom dobijemo jednolino obojanu vodu.
aa s vodom
Kap tinte u vodi
10
Tinta s pomijeala s vodom
PDF Compressor Pro
Fizika je prisutna u svakodnevnom ivotu. Ona daje odgovor na mnoga pitanja.

Primjerice:
Zato se lopta kree?
Kako med zaslauje aj?
Zato ne padnemo s rola?
Kako automobil koi?
Zato ne propadnemo u snijeg?
Kako ptice lete?
Kriiem oznai to ubrajamo u neivu prirodu.

Djevojica
Zvono
Graevni materijal
11
Leptir i biljka
PDF Compressor Pro
Dopuni reenice sljedeim pojmovima:

dogaaj, grau tvari, opaanja, pojave,
prirodna znanost, svojstva, zakonitosti.
Fizika je temeljna ________________ ______________.
Fizika izuava ________________ i grau tvari.
Fizika objanjava prirodne ____________.
Fizika pronalazi _____________________ po kojima se zbivaju prirodne pojave.
Pokus je postupak kojim se izaziva neka pojava radi ________________,
istraivanja i tumaenja.
Prirodna pojava je ______________ koji se moe promatrati.
Jaje na vodi
1. Nalij pola ae vode.
2. U au ispusti sirovo jaje.
to se dogodilo?
______________________________
3. Izvadi jaje iz ae.
4. U vodu umijeaj 5-6 lica soli.
5. Ponovno spusti jaje u au.
to se dogodilo?
______________________________
Zakljuak
Dodavanjem soli u vodu, voda
postaje gua od jajeta pa jaje
pliva na vodi.
12
PDF Compressor Pro
2. O TIJELIMA
Pogleda li oko sebe, vidjet e mnotvo predmeta, ljudi, ivotinja, biljaka. U izici
ih jednim imenom nazivamo tijela. Tijela zauzimaju prostor.
Tijelo
Tijelo je sve ono to zauzima neki prostor.
AGREGACIJSKA STANJA TVARI
Navedi neka vrsta tijela iz svoje okoline.
_______________________________________
_______________________________________
_______________________________________
_______________________________________
Neka vrsta tijela
Navedi neke tekuine iz svoje okoline.

_______________________________________
_______________________________________
_______________________________________
Neke tekuine
13
PDF Compressor Pro
Pokus
1
1. U staklenu au stavi vodu (slika 1).

2. Dodaj nekoliko kapljica tinte i promijeaj tapiem (slika 2).
3. Uzmi stakleni lijevak i vrsto ga zatvori prstom (slika 3).
4. Lijevak polako uroni u vodu (slika 4).
Je li se razina vode u ai digla nakon uranjanja lijevka?
DA
NE
Zato voda nije ula u lijevak?

__________________________________________________________________
ZAKLJUAK: Zrak zauzima prostor.
Tijela mogu biti u vrstom, tekuem i plinovitom agregacijskom stanju.
Led je vrsto tijelo.
Voda je tekuina.
14
Magla je plin.
PDF Compressor Pro
Agregacijska stanja
Agregacijska stanja jesu: vrsto, tekue i plinovito.
Spoji pojmove.
plin
vrsto tijelo
tekuina
voda
magla
led
vrsta tijela mogu postati tekua. Primjerice, led se moe otopiti i postaje voda.
Tekuine mogu prijei u plinovito stanje. Primjerice, voda prelazi u vodenu paru.
U prirodi se esto dogaaju i obrnuti prijelazi: plin u tekuinu, tekuina u vrsto
tijelo.
grijanje
grijanje
vrsta tijela
tekuine
plinovi
PRIMJER: led
PRIMJER: voda
PRIMJER: vodena para
hlaenje
hlaenje
15
PDF Compressor Pro
Napravi pokus uz pomo uitelja

1. Ulij u plastinu au malo vode i stavi u zamrziva hladnjaka. Sutradan
izvadi. Do kojeg je prijelaza pritom dolo? Zaokrui.
TEKUINA PLIN
TEKUINA VRSTO TIJELO
2. Ostavi au s ledom na sobnoj temperaturi. to se dogodilo nakon nekoliko

sati? Do kojeg je prijelaza pritom dolo? Zaokrui.
VRSTO TIJELO TEKUINA
VRSTO TIJELO PLIN
3. Prelij vodu iz plastine ae u ajnik. Zagrij vodu. Promatraj to se dogaa

kad voda zavri. Izad povrine vode nastala je vodena para. Do kojeg je
prijelaza pritom dolo? Zaokrui.
TEKUINA PLIN
TEKUINA VRSTO TIJELO
0BLIK VRSTIH TIJELA

vrsta tijela dijelimo na pravilna i nepravilna.
Iz matematike poznaje neka pravilna
vrsta tijela: kocku, kvadar, kuglu,
valjak, piramidu.
16
PDF Compressor Pro
Osim pravilnih tijela postoje i nepravilna

vrsta tijela. Primjerice: grumen ugljena,
kamenje, glavica kupusa, grozd groa
itd.
Obiljei kriiem na slici pravilna tijela.
Nabroji pet pravilnih i pet nepravilnih tijela

iz svoje sobe.
PRAVILNA TIJELA
NEPRAVILNA TIJELA
17
PDF Compressor Pro
Pronai u asopisima fotograije nekoliko

pravilnih i nepravilnih tijela iz ivotinjskog ili
biljnog svijeta i zalijepi ih ovdje.

nepravilna, plinovitom, prostor.
Tijelo je sve ono to zauzima neki ______________.
Razlikujemo pravilna i ____________________ vrsta tijela.
Tijela mogu biti u vrstom, tekuem i ________________ agregacijskom stanju.
Dopuni reenice.
Sok je u
Oblak je u
Bojice su u
____________________
____________________
____________________
agregacijskom stanju.
18
PDF Compressor Pro
Pokus
1. U tanjuri ulij licu vode.
2. Ostavi tanjuri nekoliko dana na prozoru.
to se dogodilo s vodom? Objasni.
_______________________________________
_______________________________________
KRIALJKA
1
2
J
3
4
5
1. Agregacijsko stanje soka.
2. Agregacijsko stanje zraka.
3. vrsto, tekue i plinovito stanje zovemo ______________ stanja.
4. Tijelo moe biti ________ ili nepravilno.
5. Agregacijsko stanje pijeska.
U crvenim poljima jest ono to zauzima prostor.
19
PDF Compressor Pro
3. MJERENJE DULJINE
Svake godine u koli ide na sistematski pregled. Medicinska sestra mjeri tvoju
visinu i tvoju masu.
Ako zna, napii koliko si visok i koliko kilograma ima.
MOJA VISINA
MOJA MASA
_______ cm
_______ kg
Takva svojstva tijela koja moemo mjeriti, kao to su visina i masa, nazivamo
izike veliine.
Fizika veliina
Fizika veliina jest svojstvo tijela, tvari ili prirodne pojave koje se moe mjeriti.
Fizike veliine jesu: duljina, masa, obujam, temperatura itd.
Da bismo olakali zapisivanje neke izike veliine, sluimo se oznakama. To su
velika ili mala tiskana slova.
Primjerice:
Duljinu oznaavamo slovom l.
Masu oznaavamo slovom m.
Obujam oznaavamo slovom V.
DULJINA
Objasni zato ne moe ravnalo sa slike
staviti u pernicu?
_______________________________________
_______________________________________
20
PDF Compressor Pro
Kad na satu tjelesnog odgoja skae u dalj, uitelj mjeri duljinu tvoga skoka.
esto elimo znati kolika je neka duljina. Zna li kolika je duljina tvoje klupe?
Mjerenje duljine stola
Mjerenje pokazuje da je duljina stola 67
centimetara. To zapisujemo:
67
duljinastola = ______ centimetara
67
centimetara
ili oznakom: lstola = _______
Pri oitavanju duljine linija gledanja mora biti okomita na ravnalo.

NEPRAVILNO
PRAVILNO
NEPRAVILNO
10 11
Oitavanje duljine
Izmjeri duljinu klupe i napii rezultat mjerenja.

duljinaklupe = ______ centimetara
lklupe = _______ centimetara
Duljina
Duljina je mjera za duinu.
Duljinu oznaavamo malim tiskanim slovom l (itaj: el).
21
PDF Compressor Pro
Na slici je olovka.
Izmjeri i napii kolika je njena duljina.
l = __________ cm
Izmjeri svoju visinu i visinu svojih ukuana.

Napii rezultate mjerenja.
VISINA MOJIH UKUANA

IME
VISINA
______ cm
Ja sam _______________________________
______ cm
Moja je visina:
______ cm
_____ = _______ cm
______ cm
______ cm
Fizike veliine izraavamo brojanom vrijednou i mjernom jedinicom.

l = 5
oznaka izike veliine
mjerna jedinica
brojana vrijednost
Na crte napii odgovarajui pojam:

brojana vrijednost, mjerna jedinica, oznaka
izike veliine.
l = 50 cm
________________________
________________________
________________________
22
PDF Compressor Pro
Ako mjerimo duljinu olovke, usporeujemo koliko je puta olovka dulja od jednog
centimetra.
Promotri sliku i dopuni reenicu.
Olovka na slici _____ je puta dulja od jednog centimetra.

Ako mjerimo svoju visinu, tada usporeujemo koliko je puta naa visina vea od
jednog centimetra.
Mjeriti znai usporeivati koliko je puta izika veliina vea ili manja od
odabrane mjerne jedinice.
Razmisli i dopuni reenice.
Moja je visina _____ centimetara.
Moja je visina _____ puta vea od jednog centimetra.
Mjerne jedinice za duljinu
Metar je osnovna mjerna jedinica za duljinu. Oznaka je m.
Manje mjerne jedinice od metra:
Mjerna jedinica
Naziv
Oznaka
milimetar
mm
centimetar
cm
decimetar
dm
Odnos prema metru

1 000 mm = 1 m
100 cm = 1 m
10 dm = 1 m
Vea mjerna jedinica od metra:

Mjerna jedinica
Naziv
Oznaka
kilometar
km
Odnos prema metru

1 km = 1000 m
23
PDF Compressor Pro
Mjerne naprave za duljinu

Neke od mjernih naprava za mjerenje duljine jesu: ravnalo, mjerna vrpca
(u svakodnevnom ivotu nazivamo je metrom), pomino mjerilo itd.
ravnalo
mjerna vrpca
mjerna vrpca
Izrei od papira vrpcu duljine 1 cm.

Zalijepi je ovdje.
Navedi 3 predmeta kojima moe izmjeriti
duljinu ovom vrpcom.
Izrei od papira vrpcu duljine 1 dm.

Zalijepi je ovdje.
24
PDF Compressor Pro
Izrei od papira vrpcu duljine 1 m.

Zalijepi je ovdje.
Dopuni reenice tako da tvrdnje budu tone.

Duljina je mjera za _____________________.
duinu / masu
Oznaka za duljinu jest malo tiskano slovo ____.

o / l
Osnovna mjerna jedinica za duljinu jest _______________.
metar / kilogram
Oznaka za metar jest malo tiskano slovo _____.

o / m
Ispod slike napii naziv mjerne naprave.
Izmjeri duljinu i irinu svoje klupe

Izrazi ih decimetrima.
Duljina: _____ dm
irina: _____ dm
25
PDF Compressor Pro
Izmjeri duljinu i irinu svoje klupe

Izrazi ih decimetrima.
Duljina: _____ dm
irina: _____ dm
Izmjeri duljinu i irinu svojeg udbenika.
Izrazi ih centimetrima.
Duljina: _____ cm
irina: _____ cm
Kojim e mjernim jedinicama

(metrima, decimatrima ili centimetrima)
najlake izraziti sljedee duljine?
Duljina gumice
____________________
Duljina kolskog hodnika
____________________
Duljina imenika
____________________
Mjerenje duljine uionice stopalom

1. U tenisicama izmjeri duljinu uionice (slika 1).
luionice = ____________ stopala
2. Izmjeri duljnu potplata tenisica (stopala)
kao to je pokazano na slici 2.
Mjerenje duljine uionice stopalima
lstopala = ____________ cm
3. Izraunaj duljinu uionice u centimetrima pa
je izrazi u metrima.
luionice = broj stopala lstopala =____________
26
Mjerenje duljine stopala
PDF Compressor Pro
ZADACI
Pretvori vee mjerne jedinice za duljinu u manje sluei se sljedeim
pojednostavljenim prikazom pretvaranja.
1000
km
10
10
dm
10
cm
mm
Kod pretvaranja vee mjerne jedinice u manju primjenjujemo mnoenje.

Prati smjer strjelice.
1. zadatak
7 cm =
mm
3 cm =
mm
mm
15 cm =
mm
mm
cm
5 m =
cm
cm
12 m =
cm
cm
3. zadatak
2 m = 2 10 10 10 mm
2. zadatak
8 m =
7 10
8 10 10
70
800
2 000
mm
cm
mm
7 m =
mm
mm
10 m =
mm
mm
7 km =
13 km =
5. zadatak*
8 km =
3 m =
cm
cm
13 dm =
mm
mm
4. zadatak
4 km =
4 1000
27
4 000
PDF Compressor Pro
ZADACI
Pretvori manje mjerne jedinice za duljinu u vee sluei se sljedeim
pojednostavljenim prikazom pretvaranja.
km
: 1000
dm
: 10
cm
mm
: 10
: 10
Kod pretvaranja manjih mjerne jedinice u vee primjenjujemo dijeljenje.

Prati smjer strjelice.
6. zadatak
60 mm =
cm
50 mm =
cm
cm
150 mm =
cm
cm
900 cm =
1 100 cm =
7. zadatak
400 cm =
60 : 10
400 : 10 : 10
8. zadatak
3 000 mm = 3 000 : 10 : 10 : 10
cm
9 000 mm =
2 000 mm =
9. zadatak
3 000 m =
3 000 : 1 000
km
km
7 000 m =
km
km
16 000 m =
km
km
10. zadatak*
5 000 m
km
km
400 cm
600 mm
dm
dm
28
PDF Compressor Pro
4.1. MJERENJE PLOTINE PLOHE

Tijela su omeena plohama. Tako je kocka omeena kvadratima, kvadar
pravokutnicima itd.
Razlikujemo pravilne i nepravilne plohe.
Primjeri pravilnih ploha:
pravokutnik
kvadrat
krug
Primjeri nepravilnih ploha:

otisak dlana
leptirovo krilo
Kriiem na slici obiljei pravilne plohe.
29
PDF Compressor Pro
Izrei kvadrat stranice duljine 20 cm. S koliko

e takvih kvadrata prekriti plohu klupe?
_______________________________________
Koliko je puta ploha klupe vea od kvadrata?
______________________________________
S koliko je kvadrata na slici prekrivena ploha

stola na slici?
Ploha stola prekrivena je s ______ kvadrata.
Ploha stola ______ je puta vea od jednog
kvadrata.
Primjetio si da plohe imaju svoju veliinu: neke emo prekriti s vie kvadrata
(odreene veliine), a neke s manje. Veliina plohe naziva se plotina.
Plotina
Plotina je mjera za povrinu.
Plotinu oznaavamo velikim tiskanim slovima A, S (itaj: es) ili P (itaj: pe).
eli li prekriti dno kutije u kojoj e spavati mala maka tkaninom, mora znati
koliko je veliko dno te kutije. Zanima te duljina i irina plohe dna.
30
PDF Compressor Pro
IZRAUNAVANJE PLOTINE
Plotina pravokutnika
irina l2
Plotinu pravokutnika raunamo tako da izmjerimo njegovu duljinu i irinu te ih

pomnoimo.
A = l1 l 2
duljina l1
plotina pravokutnika = duljina pravokutnika irina pravokutnika
Plotina kvadrata
Plotinu kvadrata raunamo na isti nain kao i plotinu pravokutnika.
A = l l
irina l
(Prisjeti se da kvadrat ima sve stranice jednake duljine.)
duljina l
plotina kvadrata = duljina kvadrata irina kvadrata
1 kvadratni metar
Izraunajmo plotinu kvadrata stranice 1 m.
l = 1 m
l = 1 m
A = ?
A = l l
A = 1m 1m
A = 1 m2
l = 1 m
m2 itamo: kvadratni metar
Plotina kvadrata stranice 1 metar jest 1 kvadratni metar.
31
PDF Compressor Pro
Izrei iz papira 4 vrpce duljine 1 m.

Sloi ih na pod kako je prikazano slikom.
Povrina omeena vrpcama ima plotinu
1 kvadratni metar.
Izrei iz papira u boji kvadrat duljine stranice

1 dm. Presavij ga i zalijepi ovdje.
Izrei iz papira u boji kvadrat duljine stranice

1 cm. Zalijepi ga ovdje.
32
Izrezani kvadrat ima plotinu

1 kvadratni decimetar.
Izrezani kvadrat ima plotinu

1 kvadratni centimetar.
PDF Compressor Pro
Mjerne jedinice za plotinu

Osnovna mjerna jedinica za plotinu jest kvadratni metar. Oznaka je m2.
Manje mjerne jedinice od kvadratnog metra:
Mjerna jedinica
Naziv
Oznaka
kvadratni milimetar
mm2
kvadratni centimetar
cm2
kvadratni decimetar
dm2
Odnos prema kvadratnom metru

1 000 000 mm2 = 1 m2
10 000 cm2 = 1 m2
100 dm2 = 1 m2
Vea mjerna jedinica od kvadratnog metra:

Mjerna jedinica
Naziv
Oznaka
kvadratni kilometar
km2
Odnos prema kvadratnom metru

1 km2 = 1 000 000 m2
to misli, kako bi odredio plotinu neke nepravilne plohe, primjerice lista?

U tu svrhu sluimo se mreom kvadratia.
Opcrtaj svoju gumicu. Prebroj koliko kvadratia
prekriva. Zapii kolika je povrina.
A = _____ cm2
33
PDF Compressor Pro

A, S ili P; kvadratni metar; povrinu.
Plotina je mjera za __________________.
Plotinu oznaavamo velikim tiskanim slovima ____________.
Osnovna mjerna jedinica za plotinu jest __________________ ____________.
Prebroji i odgovori.
Koliko ploica prekriva zid na slici?
______________
Svaka ploica ima plotinu 1 kvadratni decimetar.
Koliku plotinu zida prekrivaju ploice?
______________
Kolika je ta plotina ako je plotina jedne
ploice 2 kvadratna decimetra?
______________
Prebroji koliko kvadratia prekriva nacrtani lik.
Zapii kolika je plotina lika.
1 cm2
1 cm2
Uputa
Unutar lika opcrtaj kvadrate
poput onog s crvenim rubom
i unutar svakog upii njegov
redni broj.
Zatim opcrtaj i prebroji kvadrate s plavim rubom.
Preostale dijelove lika zanemari.
Priblina plotina lika na slici:
A = ________ cm2
34
PDF Compressor Pro
ZADACI
Izraunaj plotinu lika na slici.
2 cm
l1 = 5 cm
l2 = 2 cm
5 cm
A = ?
A = l1 l2
A = 5 cm 2 cm
A = _____ cm2
10 mm
l1 = _____ mm
l2 = _____ mm
A = ?
32 mm
A = l1 l2
A = _____ mm _____ mm
A = _____ mm2
l = _____ cm
3 cm
A = ?
A =l l
A = _____ cm _____ cm
3 cm
A = _____ cm2
35
PDF Compressor Pro
ZADACI
* Izmjeri i izraunaj plotinu lika na slici.
l1 = _____ cm
____ cm
l2 = _____ cm
____ cm
A = ?
A = l1 l2
A = _____ _____ _____ _____
A = _____ _______
Pazi! Kad rauna plotinu pravokutnika duljina i irina moraju biti izraene
istom mjernom jedinicom.
l1 = _____ cm = _____ mm
45 mm
l2 = _____ mm
2 cm
A = ?
A = l1 l2
A = _____ mm _____ mm
A = _____ __________
36
PDF Compressor Pro
ZADACI
Pretvori u manju mjerne jedinice sluei se sljedeim pojednostavljenim prikazom
pretvaranja.
1 000 000
km2
1. zadatak
5 m2 =
100
m2
dm2
100
cm2
9 m2 =
dm2
dm2
36 m2 =
dm2
dm2
cm2
8 m2 =
cm2
cm2
67 m2 =
cm2
cm2
cm2
8 dm2 =
cm2
cm2
27 dm2 =
cm2
cm2
mm2
9 dm2 =
mm2
mm2
97 dm2 =
mm2
mm2
7 m2 =
dm2
dm2
6 dm2 =
cm2
cm2
15 cm2 =
mm2
mm2
3. zadatak
4 dm2 =
2 100 100
4 100
500
mm2
dm2
2. zadatak
2 m2 =
5 100
100
20 000
400
dm2
cm2
cm2
4. zadatak
5 dm2 =
5 100 100
50 000
mm2
5. zadatak*
37
PDF Compressor Pro
ZADACI
Pretvori u veu mjerne jedinice sluei se sljedeim pojednostavljenim prikazom
pretvaranja.
km2
m2
: 1 000 000
6. zadatak
600 dm2 =
dm2
: 100
cm2
: 100
600 : 100
mm2
: 100
m2
m2
500 dm2 =
m2
m2
3 200 dm2 =
m2
m2
7. zadatak
70 000 mm2 =
70 000 : 100 : 100 dm2 =
40 000 mm2 =
dm2 =
dm2
180 000 mm2 =
dm2 =
dm2
8. zadatak
300 cm2 =
300 : 100
dm2 =
dm2
dm2
700 cm2 =
dm2 =
dm2
6 000 cm2 =
dm2 =
dm2
9. zadatak
100 mm2 =
100 : 100
cm2 =
cm2
900 mm2 =
cm2 =
cm2
1 000 mm2 =
cm2 =
cm2
10. zadatak*
300 mm2 =
cm2 =
cm2
700 cm2 =
dm2 =
dm2
6 000 dm2 =
m2 =
m2
38
PDF Compressor Pro
Izmjeri duljinu i irinu svojeg udbenika.

Izrazi ih centimetrima. Izraunaj plotinu.
l1 = _____ cm
A = l1 l2
l2 = _____ cm
A = _____ cm _____ cm
A = ?
A = _____ cm2
Izmjeri duljinu i irinu svoje klupe.

Izrazi ih decimetrima. Izraunaj plotinu.
l1 = _____ dm
A = l1 l 2
l2 = _____ dm
A = _____ dm _____ dm
A = ?
A = _____ dm2
Izmjeri duljinu i irinu svoje uionice.

Izrazi ih metrima. Izraunaj plotinu.
l1 = _____ m
A = l1 l 2
l2 = _____ m
A = _____ m _____ m
A = ?
A = _____ m2
Udaljenosti u svemiru
Udaljenosti u svemiru izraamo godinama
svjetlosti. 1 godina svjetlosti jest udaljenost
koju svjetlost prevali za 1 godinu.
1 godina svjetlosti = 9 467 280 000 000 km
39
Andromedina galaktika - nama

najblia galaktika
PDF Compressor Pro
4.2. MJERENJE OBUJMA TIJELA

Ve od ranije zna da je tijelo sve to zauzima prostor: automobil, lopta, drvo itd.
elimo li znati koliko prostora zauzima neko tijelo, moramo mu odrediti obujam.
to misli, koje tijelo zauzima vei prostor, tj, koje tijelo ima vei obujam: konj,
lopta ili kua?
ODGOVOR:
____________________________________________________________________
Obujam
Obujam tijela jest veliina prostora koji to tijelo zauzima.
Oznaka za obujam jest veliko tiskano slovo V.
MJERENJE OBUJMA PRAVILNIH TIJELA
Obujam pravilnih tijela odreujemo raunanjem.
Razmisli kako odrediti koliko prostora
zauzima kutija keksa.
Uputa: izmjeri duljinu, irinu i visinu kutije.
duljina = _____ cm
irina = _____ cm
visina = _____ cm
40
PDF Compressor Pro
IZRAUNAVANJE OBUJMA
Obujam kvadra
duljina l1
ir
ina
visina l3
V = l 1 l2 l3
l2
Da bismo odredili obujam kvadra moramo izmjeriti njegovu duljinu, irinu i

visinu. Nakon toga ih pomnoimo.
obujam kvadra = duljina kvadra irina kvadra visina kvadra

Obujam kocke
Obujam kocke raunamo na isti nain kao i obujam kvadra.
l
ina
duljina l
ir
visina l
V=lll
obujam kocke = duljina kocke irina kocke visina kocke

1 kubni metar
Izraunajmo obujam kocke duljine stranica 1 m.
l = 1 m
V = ?
V = l l l
V = 1 m 1 m 1 m
V = 1 m3
l = 1 m
l = 1 m
l = 1 m
m3 itamo: kubni metar
Obujam kocke stranice 1 metar jest 1 kubni metar.
41
PDF Compressor Pro
Mjerne jedinice za obujam

Osnovna mjerna jedinica za obujam jest kubni metar. Oznaka je m3.
Manje mjerne jedinice od kubnog metra:
Mjerna jedinica
Naziv
Oznaka
kubni milimetar
mm3
kubni centimetar
cm3
kubni decimetar
dm3
Odnos prema kubnom metru

1 000 000 000 mm3 = 1 m3
1 000 000 cm3 = 1 m3
1000 dm3 = 1 m3

Koliki je obujam cijele kocke?
Uputa
Prebroji koliko ima kockica na slici.
V = ______ kockica = ______ cm3

Koliki je obujam zadanoga tijela?
Uputa
Prebroji koliko ima kockica na slici.
V = ______ kockica = ______ cm3
42
PDF Compressor Pro
ZADACI
Izraunaj obujam tijela na slici.
2 m
l1 = 2 m
l2 = 1 m
1m
l3 = 2 m
2 m
V = ?
V = l1 l2 l3
V = 2 m 1 m 2 m
V = _____ m3
l1 = _____ cm
A
IP
6 cm
12
l2 = _____ cm
cm
l3 = _____ cm
5 cm
V = ?
V = l1 l2 l3
V = _____ cm _____ cm _____ cm
V = _____ cm3
l = _____ dm
3 dm
dm
V = ?
3 dm
V =l l l
V = _____ dm _____ dm _____ dm
V = _____ dm3
43
PDF Compressor Pro
ZADACI
* Izraunaj obujam tijela na slici.
Pazi! Mnoiti moemo samo iste mjerne jedinice.
l1 = _____ cm = _____ dm
l2 = _____ dm
40 cm
l3 = _____ dm
V = ?
m
3d
V = l1 l2 l3
2 dm
V = _____ dm _____ dm _____ dm

V = _____ dm3
cm
l1 = _____ cm
l2 = _____ cm
20 mm
l3 = _____ mm = _____ cm
3 cm
V = ?
V = l1 l2 l3
V = _____ cm _____ cm _____ cm
V = _____ cm3
44
PDF Compressor Pro

MJERENJE OBUJMA TEKUINE
Tekuine imaju stalan obujam.
Tekuina poprima oblik posude
u kojoj se nalazi.
Primjerice, sok poprima oblik posude u
kojoj se nalazi.
Da bismo izmjerili obujam tekuine,

koristimo se menzurom.
Menzura je naprava za mjerenje obujma tekuina i vrstih tijela netopivih u

vodi.
Da bismo izmjerili obujam tekuine,
moramo tekuinu uliti u menzuru.
Menzura ima mjernu skalu.
NEPRAVILNO
Pri oitavanju obujma, oi moraju

biti u razini povrine tekuine.
PRAVILNO
Uvijek se oitava najnia razina

tekuine.
NEPRAVILNO
Oitavanje obujma tekuine
45
PDF Compressor Pro
Koji od djeka na fotograiji mjeri pravilno,

Luka ili Ivan? Zato?
LUKA
Crvena crta je ispravan pravac gledanja.

IVAN
______________________________________
______________________________________
______________________________________
Litra
Litra je osnovna mjerna jedinica za obujam tekuine.
Oznaka za litru jest veliko tiskano slovo L ili malo slovo l.
Obujam od 1 litre naznaen na naljapnici za sok
Obujam od jedne litre jednak je obujmu jednog kubnog decimetra.

1 L = 1 dm3
1 L
1 dm
1 dm3
1 dm
1 dm
Ostale mjerne jedinice za obujam tekuine
Manje mjerne jedinice od litre:
Mjerna jedinica
Naziv
Oznaka
decilitar
dL
centilitar
cL
mililitar
mL
Vea mjerne jedinice od litre:
Mjerna jedinica
Naziv
Oznaka
hektolitar
hL
Odnos prema litri

10 dL = 1 L
100 cL = 1 L
1000 mL = 1 L
Odnos prema litri
46
1 hL = 100 L
PDF Compressor Pro
Nadopuni skale na menzurama.

100
300
30
20
60
10
30
Koliko se mililitara soka nalazi u menzurama

na sljedeim slikama? Oitaj.
V = 45 mL
V = ______ mL
47
V = ______ mL
PDF Compressor Pro
Obujam od 1 mililitra jednak je obujmu od 1 kubnog centimetra.

1 mL = 1 cm3
Pronai nekoliko proizvoda na kojima je obujam

izraen u mililitrima (ampon, tekui sapun itd).
Nalijepi ovdje naljepnice s tih proizvoda.
Odaberi toan odgovor.

1 L ima:
1 mL ima:
a) 10 dL b) 100 dL c) 1000 dL
a) 10 cm3 b) 1 cm3 c) 1000 cm3
1 L isto je kao:
1 hL ima:
a) 1 dm3 b) 1 cm3 c) 1 m3
a) 10 L
b) 100 L
c) 1000 L
Mjerna jedinica za obujam jest metar.
TONO
NETONO
1 dm3 = 1 L
TONO
NETONO
Obujam tekuina mjerimo menzurom.
TONO
NETONO
1 L = 100 dL
TONO
NETONO
Tekuina ne poprima oblik posude u kojoj se nalazi. TONO
NETONO
Provjeri istinitost tvrdnje i zaokrui.
48
PDF Compressor Pro

MJERENJE OBUJMA NEPRAVILNIH TIJELA NETOPIVIH U VODI
Izradi od plastelina neko nepravilno tijelo (npr. ribicu). Ima li ideju kako bi
odredio obujam tog tijela. Opii zamiljeni postupak?
____________________________________________________________________
____________________________________________________________________
Obujam nepravilnih tijela netopivih u vodi odreujemo pomou menzure.
Uronimo li tijelo u posudu punu vode, iz posude e se izliti onoliko vode koliki
je obujam tog tijela.
Mjerenje obujma vrstog tijela
1. U menzuru ulijemo vodu i oitamo obujam.
U naem je sluaju oitani obujam vode:
Vvoda = 55 mL.
2. Uronimo tijelo u vodu u menzuri i oitamo

obujam.
U naem je sluaju oitani obujam vode i
tijela zajedno:
Vvoda + tijelo = 58 mL.
3. Obujam tijela dobit emo tako da od obujma vode i tijela zajedno (Vvoda + tijelo)
oduzmemo obujam same vode (Vvoda):
Vtijela = Vvoda + tijelo Vvoda
Vtijela = 58 mL 55 mL
Vtijela = 3 mL = 3 cm3
49
PDF Compressor Pro
Odgovori.
mL
100
90
80
70
60
50
40
30
20
10
mL
100
90
80
70
60
50
40
30
20
10
1. Koliki je obujam vode u prvoj menzuri?

_________________________________
2. Koliki je obujam vode i uronjenog
tijela u drugoj menzuri?
_________________________________
3. Koliki je obujam uronjenog tijela?
_________________________________
Uz pomo uitelja odredi obujam kamena.

Vvoda = ________ mL
Vkamen = Vvoda + kamen Vvoda
Vvoda + kamen = ________ mL
Vkamen = _____ mL _____ mL

Vkamen = _____ mL
Dopuni reenice tako da tvrdnje budu tone.

Obujam tijela jest veliina ________________ koji zauzima tijelo.
prostora / plohe
Oznaka za obujam jest veliko tiskano slovo ______.

V / A
Osnovna mjerna jedinica za obujam jest ____________ metar.

kvadratni / kubni
Obujam tekuina mjerimo pomou ________________.

menzure / ravnala
50
PDF Compressor Pro
ZADACI
Pretvori u manje mjerne jedinice sluei se sljedeim pojednostavljenim prikazom
pretvaranja.
1 000
m3
1. zadatak
5 m3 =
1 000
dm3
cm3
mm3
dm3
8 m3 =
dm3
dm3
62 m3 =
dm3
dm3
2. zadatak
3 dm3 =
5 1 000
1 000
3 1 000
cm3 =
5 000
3 000
dm3
cm3
6 dm3 =
cm3 =
cm3
18 dm3 =
cm3 =
cm3
Pretvori u vee mjerne jedinice sluei se sljedeim pojednostavljenim prikazom

pretvaranja.
m3
dm3
: 1 000
3. zadatak
4000 dm3 =
cm3
: 1 000
: 1 000
m3
6000 dm3 =
m3
m3
57000 dm3 =
m3
m3
cm3
9000 mm3 =
cm3
cm3
18000 mm3 =
cm3
cm3
4. zadatak
8000 mm3 =
4000 : 1000
mm3
8 000 : 1 000
51
m3
cm3
PDF Compressor Pro
ZADACI
pretvaranja.
100
hL
10
10
5. zadatak
3 L =
dL
3 10
10
30
dL
7 L =
dL
dL
12 L =
dL
dL
9 hL =
76 hL =
6. zadatak
7 hL =
7 100
mL
cL
700
dL

pretvaranja.
hL
L
: 100
7. zadatak
3 000 mL =
dL
: 10
: 10
: 10
3 000 : 10 : 10 : 10
mL
cL
4 000 mL =
22 000 mL =
hL
7 000 L =
hL
hL
22 000 L =
hL
hL
8. zadatak
500 L =
500 : 100
52
hL
PDF Compressor Pro
ZADACI
1 L = 1 dm3
9. zadatak
dm3
8 dm3
19 L =
dm3
15 dm3
150 L =
dm3
45 dm3
7 L =
Povei naziv i oznaku mjerne jedinice.

kubni metar
mililitar
mm3
kubni centimetar
m3
litra
dL
kubni milimetar
mL
decilitar
cm3
Koliko litara vode stane u akvarij na slici?

60 cm
l 1 = 1 m = _____ dm
l 2 = 5 dm
l 1 = 60 cm = _____ dm
1 m
V = ?
dm
V = l1 l2 l3
V = ______ dm ______ dm ______ dm
V = ________ dm3
V = ________ L
U akvarijj stane ________ L vode.
53
PDF Compressor Pro

KRIALJKA
5
8
4
7
E
1. Osnovna mjerna jedinica za duljinu.

2. Mjera prostora koji zauzima tijelo.
3. Mjerna jedinica za plotinu jest __________________ metar.
4. Naprava za mjerenje duljine.
5. Mjera duine.
6. Naprava za mjerenje obujma tekuine.
7. Mjera plohe.
8. Mjerna jedinica za obujam tekuine.
U crvenim poljima dobit e naziv jedne naprave za mjerenje duljine.
54
PDF Compressor Pro
5. MJERENJE MASE TIJELA

TROMOST ILI INERCIJA
Naglo povlaenje kartonia

na kojemu je kovanica
Kovanica upada u au
Postavi kartoni na otvor ae, a na njega kovanicu. Naglo povuci kartoni.

Zato je novi pao u au? Zbog ega nije ostao na kartonu?
____________________________________________________________________
____________________________________________________________________
Novi se opire pokretanju i zbog toga pada u au.
Neki ljudi mogu vjeto izui stolnjak ispod tanjura. Pritom tanjur ostaje na mjestu.
ini nam se da se ne eli pokrenuti.
Izvlaenje stolnjaka ispod tanjura
Tijela koja miruju nastoje ostati u mirovanju.

55
PDF Compressor Pro
Uzmi uteg od 1 kg i uteg od 100 g.

Pokreni utege tako da se gibaju po
povrini stola. Koji je uteg tee zaustaviti?
_________________________________
_________________________________
Uteg od 1 kg tee je zaustaviti. Kaemo
da se tijelo opire zaustavljanju.
Pokretanje utega
Tijela koja se gibaju nastoje ostati u gibanju.

Tromost
Tromost ili inercija jest svojstvo tijela da se opire promijeni svoga stanja.
Ako tijelo miruje, opire se pokretanju.
Ako se tijelo giba, opire se zaustavljanju.
Opii to e se dogoditi s ljudima koji stoje u
autobusu u trenutku kad se on pokrene.
_______________________________________
_______________________________________
_______________________________________
Opii to e se dogoditi s ljudima koji stoje u
autobusu u trenutku kad se on naglo zaustavi.
_______________________________________
_______________________________________
_______________________________________
56
PDF Compressor Pro

MASA
to je lake pokrenuti: kolica bez utega ili kolica s utegom?
Kolica bez utega
Kolica s utegom
__________________________________________________________________
Kolica s utegom tee je pokrenuti pa kaemo da imaju veu masu.
Masa
Masa je mjera za tromost tijela.
Oznaka za masu malo je tiskano slovo m.
Tijela vee mase tromija su od tijela manje mase.
Automobil ima veu masu od bicikla

pa ga je tee pokrenuti ili zaustaviti
57
PDF Compressor Pro
U kvadrati ispod tijela najvee mase napii 1,

zatim 2, a ispod tijela najmanje mase napii 3.
Mjerne jedinice za masu

Osnovna mjerna jedinica za masu jest kilogram. Oznaka je kg.
Manje mjerne jedinice od kilograma:
Mjerna jedinica
Naziv
Oznaka
dekagram
dag
gram
g
Vea mjerna jedinica od kilograma:
Odnos prema kilogramu

100 dag = 1 kg
1 000 g = 1 kg
Mjerna jedinica
Naziv
Oznaka
tona
t
Odnos prema kilogramu

1 t = 1 000 kg
Kolika je masa kutije rie na slici?
m = __________ kg
58
PDF Compressor Pro
Masu mjerimo vagom.
Vaga s dva kraka
Kuhinjska vaga
Pronai u novinama i asopisima ili na Internetu

slike razliitih vrsta vaga i zalijepi ih ovdje.
Koje tijelo ima veu masu: jabuka ili uteg?

Po emu to zakljuuje?
Veu masu ima __________________.
_______________________________________
_______________________________________
_______________________________________
59
Digitalna osobna vaga
PDF Compressor Pro
Mjerenje mase sitnog tijela

Da bismo izmjerili masu jedne pribadae,
pekule, spajalice ili avlia, koristimo se veim
brojem istih pribadaa, pekula, spajalica ili
avlia.
Postupak
1. Uzmimo 70 spajalica.
2. Provjerimo pokazuje li vaga kojom emo
mjeriti masu spajalica 0 kg.
3. Stavimo svih 70 spajalica u zdjelicu vage i
oitamo masu koju pokazuje vaga.
Masa 70 spajalica:
m70 spajalica =100 g.
4. Masu jedne spajalice dobijemo tako da
masu 70 spajalica podijelimo sa 70.
m1 spajalice = m70 spajalica : 70
m1 spajalice = 100 g : 70 = 1.43 g
Zakljuak
Masa je jedne spajalice 1.43 g.
Ima li 10 jednakih olovaka? Izmjeri masu
jedne od njih pomou kuhinjske vage. Opii.
1. ________________________________________________________________
2. ________________________________________________________________
3. __________________________________________ m10 olovaka = _____ _____
4. ________________________________________________________________
m1 olovke = m10 olovaka : 10
m1 olovke = _____ _____ : 10 = _____ _____
Zakljuak Masa jedne olovke iznosi _____ _____

60
PDF Compressor Pro
Uzmi komad plastelina i izvai ga.

Promijeni mu oblik i ponovno ga izvai.
Je li se masa plastelina promijenila?
Promjenom oblika
plastelina, masa se
__________ promijenila.
Uzmi gumicu i izvai je.
Usitni gumicu i ponovno je izvai.
Je li se masa gumice promijenila?
Promjenom oblika gumice,
masa se _____________
promijenila.
Uzmi licu eera i au vode i izvai ih.
Stavi eer u au s vodom i ponovno ih izvai.
Je li se masa promijenila?
Otapanjem eera
u vodi, masa se
_________ promijenila.
Promjenom oblika tijela od gline ili plastelina, usitnjavanje papira ili gumice,
otopanjem eera u vodi, prenoenjem tijela na drugo mjesto masa tog tijela
nee se promijeniti.
Masa tijela nee se promijeniti ako tijelu promijenimo oblik ili ako ga
odnesemo daleko u svemir.
61
PDF Compressor Pro
OKOLADA
Izrei s omotnice nekog proizvoda tekst u

kojem se navodi kolika je njegova masa.
Zalijepi ga ovdje.
100 g
Naziv proizvoda: OKOLADA
Naziv proizvoda: __________________

kilogram, m, mjera, vaga.
Masa je __________ za tromost tijela.
Oznaka za masu je malo tiskano slovo ____.
Osnovna mjerna jedinica za masu jest ________________.
Mjerna naprava za mjerenje mase jest ________.
Koristei se kuhinjskom vagom izmjeri masu
udbenika, prazne ae, jabuke i omiljene
okolade. Napii dobivene podatke.
mudbenika = _____ _____
mjabuke = _____ _____
mokolade = _____ ____
mae = _____ _____
Osobnom vagom (za mjerenje mase ljudskog

tijela) izmjeri svoju masu. Napii rezultat.
m = _____ _____
62
PDF Compressor Pro
ZADACI
pretvaranja.
1 000
t
1. zadatak
5 t =
100
kg
dag
=
8 t =
kg
kg
12 t =
kg
kg
dag
6 kg =
dag
dag
14 kg =
dag
dag
8 dag =
43 dag =
= 2 000
3. zadatak
3 dag =
9 100
3 10
5 000
kg
2. zadatak
9 kg =
5 1 000
10
900
30
kg
dag
4. zadatak
2 kg
5 kg
40 kg
5. zadatak*
7 kg =
2 dag =
4 t =
kg
kg
2 100 10
63
PDF Compressor Pro
ZADACI
pretvaranja.
kg
: 1 000
6. zadatak
70 g =
g
: 10
: 100
dag
40 g =
dag
dag
150 g =
dag
dag
7. zadatak
400 dag =
70 : 10
dag
kg
600 dag =
kg
kg
1 300 dag =
kg
kg
8. zadatak
6 000 kg =
400 : 100
dag
6 000 : 1 000
kg
2 000 kg =
17 000 kg =
9. zadatak
5 000 g =
5 000 : 100 : 10
kg
7 000 g =
kg
kg
20 000 g =
kg
kg
Sluei se kuhinjskom vagom izmjeri masu

ovog udbenika pa je izrazi dekagramima,
kilogramima i gramima.
mudbenika = _____ dag = _____ : _____ kg = _____ kg
mudbenika = _____ dag = _____ _____ g = _____ g
64
kg
PDF Compressor Pro
6. GUSTOA TVARI
Napuni jednu kutiju od ibica pijeskom, a drugu
zobenim pahuljicama. Usporedi im mase vagom
s dva kraka. to moe rei o obujmu, a to o
masi pijeska i pahuljica?
_______________________________________
_______________________________________
Razmisli i odgovori: imaju li metalna i stiroporna

kocka jednakog obujma jednake mase.
_______________________________________
_______________________________________
Tijela jednakog obujma mogu imati razliite mase.

Navedi jo dva primjera tijela jednaka obujma,
a razliite mase.
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
65
PDF Compressor Pro
to moe rei o masi jabuka i utega?

to moe rei o obujmu jabuka i utega?
_______________________________________
_______________________________________
_______________________________________
_______________________________________
Tijela jednakih masa mogu zauzimati razliiti obujam.

Navedi jo dva primjera tijela jednakih masa,
a razliitog obujma.
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
Nauili smo razlikovati tijela po njihovom obujmu i masi.
Ako tijela imaju jednake mase, iste su boje, istog oblika ili imaju isti miris,
moemo ih razlikovati po gustoi.
Gustoa
Gustoa tijela je svojstvo koje se dobiva dijeljenjem mase toga tijela i
njegova obujma.
Oznaka za gustou jest malo tiskano grko slovo r (itaj: ro).
66
PDF Compressor Pro
Odreivanje gustoe drva

1. Uzmimo drvenu kocku duljine brida
a = 10 cm.
2. Izmjerimo vagom masu drvene kocke.

Dobivamo:
mdrvene kocke = 325 g.
3. Izraunajmo obujam drvene kocke:

Vdrvene kocke = a a a
Vdrvene kocke = 10 cm 10 cm 10 cm
Vdrvene kocke = 1000 cm3
4. Podijelimo masu drvene kocke njezinim obujmom:

mdrvene kocke : Vdrvene kocke = 325 g : 1000 cm3
Dobili smo karakteristino svojstvo drva
od kojeg je izraena kocka.
To svojstvo nazivamo gustoa.
g
.
Gustoa drvene kocke: 0.325
cm3
Gustoa izabranog drva nije jednaka gustoi neke druge vrste drva, eljeza,
vode ili neke druge tvari.
67
PDF Compressor Pro
Formula za gustou
m
Izraz (formulu) za izraunavanje gustoe tijela zapisujemo znakovima: r = .
V
Rijeima: gustoa = masa : obujam.
Pazi! Razlomkova je crta znak za dijeljenje.
Izvedene formule
Pomou formule za gustou mogu se izraunati:
1. masa tijela ako su poznati gustoa i obujam: m = r V
2. obujam ako su poznati gustoa i masa: V = m
r.
Mjerna jedinica za gustou
Osnovna mjerna jedinica za gustou jest kilogram po kubnom metru.
kg
Oznaka je 3 .
m
g
.
esto je u uporabi i gram po kubnom centimetru. Oznaka je
cm3
Vrijedi:
1
kg
g
.
3 = 1 000
m
cm3
TABLICA GUSTOE NEKIH TVARI

GUSTOA (r)
TVAR
g
cm3
0.25
0.5
0.7
0.9
1
2.2
7.8
8.9
11.4
13.6
19.3
pluto
suho drvo - borovina
suho drvo - bukovina
maslinovo ulje
voda (4C)
beton
eljezo
bakar
olovo
iva
zlato
68
kg
m3
250
500
700
900
1 000
2 200
7 800
8 900
11 400
13 600
19 300
PDF Compressor Pro
Tijela manje gustoe od vode plivaju na vodi, a tijela vee gustoe od vode
tonu u vodi. Provjeri to sljedeim pokusima.
Ulij u au vodu i malo ulja. to opaa?
Usporedi gustoe ulja i vode.
Zaokrui tonu tvrdnju.
rulja = ______
kg
m3
rvode = _______
kg
m3
Gustoa ulja je __________ od gustoe vode.

manja / vea
Ulje __________ na vodi.

pliva / ne pliva
Tijela manje gustoe od vode plivaju na vodi.

Ulij u au vodu i eljezni vijak. to opaa?
Usporedi gustoe eljeza i vode.
Zaokrui tonu tvrdnju.
reljeza = ______
kg
m3
rvode = _______
kg
m3
Gustoa eljeza je ________ od gustoe vode.

manja / vea
eljezo __________ u vodi.

tone / ne tone
Tijela vee gustoe od vode tonu u vodi.

Pronai u TABLICI GUSTOE NEKIH TVARI
dvije tvari koje plivaju na vodi i dvije koje
plivaju na ulju.
Na vodi pliva _________________________ i _________________________.
Na ulju pliva ________________________ i _________________________.
69
PDF Compressor Pro
Dopuni reenice.
Gustoa tijela je svojstvo koje se dobiva dijeljenjem ____________ i
mase / obujma
_______________ tijela.
mase / obujma
a / r
Oznaka za gustou jest malo grko slovo ______ (itamo: ro).

Izraz (formula) za izraunavanje gustoe tijela glasi: _________________.
r =
V
m
r =
V
m
Osnovna mjerna jedinica za gustou jest kilogram po kubnom metru. Oznaka

je _______.
kg g
m3 cm3
Osim kilograma po kubnom metru u uporabi je gram po kubnom centimetru.

Oznaka je _______.
kg g
m3 cm3
Svakoj tvari pridrui njezinu gustou.

Koristi se TABLICOM GUSTOE NEKIH TVARI.
ZLATO
13 600
IVA
1 000
VODA (4C)
7 800
MASLINOVO ULJE
19 300
ELJEZO
8 900
BAKAR
900
Ulij u au vodu i ubaci ep od pluta.

to primjeuje? Zaokrui ispravan odgovor.
a) ep je potonuo.
b) ep pliva na vodi.
70
kg
m3
kg
m3
kg
m3
kg
m3
kg
m3
kg
m3
PDF Compressor Pro
ZADACI
Pretvori u traene mjerne jedinice sluei se sljedeim pojednostavljenim
prikazom pretvaranja.
1 000
g
cm3
kg
m3
: 1 000
1. zadatak
g
cm3
g
8
cm3
g
17
cm3
g
25
cm3
5
5 1 000
=
=
=
=
kg
m3
kg
m3
kg
m3
kg
m3
5 000
=
=
=
kg
m3
kg
m3
kg
m3
kg
m3
2. zadatak
kg
m3
kg
7 000 3
m
kg
11 000 3
m
kg
4 000 3
m
5 000
5 000 : 1 000
=
=
=
g
cm3
g
cm3
g
cm3
g
cm3
g
cm3
g
cm3
g
cm3
g
cm3
=
=
=
Na boci maslinova ulja navedena je gustoa:

g
kg
.
900 3 . Izrazi tu gustou u
cm3
m
900
kg
m3
g
cm3
71
g
cm3
PDF Compressor Pro
ZADACI
3. zadatak
Koliku gustou ima tijelo mase m = 500 kg i obujma V = 1 m3?
Od koje je tvari tijelo nainjeno?
r =
m = 500 kg
V = 1 m3
r = ?
r =
r =
m
V
500 kg
1 m3
kg
m3
Uoi u TABLICI GUSTOA NEKIH TVARI da dobivenu gustou ima borovina.

Odgovor: Tijelo je nainjeno od borovine.
4. zadatak
Obujam tijela oblika kvadra iznosi V = 2 m3. Njegova je masa m = 500 kg.
Koliko iznosi gustoa toga tijela? Od koje je tvari tijelo nainjeno?
r =
m = 500 kg
V = 2 m3
m
V
r =
r = ?
r =
kg
m3
Odgovor: Tijelo je nainjeno od __________.

5. zadatak
Masa okolade iznosi m = 100 g. Kolika je gustoa te okolade ako je njen
obujam V = 50 cm3?
m
r =
V
m = _____ g
V = _____ cm3
r = ?
r =
r =
Odgovor: Gustoa okolade iznosi _____ _____.

72
g
cm3
PDF Compressor Pro
ZADACI
6. zadatak
Koliki je obujam komada eljeza mase m = 78 g ako znamo
g
da je gustoa eljeza 7.8
?
cm3
m
V =
r
m = 78 g
r = 7.8
g
cm3
V =
V = ?
78 g
g
7.8
cm3
V = _____ cm3
Odgovor: Obujam komada eljeza iznosi _____ cm3.
7. zadatak
Koliki je obujam olovne ipke mase m = 228 g ako znamo
g
?
da je gustoa olova 11.4
cm3
m
V =
r
m = 228 g
r = 11.4
g
cm3
g
g
cm3
V =
V = ?
V = _____ cm3
Odgovor: Obujam olovne ipke iznosi _____ cm3.
8. zadatak
Koliki je obujam zlatnog prstena mase m = 9.65 g ako je gustoa zlata 19.3
m = 9.65 g
g
r = 19.3
cm3
V =
m
r
V =
V = ?
V = _____ cm3
Odgovor: Obujam ______________________________ iznosi _____ _____.
73
g
?
cm3
PDF Compressor Pro
ZADACI
9. zadatak
Kolika je masa vode u spremniku obujma V = 5 m3 ako znamo
kg
da je gustoa vode 1 000 3 ?
m
m = r V
V = 5 m3
r = 1000
kg
m3
m = 1000
m = ?
kg
5 m3
m3
m = _______ kg
Odgovor: Masa vode u spremniku iznosi _______ kg.
10. zadatak
Kolika je masa kvadra od bukovine obujma V = 2 m3 ako je gustoa bukovine
kg
700 3 ?
m
m = r V
V = 2 m3
r = 700
kg
m3
m = _______
m = ?
kg
3
3 ______ m
m
m = _______ kg
Odgovor: Masa kvadra od bukovine iznosi _______ kg.
11. zadatak
Kolika je masa bakrene kugle obujma V = 1.5 m3 ako je gustoa bukovine
kg
8 900 3 ?
m
m = r V
V = _____ m3
r = _______
m = ?
kg
m3
m = _______
kg
______ m3
m3
m = _______ kg
Odgovor: Masa bakrene kugle iznosi _______ kg.
74
PDF Compressor Pro
7. GRAA TVARI
Od ega su graene tvari?
Da bismo to saznali moemo tvari usitnjavati.
Primjerice, kredu moemo prelomiti na 2 dijela, na 4 dijela itd.
Moemo li kredu usitniti na jo manje dijelove nego to je prikazano na slikama?
Usitnjavanje krede
Da bismo vie saznali o grai tvari, izvest emo sljedee pokuse.

1. POKUS Popricaj dezodoran u prostoriji.
Opii kako se miris iri prostorijom.
_______________________________________
_______________________________________
Ako pretpostavimo da se dezodoran sastoji od sitnih mirisnih estica koje se
stalno gibaju, tada moemo objasniti kako se miris proirio prostorijiom.
Zakljuak 1 pokusa
Tvari su graene od sitnih nevidljivih estica koje se stalno gibaju.
75
PDF Compressor Pro

2. POKUS U jednu menzuru ulij 50 mL
vode, a u drugu isto toliko alkohola. Tekuine
oboji kako bi dobro vidio to e se dogoditi.
Obujam vode (plavo):
Vvoda = 50 mL
Obujam alkohola (crveno):
Valkohol = 50 mL
to misli, koliki e biti obujam mjeavine

vode i alkohola ako alkohol ulijemo u
menzuru s vodom?
TVOJA PRETPOSTAVKA:
Pretpostavljam da je obujam mjeavine
50 mL vode i 50 mL alkohola:
Vvoda + alkohol = __________ mL
Prelij alkohol i vodu u veliku menzuru. Oitaj
na mjernoj skali menzure koliki je obujam
mjeavine 50 mL vode i 50 mL alkohola.
Oitani je obujam mjeavine
50 mL vode i
50 mL alkohola:
Vvoda + alkohol = 95 mL
Kako objanjava dobiveni rezultat: obujam
mjeavine manji je od zbroja obujma vode i
obujma alkohola?
_______________________________________
_______________________________________
Da bismo objasnili to se stvarno dogodilo s vodom i alkoholom u prethodnom

pokusu, izvedimo sljedei pokus.
76
PDF Compressor Pro

3. POKUS U jednu menzuru stavi 50 mL
prosa, a u drugu isto toliko okoladnih pahuljica.
Obujam prosa:
Vprosa = 50 mL
Obujam pahuljica:
Vpahuljica =50 mL
to misli, koliki e biti obujam mjeavine

prosa i okoladnih pahuljica ako ljenjake
stavi u menzuru s riom?
TVOJA PRETPOSTAVKA:
Pretpostavljam da je obujam mjeavine 50
mL prosa i 50 mL pahuljica:
Vproso + pahuljice = __________ mL
Stavi ljenjake i riu u veliku menzuru. Oitaj
na mjernoj skali menzure koliki je obujam
mjeavine 50 mL prosa i 50 mL pahuljica.
Oitani obujam mjeavine
50 mL prosa i
50 mL pahuljica:
Vprosa + pahuljica = 78 mL
Kako objanjava dobiveni rezultat: obujam
mjeavine manji je od zbroja obujma prosa i
pahuljica?
______________________________________
______________________________________
Objanjenje 2. pokusa
estica alkohola vee su od estica vode. Izmeu estica alkohola postoje prazni
meuprostori. U te prazne meuprostore smjeste se estice vode.
Zbog toga je obujam mjeavine manji od zbroja obujma vode i alkohola.
To jasno uoavamo u pokusu s prosom i pahuljicama.
77
PDF Compressor Pro

Zakljuak 2. i 3. pokusa
Meu sitnim nevidljivim esticama tvari postoje meuprostori.
Sitne nevidljive estice od kojih su izgraene tvari nazivamo molekulama.
Molekule su graene od atoma.
Graa tijela
Graa vrstog tijela
Graa tekuina
Graa plinova

atoma, estica, gibaju,
meuprostori, molekule.
Tvari su graene od sitnih nevidljivih _____________ koje se stalno
____________.
Meu sitnim nevidljivim esticama tvari postoje ________________________.
Sitne nevidljive estice od kojih su izgraene tvari nazivamo
________________.
Molekule su graene od __________.
78
PDF Compressor Pro
Napuni zrakom djeji balon i ga vrsto zavei.

Opii ga. Kako izgleda balon nakon 3 dana?
Kako izgleda balon nakon 7 dana?
OPIS NAPUHANOG BALONA
_______________________________________
_______________________________________
Crte napuhanog balona
OPIS BALONA NAKON 3 DANA

_______________________________________
_______________________________________
OPIS BALONA NAKON 7 DANA
_______________________________________
Crte balona nakon 3 dana
_______________________________________
Je li se obujam bolana promijenio?

_______________________________________
Kako to objanjava?
Crte balona nakon 7 dana
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
ZAKLJUAK
Na stjenki balona postoje male rupice koje mi ne vidimo.
Budui da se estice zraka stalno gibaju i mogu proi kroz male rupice na
balonu, one e napustiti balon.
79
PDF Compressor Pro

SAETAK
FIZIKA VELIINA
Fizika veliina je svojstvo tijela, tvari ili prirodne pojave koje se moe mjeriti.
Primjer izikih veliina: duljina, masa, temperatura itd.
Fizike veliine dijelimo na osnovne i izvedene.
Od osnovnih do sad smo nauili: duljinu i masu.
Od izvedenih nauili smo: plotinu, obujam i gustou.
TIJELO
Tijela zauzimaju prostor.
Tijela dijelimo na pravilna i nepravilna.
Razlikujemo: vrsta tijela, tekuine i plinove.

PRAVILNA
TIJELA
AGREGACIJSKO STANJE
NEPRAVILNA
VRSTO
PLINOVITO
TEKUE
DULJINA
Duljina je mjera za veliinu duine.

Oznaava se malim slovom l.
Osnovna mjerna jedinica za duljinu jest metar. Oznaka je m.

Neke od mjernih naprava za mjerenje duljine: ravnalo, mjerna vrpca itd.
PLOTINA
Plotina je mjera za veliinu plohe.

Oznaava se velikim tiskanim slovima A, S, P.
Osnovna mjerna jedinica za plotinu jest kvadratni metar. Oznaka je m2.

80
PDF Compressor Pro

SAETAK
OBUJAM
Obujam tijela veliina je prostora koji to tijelo zauzima.

Oznaava se velikim tiskanim slovom V.
Osnovna mjerna jedinica za obujam jest kubni metar. Oznaka je m3.
Za mjerenje obujma tekuine ili netopivog vrstog tijela rabimo menzuru.
MASA
Tromost ili inercija jest svojstvo tijela da se opire promijeni svoga stanja i to
pokretanju ako je mirovalo ili zaustavljanju ako se gibalo.
Oznaava se malim slovom m.
Osnovna mjerna jedinica za masu jest kilogram. Oznaka je kg.

Mjerna naprava za mjerenje mase jest vaga.
GUSTOA
Gustoa tijela je svojstvo koje se dobiva dijeljenjem mase toga tijela i njegova
m
obujma.: r = .
V
Oznaava se malim grkim slovom ro r.
Osnovna mjerna jedinica za gustou jest kilogram po kubnom metru. Oznaka
kg
je 3 .
m
GRAA TVARI
Tvari su graene od sitnih nevidljivih estica koje se stalno gibaju.
Meu sitnim nevidljivim esticama tvari postoje meuprostori.
Molekule su sitne nevidljive estice od kojih su izgraene tvari.

Molekule su graene od dvaju ili vie atoma.
81
81
PDF Compressor Pro

KRIALJKA
PONAVLJANJE
6
2
11
O
5
S
12
10
13 14
LJ
I
V
E
1 Znanost koju prouavamo zove se __________.

2. Fizika je veliina svojstvo tijela, tvari ili pojave koje se moe __________.
3. Tijela dijelimo na _________________ i nepravilna.
4. Razlikujemo ____________ tvari, tekuine i plinove.
5. Razlikujemo vrste tvari, ________________ i plinove.
6. Mjera za duinu jest ____________.
7. Metar je ______________ mjerna jedinica za duljinu.
8. Plotina je mjera za veliinu __________.
9. Obujam tijela jest veliina prostora koji to ____________ zauzima.
10. Tromost ili ________________ jest opiranje tijela promijeni stanja.
11. Duljina, masa, gustoa jesu ______________ veliine.
12. Osnovna mjerna jedinica za masu jest ________________.
13. estice od kojih su graene tvari sitne su i __________________.
14. Molekule su izgraene od __________.
U crvenim poljima dobit e mjerljivo svojstvo tijela, tvari ili prirodne pojave.
82
PDF Compressor Pro
PONAVLJANJE
Na slici zaokrui plavom bojom pravilna tijela, a crvenom nepravilna.
Na slici zaokrui plavom bojom pravilne plohe, a crvenom nepravilne.
Ispod svake slike napii u kakvom je agrecijskom stanju tvar na slici:
zrak
sok u ai
drvo
plin
____________________
____________________ ____________________
83
83
PDF Compressor Pro
PONAVLJANJE
Povei izike veliine s njihovim osnovnim mjernim jedinicama.

duljina
KUBNI METAR
plotina
KILOGRAM PO KUBNOM METRU
obujam
METAR
masa
KVADRATNI METAR
gustoa
KILOGRAM
Povei nazive mjernih jedinica s njihovim oznakama.

metar
m2
kvadratni metar
kg
kubni metar
kilogram
m
kg
m3
L
kilogram po kubnom metru
m3
litra
Povei iziku veliinu sa slikom odgovarajue mjerne naprave.

MASA
DULJINA
84
OBUJAM
PDF Compressor Pro
PONAVLJANJE
10
1000
10
10
km
: 1000
1. zadatak
4 dm =
cm
dm
: 10
: 10
4 10 10
mm
: 10
mm
9 dm =
mm
mm
25 dm =
mm
mm
10 dm =
mm
mm
60 dm =
170 dm =
450 dm =
2. zadatak
30 dm =
30 : 10
400
mm

1000 000 100
100
100
km2
: 1000 000
m2
dm2
: 100
mm2
cm2
: 100
: 100
3. zadatak
8 m2 =
8 100 100
cm2
9 m2 =
cm2
cm2
28 m2 =
cm2
cm2
40 m2 =
cm2
cm2
85
85
80 000
cm2
PDF Compressor Pro
PONAVLJANJE
4. zadatak
500 cm2 =
500 : 100
dm2
dm2
200 cm2 =
dm2
dm2
8 400 cm2 =
dm2
dm2
75 000 cm2 =
dm2
dm2
Pretvori u traene mjerne jedinice sluei se sljedeim pojednostavljenim prikazom

pretvaranja.
1000
m3
1000
1000
cm3
dm3
: 1000
: 1000
mm3
: 1000
5. zadatak
4 cm3 =
4 1 000
mm3 =
4 000
mm3
2 cm3 =
mm3 =
mm3
19 cm3 =
mm3 =
mm3
58 cm3 =
mm3 =
mm3
Pretvori u traene mjerne jedinice sluei se danom shemom.

100
10
10
10
hL
: 100
6. zadatak
7 L =
7 1 000
mL
cL
dL
: 10
: 10
: 10
mL
10 L =
mL
mL
18 L =
mL
mL
58 L =
mL
mL
86
7 000
mL
PDF Compressor Pro
PONAVLJANJE
l2 = 3 cm
7. zadatak
Izraunaj plotinu pravokutnika na crteu.
l1 = 6 cm
l2 = 3 cm
A = ?
l1 = 6 cm
A = l1 l 2
A = _____ cm _____ cm
A = _____ cm2
8. zadatak
Izraunaj plotinu kvadrata na crteu.
l = 40 mm
l = 40 mm
A = ?
A =l l
A = _____ _____ _____ _____
l = 40 mm
A = _______ _______
Pazi! Kad rauna plotinu pravokutnika, duljina i irina moraju biti izraene
istom mjernom jedinicom.
l1 = 1 dm = _____ cm
l2 = 2 cm
A = ?
l1 = 1 dm
A = l1 l 2
A = _____ cm _____ cm
A = _____ _______
87
87
l2 = 2 cm
9. zadatak
Izraunaj plotinu pravokutnika na crteu.
PDF Compressor Pro
PONAVLJANJE
10. zadatak
Izraunaj obujam kvadra na crteu.
l2 = 2 dm
l2 = 2 dm
l3 = 1 dm
V = ?
l1 = 3 dm
V = l 1 l 2 l3
l3 =
1d
m
l1 = 3 dm
V = _____ dm _____ dm _____ dm

V = _____ _______
11. zadatak
Izraunaj obujam kocke na crteu.
l = 3m
V = ?
V =l l l
V = _____ m _____ m _____ m
l = 3m
V = _____ _______
88
l =
3m
l = 3 m
PDF Compressor Pro
PONAVLJANJE
12. zadatak
Koliku gustou ima tijelo mase m = 1000 kg i obujma V = 4 m3?
Od koje je tvari tijelo nainjeno?
m = 1000 kg
r =
V = 4 m3
r = ?
m
V
r =
kg
m3
Pogledaj u TABLICU GUSTOE NEKIH TVARI. Tijelo je nainjeno od __________.
r =
13. zadatak
Obujam tijela iznosi V = 2 m3, a njegova je masa m = 15 600 kg. Od koje je
tvari tijelo nainjeno?
m = 15 600 kg
r =
V = 2 m3
r = ?
m
V
r =
kg
m3
r =
Tijelo je nainjeno od __________.
14. zadatak
Tijelo ima masu m = 6 600 kg. Koliko iznosi gustoa toga tijela ako mu je
obujam V = 3 m3? Od koje je tvari tijelo nainjeno?
m = 6 600 kg
r =
V = 3 m3
r = ?
m
V
r =
r =
Tijelo je nainjeno od __________.

89
89
kg
m3
PDF Compressor Pro

ZANIMLJIVOSTI
Slon je najvei kopneni sisavac i moe imati

masu preko 12 000 kg (12 t).
Najdulja hrvatska pilja je

piljski sustav
ulin ponor Medvedica,
duljine 16 396 m.
Najdublja jama u Hrvatskoj

duboka je 1 392 m. To je
sustav Lukina jama Trojama
na sjevernom Velebitu.
Najdulji cestovni most

na svijetu nalazi se na
jezera Pontchartrain u
SAD-u. Dugaak je
38 420 m.
Srednja je gustoa Zemlje 5.515 g/cm3,

Sunca 1.41 g/cm3, a Saturna 0.69 g/cm3.
90
Cres je najvei
hrvatski otok plotine
405.7 km2.
Kolibri je najmanja
ptica na svijetu,
mase oko 0.002 kg
(oko 2 g).
PDF Compressor Pro
MEUDJELOVANJE
TIJELA
PONAVLJANJE
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
Sila
Elastina sila i mjerenje sile
Sila tea
Trenje
Teite i ravnotea tijela
Poluga i primjene poluge
Tlak
91
91
PDF Compressor Pro
8. SILA
Razvuci elastinu oprugu koji ti je dao uitelj.
Zapii to opaa.
________________________________________
________________________________________
Gurni uteg po stolu.

Zapii to opaa.
________________________________________
________________________________________
Natrljaj balon o kosu ili majicu i priblii ga

zidu i kosi. to opaa?
________________________________________
________________________________________
Priblii dva magneta jedan drugome.

to e se dogoditi?
__________________________
__________________________
__________________________
__________________________
92
PDF Compressor Pro
U prethodnim pokusima tijela djeluju jedno na drugo: tvoja ruka na oprugu,

tvoja ruka na udbenik, Zemlja na udbenik, balon na kosu, zid na balon,
magnet na drugi magnet. To nazivamo meudjelovanje.
Sila
Djelovanje tijela na tijelo nazivamo meudjelovanje.

Meudjelovanje opisujemo silom.
Oznaka za silu jest veliko tiskano slovo F.
Postoji vie vrsta sila.
Vrste sila
Elektrina sila
Magnetna sila
Odbijanje magneta
Miina sila
Odbijanje balona
Sila tea
Noenje tereta
Padanje tijela
93
PDF Compressor Pro
Djelovanje sile
Djelovanje sile moe tijelo pokrenuti, zaustaviti, promijeniti mu smjer i brzinu,
promijeniti mu oblik.
Posljedica djelovanja sile na plastelin
Djelovanje sile mijenja smjer i brzinu

gibanja lopte
Ve zna da moe pokrenuti tijelo djeluje li na njega silom. Gurni udbenik

od sebe, a zatim ga gurni prema lijevom rubu klupe. Silom moe na tijelo
djelovati u razliitim smjerovima.
Sila ima smjer u kojem djeluje.
Udbenik moe gurnuti jae ili slabije.

Sila ima iznos.
Udbenik moe gurati ili vui. Tada djeluje na udbenik na razliitim mjestima.
Hvatite je toka u kojoj sila djeluje na tijelo.
Fizike veliine koje imaju smjer, iznos i hvatite jesu vektorske veliine.
Sila je vektorska veliina
Sila je vektorska veliina jer ima:
- smjer u kojem djeluje,
- iznos,
94
- hvatite.
PDF Compressor Pro
Silu kao vektor prikazujemo strjelicom. to je strjelica dulja, to je sila vea.

sile
a
j
n
a
elov
j
d
r
hvatite sile
smje
sile
s
o
izn
Kad elimo naznaiti da je sila vektor, tada piemo ovako: F .
Sila je vektorska veliina
Ivan i Marko poteu konop.
Plavom bojom oznai smjer
Ivanove sile.
Crvenom bojom oznai smjer
Markove sile.
T
AR
ST
MARKO
IVAN
Plavim kruiem istakni hvatite Ivanove sile.

Crvenim kruiem istakni hvatite Markove sile.
to misli, tko je jai: Ivan ili Marko?
Dopuni: Vei iznos ima ________________ sila.
Ivanova / Markova
Dopuni reenice.
Djelovanje tijela na tijelo nazivamo __________________________.
meudjelovanje / obujam
Meudjelovanje opisujemo _____________.

silom / gustoom
Oznaka za silu jest veliko tiskano slovo _____.

V / F
Sila ima smjer u kojem djeluje, iznos i ________________. Zato je sila

plotinu / hvatite
________________ veliina.
izika / vektorska
Silu kao vektor prikazujemo ____________________.

strjelicom / trokutiem
Vrh strjelice odreuje _____________ sile, a duljina strjelice __________ sile.

smjer / duljinu
boju / iznos
95
PDF Compressor Pro
Povei fotograiju s nazivom prikazane sile.
Magnet s avliem
miina sila
magnetna sila
sila tea
elektrina sila
U krialjku napii sile koje si nauio.

S
M
E
Zaokrui veu silu.

F1
F1
F2
F2
96
PDF Compressor Pro
9. ELASTINA SILA I MJERENJE SILE
Djelovanje sile na balon
Balon nakon prestanka djelovanja sile
Da bismo napuhanom balonu promijenili oblik, moramo na njega djelovati

miinom silom. Nakon prestanka djelovanja sile, balon se vraa prvobitni oblik.
Kaemo da je balon elastian.
Tijela koja se vraaju u prvobitni oblik nakon prestanka djelovanja sile
nazivamo elastina tijela.
Kad na balon djeluje miinom silom, osjea da i balon na tvoju ruku djeluje silom.
Tu silu nazivamo elastina sila. Ona uzrokuje vraanje balona u prvobitni oblik.
Elastina tijela djeluju elastinom silom.
Neka tijela koja djeluju elastinom silom:

opruga, gumica za brisanje, lastika, lopta
i loptica za tenis.
97
PDF Compressor Pro
Pronai kod kue tijela koja djeluju elastinom

silom. Nacrtaj ih i napii njihov naziv.
metalna kuglica
_____________________
____________________ ______________________
Uz pomo uitelja izvedi sljedei pokus.
POKUS
Pripremi elastinu oprugu, 3 utega jednakih masa, stalak, ravnalo.

Stavljat e utege na oprugu. Ona e se produljiti. Izmjerit e duljinu i zapisati.
Duljinu opruge oznai slovom l, a broj utega slovom n.
1. Ovjesi elastinu oprugu na stalak. Ravnalom izmjeri njenu duljinu.
Opruga bez utega
PRIMJER
TVOJ POKUS
0
n = _____
l = 10 cm
l = ________ cm
10
10
n = 0
20
20
30
40
30
98
PDF Compressor Pro
Na lijevom (zelenom) polju tablice dan je primjer pokusa.

U desno polje tablice nacrtaj svoju oprugu. Napii rezultat mjerenja.
2. Ovjesi jedan uteg na oprugu. Izmjeri duljinu opruge. Nacrtaj. Zapii opaanje.
Opruga s jednim utegom
PRIMJER
TVOJ POKUS
0
n = _____
l = 15 cm
l = ________ cm
10
10
n = 1
20
20
30
30
40
3. Ovjesi jo jedan uteg na oprugu. Izmjeri duljinu opruge. Nacrtaj. Zapii

opaanje.
Opruga s dva utega
PRIMJER
TVOJ POKUS
0
n = _____
l = 20 cm
l = ________ cm
10
10
n = 2
20
20
30
40
30
99
PDF Compressor Pro
4. Ovjesi jo jedan uteg na oprugu. Izmjeri duljinu opruge. Nacrtaj. Zapii opaanje.
Opruga s tri utega
PRIMJER
TVOJ POKUS
0
n = _____
l = 25 cm
l = ________ cm
10
10
n = 3
20
20
30
40
30
5. Dobivene podatke napii u tablicu.

n
PRIMJER
1
l / cm
10
15
20
25
TVOJ POKUS
0
1
2
6. Koliko svaki uteg produljuje oprugu?

Od duljine opruge s jednim utegom oduzmi duljinu opruge bez utega.
15 cm 10 cm = 5 cm
Od duljine opruge s dva utega oduzmi duljinu opruge s jednim utegom.
20 cm 15 cm = 5 cm
Od duljine opruge s tri utega oduzmi duljinu opruge s dva utega.
25 cm 20 cm = 5 cm
7. Zakljuak
Svaki uteg produlji opruga za
5 cm
100
PDF Compressor Pro
8. Odgovori na pitanja.
Koliko bi se produljila opruga kad bi na nju stavio 4 utega?
4 5 cm = 20 cm
Koliko bi se produljila opruga kad bi na nju stavio 7 utega?
7 5 cm = 35 cm
Ako ovjesimo uteg na elastinu oprugu, on e na nju djelovati odreenom silom.
Opruga e se produljiti. Dva jednaka utega djeluju dvaput veom silom. Tri
jednaka utega djeluju triput veom silom.
Zakljuak
Koliko je puta vea sila koja djeluje na oprugu,
toliko je puta vee produljenje opruge.
Elastinom oprugom moemo se koristiti pri mjerenju sile. Ona je sastavni dio
naprave za mjerenje sile.
Naprava za mjerenje sile
Dinamometar je naprava za mjerenje sile.
2 N
0
0.2
0.4
0.6
0.8
1.0
1.2
1.4
1.6
1.8
2.0
Dinamometar s vidljivom oprugom

Najvea sila koja se moe mjeriti ovim dinamometrom iznosi 2 njutna.
Mjerna jedinica za silu

Osnovna mjerna jedinica za silu jest njutn.
Oznaavamo ga velikim tiskanim slovom N.
Npr. F = 2 N (sila iznosi 2 njutna).
101
PDF Compressor Pro
Koliku silu pokazuje pojedini dinamometar?

10 N
0
1N
2N
5N
0.1
0.2
0.5
0.2
0.4
1.0
0.3
0.6
1.5
0.4
0.8
2.0
0.5
1.0
2.5
0.6
1.2
3.0
0.7
1.4
3.5
10
0.8
1.6
4.0
0.9
1.8
4.5
1.0
2.0
5.0
F = _____ N
F = _____ N
F = _____ N
F = _____ N
Dopuni reenice.
Elastina tijela vraaju se u prvobitni _____________ nakon prestanka
djelovanja sile.
oblik / poloaj
Elastina tijela djeluju ____________________ silom.

elastinom / neelastinom
Naprava za mjerenje sile zove se ______________________.

vaga / dinamometar
Sastavni dio dinamometra jest elastina ____________.

opruga / olovka
Mjerna jedinica za silu jest __________. Oznaavamo je slovom _____.

metar / njutn
102
m / N
PDF Compressor Pro
10. SILA TEA

Uzmi gumenu igraku ili lopticu i ispusti je iz
ruke. Zbog ega igraka ili loptica pada?
______________________________________
______________________________________
Tijela padaju jer na njih djeluje sila tea
Sila tea
Sila tea jest sila kojom Zemlja privlai sva tijela.
Silu teu oznaavamo Fg.
Smjer sile tee
Sila tee djeluje u smijeru prema sredini
Zemlje.
Na crteu je Zemljina kugla.
Na tijela oko nje sila tee djeluje tako da
ih privlai prema sreditu Zemlje.
Iznos sile tee

Sila tea vea je to je tijelo blie sreditu Zemlje,
a manja to je tijelo dalje od sredita Zemlje.
103
PDF Compressor Pro
Promotri crte i dopuni reenicu.

Na astronautkinju Anu djeluje najvea sila tea,
a na astronauta ____________ najmanja sila
tea.
Gravitacijska sila je meudjelovanje

tijela koje se javlja zbog njihovih masa.
Njeno djelovanje primjeujemo u svemiru.
Gravitacijska sila kojom Mjesec djeluje na
tijela manja je nego gravitacijska sila (sila
tea) kojom Zemlja djeluje na tijelo.
Astronaut na Mjesecu ima jednaku masu, ali manju
teinu nego na Zemlji
Mjerenje sile tee

Silu teu koja djeluje na neko tijelo, mjerimo
dinamometrom.
Mjerenje obavljamo tako da tijelo ovjesimo na
dinamometar i oitamo silu.
2N
0
0.2
0.4
0.6
0.8
1.0
1.2
1.4
1.6
1.8
2.0
104
PDF Compressor Pro
Izvedi pokus uz pomo uitelja.

Pribor: 1. dinamometar s mjernom skalom od 2 N ili veom
2. utezi od 50 g, 100 g i 200 g
Ovjesi svaki uteg na dinamometar. Oitaj kolikom silom Zemlja privlai uteg.
Napii.
m = 50 g
uteg mase 100 g
uteg mase 200 g
Fg = _____ N
Fg = _____ N
Fg = _____ N
Pogledaj dobivene podatke. Uoi da na tijelo vee mase Zemlja djeluje veom
silom, a na tijelo manje mase Zemlja djeluje __________ silom.
Zakljuak
Na tijela vee mase Zemlja djeluje veom silom.
Na tijela manje mase Zemlja djeluje manjom silom.
Stavi li na svoj dlan uteg, osjetit e njegovu teinu.
Naime, na taj uteg djeluje sila tee pa on pritie
podlogu na kojoj se nalazi (dlan).
Dlan osjea teinu utega
Stavi na dlan uteg od 50 g, zatim uteg od

100 g i uteg od 200 g. Dopuni reenice.
Na dlan utezi djeluju svojom teinom.
Najveu teinu ima uteg ______________
mase.
Najmanju teinu ima uteg _______________
mase.
105
PDF Compressor Pro
Dri dinamometar u ruci. Objesi na njega uteg

od 200 g, zatim uteg od 100 g i uteg od
50 g. Dopuni reenice.
Na ovjesite utezi djeluju svojom teinom.
Najveu teinu ima uteg mase ______________.
Najmanju teinu ima uteg mase _______________.
Teina
Teina tijela posljedica je djelovanja sile tee na to tijelo.
Teina je sila kojom tijelo djeluje na podlogu ili ovjesite.
Teinu oznaavamo velikim tiskanim slovom G.
Teinu mjerimo dinamometrom.
Pazi! Teina i sila tea razliite su sile. Sila tea jest sila kojom Zemlja djeluje
na tijelo. Teina je sila kojom tijelo djeluje na podlogu ili ovjesite.
POKUS
Pribor: 1. utezi mase 0.1 kg, 0.2 kg, 0.5 kg i 1 kg
2. dinamometar mjerne skale do 10 N.
Pokus izvedi uz pomo uitelja ili prijatelja iz klupe.
1. Dinamometrom izmjeri teine utega. Podatke upii u prvi redak tablice.
teina
G / N
masa
m / kg
0.1
kolinik teine i
mase
G / N
m / kg
10
106
0.2
0.5
PDF Compressor Pro
2. Podijeli teinu svakog utega njegovom masom. Rezultat zaokrui na cijeli broj.
Upii ga u zadnji redak tablice:
N
G
1 N
=
= 10
kg
m
0.1 kg
N
G
=
= _____
kg
m
0.2 kg
N
G
=
= _____
kg
m
0.5 kg
G
=
m
Zakljuak
1 kg
= _____
N
kg
Djeljenjem teine utega njihovom masom, uvijek smo dobili priblino 10
N
.
kg
Dijelimo li teinu tijela njegovom masom, za sva tijela na Zemlji dobivamo

N
priblino 10
.
kg
Rezultat dijeljenja teine tijela i njegove mase oznaavamo malim slovom g
i izraavamo u njutnima po kilogramu. Piemo N ili N/kg.
kg
Formula za teinu
Izraz (formulu) za izraunavanje teine tijela zapisujemo znakovima:
G = m g.
N
.
Ovdje je G oznaka za teinu, m oznaka za masa tijela, g = 10
kg
Ivanova je masa 46 kg.
Kolika je njegova teina?
m = 46 kg
G = m g
g = 10 N/kg
G = 46 kg 10 N/kg
G = ?
G = 460 N
Ivanova je teina ________ N.
107
PDF Compressor Pro
ZADACI
1. zadatak
Izraunaj svoju teinu na isti nain kao to je to uinio Ivan.
Moja je masa _______ kg.
m = _______ kg
G = m g
g = 10 N/kg
G = _______ kg 10 N/kg
G = ?
G = _______ N
Moja je teina _________ N.
2. zadatak
Izraunaj teinu kolske torbe s knjigama ako je njena masa 4 kg.
m = _______ kg
G = m g
g = 10 N/kg
G = _______ kg 10 N/kg
G = ?
G = _______ N
Teina je torbe _________ N.
3. zadatak
Izraunaj teinu psa mase 17 kg.
m = _______ kg
G = m g
g = 10 N/kg
G = _______ ____ _____ ________
G = ?
G = _______ N
Pas ima teinu _________ N.
108
PDF Compressor Pro

10, g, manje, podlogu, vea, teina, Zemlja.
Sila tea jest sila kojom __________ djeluje na tijela.
Na tijela vee mase djeluje ________ sila tea.
Na tijela __________ mase djeluje manja sila tea.
Posljedica djelovanja sile tee na tijelo jest ____________ tijela.
Teina je sila kojom tijelo djeluje na ______________ ili ovjesite.
Dijeljenjem teine tijela njegovom masom, za sva tijela na Zemlji dobivamo isti
N
. Oznaavamo ga malim slovom ____.
iznos od priblino ____
kg
Jednaki utezi A, B i C nalaze se na razliitim

udaljenostima od sredita Zemlje.
Dopuni reenicu.
B
A
Sila tea najjae djeluje na uteg _____,

zatim na uteg _____,
a najmanje djeluje na uteg _____.
Utezi A, B i C jednaki po obliku razliito su

izvukli oprugu dinamometra. Poredaj utege
prema teini.
1.4
1.2
1.6
1.6
1.4
1.8
1.8
1.6
2.0
2.0
1.8
2.0
_____ uteg najvee teine

_____ uteg srednje teine
_____ uteg najmanje teine
109
PDF Compressor Pro

KRIALJKA
7
5
8
10
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
Sila kojom miii podiu i nose teret.

Sila koja se javlja u elektrinim vodovima.
Teina je sila kojom tijelo pritie _______.
Teina je sila kojom tijelo djeluje na podlogu i _____________.
Sila kojom magnet privlai avlie.
Meudjelovanje tijela.
Sprava za mjerenje sile.
Sila zbog koje lopta odskae.
Mjerna jedinica za silu.
Sila kojom tijelo pritie podlogu.
Iz crvenih polja saznat e kako zovemo djelovanje jednog tijela na drugo.
110
PDF Compressor Pro
11. TRENJE
Gurni drvenu kocku po glatkom podu i po
tepihu priblino jednakom miinom silom.
Zato se kocka zaustavila? U kojem je sluaju
prela krai put?
__________________________________________
__________________________________________
Drvena kocka u oba se sluaja zaustavila, ali je po glatkoj plohi poda prela
vei put. Uzrok zaustavljanja kocke je sila trenja.
Iz iskustva zna da lake hoda po suhoj cesti nego po zaleenoj.
Razlog je meudjelovanje dodirnih povrina (asfalt - cipela, led - cipela).
Nazivamo ga trenje. U ovom sluaju trenje je korisno. Da nema trenja ne bismo
mogli hodati.
Trenje
Trenje je sila koja se opire gibanju tijela po podlozi.
Trenje koi gibanje tijela jer djeluje u suprotnom smjeru od smjera gibanja tijela.
Silu trenja oznaavamo: Ft.
Budui da je trenje sila, mjerna jedinica za trenje jest njutn. Oznaka je N.
Izvedi ovaj jednostavni pokus kako bi nauio odrediti iznos sile trenja.
Na drveni kvadar privrsti dinamometar i
polako jednoliko vuci kvadar po klupi.
Oitaj silu na dinamometru. Dopuni reenicu.
Jednoliko povlaenje kvadra po klupi
Sila koju pokazuje dinamometar jest trenje.

Trenje izmeu klupe i drvenog kvadra iznosi
Skala dinamometra
_________ N.
111
PDF Compressor Pro
Izvedi sljedee pokuse kako bi uvidio o emu ovisi i o emu ne ovisi trenje.
Dodirna povrina
Na drveni kvadar privrsti dinamometar.
Dinamometrom jednoliko povlai kvadar
najprije po plohi manje povrine, a zatim po
plohi vee povrine.
Jednoliko povlaenje kvadra po
to primjeuje? Pokazuju li dinamometri u oba

sluaja istu vrijednost?
Skala dinamometra
_______________________________________
to zakljuuje, ovisi li trenje o plotini
dodirnih povrina?
plohi manje povrine
Jednoliko povlaenje kvadra po

plohi vee povrine
_______________________________________
Skala dinamometra
Trenje ne ovisi o plotini dodirnih povrina.

Tijelo s utegom i tijelo bez utega
Jednoliko povlaenje kvadra bez utega
Dinamometrom jednoliko povlai kvadar po

klupi, najprije bez utega, a zatim s utegom.
to primjeuje?
Skala dinamometra
U kojem je sluaju sila trenja vea?

_______________________________________
to zakljuuje, ovisi li trenje o sili kojom
Jednoliko povlaenje kvadra s utegoom
tijelo pritie podlogu?
_______________________________________
Skala dinamometra
Trenje ovisi o sili kojom tijelo pritie podlogu (pritisnoj sili).
112
PDF Compressor Pro
Pritisna sila
Silu kojom tijelo pritie podlogu nazivamo pritisna sila.
Najee je pritisna sila teina tijela.
Pritisnu silu oznaavamo: Fp.
Mjerna jedinica za pritisnu silu jest njutn, kao i za svaku drugu silu.
Tijela na razliitim podlogama
Dinamometrom jednoliko povlai kvadar

najprije po klupi, a zatim po tepihu.
Skala dinamometra
to primjeuje?
U kojem je sluaju sila trenja vea?
_______________________________________
Jednoliko povlaenje kvadra po tepihu
to zakljuuje, ovisi li trenje o vrsti podloge?

Skala dinamometra
_______________________________________
Trenje ovisi o vrsti podloge.
Faktor trenja
Kad govorimo o trenju, vrste materijala od kojih su izgraene ploha tijela i

ploha podloge u dodiru opisuje faktor trenja.
to je faktor trenja vei i trenje je vee.
Na primjer, faktor trenja izmeu cipela i asfalta vei je od faktora trenja
izmeu cipela i leda.
Oznaka za faktor trenja jest grko slovo mi: .
Formula za silu trenja
Silu trenja moemo raunati prema formuli:
Ft = Fp
sila trenja = faktor trenja pritisna sila

113
PDF Compressor Pro
U sljedeoj tablici dane su vrijednosti faktora trenja.
TABLICA FAKTORA TRENJA
TVARI U DODIRU
FAKTOR TRENJA (m)
drvo - drvo
0.5
metal - drvo
0.6
staklo - staklo
0.15
elik - elik
0.5
elik - led
0.03
Pomou TABLICE FAKTORA TRENJA

odredi kad je vee trenje.
Faktor trenja izmeu drvenog sanduka i
drvene daske iznosi _________.
Faktor trenja izmeu drvenog sanduka i
metalne ploe iznosi _________.
Faktor trenja metal-drvo __________ je od faktora drvo-drvo. Zato je trenje
vei / manji
vee kad vuemo drveni sanduk po _________________ podlozi.

Drvenu kocku gura po drvenoj ploi,
zatim po staklenoj.
Kad je trenje vee i zato?
Faktor trenja izmeu drvene kocke i drvene
ploe iznosi _________.
Faktor trenja izmeu drvene kocke i staklene
Drvena kocka na drvenoj ploi
ploe iznosi 0.3.

Faktor trenja drvo-drvo __________ je od
vei / manji
faktora drvo-staklo. Zato je trenje vee kad

vuemo drvenu kocku po ___________ ploi.
staklenoj / drvenoj
114
Drvena kocka na staklenoj ploi
PDF Compressor Pro
Kako e lake pomaknuti valjak:

ako se valjak kotrlja ili ako se klie?
Valjak u lake pomaknuti

________________________.
Trenje kotrljanja manje je od trenja klizanja.

Izmjeri trenje klizanja i trenje kotrljanja
1. Na drveni kvadar privrsti dinamometar i
polako jednoliko vuci kvadar po klupi. Oitaj
silu trenja klizanja na dinamometru.
Ft = ______ N
2. Isti kvadar s dinamometrom postavi na
slamice za sok i polako jednoliko vuci
kvadar po slamicama. Oitaj silu trenja
kotrljanja na dinamometru.
Jednoliko povlaenje kvadra na

slamicama po klupi
Ft = ______ N
Zakljuak
Sila trenja kotrljanja je _________________ od sile trenja klizanja.
manja /
115
PDF Compressor Pro

Trenje ne ovisi o vrsti podloge.
TONO
NETONO
TONO
NETONO
Trenje ovisi o pritisnoj sili.
TONO
NETONO
Trenje kotrljanja vee je od trenja klizanja.
TONO
NETONO
Da nema trenja ne bismo mogli hodati.
TONO
NETONO
Dopuni reenice.
Trenje je ________ koja se opire gibanju tijela po podlozi.
sila / udaljenost
Trenje koi gibanje tijela jer djeluje u __________________ smjeru od smjera

istom / suprotnom
gibanja tijela.
Trenje kotrljanja manje je od trenja ________________.
klizanja / tranja
Trenje ovisi o vrsti ______________ i sili kojom tijelo pritie podlogu.

podloge / tijela
Trenje ne ovisi o ________________ dodirnih povrina.

obujmu / plotini
Faktor trenja opisuje vrstu ______________.

podloge / tijela
Ako je faktor trenja vei, trenje je ________.
vee / manje
Oznaka za silu trenja jest ______.

Ft / FG
tetno trenje
tetnost trenja vidi se kod dijelova strojeva
koji se usljed trenja troe. Da bismo to
sprijeili, podmazujemo ih strojnim uljima.
Lanac i zupanike bicikla moramo
podmazivati da se ne troe
116
PDF Compressor Pro
ZADACI
1. zadatak
Koliko trenje mora savladati kad vue drveni sanduk teine Fp = 200 N po
drvenom podu? Faktor je trenja drvo-drvo = 0.5.
Fp = 200 N
Ft = Fp
= 0.5
Ft = 0.5 200 N
Ft = ?
Ft = 100 N
Moram savladati trenje od __________ njutna.
2. zadatak
Koliko trenje mora savladati gurajui metalnu skulpturu teine Fp = 1 000 N po
drvenom podu? Faktor je trenja metal-drvo = 0.6.
Fp = 1 000 N
Ft = Fp
= 0.6
Ft = 0.6 1 000 N
Ft = ?
Ft = _________ N
3. zadatak
Koliko trenje mora savladati gurajui stakleni akvarij teine Fp = 300 N po
staklenom podu? Faktor je trenja staklo-staklo = 0.15.
Fp = 300 N
Ft = Fp
= 0.15
Ft = ?
Ft = ________ ________ N
Ft = _________ N
117
PDF Compressor Pro
ZADACI
4. zadatak
Koliko trenje mora savladati kad vue drveni sanduk teine G = 500 N po
drvenom podu? Faktor je trenja drvo-drvo = 0.5.
G = ________ N
Ft = Fp
Fp = ________ N
= ________
Ft = ________ ________ N
Ft = ?
Ft = _________ N
5. zadatak
Koliko trenje mora savladati kad gura elini blok teine G = 600 N
po ledu? Faktor trenja elik-led iznosi = 0.03.
G = ________ N
Ft = Fp
Fp = ________ N
= ________
Ft = ________ ________ _____
Ft = ?
Ft = _________ _____
Moram savladati trenje od __________ njutna
Korisno trenje
Trenje je korisno u mnogim ivotnim situacijama. Primjerice, da nema trenja ne bismo
mogli hodati i drati predmete u rukama.
Trag olovke na papiru i krede na ploi
takoer posljedica trenja. Trenje je vano i
kod pokretanja kotaa vozila te kod koenja.
118
Pisanje po ploi
PDF Compressor Pro
12. TEITE I RAVNOTEA TIJELA

Kad si uio voziti bicikl, najtee ti je bilo nauiti odrati ravnoteu.
Odravanje ravnotee
kod vonje bicikla
Pokuaj olovku drati na jednom prstu. Uoava da ona mora biti u ravnotei.
U izici to nazivamo ravnoteni poloaj.
U ovom je sluaju olovka oslonjana na prst pa kaemo da je prst oslonac.
Uravnoteena olovka
esto mora paziti da su neka tijela u ravnotei.

Nosi li pladanj s aama punim soka, pladanj mora biti u ravnotei.
Ravnoteni poloaj
Ravnoteni poloaj jest poloaj u kojem tijelo miruje.

Teite
Teite je toka u kojoj podupiremo tijelo koje je u ravnotei.
Teite tijela jest toka u kojoj djeluje sila tea.
119
PDF Compressor Pro
Donesi u kolu lik od kartona kao na slici.

Zajedno s prijateljem odredi teite lika.
1. Na rubovima lika izreite nekoliko
veih otvora (veih od presjeka
olovke).
2. Na jedan kraj vrstog konca duljine
75 cm privrsti metalnu maticu. Na
drugom kraju napravite omu.
Pribor
3. Kroz otvor na kartonu provucite

olovku. Na nju objesite konac i
priekaj da se matica smiri.
4. Pridri konac uz karton dok tvoj
prijatelj olovkom vue crtu uz
konac.
Crtanje crte
5. To sve ponovite kroz ostala dva

otvora.
Toka u kojoj se sijeku pravci
koje ste nacrtali, teite je vaeg
kartona. Pravci su teinice.
Teinice i teite lika
120
PDF Compressor Pro
Tijela se mogu nalaziti u tri razliite vrste ravnotee: stabilnoj, labilnoj i

indiferentnoj.
Stabilna1 ravnotea
Pomaknemo li kuglicu unutar posude,
kuglica e se sama vratiti u poetni poloaj.
Kaemo da je kuglica u stabilnoj ravnotei.
stabilan - onaj koji se ne rui, ne pada
Labilna2 ravnotea
Pomaknemo li kuglicu koja se nalazi iznad
posude, kuglica e se pomaknuti niz posudu
i ne moe se sama vratiti u poetni poloaj.
Kaemo da je kuglica u labilnoj ravnotei.
labilan - onaj koji je sklon padu
Indiferentna3 ravnotea
Pomaknemo li kuglicu koja se nalazi
iznad posude, kuglica e ostati u istom
poloaju u odnosu na posudu.
Kaemo da je kuglica u indiferentnoj
ravnotei.
indiferentan - onaj koji ne reagira
121
PDF Compressor Pro

labilna, ravnoteni, sile tee, stabilna, teite.
Poloaj u kojem tijelo miruje jest ____________________ poloaj.
Toku u kojoj podupiremo tijelo kad je ono u ravnotei nazivamo
______________.
Teite tijela je toka u kojoj je hvatite ________ ________.
Vrste ravnotee jesu: ________________, ______________ i indiferentna.
Napii kad u svakodnevnom ivotu mora paziti
da se nalazi u ravnotenom poloaju.
_______________________________________
_______________________________________
______________________________._________
_______________________________________
Navedi tri zanimanja kod kojih je posebno

vaan osjeaj za ravnoteu.
_____________________ _______________________ _____________________
122
PDF Compressor Pro
Oznai teite nacrtanim likovima.

Na maloj je slici uputa.
Teite izvan tijela
Ljepljiva vrpca
Prsten
Skakaica
Teite nije uvijek unutar tijela. Primjerice, teite stolca, kotaa, prstena
kompaktnog diska i slino nalazi se izvan tijela. Na fotograiji ljepljive vrpce
nacrtano je njeno teite T. Pokuaj ucrtati teite prstena i skakaice na slici.
123
PDF Compressor Pro
Vrste ravnotee
Napravi tri kruga kao na slici. Privrsti ih iglom na pano u uionici tako da
miruju. Zavrti svaki krug oko igle i priekaj da se umiri.
Napii I (indiferentna ravnotea) na krug koji vrtnjom nije promijenio svoj
poloaj u odnosu na pano.
Napii L (labilna ravnotea) na krug koji je nakon vrtnje zauzeo novi poloaj.
Napii S (stabilna ravnotea) na krug koji je promijenio poloaj u odnosu na
pano, ali se vratio u prvobitni poloaj.
Ispod svake slike napii o kakvoj je ravnotei
rije.
_____________________ _____________________ _____________________

Dopuni reenice.
Kad stojim, hodam ili trim ja sam u __________________ ravnotei.
stabilnoj / labilnoj
Kad leim, ja sam u ______________________ ravnotei.
stabilnoj / indiferentnoj
124
PDF Compressor Pro
13. POLUGA I PRIMJENA POLUGE

Ljudi od davnina upotrebljavaju jednostavne alate pri
gradnji piramida, mostova, cesta. Najjednostavniji od tih
alata je vrsti drveni ili metalni tap. Njime su pomicali
veliko kamenje tako da su ga poduprli o neki oslonac
kao to je kamen, komad drva i drugo.
Takav tap nazivamo poluga.
Zamisli da mora podii neki veliki teret takvim tapom.
Bi li upotrijebio dulji ili krai tap? ______________________________________
Bi li tap oslonio blie teretu ili blie ruci? _______________________________
Na kojem je mjestu najbolje postaviti ruke: blie osloncu ili kraju tapa?
____________________________________________________________________
Alat koji se temelji na poluzi
Klijeta
Odvija
125
kare
PDF Compressor Pro

Poluga
Poluga je orue kojim manjom silom moemo savladati veu.
Moemo rei da je poluga tap poduprt u osloncu oko kojeg se moe
zakretati.
Ako je oslonac poluge u njenoj sredini, radi se o poluzi jednakih krakova.
Poluga u igri - klackalica
Klackalica je primjer poluge jednakih krakova. Ako na njoj sjede djeak i

djevojica jednakih teina, niti jedan od njih ne pretee klackalicu.
Kaemo da je klackalica u ravnotei.
sila1 (teina djeaka)
hvatite prve
sile1
sila2 (teina djevojice)
krak druge
sile2
krak prve
sile1
oslonac
126
hvatite druge
sile2
PDF Compressor Pro

Krak sile
vac
k -
k
kra
sile
ile
a s
anj
lov
dje
O - oslonac
pra
k - krak sile
pravac djelovanja sile
Krak sile je udaljenost pravca djelovanja sile od oslonca poluge.
poluga
poluga
F - sila
O - oslonac
F - sila
Razmatrat emo samo sile koje djeluju okomito na polugu kao to je sluaj kod
klackalice.
Uvedimo oznake:
k1, k2 oznake za krak sile

F1, F2 oznake za sile koje djeluju na poluzi
Uvjet ravnotee poluge iskazujemo rijeima: umnoak sile i njezina kraka s jedne
strane poluge jednak je umnoku sile i njezina kraka s druge strane poluge
i formulom:
F1 k1 = F2 k2
i nazivamo ga zakonitost poluge.
Ako djeak ima veu masu (kao na slici), ravnotea se moe uspostaviti tako da
on sjedne blie osloncu kao na sljedeem crteu.
127
PDF Compressor Pro
sila1 (teina djeaka)
hvatite prve
sile1
sila2 (teina djevojice)
krak druge
sile2
krak prve
sile1
oslonac
hvatite druge
sile2
I ovdje vrijedi zakonitost poluge.

Zakonitost poluge
Poluga je u ravnotei ako je umnoak sile i njezina kraka s jedne strane
poluge jednak je umnoku sile i njezina kraka s druge strane poluge.
Formulom:
F 1 k 1 = F2 k 2
Pomou poluge, djelujui manjom silom na duljem kraku, savladavamo veu silu
na kraem kraku.
Zakonitost poluga primjenjena je u mnogim alatima i ureajima.
Primjer takvog ureaja jest vaga jednakih krakova.
Laboratorijska vaga
128
PDF Compressor Pro
Navedi nazive alata za koje vrijedi zakon

poluge. Vidi sliku.
_______________________________________
_______________________________________
_______________________________________
Uravnotei ravnalo na olovci kao to je to
prikazano na fotograiji.
Dopuni reenice pojmovima: poluga i oslonac.
Ravnalo je ____________. Olovka je ___________________.
Osloni ravnalo na olovku. Na jednu stranu

ravnala stavi kovanicu od 1 kn, a na drugu
od 2 kn. Uravnotei ravnalo. Dopuni reenice.
Kovanica od _____ kune

nalazi se blie osloncu.
Kovanica od _____ kune
dalje je od oslonca.
Dopuni reenice.
Pomou poluge moemo svladati __________ silu na kraem kraku tako da
veu / manju
djelujemo manjom silom na _____________ kraku.

veem / manjem
Krak ________ jest udaljenost pravca djelovanja sile od oslonca poluge.

sile / mase
129
PDF Compressor Pro
Uravnotei poluge na slikama.

Nacrtaj na desnom kraku poluge 2 zelene ploice (kao na slici) tako da
poluga bude u ravnotei.
Nacrtaj na desnom kraku poluge 1 zelenu ploicu (kao na slici) tako da

poluga bude u ravnotei.
Na crteu je prikazana poluga u ravnotei.

Odredi na kojem kraku djeluje sila od 5 N,
a na kojem sila od 10 N.
2 m
1 m
Uputa Umnoak sile i kraka sile s lijeve strane poluge mora biti jednak
umnoku sile i kraka sile s desne strane.
5 N 2 m = 10 N 1 m.
Rjeenje:
5 N
10 N
2 m
1 m
130
PDF Compressor Pro
ZADACI
1. zadatak
Sile od 3 N i 5 N djeluju na krajevima nacrtane poluge. Napii iznose sila na
crte tako da poluga bude u ravnotei.
6 m
10 m
2. zadatak
Sile od 1 N i 0.5 N djeluju na krajevima nacrtane poluge. Napii iznose sila
na crte tako da poluga bude u ravnotei.
4 m
2 m
3. zadatak
Sile od 7 N i 3 N djeluju na krajevima nacrtane poluge. Napii iznose sila na
crte tako da poluga bude u ravnotei.
6 m
14 m
4. zadatak
Sile od 100 N i 50 N djeluju na krajevima nacrtane poluge. Napii iznose sila
na crte tako da poluga bude u ravnotei.
2 m
1 m
131
PDF Compressor Pro
14. TLAK
Stane li na snijeg, propast e zbog svoje teine.

to bi mogao uiniti da ne propadne u snijeg?
Napii.
___________________________________________________________________
_________________________________________.__________________________
Stane li na snijeg skijama, manje e propasti jer je plotina skija vea od

plotine potplata tvojih cipela.
to misli, koji e od ovih avlia lake zabosti
u stiropor? Zato?
_________________________________________
___________________________________________________________________
132
PDF Compressor Pro
Promotri pokus koji izvodi uitelj.
1.
2.
1. Postavimo li stolac na pijesak,

stolac e i pijesak propasti.
2. Poveamo li pritisnu silu, stolac e

vie propadati u pijesak.
3.
4.
3. Stola manje propada ako je

postavljen plohom vee plotine.
4. Stavimo li na stoli jo i uteg,

stolac e vie propasti u pijesak.
Tlak
Tlak je okomito djelovanje sile F na jedinicu plotine A.
Tlak je vei to je vea sila.
Tlak je manji to je vea plotina na koju sila djeluje.

133
PDF Compressor Pro
Promatraj prethodni pokus. Zaokrui toan

odgovor na postavljeno pitanje.
Zato stoli propada u pijesak?
A Zbog svoje teine.
B Zbog svoje gustoe.
Zato u 1. sluaju stoli propada u pijesak vie nego u 2. sluaju?

A Zbog manje povrine.
B Zbog vee povrine.
Zato u 3. sluaju stoli propada u pijesak vie nego u 2. sluaju?

A Zbog manje sile.
B Zbog vee sile.
Formula za tlak
Tlak raunamo tako da silu podijelimo s plotinom.
p oznaka za tlak (malo slovo p)
A oznaka za plotinu
F oznaka za silu
Formula za tlak:
p =
F
A
Mjerne jedinice za tlak

Osnovna mjerna jedinica za tlak jest paskal. Oznaka: Pa.
esto se rabi i mjerna jedinica bar (oznaka: bar).

Mjerne jedinice vee od paskala:
Mjerna jedinica
Naziv
Oznaka
kilopaskal
kPa
Odnos prema paskalu

1 kPa = 1 000 Pa
hektopaskal
hPa
1 hPa = 100 Pa
bar
bar
1 bar = 100 000 Pa
134
PDF Compressor Pro
Mjerne naprave za tlak
Tlak zraka mjerimo barometrom.
Tlak krvi u naem tijelu mjerimo tlakomjerom.
Dopuni reenice.
Tlak je ________________ djelovanje sile F na jedinicu plotine A.
okomito / usporedno
Tlak je vei to je vea __________.

sila / plotina
Tlak je ___________ to je vea plotina na koju sila djeluje.

vei / manji
Oznaka za tlak jest malo slovo _____.

a / p
Mjerna jedinica za tlak jest ____________. Oznaka je _____.

njutn / paskal
Plotina otrice noa, vrha igle i avlia jako je

mala kako bi tlak bio to vei i rezanje noem,
ivanje i zabijanje avlia lake. Objasni zato
zvijeri imaju duge i tanke kande.
_______________________________________
_______________________________________
135
N / Pa
PDF Compressor Pro
Kad djeluje na tlo veim tlakom: dok stoji na

nogama ili na rukama? Objasni.
_______________________________________
_______________________________________
_______________________________________
______________________________________
Kad djeluje na tlo manjim tlakom: kad ima u

rukama 10 udbenika ili kad ima u rukama
samo jedan udbenik? Objasni.
_______________________________________
_______________________________________
_______________________________________
______________________________________
Kad slon djeluje na tlo veim tlakom: kad stoji
na nogama ili kad lei?
Objasniti svoj odgovor.
_______________________________________
_______________________________________
Crtama povei mjernu jedinicu za tlak i njen
iznos u paskalima.
1 hPa
1 000 Pa
1 kPa
100 000 Pa
136
1 bar
100 Pa
PDF Compressor Pro
Pojam tlaka najee susreemo u vremenskoj

prognozi. U dnevnom tisku pronai lanke o
vremenskoj prognozi. Izrei lanak u kojem se
spominje tlak zraka i zalijepi ga.
Crte prikazuje isti kvadar u tri razliita

poloaja. U kojem je sluaju tlak na podlogu
najvei? Zaokrui.
Na slikama su dvije jednake ae. Koja od njih

djeluje vein tlakom na stol? Objasni.
A
Veim tlakom djeluje aa _______.

A /
______________________________
______________________________
______________________________
______________________________
137
PDF Compressor Pro
ZADACI
1. zadatak
Teina sanduka sa eerom je 9000 N. Dno sanduka ima plotinu 1 m2.
Koliki tlak na podlogu proizvodi sanduk sa eerom?
F = 9 000 N
p =
A = 1 m2
p = ?
F
A
9000 N
1 m2
p =
p = ______ Pa
Tlak sanduka na podlogu iznosi ______ Pa.
2. zadatak
Kontejner teine 20 000 N i dna plotine 2 m2 poloen je na pijesak.
Kolikim tlakom kontejner djeluje na pijesak?
F = 20 000 N
A = 2 m2
p = ?
p =
p =
F
A
_____ N
_______ m2
p = ______ Pa
Kontejner djeluje na pijesak tlakom od __________Pa.
3. zadatak
Pri seljenju knjinice knjige su pakirane u sanduke teine 15 000 N i dna
plotine 1 m2. Kolikim tlakom sanduk tlai pod kamiona pri prijevozu?
F = _______ N
A = _______ m2
p = ?
p =
p =
F
A
_____ N
_______ m2
p = ______ Pa
Sanduk tlai pod kamiona tlakom od _________ Pa.
138
PDF Compressor Pro
ZADACI
100
10
hPa
kPa
: 10
Pa
: 100
4. zadatak
9 hPa =
9 100
900
Pa
Pa
4 hPa =
Pa
Pa
66 hPa =
Pa
Pa
74 hPa =
Pa
Pa
Pa
= 5 000
Pa
19 kPa =
Pa
Pa
30 kPa =
Pa
Pa
45 kPa =
Pa
Pa
kPa
90 hPa =
kPa
kPa
120 hPa =
kPa
kPa
170 hPa =
kPa
kPa
5. zadatak
5 kPa =
5 1 000
6. zadatak
60 hPa =
60 : 10
139
kPa
PDF Compressor Pro
ZADACI

100 000
bar
Pa
: 100 000
7. zadatak
3 bar =
3 100 000
300 000
Pa
Pa
11 bar =
Pa
Pa
28 bar =
Pa
Pa
38 bar =
Pa
Pa
Atmosferski tlak
Atmosferom nazivamo sloj zraka iznad Zemljine povrine.
Velika masa zraka svojom teinom djeluje na Zemljinu povrinu atmosferskim
tlakom.
Talijanski iziar Evangelista Torricelli prvi je izmjerio atmosferski tlak na Zemljinoj
povrini. Na povrini mora taj tlak iznosi 101 325 Pa.
Atmosferski tlak se esto izraava u hektopaskalima (hPa):
1 hPa = 100 Pa
to je vea nadmorska visina, atmosferski je tlak manji.
140
PDF Compressor Pro

SAETAK
SILA
Meudjelovanje tijela opisujemo silom.
Silu oznaavamo velikim tiskanim slovom F.
Vrste sila: elektrina sila, magnetna sila, miina sila, sila tea itd.
Sila je vektorska veliina.
ELASTINA SILA
Elastina tijela djeluju elastinom silom.
MJERENJE SILE
Njutn je mjerna jedinica za silu. Njegova je oznaka N.
SILA TEA
Sila tea jest sila kojom Zemlja djeluje na tijela.
Teinu oznaavamo velikim tiskanim slovom G.
Diljeljenjem teine tijela njegovom masom za sva tijela na Zemlji dobivamo
N
priblino 10
. Oznaka: malo slovo g.
kg
Izraz (formula) za raunanje teine: G = m g.
141
141
PDF Compressor Pro

SAETAK
TRENJE
Trenje je sila koja se javlja izmeu dviju ploha koje se dodiruju pri gibanju
jednog tijela po drugom.
Trenje ovisi o: - vrsti podloge,
- sili kojom tijelo pritie podlogu (pritisnoj sili).
Izraz (formula) za raunanje trenja: Ft = Fp.
TEITE I RAVNOTEA TIJELA
Teite je toka u kojoj podupiremo tijelo koje je u ravnotei.
Teite je toka u kojoj djeluje sila tea.
Vrste ravnotee: stabilna, labilna i indiferentna ravnotea.
POLUGA I PRIMJENE POLUGE

Pomou poluge, djelujui manjom silom na duljem kraku, savladavamo veu silu
na kraem kraku.
Kad je poluga u ravnotei, vea sila djeluje na manjem kraku, a manja sila na
veem kraku.
Zakon poluge: F1 k1 = F2 k2.
TLAK
Tlak je okomito djelovanje sile F na jedinicu plotine A.
Tlak je vei to je vea sila. Tlak je manji to je vea povrina na koju sila
djeluje.
F
Formula za tlak: p =
.
A
Mjerna jedinica za tlak jest paskal. Oznaka je Pa.
Tlak zraka mjerimo barometrom.
Tlak krvi u tijelu mjerimo tlakomjerom.
142
PDF Compressor Pro

KRIALJKA
PONAVLJANJE
4
3
7
5
T
M
1. Sila koja se javlja izmeu dviju ploha koje se dodiruju pri gibanju
jednog tijela po drugom.
2. Ravnotea kod koje se tijelo ne moe vratiti u poetni poloaj.
3. Ravnotea kod koje se tijelo vraa u poetni poloaj.
4. Okomito djelovanje sile na jedinicu plotine.
5. Daska oslonjena na oslonac.
6. Toka u kojoj podupiremo tijelo da bi bilo u ravnotei.
7. Sprava za mjerenje tlaka zraka.
U crvenim poljima dobit e naziv sprave za mjerenje krvnog tlaka.
143
143
PDF Compressor Pro
PONAVLJANJE
Dopuni reenice.
Oznaka za silu jest veliko tiskano slovo _____.
F / A
Naprava za mjerenje sile jest ______________________.

vaga / dinamometar
Mjerna jedinica za silu jest __________.

paskal / njutn
Sila koja se opire gibanju tijela po podlozi jest ____________.

sila tea / trenje
Toka u kojoj podupiremo tijelo da bi ono bilo u ravnotei jest ___________.

teite / krak
Pomou poluge, djelujui ______________ silom na duljem kraku, savladavamo

manjom / veom
veu silu na ____________ kraku.

manjem / veem
Okomito djelovanja sile na jedinicu plotine jest ________.

sila / tlak
Sprava za mjerenje tlaka zraka jest ______________________.

barometar / dinamometar
Osnovna mjerna jedinica za tlak jest ____________.

paskal / njutn
Na fotograijama je barometar, dinamometar i

tlakomjer. Ispod svake slike napii to prikazuje.
144
PDF Compressor Pro
PONAVLJANJE
Spoji izike veliine s njihovim oznakama.
TRENJE
TEINA
SILA
TLAK
Ft
Spoji iziku veliinu i njenu formulu.

TRENJE
G = m g
TLAK
Ft = Fp
F 1 k 1 = F2 k 2
ZAKON POLUGE
TEINA
p =
F
A
Crtei prikazuju djelovanje razliitih sila. Napii ispod crtea o kojoj je sili rije:
miina, elastina, magnetna ili sila tee.
_______________ _______________ _______________ _______________
145
145
PDF Compressor Pro
PONAVLJANJE
1. zadatak
Masa paketa eera jest 1 kg. Kolika je njegova teina?
m = _______ kg
G = m g
g = 10 N/kg
G = _______ kg 10 N/kg
G = ?
G = _______ N
Teina je paketa eera _________ N.
2. zadatak
Izraunaj teinu voa mase 2 kg.
m = _______ kg
G = m g
g = 10 N/kg
G = _______ kg 10 N/kg
G = ?
G = _______ N
Teina je voa ___________ N.
3. zadatak
Izraunaj teinu slona ako je njegova masa 4 000 kg.
m = _______ kg
G = m g
g = 10 N/kg
G = _______ kg _____ N/kg
G = ?
G = _______ N
Teina je slona _________ N.
146
PDF Compressor Pro
PONAVLJANJE
4. zadatak
Izraunaj teinu okolade mase 2 kg.
m = _______ kg
G = m g
g = 10 N/kg
G = _______ _____ _____ N/kg
G = ?
G = _______ N
Teina je okolade _____________ N.
5. zadatak
Koliko trenje mora savladati gurajui komad metala teine G = 100 N po
drvenom podu? Faktor trenja metal-drvo jest = 0.6.
G = ________ N
Fp = 100 N
Ft = Fp
= 0.6
Ft = 0.6 100 N
Ft = ?
Ft = _________ N
Moram savladati trenje od ________ N.
6. zadatak
Koliko trenje mora savladati gurajui staklenu au teine G = 3 N po
staklenom stolu? Faktor trenja staklo-staklo jest = 0.15.
G = ________ N
Ft = Fp
Fp = ______ N
= _______
Ft = _______ ________ N
Ft = ?
Ft = _________ N
147
147
PDF Compressor Pro
PONAVLJANJE
7. zadatak
Koliko trenje mora savladati kad vue drveni sanduk teine G = 1 000 N po
drvenom podu? Faktor trenja drvo-drvo jest = 0.5.
G = ________ N
Ft = Fp
Fp = ______ N
= _______
Ft = _______ ________ N
Ft = ?
Ft = _________ N
Likovima na crteu oznai teite.
Zaokrui crtee na kojima prepoznaje primjenu zakonitosti poluge.
148
PDF Compressor Pro
PONAVLJANJE
8. zadatak
Na crteu je prikazana poluga u ravnotei.
Oznaeni su krakovi sila. Odredi na kojem kraku djeluje sila od 4 N, a na
kojem sila od 5 N. Upii iznose sila na crte.
4 m
5 m
Uputa Umnoak sile i kraka sile s lijeve strane mora biti jednak umnoku sile i
kraka sile s desne strane. To znai:
5 N 4 m = 4 N 5 m
To znai da je sila s lijeve strane poluge 5 N, a s desne strane 4 N.
9. zadatak
Na crteu je prikazana poluga u ravnotei i oznaeni su krakovi sila. Odredi
na kojem kraku djeluje sila od 8 N, a na kojem sila od 10 N. Upii iznose sila
na prazne crte.
10 m
8 m
10. zadatak
Na crteu je prikazana poluga u ravnotei i oznaeni su krakovi sila. Odredi
na kojem kraku djeluje sila od 3 N, a na kojem sila od 6 N. Upii iznose sila
na prazne crte.
4 m
2 m
149
149
PDF Compressor Pro
PONAVLJANJE
11. zadatak
Teina je cisterne s mlijekom 2 400 N. Dno cisterne ima plotinu 1 m2.
Koliki tlak na podlogu proizvodi cisterna s mlijekom?
p =
F = 2 400 N
A = 1 m2
p =
p = ?
F
A
2 400 N
1 m2
p = ______ Pa
Cisterna s mlijekom proizvodi na podlogu tlak od ________ Pa.
12. zadatak
Paket teine 200 N i dna plotine 1 m2 poloen je na pijesak. Kolikim tlakom
paket djeluje na pijesak?
p =
F = _____ N
F
A
_____ N
A = ______ m
p =
p = ?
p = ______ Pa
______ m2
Paket djeluje na pijesak tlakom od __________Pa.
13. zadatak
Brod teine 16 000 N i plotine dna 4 m2 stoji u vodi. Kolikim tlakom brod
djeluje na vodu?
p =
F = _____ _____
A = ______ ______
p = ?
p =
F
A
_____ N
______ m2
p = ______ Pa
Brod djeluje na vodu tlakom od_________Pa.

150
PDF Compressor Pro
PONAVLJANJE
prikazima pretvaranja.
10
100
100 000
hPa
kPa
: 10
14. zadatak
7 kPa =
bar
Pa
: 100
7 1 000
Pa
: 100 000
7 000
Pa
Pa
29 kPa =
Pa
Pa
67 kPa =
Pa
Pa
15. zadatak
5 bar =
5 1 000 100
500 000
Pa
12 bar =
Pa
Pa
87 bar =
Pa
Pa
16. zadatak
600 Pa =
hPa
200 Pa =
hPa
hPa
1 400 Pa =
hPa
hPa
17. zadatak
400 000 Pa =
600 : 100
400 000 : 100 000
Pa
hPa
bar
300 000 Pa =
bar
bar
1 700 000 Pa =
bar
bar
151
151
bar
PDF Compressor Pro

ZANIMLJIVOSTI
Teina tijela na Suncu 28 je puta vea

nego na Zemlji.
Dinamometar je nazvan prema

staroj mjernoj jedinici za silu din.
Barometar moe
raditi na vodu.
Vodeni barometar
naziva se jo i
Goetheov barometar.
Pisac Goethe
popularizirao ga je
u Njemakoj.
Venera
Sir Isaac Newton (1642.-1727.) jedan

je od najveih matematiara i iziara.
Uvelike je doprinio razvoju znanosti.
Poznata je njegova reenica: Ako sam
i vidio dalje od drugih, to je zato to
sam stajao na ramenima divova.
Njemu u ast, nazvana je mjerna
jedinica za silu njutn.
152
Zemlja
Mars
Atmosferski tlak na Zemlji 144

puta je manji nego na Marsu.
Atmosferski tlak na Veneri 92
puta je vei nego na Zemlji.
PDF Compressor Pro
ENERGIJA
15. Rad
16.1. Energija
16.2. Pretvorba energije

17. Gravitacijska energija
18. Elastina energija
Vrijeme
19. Snaga
153
PDF Compressor Pro
15. RAD
Pokuaj gurnuti svoju klupu. To je teko. Mora se potruditi.
Kad si pomakao klupu, izvrio si rad.
Promotri sliku i dopuni reenice.
Djeak na slici ___________ kolica.
vue / gura
Nacrtaj strjelicu (
) koja pokazuje smjer
djelovanja djeaka.
Nacrtaj strjelicu (
) koja pokazuje smjer
gibanja kolica.
Strjelice
imaju ________________ smjer.
isti / razliit
Kad silom djelujemo na neko tijelo i ono se giba u smjeru djelovanja sile, na
tijelu smo izvrili rad.
Rad
Rad je jednak umnoku sile i puta u smjeru djelovanja sile.
Rad oznaavamo velikim tiskanim slovom W.
Mjerne jedinice za rad
Osnovna mjerna jedinica za rad jest dul. Oznaka je J.
154
PDF Compressor Pro
Primjeri rada:
Traktor vue prikolicu
Dizalica podie teret
POKUS 1 Kako izraunati obavljeni rad pri

povlaenju utega po stolu?
Pribor: dinamometar do 2 N
uteg od 1 kg
konop
metar
Na stolu olovkom zabiljeimo poloaj starta i cilja. Start je mjesto s kojeg

emo poeti povlaiti uteg stalnom silom. Cilj je mjesto gdje emo prestati s
povlaenjem.
Neka je razmak izmeu starta i cilja sstart-cilj= 1 m.
START
1 m
CILJ
Priveemo konop oko utega.

Da bi se tijelo poelo gibati, moramo
savladati silu trenja (Ft).
Uhvatimo dinamometrom konop koji smo
postavili oko utega.
Povlaimo uteg stalnom silom tako da se uteg
pone gibati.
Silu oitamo na dinamometru. Primjerice, ako smo oitali na dinamometru:
Fvuno = Ft = 1 N,
a razmak izmeu starta i cilja iznosi 1 m, moemo izraunati obavljeni rad:
W = Fvuno sstart-cilj = 1 N 1 m = 1 J
155
PDF Compressor Pro
Izraz (formula) za rad

W = Fs
Obavljeni rad jednak je umnoku sile i puta u smjeru djelovanja sile.
Rad ovisi o sili koja djeluje na tijelo i pomaka tijela u smjeru djelovanja te sile.
POKUS 2 Kako izraunati obavljeni rad pri
podizanju utega na stol?
Pribor:
uteg mase 1 kg
stol visine 1 m
metar
Namjestimo stol na koji emo s poda podizati uteg.Podignemo uteg na stol.
2.
1.
1m
1 kg
1m
1 kg
Da bismo podigli neki teret na odreenu visinu, moramo savladati Zemljinu silu
teu, odnosno teinu tereta. U ovom sluaju savladavamo teinu utega:
G = m g
G = 1 kg 10
G = 10 N
N
kg
Pritom je obavljeni rad jednak je umnoku teine tereta (G) i prijeenog puta,
odnosno visine (h) na koju smo podigli teret:
W = G h
W = 10 N 1 m
W = 10 J
NAPOMENA
Ovdje smo mogli u formulu:
W = G h
uvrstiti:
G = m g.
Dolazimo do formule:
W = m g h.
156
PDF Compressor Pro
Izraz (formula) za rad kod podizanja tereta

W = m g h.
Prilikom podizanja tereta obavljeni rad jednak je umnoku teine tereta m g
i visine h na koji teret podiemo.
Zaokrui broj uz ispravnu tvrdnju.

Koristi se rezultima prethodna 2 pokusa.
1. Pri povlaenju utega po stolu, djelujemo suprotno od sile trenja.
2. Rad pri povlaenju utega od 1 kg na putu od 1 m jednak je 10 J.
3. Pri podizanju utega na visinu, djelujemo suprotno od sile tee.
4. Rad pri podizanju utega od 1 kg na visinu od 1 m jednak je 10 J.
5. Rad pri podizanju utega od 1 kg na visinu 1 m vei je od rada pri
povlaenju utega od 1 kg na putu od 1 m.
Primjer obavljena rada

Djeaci A i B guraju
sanduk.
Djeak B pokrene
sanduk, dok djeak A ne
uspjeva. Jesu li obojica
Djeak A
Djeak B
obavila rad? Objasni.
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
157
PDF Compressor Pro
Koliki je rad?
Djeak pokuava pomaknuti teak ormar, ali
ne uspijeva: ormar se nije pomaknuo.
Koliki je rad djeak izvrio? Zato?
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
Zaokrui i obrazloi
Obavlja li rad dok podie kolsku torbu i stavlja je na lea?
DA
Obrazloi odgovor.
NE
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
Tko obavlja vei rad?

Ana i Iva u torbama imaju potpuno jednake
udbenike. Anina je uionica na treem katu,
a Ivina na drugom. Koja e djevojica obaviti
vei rad dok se budu penjale stubitem?
Zato?
IVA
_______________________________________
ANA
_______________________________________
158
PDF Compressor Pro

Ana i Iva idu u uionicu na drugom katu.
Ana nosi samo pribor za likovni. Iva u torbi
ima nekoliko udbenika. Koja e djevojica
obaviti vei rad dok se budu penjale
stubitem? Zato?
_______________________________________
_______________________________________
ANA
IVA

puta, sile, W. F s, J, dul.
Rad je jednak umnoku ________ i ________ u smjeru djelovanja sile.
Rad oznaavamo velikim tiskanim slovom _____.
Izraz (formula) za rad glasi: W = _______________.
Mjerna jedinica za rad jest ________. Oznaka je ___.

Na satu tjelesnog odgoja Petar i Marko penju se uz ue 6 m visoko. Koji e
od njih obaviti vei rad ako Petar ima 40 kg, a Marko 35 kg?
Vei e rad obaviti ___________________.
Obrazloi.
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
159
PDF Compressor Pro
Koliki je rad?
Drago dri uteg mase 1 kg na dlanu mirne
ruke. Koliki rad pritom obavlja?
Dragin rad iznosi ______ J.
10 / 0
Obrazloi.
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
KRIALJKA
1
2
3
4
E
5
1. Da se dobije rad potrebno je pomnoiti silu i ______.

2. Sila koju treba savladavati kod podizanja jest ___________.
3. Savladavanje sile na putu u smjeru djelovanja sile.
4. Sila koju treba savladava kod pokretanja tijela.
5. Mjerna jedinica za rad.
6. Rad odreuju put i ________ koja djeluje u smjeru toga puta.
160
PDF Compressor Pro
ZADACI
1. zadatak
Djeak gura kolica stalnom silom F = 20 N na udaljenosti 3 m.
Koliki je rad obavio?
W = F s
F = 20 N
s = 3 m
W = 20 N 3 m
W = ?
W = _______ J
Djeak je obavio rad od _______ J.
2. zadatak
ovjek gura natovarena kolica silom F = 30 N na udaljenosti 5 m. Koliki je
rad obavio?
W = F s
F = 30 N
s = 5 m
W = ______ N _____ m
W = ?
W = _______ J
ovjek je obavio rad od _______ J.
3. zadatak
Ralica gura snijeg silom F = 100 N na udaljenosti 25 m. Koliki je rad obavila?
W = F s
F = ________ N
s = _____ m
W = ______ N _____ m
W = ?
W = _________ J
Ralica je obavila rad od _________ J.
161
PDF Compressor Pro
ZADACI
4. zadatak
Djevojica podigne kutiju mase 2 kg na stol visok 1 m.
Koliki je rad pritom obavila djevojica?
W = m g h
m = 2 kg
N
g = 10
kg
h = 1 m
W = 2 kg 10
W = ?
W = _______ J
N
1 m
kg
Djevojica je obavila rad od _______ J.
5. zadatak
Djevojica je kupila 3 kg eera i donijela u stan na prvom katu na visinu 5 m.
Koliki je rad pritom obavila djevojica?
W = m g h
m = 3 kg
N
g = 10
kg
h = 5 m
W = _____ kg ______
W = ?
W = _______ J
N
____ m
kg
Djevojica je obavila rad od _______ J.
6. zadatak
Dizalica podie teret mase 120 kg na visinu od 7 m. Koliki je rad pritom
obavljen?
m = ________ kg
W = m g h
g = ________
h = ________ m
W = _____ kg ______
W = ?
W = _______ J
N
____ m
kg
Dizalica je obavila rad od _______ J. RAD NA KOSINI izborni sadraj

162
PDF Compressor Pro
16.1. ENERGIJA
esto ujete da neko tijelo ima energiju za obavljanje odreenog rada.
Gurnemo li drvenu kuglicu prema
stiropornoj kocki, hoe li ona pomaknuti
kocku?
____________________________________
Ako neko tijelo moe pomaknuti drugo
tijelo (izvriti rad), onda ono ima energiju.
Pustimo li dvije jednake drvene kuglice da

padnu s razliitih visina u pijesak, koja e
od njih vie uroniti u pijesak?
____________________________________
Kuglica koja vie uroni u pijesak ima veu
energiju.
ealj ili plastino ravnalo natrljaj vunenom

krpicom ili istom kosom. Priblii ga
komadiima papira. to se dogodilo?
____________________________________
Ako neko tijelo moe privui drugo tijelo,
onda ono ima energiju.
163
PDF Compressor Pro

Kako znamo da tijelo ima energiju?
AKO SE GIBA
AKO MOE
POKRENUTI DRUGO
TIJELO
AKO MOE
ZAUSTAVITI DRUGO
TIJELO
AKO MOE IZMJENITI

OBLIK DRUGOM
TIJELU
AKO MOE
PROIZVESTI ZVUK
AKO MOE
ZAGRIJAVATI
OKOLINU
AKO MOE SVIJETLITI
AKO MOE PRIVUI

DRUGE PREDMETE
Energiju ne vidimo ali je, kao i silu, prepoznajemo po njenim uincima.

Glavni izvor energije jest Sunce.
Energija je pohranjena u hrani, nafti, zemnom plinu, akumulacijskim jezerima,
vodopadima, vjetru, vodi itd.
Energija
Energija je sposobnost tijela da obavi rad.
Oznaka za energiju jest veliko tiskano slovo E.
Mjerne jedinice za energiju
Osnovna mjerna jedinica za energiju jest dul. Oznaka: J.
esto su potrebne mjerne jedinice vee od dula. To su: kilodul i megadul.
164
PDF Compressor Pro
Vjetar ima energiju. Povei sliku i opis.
Vjetar lomi stabla.
Vjetar njie grane.
Vjetar pokree vjetrenjau.
Rijeka ima energiju. Povei sliku i opis.
Rijeka pokree vodenicu.
Rijeka nosi amac.
Rijeka nosi grane.
Nafta ima energiju. Povei sliku i opis.
Nafta gori.
Nafta pokree automobile.
165
Nafta daje toplinu.
PDF Compressor Pro

VRSTE ENERGIJE
Razlikujemo dvije osnovne vrste energija: kinetiku i potencijalnu.
Kinetika energija
Kinetiku energiju imaju sva tijela koja se gibaju.
Kinetika je energija vea to tijelo ima veu masu i to se giba veom brzinom.
Lopta je baena
Automobil se kree
Ptica leti
Potencijalna energija
Potencijalnu energiju imaju tijela pod utjecajem neke sile, npr. elastine sile,
sile tee, magnetske sile, elektrine sile itd.
Potencijalnu energiju nazivamo i energijom poloaja.
Gravitacijska potencijalna energija
Gravitacijsku potencijalnu energiju imaju sva tijela na nekoj visini iznad
Zemljine povrine zbog djelovanja gravitacijske sile izmeu tijela i Zemlje.
Jabuke na stablu
ovjek na visini
166
Voda zaustavljena branom
PDF Compressor Pro
Prisjeti se da je gravitacijska sila meudjelovanje dviju masa.

Izraz (formula) za gravitacijsku potencijalnu
energiju
EGP = m g h
Gravitacijski potencijalna energija jednaka je radu koji je potrebno uloiti da

tijelo mase m podignemo na visinu h. m - masa, h - visina, g = 10 N/kg
Elastina potencijalna energija
Tijela imaju elastinu potencijalnu energiju zbog djelovanja elastine sile.
Gumena vrpca
Zategnuta opruga
Magnetska potencijalna energija

Magnetsku potencijalnu energiju imaju svi
magneti i namagnetizirana tijela
Magnet posjeduje magnetsku potencijalnu energiju
Elektrina potencijalna energija

Elektrinu potencijalnu energiju imaju sva
naelektrizirana tijela.
Elektrinu energiju posjeduje naelektrizirana kosa
167
Napeti luk
PDF Compressor Pro
16.2. PRETVORBE ENERGIJE

Ponovimo osnovne vrste energije
Zamisli njihalo ili ljuljaku.
U poloaju A tijelo se na trenutak zaustavilo.
Koju energiju tijelo u tom trenutku posjeduje?
Zaokrui.
gravitacijsku potencijalnu
kinetiku
U poloaju B tijelo je na najmanjoj visini u odnosu na tlo. Kakva mu je tada

gravitacijska potencijalna energija? Zaokrui.
najmanja
najvea
Kolika je kinetika energija tijela u poloaju C ako se ono na trenutak

zaustavilo? Zaokrui.
jednaka nuli
najvea
Zakljuak
Tijelu sa slike se promjenom poloaja od A do B mijenja energija iz

gravitacijske potencijalne u kinetiku.
Promjenom poloaja od B do C kinetika energija se promijeni u gravitacijsku
potencijalnu.
Pritom ukupna energija ostaje sauvana.
Djevojica gura kolica. Ona ulae svoju energiju da bi se kolica gibala.
Djevojica predaje svoju energiju kolicima.
Obavljajui rad, tijelo svoju energiju predaje tijelu nad kojim obavlja rad.
168
PDF Compressor Pro
Pretvaranje rada u energiju

Napnemo li luk i pustimo, strijela e poletjeti.
to se dogodilo? Elastina potencijalna
energija luka pretvorila u kinetiku energiju
strijele.
Energija se u svakodnevnom ivotu prenosi s tijela na tijelo.

Energija se moe pretvarati iz jednog oblika u drugi.
Pretvaranje kemijske energiju u kinetiku i toplinsku
Ako tri, kemijska energija iz hrane pretvorit
e se u kinetiku energiju tvog tijela.
Dio kemijske energije iz hrane potroit e se
na zagrijavanje tijela i okoline.
Zakon ouvanja energije

Energija moe prelaziti s tijela na tijelo i mijenjati svoj oblik.
Ona ne moe nestati ili nastati iz niega.
169
PDF Compressor Pro
Pogledaj slike. Opii ih.
Biciklist
Zvunik
Grijalica
Slike prikazuju pretvaranje energije iz jednog oblika u drugi. Nastaju

toplinska energija, kinetika energija te energija zvuka.
Dopuni reenice:
Pri vonji biciklom kemijska energija pohranjena u miiima pretvara se u
__________________ energiju bicikla.
U elektrinom zvoncu ______________ energija pretvara se u energiju zvuka.
Elektrina pe pretvara elektrinu energiju u ________________ i svjetlosnu
energiju.
Povei ureaj s pretvorbom energije koju taj
ureaj obavlja.
arulja
elektrina
u svjetlosnu i toplinsku
Elektrini generator
kemijska
u elektrinu
170
Baterija
kinetika
u elektrinu
PDF Compressor Pro

JO NEKE VRSTE ENERGIJA
Iako se sve energije mogu svesti na kinetiku i potencijalnu, sigurno ste uli
jo neke nazive kao kemijska energija, nuklearna energija, Suneva energija,
unutarnja energija itd.
Kemijska energija
Kemijsku energiju posjeduju hrana, nafta, zemni plin itd.

Ona je posljedica izgaranja hrane u tijelu ili izgaranja zapaljene nafte ili
zemnog plina.
Napii kvaicu u kvadrati ispod tijela koja
posjeduju kemijsku energiju.
Benzin
Maline
Kota
Povealo
Nuklearna energija
Nuklearna energija pohranjena je u atomskim jezgrama.
Ona je posljedica odvijanja procesa u jezgri atoma.
Suneva energija
Suneva energija pohranjena je u Suncu.

Do nas dolazi u obliku svjetlosti i topline.
171
Kruh
PDF Compressor Pro
Unutarnja energija
Unutarnja energija jest energija molekula od kojih je tijelo graeno.
Na naljepnici s prehrambenog
proizvoda istaknuta je njegova
Energetska vrijednost
energetska vrijednost.
Energetska vrijednost hrane izraava se kilodulima. Oznaka je kJ.

Na omotu mnogih prehrambenih proizvoda (hrane i pia) istaknuta je
energetska vrijednost. Pronai nekoliko takvih omota. Zalijepi ih ovdje.
Naziv proizvoda
Naljepnica
172
PDF Compressor Pro

dul, E, J, kinetiku, molekula, potencijalnu,
rad, sposobnost.
Energija je ____________________ tijela da obavi ______.
Energiju oznaavamo velikim tiskanim slovom ____.
Mjerna jedinica za energiju jest ________. Oznaka je ____.
Razlikujemo dvije osnovne vrste energije: __________________ i
______________________.
Unutarnja energija jest energija _____________ od kojih je tijelo graeno.
Je li tvrdnja istinita? Zaokrui.
Energija ne moe prelaziti s tijela na tijelo.
DA
NE
Hrana posjeduje kemijsku energiju.
DA
NE
Grija pretvara elektrinu energiju u toplinsku.
DA
NE
Biciklist u vonji posjeduje magnetsku energiju.
DA
NE
Izbaci uljeza
Naelektrizirani baloni
Magnet
Luster
Uputa: slike ilustriraju potencijalnu i kinetiku energiju.

173
Pliva
PDF Compressor Pro
Spoji pretvorbu energije s ureajem.

kemijska u toplinsku
motor automobila
kemijska u kinetiku
arulja
elektrina u svjetlosnu i toplinsku
kamin
Podcrtaj toan odgovor.
Zamisli da si na kuglanju.
1. Koja e se pretvorba energije dogoditi kad baci kuglu?
POTENCIJALNA U KINETIKU
KEMIJSKA U KINETIKU
2. Koja e se pretvorba energije dogoditi kad kugla udari o unjeve?

MAGNETSKA U KINETIKU
KINETIKA U KINETIKU
Pogledaj sliku i dopuni tekst.

Pri ispaljivanju rakete kemijska energija
goriva pretvara se u poveanu ___________
gravitacijsku / elastinu
potencijalnu energiju rakete te u __________
kinetiku / potencijalnu
energiju plinova koji izlaze iz rakete i u

__________________ energiju okoline.
unutarnju / vanjsku
174
PDF Compressor Pro
17. GRAVITACIJSKA ENERGIJA

Oblikuj dvije jednake kuglice od plastelina.
Ispusti ih s razliitih visina na pod. Dopuni.
Kuglica isputena s vee visine ________ se deformirala. Ona ima veu energiju.
vie / manje

Gravitacijsku potencijalnu energiju imaju sva tijela na nekoj visini iznad
Zemljine povrine. Npr. lopta u zraku, kruka na grani stabla, crijep na krovu
kue itd.
Gravitacijsku potencijalnu energiju ima tijelo zbog svoje teine.

Sjetimo se da je teina tijela posljedica djelovanja Zemlje na tijelo silom teom.
Gravitacijsku potencijalnu energiju oznaavamo slovima Egp.
Mjerne jedinice za gravitacijsku potencijalnu energiju
Mjerna jedinica za energiju jest dul. Oznaka je J.
Formula za gravitacijsku potencijalnu energiju
Egp = m g h
m - masa tijela
g = 10 N
kg
h - visina na kojoj se tijelo nalazi iznad Zemljine povrine
175
PDF Compressor Pro
ZADACI
1. zadatak
Koliku gravitacijsku potencijalnu energiju ima djeak mase m = 35 kg na visini
h = 2 m?
Egp = m g h
m = 35 kg
g = 10 N
kg
h = 2 m
Egp = 35 kg 10 N 2 m
kg
Egp = 350 N 2 m
Egp = ?
Egp = 700 J
Djeak ima gravitacijsku potencijalnu
energiju od _____ J.
2. zadatak
Izraunaj gravitacijsku potencijalnu energiju kolske torbe ispunjene knjigama
mase m = 15 kg na stolu visine h = 1 m?
Egp = m g h
m = 15 kg
g = 10 N
kg
h = 1 m
Egp = _____ kg ____ N ____ m

kg
Egp = _____ N ____ m
Egp = ?
Egp = _______ J
kolske torbe iznosi _____.
3. zadatak
Djeak je bacio loptu u vis. Izraunaj gravitacijsku potencijalnu energiju lopte
mase m =1 kg u trenutku kada je ona bila na visini h = 2 m.
Egp = m g h
m = 15 kg
g = 10 N
kg
h = 1 m
Egp = _____ kg ____ N ____ m

kg
Egp = _____ N ____ m
Egp = ?
Egp = _______ J
lopte iznosi _____.
176
PDF Compressor Pro
Dopuni reenice.
Gravitacijsku ___________________ energiju imaju sva tijela na nekoj visini
potencijalnu / kinetiku
iznad Zemljine povrine.
Gravitacijsku potencijalnu energiju oznaavamo slovima _____.
Ek / Egp
Mjerna jedinica za gravitacijsku potencijalnu energiju jest ________.
metar / dul
Gravitacijsku potencijalnu energiju raunamo po formuli Egp = ____________,

gdje je m - masa tijela, g = _____ N , h - visina.
12 / 10 kg
m g h / r V
Na slici je lopta u gibanju.

1. Zaokrui plavo poloaj u kojem lopta ima najveu gravitacijsku potencijalnu
energiju.
2. Zaokrui zeleno dva poloaja u kojima lopta ima najmanju gravitacijsku
potencijalnu energiju.
Na svakom stablu zaokrui jabuka koja ima

veu gravitacijsku potencijalnu energiju?
177
PDF Compressor Pro
Za koliko se promijeni tvoja gravitacijska

potencijalna energija kad se popne na drugi kat
zgrade na slici. Svaki kat ima visinu 3 m.
Uputa: Uzmi u obzir i prizemlje.
Ukupna visina je 3 puta po 3 m.
Za raun treba svoju masu u kilogramima.
Egp = m g h
KRIALJKA
1
2
N
3
K
4
G
P
6
1. Energija pohranjena u hrani, nafti, zemnom plinu itd.

2. Energija pohranjena u atomskim jezgrama.
3. Energija gibanja.
4. Obavljajui ______ tijelo predaje svoju energiju drugom tijelu.
5. Energija poloaja.
6. Prirodna pojava koja posjeduje veliku energiju. Iskoritena kod vjetrenjaa.
7. Veliki izvor kemijske energije.
Crvena polja: sposobnost tijela da izvri rad.
178
PDF Compressor Pro
18. ELASTINA ENERGIJA

Elastinost
Gnjeimo li gumenu loptu, nakon putanja
lopta e poprimiti prvotni oblik.
Elastina tvar lako vraa svoju veliinu i oblik koji su bili promijenjeni.
Jednostavan nain ispitivanja elastinosti
1. Pusti metalnu kuglicu, staklenu pekulu i
kuglicu od gline istih veliina da padnu s
iste visine na drvenu podlogu.
2. Promatraj udarac kuglica o podlogu.
Koja e od njih najvie odskoiti, a koja
najmanje?
________________________________
Najelastinija je ona kuglica koja je najvie odskoila od poda.
To je _____________________ kuglica.
Kuglica koja nije odskoila od poda jest slabo elastina ili plastina. Takva je
__________________ kuglica.
179
PDF Compressor Pro
Neke od elastinih tvari jesu: guma, gumena vrpca, elik, staklo, drvo itd.
Plastelin, glina i staklarski kit slabo su elastini. Kaemo da su plastini.
Pokuaj izvesti i opisati.
Uzmi lopticu za tenis.
Iz plastelina napravi kuglicu veliine loptice za
tenis.
Pusti lopticu za tenis i plastelinsku kuglicu da
padnu s jednake visine.
Opii to se dogodilo pri padu?
Elastina potencijalna energija

Elastinu potencijalnu energiju imaju sva elastina tijela. Primjerice, zategnuta
gumena vrpca na praki, gumena lopta, opruga, napeti luk, zategnuta
odskona daska, gumica za kosu, elina ipka itd.
Pronai kod kue nekoliko tijela koja imaju
elastinu potencijalnu energiju. Navedi ih.
_______________________________________
_______________________________________
_______________________________________
_______________________________________
180
PDF Compressor Pro
Napii kvaicu ispod slike predmeta u

kojemu se nalaze elastine opruge.
Naslonja
Knjiga
Olovka
Dopuni reenice.
1.
Veemo li gumenom vrpcom kamion-igraku i
poinjemo ga povlaiti, __________________
elastina / magnetska
potencijalna energija gumene vrpce pretvorit

e se u kinetiku energiju gibanja kamiona.
2.
Napnemo li luk i strijelu i zatim pustimo da
strijela poleti, ________________ potencijalna
energija luka pretvorit e u kinetiku energiju

gibanja strijele.
3.
Skoi li skaka na odskonu dasku bazena,
__________________ energija daske pretvorit
e se u kinetiku energiju gibanja skakaa.
181
Sat
PDF Compressor Pro
Dopuni reenice.
Ispustimo li lopticu iz ruke s neke visine (A) prema tlu,

loptica e pasti na tlo (C) i odskoiti.
Pritom e doi do vie pretvorbi energije:
- kinetika energija se pretvara u elastinu potencijalnu

u poloaju _____,
A / B / C
- gravitacijska potencijalna energija pretvara se u kinetiku
u poloaju _____.
A / B / C
Zaokrui tonu tvrdnju
1. U trenutku odraza smanjuje

se skakaeva gravitacijska
potencijalna energija se,
a poveava se elastina
potencijalna energija motke.
2. U trenutku odraza poveava
se skakaeva gravitacijska
potencijalna energija se, a
smanjuje se elastina potencijalna
energija motke.
Skaka s motkom
3. U trenutku preskoka skaka ima

najveu kinetiku energiju.
4. U trenutku preskoka motke
skaka ima najmanju kinetiku
energiju.
182
PDF Compressor Pro
VRIJEME
IZBORNA TEMA
Vrijeme
Vrijeme je osnovna izika veliina.
Oznaava se malim tiskanim slovom t.
Mjerne jedinice za vrijeme
Osnovna mjerna jedinica za vrijeme jest sekunda, Oznaka je s.
Mjerne jedinice za vrijeme vee od sekunde:
NAZIV
OZNAKA
ODNOS
godina
g.
1 g. = 365 d
dan
1 d = 24 h
sat
1 h = 60 min
minuta
min
1 min = 60 s
Mjerne naprave za vrijeme

Da bismo izmjerili proteklo vrijeme, rabimo razliite vrste ura ili satova.
Runi sat
Budilica
Sat na mobitelu
Trajanje nekog dogaaja najee mjerimo

zapornom urom.
Zaporne ure
183
Pjeani sat
PDF Compressor Pro

IZBORNA TEMA
365
24
60
60
godina
dan
: 365
1. zadatak
2 g. =
: 24
2 365
min
sat
: 60
730
: 60
5 g. =
10 g. =
25 g. =
4 d =
16 d =
32 d =
min
6 h =
min
min
18 h =
min
min
47 h =
min
min
min
540 s =
min
min
960 s =
min
min
1 440 s =
min
min
2. zadatak
7 d =
7 24
168
3. zadatak
3 h =
3 60
180
min
4. zadatak
300 s =
300 : 60
184
min
PDF Compressor Pro

IZBORNA TEMA
Pronai u novinama slike satova pa ih ovdje
zalijepi. Napii koja je to vrsta sata.
Koliko je minuta trajala utakmica koja je

zapoela u 8:15 i zavrila u 9:45?
Poetak:
_____ h ____ min
Zavretak: _____ h ____ min
Koliko je minuta trajala utakmica koja je

zapoela u 8:40 i zavrila u 9:15?
Razlika:
_____ h ____ min
Poetak:
_____ h ____ min

Razlika:
_____ h ____ min
1. Zapii trenutak kretanja od kue (t1).
Poetak:
_____ h ____ min
2. Zapii trenutak dolaska u kolu (t2).
3. Oduzmi t2 t1.
Razlika:
Izmjeri vrijeme
Satom odredi vrijeme za koje doe od kue
do kole.
185
_____ h ____ min
PDF Compressor Pro
19. SNAGA
Natjecanje
U razredu je natjecanje u podizanju paketa
slatkia mase 6 kg. Paket treba podii s
poda na stol visine 1 metar.
Nina je podigla paket u vremenu od 3
sekunde, a Petar u vremenu od 2 sekunde.
to misli, tko je od njih dvoje snaniji?
Odgovor: _______________________________
Snaga
Snaga je rad obavljen u nekom vremenu.
Snagu oznaavamo velikim tiskanim slovom P.
Formula za snagu
Snaga se dobiva dijeljenjem rada i vremena:
W
P =
t
P - snaga
W - rad
t - vrijeme potrebno za obavljanje rada
Mjerne jedinice za snagu
Osnovna mjerna jedinica za snagu jest vat. Oznaka je W.
esto su u uporabi vee jedinice od vata: kilovat (kW), megavat (MW) i
gigavat (GW).
186
PDF Compressor Pro
Na svakom ureaju u domainstvu

stoji kolika mu je snaga.
Napii kolika je snaga ureaja na slikama.
P = _____ W
P = _____ W
P = _____ W
Potrai kod kue sljedee ureaje.

Proitaj kolika im je snaga.
Skiciraj ih i napii proitanu snagu.
USISIVA
GLAALO
SUILO ZA KOSU
MIKSER
P = _____ W
P = _____ W
P = _____ W
P = _____ W

W
P, rad, vat. t .
Snaga je ________ obavljen u nekom vremenu.
Snagu oznaavamo velikim tiskanim slovom ___.
Izraz (formula) za snagu glasi: P =_______.
Osnovna mjerna jedinica za snagu jest ______.
187
PDF Compressor Pro

Kako raunamo snagu?
Izraunajmo sada snagu Nine i Petra koji su sudjelovali na natjecanju.
Nina i Petar obavili su isti rad. Oboje su podizali isti paket na stol.
Taj rad izraunamo ovako:
m = 6 kg
N
g = 10
kg
h = 1 m
W = ?
W = m g h
W = 6 kg 10
N
1 m
kg
W = 60 J
I Nina i Petar obavili su rad od 60 J.
Meutim, Nina je bila sporija od Petra. Izaunajmo snagu.

NINA
PETAR
W = 60 J
W = 60 J
t = 3 s
t = 2 s
P = ?
P = ?
P =
W
t
60 J
3 s
P = 20 W
Ninina je snaga __________.
P =
P =
W
t
60 J
2 s
P = 30 W
Petrova je snaga __________.
P =
Tko ima veu snagu Nina ili Petar?

Odgovor: _________________________________________________________
188
PDF Compressor Pro
ZADACI
1. zadatak
Izraunaj snagu motora koji u 10 sekundi obavi rad W = 1 000 J.
t = 10 s
W = 1 000 J
P = ?
P =
P =
W
t
1 000 J
10 s
P = ______ W
Snaga motora iznosi ________.
2. zadatak
Djevojica obavi rad W = 3000 J u 60 sekundi. Kolikom snagom ona radi?
W = 3 000 J
t = 60 s
P = ?
P =
P =
W
t
______ J
______ s
P = ______ W
Djevojica radi snagom od __________.
3. zadatak
Kolika je snaga konja koji u 50 sekundi obavi rad W = 25 000 J?
t = 50 s
W = 25 000 J
P = ?
P =
P =
W
t
______ J
______ s
P = ______ W
Snaga konja iznosi _________.
189
PDF Compressor Pro

SAETAK
RAD
Rad oznaavamo velikim tiskanim slovom W.
Osnovna mjerna jedinica za rad jest dul. Oznaka je J.

Izraz (formula) za rad glasi: W = F s.
ENERGIJA
Energiju ne vidimo, ali je prepoznajemo po njenom djelovanju.
Glavni izvor energije je Sunce.
Energija je pohranjena u hrani, nafti, zemnom plinu, akumulacijskim jezerima,
vodopadima, vjetru, vodi itd.
Energiju oznaavamo velikim tiskanim slovom E.
Osnovna mjerna jedinica za energiju jest dul. Oznaka je J.

Razlikujemo dvije osnovne vrste energija: kinetiku i potencijalnu.
Unutarnja energija jest energija molekula od kojih je tijelo graeno.
PRETVORBA ENERGIJE
Energija se u svakodnevnom ivotu prenosi s tijela na tijelo.
Energija se pretvara iz jednog oblika u drugi.
Zakon ouvanja energije glasi: Energija moe prelaziti s tijela na tijelo i
mijenjati svoj oblik, ali ne moe nestati ili nastati iz niega.
190
PDF Compressor Pro

SAETAK
GRAVITACIJSKA ENERGIJA
Gravitacijsku potencijalnu energiju imaju sva tijela na nekoj visini iznad Zemljine
povrine. Primjerice, aa na stolu, jakna na vjealici, ptica u zraku itd.
Gravitacijsku potencijalnu energiju oznaavamo Egp.
Osnovna mjerna jedinica za gravitacijsku potencijalnu energiju jest dul. Oznaka
je J.
Gravitacijsku potencijalnu energiju raunamo po formuli Egp = m g h.
U formuli je m masa tijela, h visina na kojoj se tijelo nalazi iznad Zemljine
povrine, g = 10 N/kg.
ELASTINA ENERGIJA
Elastina tvar lako vraa svoju veliinu i oblik koji su bili promijenjeni.
Elastine tvari jesu: guma, gumena vrpca, elik, staklo, drvo itd.
Plastelin, glina i staklarski kit nisu elastini.
Sva elastina tijela imaju elastinu potencijalna energiju.
VRIJEME
Vrijeme oznaavamo malim tiskanim slovom t.
Osnovna mjerna jedinica za vrijeme jest sekunda. Oznaka je s.
Vrijeme mjerimo urama ili satovima.
SNAGA
Snagu oznaavamo velikim tiskanim slovom P.
Osnovna mjerna jedinica za snagu jest vat. Oznaka je W.
W
Izraz (formula) za snagu glasi: P =
.
t
U formuli je P snaga, W rad, t vrijeme.
191
191
PDF Compressor Pro
PONAVLJANJE
djelovanju, kinetiku, puta, potencijalnu, sile,
Sunce, vodopadima, zemnom plinu, rad.
Rad je jednak umnoku __________ i __________ u smjeru djelovanja sile.
Energiju ne vidimo, ali je prepoznajemo po njenom ____________________.
Glavni je izvor energije __________.
Energija je pohranjena u hrani, nafti, _______________, akumulacijskim
jezerima, vodi, vjetru, ___________ ___________ itd.
Energija je sposobnost tijela da obavi ______.
Razlikujemo dvije osnovne vrste energija: _______________ i ______________.
Spoji izike veliine s njihovim oznakama.

RAD
ENERGIJA
Egp
GRAVITACIJSKA POTENCIJALNA ENERGIJA
VRIJEME
SNAGA
Spoji nazive mjernih jedinica s njihovim oznakama.

dul
sekunda
vat
192
PDF Compressor Pro
PONAVLJANJE
elastina, mijenjati, molekula, oblik, prelaziti,
vremenu, satovima, urama, veliinu, visini.
Unutarnja energija jest energija _____________ od kojih je tijelo graeno.
Energija moe __________________ s tijela na tijelo i ________________
svoj oblik, ali ne moe nestati ili nastati iz niega.
Gravitacijsku potencijalnu energiju imaju sva tijela na nekoj ____________
iznad Zemljine povrine.
Elastina tvar lako vraa svoju ________________ i __________ koji su bili
promijenjeni.
Elastinu potencijalnu energiju imaju sva __________________ tijela.
Vrijeme mjerimo ___________ ili _____________.
Snaga je rad obavljen u nekom ______________.
Spoji izike veliine s formulama pomou kojih ih moemo izraunati.

RAD
Egp = m g h
GRAVITACIJSKA POTENCIJALNA ENERGIJA

SNAGA
W = F s
P =
193
193
W
t
PDF Compressor Pro
PONAVLJANJE
1. zadatak
Djevojica gura kolica za lutke stalnom silom F = 10 N na udaljenosti 5 m.
Koliki je rad obavila?
W = F s
F = 10 N
s = 5 m
W = 10 N 5 m
W = ?
W = _____ J
Djevojica je obavila rad od _____ J.
2. zadatak
Pas vue natovarene sanjke silom od F = 40 N na udaljenosti 20 m. Koliki je
rad obavio?
W = F s
F = 40 N
s = 20 m
W = _____ N _____ m
W = ?
W = _____ J
Pas je obavio rad od _________ J.
3. zadatak
ovjek vue uteg silom od F = 8 N na putu od 0.8 m. Koliki je rad obavio?
F = 8 N
W = F s
s = 0.8 m
W = _____ N _____ m
W = ?
W = _____ J
ovjek je obavio rad od _________ J.
194
PDF Compressor Pro
PONAVLJANJE
Nauili smo da postoji gravitacijska potencijalna, kinetika, kemijska, elektrina,
elastina, magnetska energija.
Koju energiju ima tijelo na slici? Odgovor napii na crtu.
Napeti luk
Benzin
Roda
____________________
____________________
____________________
Automobil u kretanju
Naelektrizirana kosa
Magnet
____________________
____________________
____________________
Na strjelicama su navedeni pretvornici energije.

Zaokrui odgovarajui pretvornik.
kemijska energija
baterija
generator
elektrina energija
195
195
glaalo
arulja
svjetlosna i
toplinska energija
PDF Compressor Pro
PONAVLJANJE
4. zadatak
Izraunaj gravitacijsku potencijalnu energiju mandarine mase m = 0.5 kg koja
visi na stablu na visini h = 1 m?
Egp = m g h
m = 0.5 kg
g = 10 N
kg
Egp = 0.5 kg 10 N 1 m
kg
h = 1 m
Egp = _____ J
Egp = ?

mandarine iznosi _____ J.
5. zadatak
Izraunaj gravitacijsku potencijalnu energiju djeaka mase m = 35 kg koji stoji
na balkonu na visini h = 2 m?
Egp = m g h
m = 35 kg
g = 10 N
kg
Egp = ____ kg ____ N ____ m

kg
h = 1 m
Egp = _____ J
Egp = ?

djeaka iznosi ______ J.
6. zadatak
Izraunaj gravitacijsku potencijalnu energiju kutije keksa mase m = 0.5 kg koja
stoji na polici visine h = 1.5 m?
Egp = m g h
m = 0.5 kg
g = 10 N
kg
Egp = _______ _______ _______
h = 1.5 m
Egp = _____ J
Egp = ?
Gravitacijska potencijalna energija kutije

keksa iznosi ______ J.
196
PDF Compressor Pro
PONAVLJANJE
Navedi 3 elastina tijela i 3 plastina tijela.
ELASTINA TIJELA
PLASTINA TIJELA
___________________
___________________
___________________
___________________
___________________
___________________
Pronai u kuanstvu tri ureaja na kojima je

istaknuta njihova snaga.
Navedi ih i napii kolika im je snaga.
UREAJ
SNAGA
___________________
___________________
___________________
___________________
___________________
___________________
Odredi snagu koja ti je potrebna

da pretri stubite.
1. Izmjeri visinu stubita. (Izmjeri visinu jedne stube i pomnoi s brojem stuba).
hstubita = ________ cm = ______ m
2. Vagom izmjeri svoju masu.
m = ________ kg
3. Satom izmjeri vrijeme potrebno da pretri stubite.
t = ________ min = _______ s
4. Izraunaj obavljeni rad pri uspinjanju stubama.
N
W = m g h = ____ kg 10 kg ____ s = _______ J
5. Odredi svoju snagu.
____ J
W
= ____ W
=
P =
t
____ s
197
197
PDF Compressor Pro
PONAVLJANJE
7. zadatak
Izraunaj snagu motora koji u 20 sekundi obavi rad od 20 000 J.
P =
t = 20 s
W
t
20 000 J
20 s
W = 20 000 J
P =
P = ?
P = _______ W
Motor ima snagu _______ W.
8. zadatak
Djeak obavi rad od 1 400 J u 20 sekundi. Kolikom snagom on radi?
P =
t = 20 s
W
t
_______ J
_______ s
W = 1 400 J
P =
P = ?
P = _______ W
Djeak radi snagom ________ W.
9. zadatak
Kolika je snaga vola koji u 100 sekundi obavi rad od 60 000 J?
P =
t = 100 s
W
t
_________
_________
W = 6 000 J
P =
P = ?
P = _________
Vol ima snagu od ____________.
198
PDF Compressor Pro

IZBORNA
TEMA
ZANIMLJIVOSTI
Energija pohranjena u akumulacijskim jezerima slui za proizvodnju elektrine

energije. U Hrvatskoj, primjerice, u Fuinama u Gorskom Kotaru postoje tri
akumulacijska jezera: Bajer, Lepenica i Potko.
Jezero Lepenica
Jezero Bajer
James Watt (1736. - 1819.) kotski

pronalaza slavan je po usavravanju
parnog stroja. Primjenom parnog stroja
poetkom 19. stoljea zapoela je
industrijska revolucija. Zajedno s M.
Boultonom osnovao je 1782. u Sohu kraj
Birminghama, Watt Boulton, prvu tvornicu
parnih strojeva u svijetu. U njegovu ast,
jedinica za snagu nazvana je vat.
199
Jezero Potko
Kod vonje toboganom

gravitacijska se energija
pretvara u kinetiku i obratno.
PDF Compressor Pro
PDF Compressor Pro
UNUTARNJA
ENERGIJA I TOPLINA
18. Unutarnja energija

19. Toplinsko irenje tijela
20. Mjerenje temperature
21. Prijelaz topline
22. Mjerenje topline
Pravilo smjese za mjerenje topline
23. Promjena unutarnje energije radom i toplinom
Pretvaranje topline u rad
24. Energija i energetika
201
PDF Compressor Pro
20. UNUTARNJA ENERGIJA

Otapanje leda na danu
Stavimo li komad leda na dlan, on e se
poeti otapati.
to uzrokuje otapanje leda?
_______________________________________
_______________________________________
Prisjetimo se, tvari su izgraene od estica ili molekula.
estice ili molekule vrstih, tekuih i plinovitih tvari stalno se gibaju.
Gibanje estica ili molekula slabo je primjetljivo kod vrstih tvari. Nazivamo ga
titranjem oko ravnotenih poloaja.
estice tekuih i plinovitih tvari gibaju se slobodnije.
estice vrstog tijela
estice tekuine
Pripremi jednu au s toplom vodom, a drugu s

hladnom. Kapni u obje ae istovremeno jednaku
koliinu tinte. Dopuni reenice.
Boja se u toploj vodi __________ nego u
bre /sporije
hladnoj.
To znai da se molekule tople vode gibaju
_______________ od molekula hladne vode.
bre /sporije
202
estice plina
PDF Compressor Pro
Unutarnja energija
Zbog stalnog gibanja molekule imaju kinetiku energiju.
Molekule djeluju jedna na drugu i zbog toga imaju potencijalnu energiju.
Unutarnja energija tijela jednaka je zbroju kinetike i potencijalne energije
molekula od kojih je tijelo izgraeno.
Mjerne jedinice za unutarnju energiju

Mjerna jedinica za unutarnju energiju jest dul. Oznaka je J.
U svakodnevnom ivotu upotrebljavamo jo kilodul i megadul.
Pripremi jednu au s toplom vodom, a drugu s
hladnom. Stavi po licu eera u obje ae.
Zato se eer bre otapa u toploj vodi?.
_______________________________________
_______________________________________
_______________________________________
ZAKLJUAK
Molekule tople vode gibaju se bre pa stoga imaju veu kinetiku energiju
od molekula hladne vode. Zbog toga bolje prodiru meu molekule eera
kojima predaju dio svoje kinetike energije. Pomou kinetike energije koju su
dobile molekule eera one se oslobaaju od meudjelovanja ostalih molekula
i samostalno ulaze u vodu.
203
PDF Compressor Pro

TOPLINA
Zagrijavanje vode
U staklenu posudu stavi 2 dL vode i zagrijavaj 5 minuta.
Nakon grijanja dodirni staklenku rukom i prst umoi u vodu.
to primijeuje? Pokuaj objasniti to se dogodilo s vodom i staklenom posudom.
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
Zagrijavanjem mlijeka, mlijeku i posudi u kojoj je mlijeko dovodimo energiju

preko plamena.
Energija plamena prelazi na posudu i mlijeko i oni se zagrijavaju.
Topliji plamen predaje energiju posudi i mlijeku.
Zagrijavanje mlijeka
Hlaenje pudinga
Hlaenjem toplog pudinga vodom, pudingu i posudi u kojoj je puding

oduzimamo energiju.
Energija s pudinga i posude prelazi na vodu koja se zagrijava.
Topliji puding i posuda predaju energiju vodi.
204
PDF Compressor Pro
Toplina
Toplina je unutarnja energija koja sama prelazi s toplijeg tijela na hladnije
pri njihovom dodiru. Toplinu oznaavamo velikim tiskanim slovom Q.
Mjerne jedinice za toplinu

Mjerna jedinica za toplinu jest dul. Oznaka je J.
U svakodnevnom ivotu upotrebljavamo jo kilodul i megadul.
TEMPERATURA
Topla i hladna voda
U jednu alicu ulij hladnu vodu, a u drugu toplu vodu koju si prethodno
zagrijavao 1 minutu.
Termometar koji ti je dao uitelj stavi najprije u alicu s hladnom vodom, a
zatim u alicu s toplom vodom.
to primjeuje?
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
Zagrijanost nekog tijela opisujemo izikom veliinom koju nazivamo temperatura.
Temperatura
Temperatura je stupanj zagrijanosti nekog tijela.
Temperaturu oznaavamo velikim tiskanim slovom T.
Zagrijavamo li neko tijelo, poveat e se njegova temperatura.
Hladimo li neko tijelo, njegova e se temperatura sniziti.
205
PDF Compressor Pro
Hranu moemo zagrijavati u mikrovalnoj penici.
Hranu uvamo na niskoj temperaturi u hladnjaku
Mjerne jedinice za temperaturu

Osnovna mjerna jedinica za temperaturu kelvin. Oznaka je K.
Osim kelvina u svakodnevnom ivotu esto rabimo Celzijev stupanj.
Oznaka je C.
PRIMJERI TEMPERATURA U SVAKODNEVNOM IVOTU IZRAENE U C

Temperatura naeg tijelo
Sobna temperatura
Temperatura u krunoj pei
Temperatura hladnjaka
Hladni zimski dan
Vrui ljetni dan
Poredaj tijela prema temperaturi.
Od najmanje prema najveoj temperaturi:
1. _______________________________
2. _______________________________
3. _______________________________
4. _______________________________
206
37C
24C
200C
8C
10C
30C
Tijelo
plamen ibice
hrana u zamrzivau
hrana u hladnjaku
plamen svijee
Temperatura
800 C
20 C
8 C
1600 C
PDF Compressor Pro
Mjerne naprave za temperaturu
Temperaturu mjerimo
termometrom.
ivin termometar
Alkoholni termometar
Digitalni termometar
Galilejev termometar
esto termometar za mjerenje tjelesne temperature nazivamo toplomjer.

Uzmi u ruke alicu toploga aja. Odmah e osjetiti da je alica toplija od
tvojih ruku. Dri li dovoljno dugo alicu u rukama, toplina sa alice prelazi na
tvoje ruke. Prelazak traje sve dok se temperature alice i ruku ne izjednae.
Ako su u dodiru dva tijela razliitih temperatura, toplije e tijelo postupno
predavati toplinu hladnijem dok im se temperature ne izjednae.
Ako pri dodiru dvaju tijela nema prijelaza topline, onda ta tijela imaju
jednake temperature.
207
PDF Compressor Pro
Nacrtaj termometar koji ima kod kue.
Pogledaj slike. Nacrtaj strjelice koje pokazuju s

kojeg tijela na koje toplina prelazi.
Led (3C) u ai
soka (18C)
Toplina prelazi s
Ruka (36C) i staklena

boca (20C)
Toplina prelazi s
lica (16C) u toplom

aju (65C)
Toplina prelazi s
____________________
____________________
____________________
na _________________.
na _________________.
na _________________.
to se zagrijalo, a to ohladilo kad rukama

drimo alicu toplog mlijeka?
Zagrijale su se ______________.
Ohladili su se __________ i _______________.
208
PDF Compressor Pro
to se zagrijalo, a to ohladilo kad rukama

drimo au hladnog soka?
Zagrijali su se ___________ i _____________.
Ohladile su se ______________.
Oitaj temperaturu s termometra na slici.
Termometar pokazuje
_____ C.
Oitaj temperaturu s termometra na slici.
Termometar pokazuje
_____ C.
209
PDF Compressor Pro
Izmjeri svoju temperaturu i temperaturu svoje

sobe. Skiciraj termometar kojim si vrio mjerenje.
Napii rezultat mjerenja.
Moja je temperatura
_____ C.
Temperatura moje sobe

iznosi _____ C.
Spoji nazive termometara sa slikom koja im

odgovara.
ivin termometar
Digitalni termometar
Galilejev termometar
210
PDF Compressor Pro
Istim termometrom izmjeri temperaturu zraka

u uionici i na kolskom dvoritu. Skiciraj
termometar kojim si vrio mjerenje.
Temperatura zraka u uionici iznosi _____ C.

Temperatura zraka na kolskom dvoritu iznosi _____ C.
Koja je od izmjerenih temperatura vea i za koliko?
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
Zaokrui broj ispred tone tvrdnje.
1. Ako se molekule neke tvari gibaju bre, temperatura te tvari je vea.
2. Ako se molekule neke tvari gibaju bre, temperatura te tvari je manja.
3. Temperatura je mjera zagrijanosti tijela.
4. Toplina je mjera zagrijanosti tijela.
5. Temperaturu mjerimo barometrom.
6. Temperaturu mjerimo termometrom.
7. Mjerna jedinica za temperaturu je paskal.
8. Mjerna jedinica za temperaturu je kelvin.
211
PDF Compressor Pro
Dopuni reenice sljedeim pojmovima: C, dul,

dul, hladnijem, jednake, K, kelvin, kinetike,
kinetiku, potencijalne, potencijalnu, Q, stupanj,
termometara, toplije, toplijeg, unutarnja.
Molekule zbog svog stalnog gibanja posjeduju __________________ energiju.

Molekule djeluju jedna na drugu i zbog toga posjeduju _________________
energiju.
Unutarnja energija tijela jednaka je zbroju _____________ i _____________
energije molekula od kojih je tijelo izgraeno.
Mjerna jedinica za unutarnju energiju jest _____.
Toplina je ________________ energija koja prelazi s ________________
tijela na hladnije.
Toplinu oznaavamo velikim tiskanim slovom _____.
Mjerna jedinica za toplinu jest ________.
Mjerna jedinica za temperaturu jest ____________. Oznaka je _____.
Mjerna jedinica za temperaturu koju u svakodnevnom ivotu esto rabimo jest
Celzijev ____________. Oznaka je ______.
Mjerne naprave za mjerenje temperature su razliite vrste _______________.
Ako su u dodiru dva tijela razliitih temperatura, ono koje je _____________
postupno e predavati toplinu ____________ tijelu dok im se temperature ne
izjednae.
Ako pri dodiru dvaju tijela nema prijelaza topline, ta tijela imaju
__________ temperature.
212
PDF Compressor Pro

KRIALJKA
4
T
E
6
2
1
5
3
P
R
NJ
10
L
P
L
T
A
R
1. Mjerna jedinica za toplinu.

2. Uobiajena mjerna jedinica za temperaturu jest Celzijev ____________.
3. Unutarnja energija koja prelazi s tijela na tijelo.
4. Mjera zagrijanosti tijela.
5. Toplije tijelo ______________ toplinu hladnijem tijelu.
6. Unutarnja energija jest zbroj ________________________ i kinetike
energije estica tijela.
7. Unutarnja energija jest zbroj potencijalne i __________________ energije
estica tijela.
8. Mjerna jedinica za temperaturu.
9. Sprava za mjerenje temperature.
10. Hladnije tijelo __________ toplinu od toplijega tijela.
U zelenim poljima dobit e energiju koju posjeduju estice od kojih je tijelo
graeno.
213
PDF Compressor Pro
21.1. TOPLINSKO IRENJE VRSTIH TIJELA

to misli, zbog ega na novoj cesti nastaju
raspuknua u asfaltu?
________________________________________
________________________________________
Da provjeri jesi li ispravno odgovorio, promotri sljedee pokuse i zakljuke
nakon njih.
POKUS 1
Metalna kugla provuena je kroz prsten.
1.
2.
3.
Kuglu zagrijavamo na
Zagrijana kugla ne prolazi
Ohlaena kugla prolazi
plamenu
kroz prsten
kroz prsten
1. Metalnu kuglu zagrijavamo na plamenu.

2. Zagrijana kugla ne prolazi kroz prsten kroz koji je nezagrijana prolazila.
3. Nakon nekog vremena kugla se ohladi i prolazi kroz prsten.
to se dogodilo?
Kugla se zagrijavanjem iri i zato ne moe proi kroz prsten. Hlaenjem se
stee te ponovno prolazi kroz prsten.
214
PDF Compressor Pro
vrsta tijela zagrijavanjem (povienjem temperature) poveavaju svoj obujam,

a hlaenjem (snienjem temperature) smanjuju obujam.
POKUS 2
Pokus izvodimo pomou naprave u kojoj su aluminijski i mjedeni tap povezani
s kazaljkama: aluminijski s bijelom, a mjedeni s crvenom.
1.
2.
1. Zagrijavamo tapove na plamenu.

2. Nakon nekoliko minuta kazaljke na skali
ureaja pokazuju da se tapovi razliito
rasteu (aluminijski vie od mjedenog).
3.
4.
3. Ugasimo plamen i pustimo da se tapovi

hlade.
4. Nakon nekoliko minuta kazaljke na skali
ureaja pokazuju da se tapovi razliito
steu (aluminijski vie od mjedenog).
Razliite se tvari razliito rasteu povienjem temperature, a steu snienjem

temperature.
215
PDF Compressor Pro
Povienjem temperature estice tijela sve bre titraju. Pritom se udaljavaju

jedna od druge. Zato se tijelo iri.
ice dalekovoda, metalne konstrukcije mosta, tranice, betonski stupovi i mnoga
druga tijela ljeti se rasteu, a zimi steu. Promjene dobujma treba uzeti u obzir
pri njihovoj ugradnji.
ice dalekovoda ljeti
ice dalekovoda zimi
216
PDF Compressor Pro
21.2. TOPLINSKO IRENJE TEKUINA

POKUS
1. U jednu epruvetu ulijemo vodu obojenu crvenom bojom, a u drugu alkohol
obojen plavom bojom. Obje epruvete zatvorimo epom kroz koji je
provuena staklena cjevica.
2. Obje epruvete uronimo u posudu s toplom vodom. Zapii to opaa.
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
3. Epruvete izvadimo iz posude s toplom vodom i uronimo ih u posudu s
hladnom vodom. Zapii to opaa.
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
Epruvete s tekuinama
Epruvete u posudi s
toplom vodom
Epruvete u hladnoj vodi
Alkohol i voda zagrijavanjem su se podigli u cjevicama jer se zagrijavanjem

tvari ire.
Alkohol se zagrijavanjem vie iri nego voda. Zato je stupac alkohola u
cjevici vii od stupca vode.
217
PDF Compressor Pro
Zagrijavanjem se tekuinama poveava obujam.

Razliite tekuine se razliito ire.
Hlaenjem se tekuinama smanjuje obujam.
Povienjem temperature smanjuje se gustoa tekuine.
Snienjem temperature gustoa se poveava.
Voda se ponaa drukije.
Voda ima najveu gustou pri temperaturi 4C. Tu pojavu nazivamo anomalija
vode. Ona omoguava odravanje ivota u jezerima, barama, ribnjacima,
rijekama i morima.
0 C
3 C
4 C
Voda ima najveu gustou i najmanji obujam pri temperaturi 4C.

Tu pojavu nazivamo anomalija vode.*
Zaokrui ispravnu tvrdnju.

1. Tekuinama se zagrijavanjem poveava obujam.
2. Tekuinama se zagrijavanjem smanjuje obujam.
3. Tekuinama se hlaenjem poveava obujam.
4. Tekuinama se hlaenjem smanjuje obujam.
5. Razliite tekuine se zagrijavanjem jednako ire.
6. Razliite tekuine se zagrijavanjem razliito ire.
* anomalija - odstupanje od pravila
218
PDF Compressor Pro
21.3. TOPLINSKO IRENJE PLINOVA

POKUS
1. Praznu epruvetu zatvori epom. Kroz
ep provuci staklenu cjevicu. Vrh
staklene cjevice uroni u posudu s
vodom. Epruvetu grij plamenom ili
ugrijanim dlanovima.
Opii to opaa.
_______________________________
_______________________________
Iz cjevice izlaze mjehurii zraka jer se plinovi zagrijavanjem ire.
Plinovi se zagrijavanjem ire.
2. Epruvetu omotaj vreicom s ledom.
Staklena je cjevica provuena kroz
ep i uronjena u posudu s vodom.
Opii to opaa.
_______________________________
_______________________________
Hlaenjem se obujam plina u epruveti smanjuje pa voda ulazi u cjevicu.
Plinovima se hlaenjem smanjuje obujam.
Zato zrani jastuk kojeg si na suncu punio
zrakom nou smanji obujam?
________________________________________
________________________________________
________________________________________
________________________________________
219
PDF Compressor Pro
Dopuni reenice.
Porastom temperature svim tijelimu obujam se ______________.
poveava / smanjuje
Hlaenjem svim tijelima obujam se ______________.

poveava / smanjuje
Svojstvo vode da ima najveu gustou i najmanji obujam pri temperaturi od

4C nazivamo __________________ vode.
anomalija / temperatura
Zagrijavanjem se plinovima obujam ________________, a hlaenjem im se

poveava / smanjuje
obujam ________________.
poveava / smanjuje
vrsta tijela zagrijavanjem ______________ svoj obujam.

poveavaju / smanjuju
Povienjem temperature smanjuje se _____________ tekuine.

Snienjem temperature gustoa se ________________.
gustoa / obujam
poveava / smanjuje
Izvedi pokus, opii i nacrtaj.

U plastinu au ulij do vrha vodu.
Paljivo stavi au s vodom u zamrziva.
Idui dan izvadi au iz zamrzivaa.
Opii to si opazio.
Nacrtaj kako izgleda povrina leda u ai.
Moe li objasniti to to vidi?
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
220
PDF Compressor Pro
Prisjeti se kako izgledaju ice za elektrinu

struju izmeu dva stupa ljeti, a kako zimi.
Prikai crteom.
LJETI
ZIMI
Prikai crteom kako izgledaju gume na tvom

biciklu ljeti, a kako zimi.
Objasni zato nastaje razlika u obujmu guma.
LJETI
ZIMI
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
221
PDF Compressor Pro
22. MJERENJE TEMPERATURE

Kad si bolestan, roditelji ti mjere temperaturu. Ako je poviena mora piti
tablete, tuirati se i im prije vratiti uobiajenu tjelesnu temperaturu.
Naprava za mjerenje temperature naziva se termometar.
Postoje razliite vrsta termometara.
Termometar s tekuinom
Najee upotrebljavamo
termometre s tekuinom:
alkoholom ili ivom.
To je uska staklena cijev koja
na svom kraju ima posudicu
u obliku kuglice ili valjka. U
posudici se nalazi tekuina
iznad koje nema zraka.
ivin termometar
iva i alkohol poveanjem temperature jednoliko poveavaju svoj obujam.

Smanjenjem temperature iva i alkohol jednoliko smanjuju svoj obujam.
Razina ive ili alkohola pokazuje temperaturu tijela s kojim je termometar u
dodiru.
iva i alkohol zagrijavanjem se jednoliko rasteu (razina im u staklenoj cjevici
raste), a hlaenjem steu (razina im u staklenoj cjevici pada).
Promjena obujma ive ili alkohola razmjerna je promjeni temperature.
Termometar mora imati mjernu ljestvicu i mjernu jedinicu.
Razlikujemo Celzijevu i Kelvinovu temperaturnu ljestvicu.
222
PDF Compressor Pro
C
100
373
273
273
Celzijeva temperaturna ljestvica
Kelvinova temperaturna ljestvica
Celzijeva temperaturna ljestvica
LEDITE VODE
VRELITE VODE
Voda koja se ledi ima temperaturu 0C (nula Celzijevih stupnjeva).

Vode koja vrije ima temperaturu 100C (sto Celzijevih stupnjeva).
Dobiveni razmak podijeljen je na 100 jednakih dijelova. Tako je dobivena
mjerna jedinica - jedan Celzijev stupanj (1C).
Temperatura izraena u Celzijevim stupnjevima oznaava se malim tiskanim
slovom t.
Ledite vode jest temperatura na kojoj se voda ledi. Na toj temperaturi led
se topi pri normalnom tlaku. To je temperatura 0C.
223
PDF Compressor Pro
Temperature koje su nie od ledita vode oznaavamo negativnim predznakom.

Primjerice, na Sjevernom polu izmjerena je temperatura od 65C.
Vrelite vode jest temperatura na kojoj voda vrije pri
normalnom tlaku. To je temperatura 100C.
Izmjeri.
Izmjeri svoju tjelesnu temperaturu pomou toplomjera.
Moja temperatura: t = ______ C
Izmjeri uz uiteljevu pomo temperaturu zraka u uionici.
Temperatura zraka u uionici: t = ______ C
Izmjeri uz uiteljevu pomo temperaturu hladne vode.
Temperatura hladne vode t = ______ C
Nula apsolutne temperature
Temperatura na kojoj zamiljamo da prestaje svako gibanje molekula nazivamo
nula apsolutne temperature. To je temperatura od 273C.
Ledite ive i alkohola
Ledite ive:
39C
Ledite alkohola:
115C
ivinim termometrom ne moemo mjeriti vrlo niske temperature, ali moemo

alkoholnim.
Koji e termometar upotrijebiti za mjerenje temperature na Sjevernom polu?
Zato?
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
224
PDF Compressor Pro
Kelvinova temperaturna ljestvica

Nula apsolutne temperature poetak je Kelvinove temperaturne ljestvice.
Temperatura 273C jednaka je nula kelvina, to oznaavamo 0 K.
Veliina mjerne jedinice Kelvinove ljestvice jednaka je veliini jednog stupnja
Celzijeve ljestvice.
K
C
278
5
277
4
276
3
275
2
274
1
273
0
272
1
271
2
270
3
Temperatura izraena u kelvinima oznaava se velikim tiskanim slovom T.
Od Celzijevih stupnjeva do kelvina
Temperatura u kelvinima dobije se tako da se temperaturi u Celzijevim
stupnjevima pribroji 273.
Primjerice:
10C = (10 + 273) K = 283 K
0C = (0 + 273) K = 273 K
10C = (10 + 273) K = 263 K
Izrazi u kelvinima.
30C = (30 + 273) K = 303 K
50C = (_____ + 273) K = ________ K
17C = (_____ + __________) K = ________ K
50C = (___________________) K = ________ K
225
PDF Compressor Pro
Od kelvina do Celzijevih stupnjeva

Temperatura u Celzijevim stupnjevima dobiva se tako da se od temperature u
kelvinima oduzme 273.
Primjerice:
273 K = (273 273)C = 0C
300 K = (300 273)C = 27C
200 K = (200 273)C = 73C
Izrazi u kelvinima.
303 K = (303 273)C = 30C
373 K = (_______ 273)C = _______C
400 K = (_______ 273) C = _______C
3 K = (__________________________)C = _______ C
Dopuni i zaokrui.
ledite / vrelite
373 K
vode
0 C
ledite / vrelite
vode
226
PDF Compressor Pro
23. PRIJELAZ TOPLINE

VOENJE TOPLINE
Izvedi pokus uz pomo uitelja.
Dri licu prstima i priblii je plamenu svijee.
Opii to osjea.
_______________________________________
_______________________________________
_______________________________________
Metal vodi toplinu tako da se zagrijala cijeka kovanica.
Razmisli i odgovori.
Kad u alicu ulijemo vrui aj, alicu postane
izvana vrua tako da je moramo uhvatiti za
drku. Zato?
_______________________________________
_______________________________________
_______________________________________
Zato lonci imaju plastine drke?

_______________________________________
_______________________________________
_______________________________________
227
PDF Compressor Pro
Pee li jaja, ne smije ih mijeati metalnom vilicom. Vilica e se jako ugrijati pa

e se opei. Metalna vilica vodi je topline. Ona vodi toplinu od vrue posude
do tvoje ruke.
Prijelaz topline s toplijeg tijela na hladnije kad su tijela u dodiru nazivamo

voenje topline.
Dodirni rukom klju i olovku. Zato ti ini da je
klju hladniji od olovke, a jednakih su temperatura?
Vodii topline
Neke su tvari dobri vodii topline. Takvi su metali i keramika.

Neke su tvari loi vodii topline. Takvi su staklo, drvo i plastika.
228
PDF Compressor Pro
Izolatori
Loe vodie topline rabimo kao toplinske izolatore.
Oni sprjeavaju neeljeni prijelaz topline s jednog na drugo tijelo.
Takvi su stiropor, vuna, staklena vuna, kamena vuna.
Zrak je izolator.
Zimi je bolje odjenuti nekoliko odjevnih
predmeta jedan preko drugoga nego li
jedan debeli odjevni predmet. Zato?
_______________________________________
_______________________________________
Izmeu dva odjevna predmeta zadrao se zrak koji sprjeava odvoenje
tjelesne topline u okolinu.
Vodi i izolator
Stavi ruku na topao radijator.
Uhvati zatim rukom ventil.
Opii to osjea.
_______________________________________
to moe rei o materijalima iz kojih su
izraeni radijator i ventil?
__________________________________________________________________
to misli, zato prozori imaju dvostruka stakla?
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
229
PDF Compressor Pro

STRUJANJE
POKUS
elimo zagrijati vodu u ai.
1. au s vodom stavljamo iznad alkoholne
lampe i ekamo.
2. Grijemo vodu.
Kako se sva voda u ai zagrijala bez
mijeanja?
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
Donji slojevi vode griju se i ire. Smanjuje im se gustoa i diu se gore.
Hladnija voda sputa na dno ae. To je prijelaz topline strujanjem.
Strujanjem se toplina iri u tekuinama i plinovima.
Centralno grijanje
Ako je radijator hladan, nakon odvrtanja
ventila najprije e se zagrijati dio oko njega.
Rukom moe osjetiti kako vrua voda struji
kroz radijator.
Ovdje se toplina prenosi _________________.
Objasni kako se zagrije prostorija nakon

ukljuivanja radijatora ili pei.
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
230
PDF Compressor Pro
Suilo za kosu
Iz suila za kosu toplina se iri strujanjem.
Strujanje se moe pojaati poveanjem brzine
strujanja.
Koliko brzina ima tvoje suilo za kosu?
Stavi ruku ispred suila i osjeti razliku izmeu
brzina. Opii.
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
231
PDF Compressor Pro

ZRAENJE
Otvori prozor te izloi ruku Suncu. Osjetit e
toplinu. Kako je ona stigla do tvoje ruke?
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
Poznato je da je Sunce izvor ivota na Zemlji. Sunce daje toplinu i svjetlost.
Suneva toplina do Zemlje stie zraenjem. Sva zagrijana tijela zrae toplinu.
Zagrijana tijela zrae toplinu.
Zraenu toplinu bolje upijaju tamna tijela. Zato ljeti nosimo svjetliju odjeu, a
zimi tamniju.
Ljetna odjea
Zimska odjea

strujanjem, voenjem, zrae.
Prijelaz topline s toplijeg tijela na hladnije kad su ona u dodiru nazivamo

______________ topline.
U tekuinama i plinovima toplina se iri __________________.
Zagrijana tijela _________ toplinu.
232
PDF Compressor Pro
Povei pojmove.
vuna
eljezo
bakar
TOPLINSKI VODII
staklo
drvo
stiropor
aluminij
TOPLINSKI IZOLATORI
zrak
plastika
keramika

strujanjem, voenjem, zrai.
Ako u au nalije vrui aj, aa e se zagrijati. Toplina je s aja na au

prela ______________.
Ako sui kosu, toplina iz suila prelazi na kosu __________________.
Uareni kamen __________ toplinu.
Ispod slike napii kako je

toplina dola do ruke:
voenjem ili zraenjem.
Voenje ili zraenje
233
PDF Compressor Pro
Na slici su dva grijaa tijela:

elektrina grijalica i klima
ureaj. Koji od njih zagrijava
strujanjem, a koji zraenjem.
Napii na crte.
Strujanje ili zraenje
Uz pomo roditelja izvedi pokus.

U posudi grij vodu do vrenja. Skini posudu
s vodom sa tednjaka i u vodu stavi drvenu
kuhau i metalnu licu. Priekaj dvije minute.
Nakon toga oprezno dodirni vrh kuhae i vrh
lice. Zapii to opaa i kako to objanjava.
_______________________________________
_______________________________________
_______________________________________
Zamisli da hoda za sunanog vremena bos po
vruem pijesku.
Na koji se nain prenosi toplina na tvoja stopala?
____________________
Na koji se nain prenosi toplina na tvoje tijelo?
_____________________
234
PDF Compressor Pro
24. MJERENJE TOPLINE

Toplina je unutarnja energija koja prelazi s toplijeg tijela na hladnije.
Zanima nas koju koliina topline dovesti nekom tijelu da mu povisimo
temperaturu za odreeni iznos.
POKUS 1
1. U jednu posudu smo ulili 100 g vode, a u
drugu 200 g i oitali njihove temperature.
2. Obje posude zagrijavali smo do
temperature 35C.
Vodu dvaput vee mase morali smo dvaput
dulje zagrijavati.
To znai da smo joj morali dovesti dvaput
veu koliinu topline uz istu promjenu
temperature.
Koliina topline razmjerna* je masi tijela.

POKUS 2
1. U dvije posude ulili smo po

100 g vode. Izmjerili smo
njihovu temperaturu.
2. Vodu u prvoj posudi
zagrijali smo za 5C, a
onu u drugoj za 10C.
Jednakoj masi vode moramo
dovesti dvaput veu koliinu
topline, tj. zagrijavati je
dvaput dulje, za dvaput vee
poveanje temperature.
* Dvije su veliine razmjerne ako poveanje (smanjenje) jedne ima za posljedicu poveanje
(smanjenje) druge isi broj puta.
235
PDF Compressor Pro
Koliina topline razmjerna* je promjeni temperature.

Za oekivati je da je vano koju tvar zagrijavamo, primjerice vodu ili ulje. To
svojstvo opisuje speciini toplinski kapacitet. Oznaavamo ga slovom c.
Koliina topline
Toplina potrebna da tijelu promijeni temperaturu ovisi o masi tog tijela,
speciinom toplinskom kapacitetu tvari od koje je tijelo graeno i promijeni
temperature.
Formula za koliinu topline
Q = m c Dt
m - masa tijela
c - speciini toplinski kapacitet
Dt - promjena temperature (itaj: delta te)
Speciini toplinski kapacitet
Speciini toplinski kapacitet neke tvari jest toplina koju je potrebno dovesti
jednom kilogramu te tvari da bi joj se temperatura poveala za 1 K (1C).
Speciini toplinski kapacitet oznaava se malim tiskanim slovom c.
Mjerna jedinica za speciini toplinski kapacitet
Mjerna jedinica za speciini toplinski kapacitet jest dul po kilogram kelvina.
J
Oznaka je (kg K) .
SPECIFINI TOPLINSKI KAPACITET NEKIH TVARI
TVAR
voda
kamen
staklo
eljezo
bakar
SPECIFINI TOPLINSKI KAPACITET (c)

J
(kg K)
4 186
840
800
450
360
236
PDF Compressor Pro
Graiki prikaz topline potrebne da se 1 kg navedenih tvari temperatura

podigne za 1C:
voda
kamen
staklo
eljezo
bakar
Speciini toplinski kapacitet vode oko etiri je puta vei od speciinog

toplinskog kapaciteta zraka ili tla. Zbog toga je grijanje i hlaenje mora sporije
od grijanja i hlaenja kopna. To znaajno utjee na klimu odreenog mjesta na
Zemlji.
Ljeti se more sporije zagrijava od kopna
237
PDF Compressor Pro
ZADACI
1. zadatak
Izraunaj koliinu topline potrebnu za zagrijavanje vode mase m = 1 kg i
temperature t1 = 10C na temperaturu t2 = 20C. Specifini je toplinski
J
kapacitet vode c = 4 186 (kg K) .
m = 1 kg
Q = m c (t2 t1)
J
c = 4 186 (kg K)
J
Q = 1 kg 4 186 (kg K) (20C 10C)
J
10 K
Q = 4 186
K
Q = 41 860 J
Q = ?
Toplina iznosi __________ J.
t1 = 10C
t2 = 20C
Pazi! Razlika temperatura jednaka je bez obzira izrazimo li je u Celzijevim

stupnjevima (C) ili u kelvinima (K).
2. zadatak
Izraunaj koliinu topline potrebnu da se komadu bakra mase m = 2 kg povisi
temperatura s t1 = 10C na temperaturu t2 = 30C. Speciini je toplinski
J
kapacitet bakra c = 360 (kg K) .
m = 2 kg
t1 = 10C
t2 = 30C
J
c = 360 (kg K)
Q = ?
Q = m c (t2 t1)
J
Q = 2 kg 360 (kg K) (20C 10C)
J
Q = 720
______ K
K
Q = _______ J
Toplina iznosi __________ J.
Koliina topline da bi se komadu bakra povisila temperatura za zadanu

vrijednost iznosi _____________.
238
PDF Compressor Pro
ZADACI
3. zadatak
Izraunaj koliinu topline potrebnu da se komadu eljeza mase m = 3 kg povisi
J
kapacitet eljeza 450 (kg K) .
m = 3 kg
t1 = 30C
t2 = 100C
J
c = 450 (kg K)
Q = ?
Q = m c (t2 t1)
J
Q = ____ kg _____ (kg K) (____C ____C)
J
______ K
Q = ________
K
Q = ________ J
Potrebno je _______ J topline.
4. zadatak
Komad eljeza ima masu m = 1 kg. Dovedemo li tom komadu eljeza 4 500 J
topline, temperatura e mu porasti za Dt = 10C. Koliki je speciini toplinski
kapacitet eljeza?
m = 1 kg
Dt = 10C = 10 K
Q = 4 500 J
c=?
c =
Q
m Dt
4 500 J
c = 1 kg 10
4 500 J
c = 10 kg K
J
c = _____ (kg K)
Speciini toplinski kapacitet eljeza
J
iznosi _____ (kg K) .
239
PDF Compressor Pro
ZADACI
5. zadatak
Kamenu mase m = 2 kg dovodimo 33 600 J topline. Temperatura e mu
porasti za Dt = 20C. Koliki je speciini toplinski kapacitet kamena?
m = 2 kg
Dt = 20C
c =
Q
m Dt
Q = 33 600 J
33 600 J
c = 2 kg 20 K
c = ?
_______ J
c = ____ (kg K)
J
c = ______ (kg K)
Speciini toplinski kapacitet kamena
J
6. zadatak
Komadu stakla mase m = 5 kg dovedemo 120 000 J topline temperatura e
mu porasti za Dt = 30C. Koliki je speciini toplinski kapacitet stakla?
m = 5 kg
c =
Dt = 30C
Q
m Dt
Q = 120 000 J
________ J
c = ___ kg ____ K
c = ?
_______ J
c = ____ (kg K)
J
c = ______ (kg K)
Speciini toplinski kapacitet kamena
J
240
PDF Compressor Pro
25. PROMJENA UNUTARNJE ENERGIJE

RADOM I TOPLINOM
Papirnatim rupiem nekoliko trenutaka snano
trljaj djeli plohe svoje klupe.
Nakon toga drugom rukom dodirni klupu i
rupi. to osjea? Opii.
_______________________________________
_______________________________________
Klupa i rupi topliji su nego prije.
To znai da im se poveala unutarnja energija.
Trljajui klupu savladava silu trenja i pritom obavlja rad. Obavljeni rad
pretvorio se u unutarnju energiju klupe i rupia.
Unutarnju energiju tijela moemo promijeniti radom.
Stavi na klupu au s vruom vodom.
Nakon toga drugom rukom dodirni klupu.
to osjea? Opii.
_______________________________________
_______________________________________
Klupa se zagrijala.
aa s vodom predala je klupi svoju energiju.
Stavi li na klupu au s vruom vodom, nakon nekog vremena klupa e se
zagrijati. Poveala se unutarnja energija klupe. Vodi e se ohladiti. Smanjit e se
unutarnja energija vode.
Unutarnju energiju tijela moemo promijeniti dovoenjem ili odvoenjem topline.
241
PDF Compressor Pro
Dovoenjem topline, tijelu poveavamo unutarnju energiju.

Odvoenjem topline, tijelu smanjujemo unutarnju energiju.
U prethodnom pokusu aa je predala svoju energiju, a klupa ju je primila.
Zakon ouvanja energije
Energija moe prelaziti s tijela na tijelo i mijenjati svoj oblik. Pritom ukupna
energija ostaje ouvana. Ona ne moe nestati niti nastati iz niega.
ouvanja energije, poveavamo, radom, smanjujemo.
Unutarnju energiju tijela moemo promijeniti __________ i toplinom.

Dovoenjem topline tijelu ____________________ unutarnju energiju.
Odvoenjem topline tijelu __________________ unutarnju energiju.
Energija moe prelaziti s tijela na tijelo i mijenjati svoj oblik. Pritom ukupna
energija ostaje ouvana. Ona ne moe nestati niti nastati iz niega. To je
zakon ________________ _________________.
Razmisli i odgovori.
Hladne ruke zimi moe zagrijati na 2 naina:
a) trljanjem dlanova,
b) stavljanjem ruku na topao radijator.
Unutarnju energiju ruku poveao si:
dovoenjem topline u sluaju ______, a radom u sluaju ______.
a) / b)
a) / b)
242
PDF Compressor Pro

Tijelu koje obavlja rad smanjuje se energija.
TONO
NETONO
Unutarnju energiju tijela ne moemo promijeniti

radom.
TONO
NETONO
Kad tijelu dovodimo toplinu, poveat e mu se

unutarnja energija.
TONO
NETONO
Energija se moe pretvarati iz jednog oblika

u drugi.
TONO
NETONO
Kad etkom isti cipele, obavlja rad i cipelama

poveava unutarnju energiju.
TONO
NETONO
Pretvaranjem energije iz jednog oblika u druge

ukupna energija ostaje ouvana.
NETONO
243
TONO
PDF Compressor Pro
ENERGIJA I ENERGETIKA
Potrebe ovjeanstva za energijom sve su vee.
Energija je pohranjena svuda oko nas. Ima je u ljudima, biljkama, ivotinjama,
hrani, fosilnim gorivima itd.
UPOTREBA ENERGIJE
1. U KUAMA I STANOVIMA za rad kuanskih
aparata kao to su perilica, hladnjak, tednjak,
suilo za kosu, kompjoter itd.
2. U PROMETU za pogon automobila,

autobusa, aviona, vlaka, mopeda, tramvaja itd.
3. U INDUSTRIJI za proizvodnju kuanskih aparata,

automobila, hrane, odjee, obue itd.
4. U GRADITELJSTVU za gradnju kua,

zgrada, mostova, nadvonjaka, cesta itd.
5. U POLJOPRIVREDI za proizvodnju i
pohranjivanje poljoprivrednih proizvoda, kao
pogon poljoprivrednim strojevima itd.
244
PDF Compressor Pro

OBNOVLJIVI I NEOBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
Obnovljivi izvori energije jesu: Sunce, vjetar, voda i biomasa.
Sunce
Vjetar
Voda
Suneva energija
Sunce je nama najblia zvijezda.
Energija se od Sunca u obliku svjetlosti i
topline iri u svemir.
Jedan njezin mali dio dolazi i do Zemlje.
Danas je iskoritavanje Suneve energije u
velikom porastu.
Tako se grade solarni kolektori za
zagrijavanje vode.
Energija vjetra
Energiju vjetra isplati se iskoritavati na
dijelovima Zemlje gdje puu stalni vjetrovi.
Vjetrogenerator je ureaj koji pretvara
mehaniku energiju vjetra u elektrinu
energiju.
245
Biomasa
PDF Compressor Pro
Energija vode
Energija vode ili hidroenergija najznaajniji je
obnovljivi izvor energije.
Hidroelektrane se grade tamo gdje ima
obilje brzih tekuica.
U Hrvatskoj radi 21 hidroelektrana. One daju
vie od polovice elektrine energije potrebne
Hrvatskoj.
Bioenergija
Biomasa je obnovljiv izvor energije. ine je
proizvodi biljnog i ivotinjskog porijekla.
Od biomase dobiva se bioplin koji slui kao
gorivo.
Geotermalna energija
Toplinska energija Zemlje naziva se jo i
geotermalna energija.
To su izvori vrue vode.
Upotrebljava se u toplicama u zdravstvene
svrhe.
Toplom vodom mogu se grijati kuanstva,
industrijska postrojenja, plivaki bazena itd.
246
PDF Compressor Pro

NEOBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
Neobnovljivi izvori energije jesu fosilna goriva i nuklearna goriva.
Fosilna goriva
Fosilna goriva jesu ugljen, nafta i zemni plin.
Nastala su davno u Zemljinoj prolosti od
biljaka i ivotinja.
solarni kolektor
Nalaze se duboko pod zemljom.

Ubrzo e biti iscrpljene zalihe fosilnih goriva.
Nuklearna energija
Nuklearna energija nastaje u jezgri atoma.
Procesi u kojima se oslobaa nuklearna
energija nazivaju se fuzijom i isijom.
Na Suncu se odvija fuzija.
Fisija se odvija u nuklearnim elektranama u
strogo kontroliranim uvjetima.
247
PDF Compressor Pro

KRIALJKA
1. Izvor mehanike energije koja se u vjetoelektranama pretvara u elektrinu.
2. Energija koja se najee rabi u kuanstvima.
3. Energija vruih vodenih izvora.
4. Energija vodenih tokova.
5. Izvori energije mogu biti __________________ i neobnovljivi.
6. Vrsta fosilnih goriva.
7. Najvei izvor energije na Zemlji.
8. U buotinama se uz naftu obino pojavljuje i zemni ________.
9. Energija koja se oslobaa u atomskim jezgrama.
10. Da se iskoristi suneva energija potreban je ______________ kolektor.
11. Neobnovljivi izvori energije jesu ______________ goriva i nuklearna energija.
12. Fosilna goriva jesu: ugljen, __________ i zemni plin.
11
13. Obnovljivi izvori energije jesu:

Sunce, vjetar, ________ i biomasa.
F
7
2
E
1
8
P
10
12
N
13
V
R
U crvenim poljima dobit e ureaj koji pretvara

mehaniku energiju vjetra u elektrinu energiju.
248
PDF Compressor Pro

SAETAK
UNUTARNJA ENERGIJA
Tvari su graene od molekula. Molekule imaju kinetiku i potencijalnu energiju.
Unutarnja energija tijela jednaka je zbroju kinetike i potencijalne energije
molekula od kojih je tijelo izgraeno.
TOPLINA
Toplina je unutarnja energija koja prelazi s toplijeg na hladnije tijelo.
TEMPERATURA
Temperatura je mjera zagrijanosti nekog tijela.
Oznaka za temperaturu jest veliko tiskano slovo T.
Osnovna mjerna jedinica za temperaturu jest kelvin. Oznaka je K.

U svakodnevnom ivotu za mjerenje temperature rabimo Celzijev stupanj.
Oznaka je C.
Mjerne naprave za mjerenje temperature jesu termometri.
Ako su u dodiru dva tijela razliitih temperatura, ono koje je toplije postupno
predaje toplinu hladnijem tijelu dok im se temperature ne izjednae.
Ako pri dodiru dvaju tijela nema prijelaza topline, ta tijela imaju jednake temperature.
TOPLINSKO IRENJE VRSTIH TIJELA

vrsta tijela zagrijavanjem (povienjem temperature) poveavaju svoj obujam, a
hlaenjem (snienjem temperature) smanjuju obujam.
Razliite tvari razliito se ire povienjem temperature.
249
249
PDF Compressor Pro

SAETAK
TOPLINSKO IRENJE TEKUINA I PLINOVA

Zagrijavanjem se svim tijelima poveava obujam, a hlaenjem smanjuje.
Povienjem temperature smanjuje se gustoa tekuine, a snienjem temperature
gustoa se poveava.
Voda ima najveu gustou i najmanji obujam pri temperaturi od 4C.
Tu pojavu nazivamo anomalija vode.
MJERENJE TEMPERATURE
Temperaturu mjerimo ivinim ili alkoholnim termometrom.
Temperatura izraena u Celzijevim stupnjevima oznaava se malim tiskanim
slovom t.
nula apsolutne temperature. To je temperatura od 273C.
Temperatura izraena u kelvinima oznaava se velikim tiskanim slovom T.
PRIJELAZ TOPLINE
Toplina moe prelaziti na 3 naina: voenjem, strujanjem i zraenjem.
Prijelaz topline s toplijeg na hladnije tijelo kad su tijela u dodiru nazivamo
voenje topline.
Strujanjem se toplina iri u tekuinama i plinovima.
Zagrijana tijela zrae toplinu.
250
PDF Compressor Pro

SAETAK
MJERENJE TOPLINE
Toplina potrebna da tijelu promijeni temperaturu ovisi o masi tog tijela,
temperature.
Formula za koliinu topline glasi:
Q = m c Dt
m - masa tijela, c - speciini toplinski kapacitet, Dt - promjena temperature
Speciini toplinski kapacitet odreene tvari jest toplina koju je potrebno dovesti
jednom kilogramu te tvari da bi joj se temperatura poveala za 1K (1C).
Speciini toplinski kapacitet oznaava se malim tiskanim slovom c.
Mjerna jedinica za speciini toplinski kapacitet jest dul po kilogram kelvinu ija
J
je oznaka (kg K) .
PROMJENA UNUTARNJE ENERGIJE RADOM I TOPLINOM
Unutarnju energiju tijela moemo promijeniti radom.
Unutarnju energiju tijela moemo promijeniti dovoenjem ili odvoenjem topline.
Dovoenjem topline tijelu poveavamo unutarnju energiju.
Odvoenjem topline tijelu smanjujemo unutarnju energiju.
Zakon ouvanja energije:
Energija moe prelaziti s tijela na tijelo, iz jednog oblika u drugi, ali ukupna
energija ostaje ouvana.
ENERGIJA I ENERGETIKA
Obnovljivi izvori energije jesu: Sunce, vjetar, voda i biomasa.
Neobnovljivi izvori energije jesu fosilna goriva i nuklearna goriva.
Fosilna su goriva ugljen, nafta i zemni plin, ije su zalihe dobrano iscrpljene.
251
251
PDF Compressor Pro

SAETAK
Dopuni reenice. sljedeim pojmovima:
C, celzijev, hladnije, hladnijem, izjednae, K, kelvin,
kinetike, potencijalne, T, temperature, termometara,
toplijeg, zagrijanosti.
Unutarnja energija tijela jednaka je zbroju ________________________ i

__________________ energije molekula od kojih je tijelo izgraeno.
Toplina je unutarnja energija koja prelazi s ________________ tijela na
________________.
Temperatura je mjera ______________ nekog tijela.
Oznaka je za temperaturu veliko tiskano slovo _____.
Mjerna jedinica za temperaturu jest ____________ ija je oznaka _____.
U svakodnevnom ivotu kao mjernu jedinicu temperature rabimo esto
________________ stupanj, ija je oznaka __________.
Mjerne su naprave za mjerenje temperature razliite vrste ________________.
Ako su u dodiru dva tijela razliitih temperatura, tijela koje je toplije postupno
e predavati toplinu __________________ tijelu dok im se temperature ne
__________________.
Ako pri dodiru dvaju tijela nema prijelaza topline, onda ta tijela imaju
jednake ______________________.
252
PDF Compressor Pro
PONAVLJANJE
Dopuni reenice sljedeim pojmovima: +4,
anomalija, gustoa, najveu, poveava, poveavaju,
smanjuje, smanjuje, smanjuju, ire, ire.
vrsta tijela zagrijavanjem (povienjem temperature) ____________________

svoj obujam, a hlaenjem (snienjem temperature) ________________ obujam.
Razliite se tvari razliito ______________ povienjem temperature.
Zagrijavanjem se tekuinama ________________ obujam.
Hlaenjem se tekuinama _________________ obujam.
Povienjem temperature smanjuje se _____________ tekuina.
Plinovi se zagrijavanjem ______________.
Plinovima se hlaenjem ______________ obujam.
Voda ima _____________ gustou i najmanji obujam pri temperaturi
od ____ C. Tu pojavu nazivamo __________________ vode.
Pronai slike razliitih vrsta termometara i
nalijepi ih nie dolje.t
253
253
PDF Compressor Pro
PONAVLJANJE
Dopuni reenicu te rijei zadatke:
________ apsolutne temperature. To je temperatura od 273C.
1. zadatak
Zadanu temperaturu izrazi kelvinima.
40C = (40 + 273) K = ________ K
60C = (_____ + __________) K = ________ K
87C = (_____ + __________) K = ________ K
100C = (_____ + __________) K = ________ K
2. zadatak
Zadanu temperaturu izrazi Celzijevim stupnjevima.
203 K = (203 273) C = _______C
250 K = (_______ _______) C = _______C
320 K = (_______ _______) C = _______C
900 K = (_______ _______) C = _______C
254
PDF Compressor Pro
PONAVLJANJE
Opii jedan primjer voenja topline iz
svakodnevnog ivota.
Opii jedan primjer strujanja topline iz

svakodnevnog ivota.
Opii jedan primjer zraenja topline iz

svakodnevnog ivota.
Dopuni reenice sljedeim pojmovima: masi,

temperature, Q = m c (t2 t1).
Toplina potrebna da tijelu promijeni temperaturu ovisi o ________ tog tijela,
______________________.
Formula za koliinu topline glasi: ______________________.
255
255
PDF Compressor Pro
PONAVLJANJE
3. zadatak
Izraunaj koliinu topline potrebnu za zagrijavanje vode mase m = 2 kg
i temperature t1 = 20C na temperaturu t2 = 30C. Speciini je toplinski
J
kapacitet vode je c = 4 180 (kg K) .
m = 2 kg
t2 = 30C
Q = m c (t2 t1)
J
Q = 2 kg 4 186 (kg K) (30C 20C)
J
Q = 8 372
10 K
K
Q = 83 720 J
Q = ?
Toplina potrebna za zagrijavanje vode
J
c = 4 180 (kg K)
t1 = 20C
iznosi __________ J.
Pazi! Razlika temperatura jednaka je bez obzira je li izraena u C i u kelvinima:
30C 20C = 303 K 293K = 10 K.
4. zadatak
Izraunaj koliinu topline potrebnu da se komadu bakra mase m = 3 kg povisi
J
kapacitet bakra 360 (kg K) .
Q = m c (t2 t1)
m = 3 kg
t2 = 40C
J
Q = ____ kg _____ (kg K) (___C ___C)
J
___ K
Q = ________
K
Q = ________ J
Q = ?
Za zagrijavanje aluminija potrebno je
J
c = 360 (kg K)
t1 = 10C
_____________ J topline.
256
PDF Compressor Pro
PONAVLJANJE
5. zadatak
Izraunaj koliinu topline potrebnu da se komadu stakla mase m = 4 kg povisi

J
kapacitet stakla 800 (kg K) .
Q = m c (t2 t1)
m = 4 kg
J
c = 800 (kg K)
t2 = 120C
J
Q = ____ kg _____ (kg K) (__C ___C)
J
Q = ________
___ K
K
Q = ________ J
Q = ?
Za zagrijavanje stakla potrebno je
t1 = 20C
_____________ J topline.
Povei naziv tvari s iznosom njenog
speciinog toplinskog kapaciteta.
TVAR
SPECIFINI TOPLINSKI KAPACITET
Voda
800
eljezo
4 180
Bakar
840
Kamen
450
Staklo
360
257
257
PDF Compressor Pro

ZANIMLJIVOSTI
Porastom tlaka moe se povisiti
William Thomson, poznat kao lord Kelvin
vrelite tekuine. Tu pojavu moemo
(1824. - 1907.), engleski je iziar i
uoiti u takozvanom ekspres loncu.
matematiar. 1848. godine predloio je
Tamo se zagrijavanjem vode stvara
apsolutnu ljestvicu temperature poznatu kao
vodena para koja se zadrava nad
Kelvinova ljestvica. U toj ljestvici svako

molekularno gibanje prestaje na 273C. Tu je
temperaturu Kelvin nazvao apsolutnom nulom.
vodom i utjee na poveanje tlaka.

Postigne li se u loncu tlak od 2
bara, voda e imati vrelite na
120C.
Sunce je zvijezda. Ono je glavni

izvor energije na Zemlji. U
nuklearnim reakcijama koje se
odvijaju na Suncu oslobaa se
Vrelite tekuina ovisi o tlaku. Vrelite tekuine
ogromna koliina energije. Povrinska
je nie to je tlak manji, a vie to je tlak
temperatura Sunca iznosi 5730 K, a
vei. Tako, primjerice, na vrhu Mt. Everesta
u samoj jezgri ona je
(8848 m nadmorske visine) voda vrije na
15 600 000 K.
70C.
258
PDF Compressor Pro

TABLICA GUSTOE NEKIH TVARI
GUSTOA (r)
TVAR
kg
m3
250
500
700
900
1 000
2 200
7 800
8 900
11 400
13 600
19 300
g
cm3
0.25
0.5
0.7
0.9
1
2.2
7.8
8.9
11.4
13.6
19.3
pluto
suho drvo - borovina
suho drvo - bukovina
maslinovo ulje
voda (4C)
beton
eljezo
bakar
olovo
iva
zlato
TABLICA FAKTORA TRENJA

TVARI U DODIRU
FAKTOR TRENJA (m)
drvo - drvo
0.5
metal - drvo
0.6
staklo - staklo
0.15
elik - elik
0.5
elik - led
0.03
SPECIFINI TOPLINSKI KAPACITET NEKIH TVARI

TVAR
voda
kamen
staklo
eljezo
bakar
SPECIFINI TOPLINSKI KAPACITET (c)

J
(kg K)
4 186
840
800
450
360
259
PDF Compressor Pro
POJMOVNIK
A Agregacijska stanja jesu: vrsto, tekue i plinovito.

Atomi su estice od kojih su izgraene molekule.
Anomalija vode jest pojava da voda ima najveu gustou i
najmanji obujam pri temperaturi 4 C.
15
78
216
Apsolutna temperatura jest temperatura na kojoj zamiljamo 222

da prestaje svako gibanje molekula.
B Barometar je naprava za mjerenje tkala zraka.
D Duljina je mjera za duinu.
135
21

D Dul je osnovna mjerna jedinica za rad i energiju.
E Elastina tijela su tijela koja se vraaju u prvobitni oblik
nakon prestanka djelovanja sile.
101
154
97
164
F Fizika je temeljna prirodna znanost koja izuava svojstva i

grau tvari i nastoji objasniti prirodne pojave.
Fizika veliina jest svojstvo tijela, tvari ili prirodne pojave

koje se moe mjeriti.
20
Faktor trenja opisuje vrste materijala od kojih su izgraene

ploha tijela i ploha podloge u dodiru.
113
G Gustoa tijela je svojstvo koje se dobiva dijeljenjem mase

toga tijela i njegova obujma.
66
Gravitacijska sila je meudjelovanje tijela koje se javlja

zbog njihovih masa.
104
K Kvadratni metar je osnovna mjerna jedinica za plotinu.
33
Kubni metar je osnovna mjerna jedinica za obujam.
42
Kilogram je osnovna mjerna jedinica za masu.
58
Krak sile je udaljenost pravca djelovanja sile od oslonca

poluge.
260
127
PDF Compressor Pro
POJMOVNIK
Kinetika energija jest energija koju imaju sva tijela koja se 166
gibaju.
Kelvin je osnovna mjerna jedinica za temperaturu.
206
L Litra je osnovna mjerna jedinica za obujam tekuine.
46
Ledite vode jest temperatura na kojoj se voda ledi, a led

topi pri normalnom tlaku.
222
M Mjeriti znai usporeivati koliko je puta izika veliina vea

ili manja od odabrane mjerne jedinice.
23
Metar je osnovna mjerna jedinica za duljinu.
23
Menzura je naprava za mjerenje obujma tekuina i vrstih

tijela netopivih u vodi.
45
57
Mjerna vrpca je naprava za mjerenje duljine.
24
Molekule su sitne nevidljive estice od kojih su izgraene

tvari.
78
Meudjelovanje je djelovanje tijela na tijelo.
93
Nj Njutn je osnovna mjerna jedinica za silu.

P Prirodna pojava je dogaaj koji se moe promatrati.
101
9
Pokus je postupak kojim se izaziva neka pojava radi njenog

opaanja, istraivanja i tumaenja.
10
Plotina je mjera za povrinu.
30
Pritisna sila je sila kojom tijelo pritie podlogu.

Poluga je orue kojim manjom silom moemo savladati
veu.
126
Paskal je osnovna mjerna jedinica za tlak.
134
Potencijalna energija jest energija koju imaju tijela pod

utjecajem neke sile.
166
R Ravnoteni poloaj jest poloaj u kojem tijelo miruje.

261
261
119
PDF Compressor Pro
POJMOVNIK
154
S Sila je izika veliina kojom opisujemo meudjelovanje tijela.
93
Sila tea jest sila kojom Zemlja privlai sva tijela.
103
186
Speciini toplinski kapacitet neke tvari jest toplina koju

je potrebno dovesti jednom kilogramu te tvari da bi joj se
temperatura poveala za 1 K (1C).
233
T Tijelo je sve ono to zauzima neki prostor.

Tromost ili inercija jest svojstvo tijela da se opire promijeni
svoga stanja.
13
56
106
Trenje je sila koja se opire gibanju tijela po podlozi.
111
Teite je toka u kojoj podupiremo tijelo koje je u

ravnotei. U njoj djeluje sila tea.
119
Tlak je okomito djelovanje sile na jedinicu plotine.
133
Tlakomjer je naprava za mjerenje tlaka krvi i dr.
135
Toplina je unutarnja energija koja sama prelazi s toplijeg

tijela na hladnije pri njihovom dodiru.
205
Temperatura je stupanj zagrijanosti nekog tijela.
205
Termometar je naprava za mjerenje temperature.

U Unutarnja energija tijela jednaka je zbroju kinetike i
potencijalne energije molekula od kojih je tijelo izgraeno.
V Vaga je naprava za mjerenje mase.
207
202
59
Vektorska veliina je izika veliina koja je odreena

iznosom, smjerom i hvatitem.
94
Vrelite vode jest temperatura na kojoj voda vrije pri

normalnom tlaku.
222
262
PDF Compressor Pro

UENIKOVA POSTIGNUA TIJEKOM KOLSKE GODINE
R.B.
NASTAVNA TEMA
1.
Uvod u iziku
2.
O tijelima
3.
Mjerenje duljine
4.
Mjerenje plotine plohe i obujma tijela
5.
Mjerenje mase tijela
6.
Gustoa tvari
7.
Graa tvari
8.
Sila
9.
Elastina sila i mjerenje sile
10.
Sila tea
11.
Trenje
12.
Teite i ravnotea tijela
13.
Poluga i primjene poluge
14.
Tlak
15.
Rad
16.
Energija
17.
Gravitacijska energija
18.
Elastina energija
POTPUNO
USVOJENO
Vrijeme
19.
Snaga
20.
Unutarnja energija
21.
Toplinsko irenje vrstih tijela
22.
Mjerenje temperature
23.
Prijelaz topline
24.
Mjerenje topline
25.
Promjena unutarnje energije radom i

toplinom
Energija i energetika
263
DJELOMINO
USVOJENO
NIJE
USVOJENO
PDF Compressor Pro

Fizika-7 1 PDF

Uploaded by

Document Informationclick to expand document information

Document Informationclick to expand document information

Copyright:

Available Formats

Fizika-7 1 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Fizika-7 1 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PDF Compressor Pro

Nevenka Jaku Ivana Mati

PDF Compressor Pro

urica Salamon, dipl. ing.

Nevenka Jaku, prof. izike

dr. sc. Blaenka Meli, dipl. ing. izike

Ivana Glava, prof.

Petra Kljai, prof.

CIP dostupan u Nacionalnoj i sveuilinoj knjinici u Zagrebu pod brojem 673241

Alka script d.o.o., Nehajska 42, Zagreb, tel. 01 30 135 30

Tiskara Zelina d.d.

PDF Compressor Pro

PDF Compressor Pro

UENIKU UMJESTO PREDGOVORA

Gustoa tijela je svojstvo koje se dobiva dijeljenjem mase toga tijela i

PDF Compressor Pro

Zakljuak nekog promatranja ili pokusa ponekad je naranasto uokviren.

Numerini zadaci napisani su na

Svaka cjelina zavrava zanimljivostina

Osim 25 tema odreenih nastavnim

Zahtijevniji zadaci napisati su na tamnijoj

Na kraju udbenika izdvojene su tablice

Slijedi ponavljanje obraenog gradiva:

Za ponavljanje pojmova koje treba pamtiti dobro e posluiti KRIALJKE.

PDF Compressor Pro

PDF Compressor Pro

PDF Compressor Pro

Djeak, konj, trava i uma dio su ive prirode.

U neivu prirodu ubrajamo tlo, vodu, zrak i stijene.

Voda, kamenje, zrak i zemlja dio su neive prirode.

PDF Compressor Pro

Napii nekoliko prirodnih pojava koje poznaje.

PDF Compressor Pro

U pronalaenju zakonitosti iziari rabe metode opaanja, mjerenja i raunanja.

U svom radu iziari esto izvode pokuse.

Kap tinte u vodi

Tinta s pomijeala s vodom

PDF Compressor Pro

Fizika je prisutna u svakodnevnom ivotu. Ona daje odgovor na mnoga pitanja.

Zato se lopta kree?

Kako med zaslauje aj?

Zato ne padnemo s rola?

Kako automobil koi?

Zato ne propadnemo u snijeg?

Kako ptice lete?

Kriiem oznai to ubrajamo u neivu prirodu.

PDF Compressor Pro

Dopuni reenice sljedeim pojmovima:

PDF Compressor Pro

Neka vrsta tijela

Navedi neke tekuine iz svoje okoline.

PDF Compressor Pro

1. U staklenu au stavi vodu (slika 1).

Zato voda nije ula u lijevak?

Tijela mogu biti u vrstom, tekuem i plinovitom agregacijskom stanju.

Led je vrsto tijelo.

PDF Compressor Pro