Dokument opisuje širenje kršćanstva u Europi nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva te razvoj crkvenih zajednica i država na tom prostoru u ranom srednjem vijeku. Franci su nametali kršćanstvo silom, dok su Irci mirno naviještali Evanđelje. Samostani su postali središta kulture i znanosti.
Dokument opisuje širenje kršćanstva u Europi nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva te razvoj crkvenih zajednica i država na tom prostoru u ranom srednjem vijeku. Franci su nametali kršćanstvo silom, dok su Irci mirno naviještali Evanđelje. Samostani su postali središta kulture i znanosti.
Dokument opisuje širenje kršćanstva u Europi nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva te razvoj crkvenih zajednica i država na tom prostoru u ranom srednjem vijeku. Franci su nametali kršćanstvo silom, dok su Irci mirno naviještali Evanđelje. Samostani su postali središta kulture i znanosti.
Dokument opisuje širenje kršćanstva u Europi nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva te razvoj crkvenih zajednica i država na tom prostoru u ranom srednjem vijeku. Franci su nametali kršćanstvo silom, dok su Irci mirno naviještali Evanđelje. Samostani su postali središta kulture i znanosti.
Download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
Download as doc, pdf, or txt
You are on page 1/ 2
KRANSTVO I CRKVA NA ZAPADU
Nakon seobe naroda u srednjem vijeku kranstvo se na prostoru biveg
Zapadnog Rimskog Carstva najvie odralo u gradovima uz obalu Sredozemlja. Novopridoli narodi poeli su ubrzo prihvaati kranstvo. Neki su narodi kranstvo prihvaali dobrovoljno, a nekima je nametano silom. U nasilnom pokrtavanju naroda isticali su se FRANCI. Za razliku od njih IRCI su kranstvo irili mirnim navijetanjem. Kranstvo je u Irskoj preivjelo pad Rimskog Carstva. Mnogi su od irskih sveenika stradali pokuavajui uvjeriti barbare da prihvate Evanelje. Svi su europski narodi dobrovoljno ili silom tijekom srednjeg vijeka prihvatili kranstvo. Jedino su europski idovi ostali vjerni svojoj vjeri do danas. irenje kranstva dovelo je do mnogih promjena u drutvu odnos prema najsiromanijima postao je bolji, bolje su se titila ljudska prava, sve ee se izraavala tenja za mirom. S druge strane mnogi su ljudi platili ivotom svoje opiranje kranstvu. Crkva nije u poetku kao danas imala jednog poglavara nego su se na njenu elu nalazili istaknuti crkveni velikodostojnici. Rim je imao veliki ugled jer je njegov biskup bio nasljednik Sv. Petra, ali je Carigradski patrijarh bio crkveni poglavar u samom sreditu carstva. Borba za prvenstvo u Crkvi izmeu rimskog pape i carigradskog patrijarha obiljeila je itav rani srednji vijek sve do podjele Crkve 1054. Godine na Zapadnu katoliku i Istonu pravostlavu crkvu. Taj dogaaj nazivamo Crkvenim raskolom. SAMOSTANI OGNJITA SREDNJEVJEKOVNE KULTURE Ljudi koji su od najranijih vremena kranstva iz vjerskih razloga eljeli ivjeti u osami odriui se materijalnih dobara udruivali su se u zajednice. Te su zajednice poele podizati samostane za zajedniko ivljenje. Kako bi to bolje uredili ivot te su zajednice donosile pravila. Najpoznatiji crkveni red bili su BENEDIKTINCI. Oni su ivjeli u samostanima po kranskom Zapadu. Njihova vana djelatnost bila je prepisivanje knjiga pa su u samostanima nastajale knjinice. Tako su spaena mnoga djela rimske i grke knjievnosti.Zahvaljujui njima razvijala se i poljoprivreda jer su imali posjede koje su obraivali uz pomo kmetova i robova. Razvijali su i graditeljstvo i umjetnost gradili su crkve BIZANTSKO CARSTVO Istoni dio nekadanjeg Rimskog Carstva postalo je Bizantsko carstvo Sredite je bilo u Carigradu, a staro ime tog grada bilo je Bizant pa je po njemu prozvano i cijelo carstvo. U Bizantu su se razvili slikarstvo, zlatarstvo, izrada mozaika, oslikavanje knjiga. Poetkom 7j. stoljea Bizantsko carstvo ugorzili su Slaveni i Avari ali su pod zidinama Carigrada 626. Godine doivjeli teak poraz.
Bizantska mornarica koja je bila najjaa na svijetu branila je grad s mora, a zidine su ga branile s kopna. Stoljeima niti jedna vojska nije uspjela osvojiti Carigrad. Mnogi Slaveni ipak su se nastanili unutar unutar granica Bizantskog carstva stvarajui svoje zajednice koje su se nazivale SKLAVINIJE. BUGARI Dananji Bugari su nastali mjeanjem Slavena i Bugara ratnikog nomadskog naroda. U 9. I 10. St. Stvorili su jako carstvo otimajui Bizantu velike djelove njegova podruja (dananju Bugarsku,Makedoniju, Sjevernu Grku, Srbiju). Bugarski vladar Simeon proglasiio se za cara kako bi pokazao da je ravnopravan s bizantskim vladarem. Bizantski car Bazilije II. Kojeg su zvali bugaroubojica napokon je poetkom 11. Stoljea svladao Bugare nakon dugog rata. Sjedite Bugarskog carstva bilo je u Ohridu (dananjoj Makedoniji) DUKLJA Na podruju Bizantskog carstva nastale su i druge slavenske kneevine. Duklja je obuhvaala podruje od Boke Kotorske do dananje sjeverne Albanije. Njezini su se stanovnici nazivali DUKLJANIMA, a dugo su bili podloni Bizantu. Od 11. Stoljea Duklja poinje jaati pa je knez Mihajlo od pape dobio i kraljevsku krunu. Dukljansko je kraljevstvo zbog unutarnjih razmirica izmeu lanova vladajue dinastije poelo slabiti pa su ga sredinom 12. Stoljea osvojili Srbi (Raani). SRBIJA (RAKA) Srbija je imala svoje sredite u Starom Rasu (danas Junoj Srbiji). Njeni stanovnici nazivali su se Raanima ili Srbima. Kranstvo se meu Srbe i Dukljane proirilo iz gradova na jadranskoj obali ali i djelovanjem sveenika iz Bugarske. Sve do 12. Stoljea Srbija je bila pod jakim utjecajem i vlau Bugara ili Bizanta a onda se osamostalila. VENECIJA (MLECI) U tjesnoj vezi s Bizantom bila je Venecija. Nastala je na pjeanim sprudovima na kojima su rimski bjegunci potraili spas u vrijeme provale Huna. Venecija je postupno prerasla u vaan trgovaki grad. U njenom sreditu podignuta je bogato ukraena crkva sv. Marka. Mleani su priznavali vlast bizantskog cara ali su ivjeli gotovo samostalno. Na elu grada bio je DUD. U 9. Stoljeu Mleani su preuzeli u svoje ruke velik dio trgovine na Jadranskom moru. Zbog toga su se sukobljavali sa Slavenima na istonoj jadranskoj obali, a pogotovo sa Hrvatima.
