KONSTRUKCIJA BRODA

KONSTRUKCIJA BRODA (engl. ship construction, franc. construction nauale, njem.

Schiffskonstruktion, rus. сyдостројеније, конструкторскаја часћ судостроићељства, špani.
construccion naval, tal, costruzione navale), osnivanje i oblikovanje brodskog trupa.
Građevni elementi moraju- osiguravati brodskom trupu čvrstoću u svim prilikama plovidbe i
službe. Oblik, dimenzije i raspored konstrukcijskih elemenata zavise od opterecenosti
brodskog trupa i od materijala od kojega su izrađeni.
UVODNE NAPOMENE
Pod »strukturorn broda« razumijeva se niz nosivih građevnih dijelova, odn. elemenata koji s
vanjskom oplatom i palubom čine trup broda.
Gradnja broda kao djelatnost stara je kao i ljudski rod, a razvijala se uspore do s razvojem
čoviečanstva. Isprva se čovjek služio balvanom ili međusobno vezanim balvanirna da prijeđe
rijeku ili ribari uz obalu. Danas se već grade brodovi od pola milijuna tona nosivosti. Isprva
je drvo bilo jedini materijal za gradnju broda. Danas je osnovni materijal za gradnju broda
čelik. Trup broda smatra se kutijastim nosačem koji je za vrijeme eksploatacije, bilo da plovi
ili mirno pluta, podvrgnut raznim statičkim i dinamičkim silama. Te sile djeluju poprečno,
uzdužno i torziono na trup broda, čija struktura mora da izdrži naprezanja uzrokovana tim
silama.
Trup broda sastoji se od poprečnih nosećih građevnih dijelova, koji osiguravaju poprečnu
čvrstoću, i od uzdužnih nosećih dijelova, koji osiguravaju uzdužnu čvrstoću trupa (sl. 1), te
od opločja, koje osigurava nepropusnost, kao i od raznih okova, privjesaka itd.
Poprečni i uzdužni noseći strukturni igrađevni dijelovi, ukliučivši vanjske opločje i opločje
paluba, koji čine cjelinu brodskog trupa, osiguravaju torzionu čvrstoću broda. Postupci
gradnje drvenih brodova sporo su se razvijali, a primjenjivale su se zanatske metode. Pri
gradnji čeličnih brodova, naročito većih, primjenjuju se industrijski maloserijski postupci, ali
djelomično još uvijek i individualni postupci. Otkako se za gradnju brodova počeo
prirnjenjivati čelik, razvijali su se i adekvatni tehnološki postupci, a primjenom
elektrozavarivanja nakon drugoga svjetskog rata i daljnjim razvojem, naročito posljednih
deset godina, postignut je sadašnji stupanj tehnologije gradnje.
Manji brodovi (ribarski, jahte, motorni čamci itd.) i danas se grade od drva, ali se i jahte i
čamci, a i jedinice srednje veličine, sve više grade i od umjetne mase (plastike). Veće jahte
grade se kombinacijom: noseća struktura od čelika ili aluminija, a vanjsko opločie i palube
od drva. Minolovci magnetskih mina grade se kombinacijom aluminij-drvo, ali i od plastike.

1
 KONSTRUKCIJA BRODA

Sl. 1. Struktura brodskog trupa. 1 ukrućenje palube u području sidrene cijevi, 2 pregrada lančanika, 3 sidrena
cijev s prstenom na oplati, 4 pramčana statva, 5 prarnčana sudarna prcgrada, 6 bočne proveze pramčanog pika,
8 rebrenice prarnčanog pika, 9 prevlaka na čvrsto] rebrenici dvodna, 10 limovi kobilice, lJ hrptenica, 12
poprečne pregrade međupalublia, 13 limovi opločenia glavne palube, 14 limovi opločenja dvodna, 15 središnii
lim pokrova dvodna, 16 koljena okvirnih tebrenica dvodna, 17 dokobilični voj, 18 pražnica teretnog grotla
donje palube, 19 teretno grotla donje palube, 20 pojačane sponje na krajevima grotla, 21 upora, 22 rebra u
skladištu, 23 sponie glavne palube, 24 rebra okvirne rebrenice, 25 proturebro rebrenice, 26 interkostalni bočni
nosač dvodna, 27 čvrsta rebrenica dvodna, 28 vodonepropusna rebrenica dvodna, 29 ukrepa na
vodonepropusnoj rebrenici, 30 ljuljna kobilica, 31 koliena ukrepa pregrade, 32 ukrepe vodonepropusne
poprečne pregrade, 33 poprečna vodonepropusna pregrada, 34 koljeno sponje zaštitne palube, 35 sponie gornje
palube, 36 završni voj vanjske oplate, 37 rebra u međupalublju, 38 šav vanjske oplate, 39 izrezi u rebrima, 40
limovi baka vanjske oplate, 4 J temeljna ploča, 42 uzvojni voj vanjske oplate, 43 stik, 44 uzdužni nosač temelja
glavnog stroja, 45 čvrste rebrenice u stroiarnici, 46 peta krmene statve, 47 izrez u pregradi za prolaz vijčane
osovine, 48 okvirno rebra u stroiarnici, 49 krmena sudarna pregrada, 50 okvirna sponia, 5/ koljeno okvirnog
rebra, 51 ukrepe poprečne pregrade međupalublja, 53 cijev osovine kormila, 54 krmena statva, 55 poiačana
sponia krme, 56 sponie krmene strukture, 57 valjkaste zievače na prarncu i krmi, 58 Iinica s ukrepama, 59
ventilaeioni kanal grotla strojarnice, 60 grotlo strojarnice sa ukreparna, 61 izrezi za bočna okna nadgrađa, 62
ukrepe bočne stijene nadgrađa, 63 bočna stijena nadgrađa, 64 čeona stijena nadgrađa sa izrezom za vrata, 65
poprečna pražnica teretnog grotla zaštitne pa1ube, 66 limovi opločenja zaštitne palube, 67 profil ograde, 68
uzdužna pražnica teretnog grotla zaštitne palube, 69 drveni poklopci teretnog grotla, 70 podgrednjak zaštitne
pa1ube, 71 vertikalna kollene pražnice teretnog grotla zaštitne palube, 72 horizontalna ukrepa od bulb-profila
teretnog grotla zaštitne palube, 73 stupci i prečke rešetkaste ograde boka, 74 pomične sponje teretnog grotla, 75
otvori za pričvršćenie pomičnib sponia kod prenošenia, 76 tonažno grotla, 77 pražnica tonažoog grotla, 78 oko
za privez na krmi

2
Kad se općenito govori o strukturi broda, misli se na brodove od čelika, pa će se, osim nekih
iznimaka, u ovom prikazu detaljnije razmatrati takvi brodovi.
Kad se priprema gradnja čeličnog broda, najprije se odredi tzv. mreža, odn. raspored
poprečnih rebara, i to bez obzira na to da li se radi o poprečnom (PSG), uzdužnom (USG) ili
miešovitom (MSG) sistemu gradnje, pri čemu kod poprečnog sistema poprečno rebro dolazi
na svaki razmak (ordinatu) mreže, a kod uzdužnog sistema poprečno (okvirno) rebro dolazi
na svaki drugi. treći ili četvrti razmak mreže rebara. Propisi klasifikacijskih društava ne
propisuju jednake razmake (mreže) poprečnih rebara za sve dijelove broda. Razrnaci na
ekstrernitetima broda u području pramca i krme najmanji su (približno 400-600 mrn), na
prelaznim područjima veći (približno 500-700 mm), na sredini broda najveći (približno 700--
950 mm) - tako reći bez obzira na veličinu broda.
Noseću strukturu brod skog trupa čine uglavnom uzdužni elementi: kobilica, hrptenica, bočni
nosači; u dnu: centralno i bočno pasmo, prostorne pro veze, palubne pod veze i palubne pro
veze te poprečni elementi, i to uglavnom rebrenice, bočna rebra, sporije i poprečne pregrade.
Svaki brod građen je kombinacijom poprečnih i uzdužnih nosećih elemenata. Ako je izvedba
trupa sa pretežno istaknutima poprečnim elementima, kaže se da je brod građen po
poprečnom sistemu gradnje (PSG). Ako je izvedba sa pretežno istaknutirn uzdužnim
elementima sa posebno (umjesto gusto postavljenih poprečnih re bara i sponja) postavljenim
uzdužnim ukrepljenjima vanjskog opločia, dna i dvodna te paluba, brod je građen u
uzdužnom sistemu (USG). USG osigurava veću uzdužnu čvrstoću broda, pa se primjenjuje
pri gradnji velikih (dugačkih) brodova. PSG pak osigurava bolju poprečnu čvrstoću. Da bi se
kod USG postigla i potrebna poprečna čvrstoća predviđaju se pojačana okvirna rebra
(poiačana rebrenica, bočna rebra i sponja) na razmaku od 2, 3 ili 4 poprečna rebra (ordinate).
Postoji i treći, mješoviti sistem gradnje (MSG), kao kombinacija prvog i drugog, koji se
primjenjuje kao povoljniji u izvjesnih tipova brodova, a sastoji se u tome da su dno, pok rov
dvodna i palube ukrepljeni uzdužnjacima, tj. prirnijenjen je USG, a bokovi su ukrepljeni
poprečnim rebrima, tj. primijenjen je PSG.
Koji će se od ta tri sistema primijeniti, ovisi o narnjeni i tipu broda, kao i o zahtjevu
brodovlasnika, ali i o propisima klasifikacijskih društava, koji do određenih dužina broda
dopuštaju gradnju u poprečnorn sistemu. Uglavnom veličina (dužina) i primjena broda
uvjetuju u kojem će se sistemu - kao naj povoljnijem - graditi brod.
Podjela brodova s obzirom na ova tri sistema i s obzirom na ukrepljenja, bilo vanjskog
opločja, bilo paluba i pokrova dvo dna, odnosi se na srednji dio broda, koji je u velikih
brodova karakteriziran tzv. paralelnim srednjakom i susjednim područjem, koje može sezati
gotovo do sudarnih pregrada. Za ekstremna područja, gdje se forma broda naglo mijenja,
primjenjuje se PSG jer nacrtno definiranje uzdužnih ukrepljenja zadaje određenih teškoća, a
proizvodno oblikovanje građevnih dijelova naročito je otežano.

3
 Sl. 2. POPREČNI I UZDOŽNI NOSIVI KONSTRUKTIVNI DIJELOVI TRUPA

1 = kobilica; 2 = vertikalni lim centralnog pasma; 3 = horizontalni lim centralnog pasma ; 4 =

rebrenica; 5 = bočno pasmo; 6 = okvirno rebro; 7 = rebra; 8 = bočna proveza; 9 = poprečna pregrada;
10 = sponja okvirnog rebra; 11 = sponja ; 12 = centralna palubna pro veza; 13 = bočna palubna
proveza ; 14 = koljeno

PREGLED OSNOVNIH RAZLIKA TRIJU SISTEMA

Gradnja Ukrepljenje Ukrepljenje Ukrepljenje Ukrepljenje

boka palube dna pramca i krme
PSG Poprečno Poprečno Poprečno Poprečno
USG Uzdužno Uzdužno Uzdužno Poprečno
MSG Poprečno Uzdužno Uzdužno Poprečno

Razvoju USG pridonijela je ratna brodogradnja. Gradnjom po uzdužnom sistemu ostvaruju

se znatne uštede u težini trupa (oko lO% u srednjih, do 17% u većih dužina broda). Zato se za
ratne brodove, unatoč navedenim teškoćama, primjenjuje potpuni USG uključujući i sudarne
prostore. Uštede u težini ne razlikuju se mnogo kod primjene bilo USG ili MSG. Zato se u
pravilu, osim za gradnju tankera, primjenjuje MSG, čemu se posljednjih godina prilagođuju i
klasifikacijska društva svojim pravilima za gradnju broda.

TEHNOLOGIJA IZRADE STRUKTURE BRODA

Tehnologija izrade strukture broda kretala se u rasponu od izrade pojedinih građevnih

dijelova do izrade potpuno opremljenih mamut-sekcija kao finalnih dijelova broda, odn. do
djelirnično opremljenih sekcija. Pojedini građevni dijelovi isprva se, kao i sekcije danas,
izrađuju u radionicama, u posebno opremljenim, po pravilu zaštićenima radnim površinama,

4
pa se transportuju na daljeve (ležaji, navozi, dokovi) i montiraju. I pri gradnji drvenih
brodova pretfabricirali su se manji sklopovi (npr. cijela rebra) i odnosili na dilj. Za čelične
brodove također su se izrađivali manji sklopovi (kompletirani elementi, npr. rebro-rebrenica-
proturebro) i odnosili na dilj. S gradnjom velikih brodova sa razmjerno velikim paralelnim
srednjakom i uvođenjem spajanja građevnih dijelova elektrozavarivanjem (naročito
automatskim) može se reći da se prešlo s individualne (zanatske) na industrijsku proizvodnju
trupa - barem što se tiče paralelnog srednjaka i susjednog područja broda. Danas, tehnološki
gledano, područja broda dijele se na paralelni srednjak, koji se sastoji od velikog broja
identičnih građevnih dijelova, maloserijski izvedenih, koji se spajaju u predsklopove (unit),
da bi se spojili u tehnološki zaokružene jedinice, tzv. sekcije (sklopovi, blokovi). Dalje dolazi
prelazno područje, gdje je, s obzirom na promjenu forme broda, prijelaz blag i gdje se još
može za određeni broj pred sklop ova primijeniti industrijski način proizvodnje, te konačno
na područje pramca i krme, koji se izrađuju individualno.
Prvotni pojam elemenata broda ostaje kao pojam za dio gotovog trupa broda koji obilježava
sam element ali i mjesto na kojem će u brodu biti ugrađen; međutim, u savremenoj
tehnologiji gradnje broda, u pripremi proizvodnje i u samoj proizvodnji, element trupa broda
ustupa mjesto istorodnim građevnim dijelovima (po načinu izrade i obliku) bez obzira na
kojem će mjestu broda ti dijelovi biti ugrađeni.
Opremanjem predsklopova i sekcija u pretfabrikaciji, s opremanjem trupa na diljevima, što se
sve obuhvaća nazivom ranog oprernanja, postiže se oko 213 opremnih radova na ·brodu.
Iako se nastoji da opremni radovi nakon porinuća broda, na opremnoj obali budu što manji,
ipak još u toj fazi preostaje oko 1/3 opremnih radova.
Cilj je nove tehnologije gradnje broda, primjenom pretfabrikacije sklopova i sekcija te ranim
opremanjem, da se uopše skrati vrijeme gradnje broda, ne samo na dilju nego, još više, na
opremnoj obali.
Idealno bi riešenie bila podjela broda na malen broj mamut-sekcija koje bi se potpuno
opremile i smatrale finalnim proizvodima. Tada za spajanje tih sekcija na dilju ne bi trebalo
mnogo vremena, a opremanje na opremnim obalama bi otpalo, odn. svelo bi se na tolerantni
minimum. Od tog idealnog rješenja danas smo još daleko.
Poprečni sistem gradnje (PSG). Ranije, dok su se gradili isključivo drveni brodovi,
primjenjivao se poprečni sistem gradnje, pri čemu su se spojevi dijelova od drva za izradu
rebara lako i dobro izvodili te su udovoljavali poprečnoj čvrstoći broda. Međutim, spojevi
uzdužnih elemenata, iako su brižljivo i točno bili izrađeni, nisu udovoljavali uzdužnoj
čvrstoći, Drveni brodovi, premda relativno visoki, uzdužno su se savijali, pri čemu su uvijek
pramac i krma visili. Oko polovine 19. st. počeli su se graditi čelični brodovi po uzoru na
brodove od drva, dakle po PSG, s time da su se spojevi uzdužnih elemenata, tj. kobilice,
hrptenice, pasma, bočnih uzdužnih nosača, proveza, palubnih pod veza, vanjskog opločja dna
i palube, izvodili (isprva zakivanjem, kasnije varenjem) tako da zadovoljavaju sve zahtjeve s
obzirom na uzdužnu čvrstoću, pa su se mogli graditi duži, tj. veći brodovi.
PSG ima ekonomsku granicu s obzirom na dužinu broda.
Brodovi duži od 90, odn. od 120 m, već prema tipu, ako se grade u PSG, moraju imati
pojačane uzdužne elemente, što strukturu brodskog trupa čini nepovoljnijem (težom i
skupljom) u usporedbi s brodovima koji su građeni po uzdužnom ili mješovitom sistemu.

5
PSG podesan je, na prvome mjestu, za gradnju brodova koji nemaju paralelnog srednjaka, tj.
za manje brodove generalnog tereta (sl. 2), putničke brodove, manje razvozne tankere,
specijalne brodove, ribarske brodove itd.

Sl. J. ORJJENTCIJSKA TEHNOLOŠKA PODJELA TRUPA BRODA

Uzdužni sistem gradnje (USG). Kod velikih brodova poprečni sistem gradnje ne
zadovoljava zahtjevima uzdužne čvrstoće. Sa veličinom broda naglo rastu veličine uzdužnih
momenata savijanja, pa se u vezi sa tim pojavljuju problemi uzdužne čvrstoće broda. Zbog
toga se veliki brodovi grade u USG. Uzdužni sistem gradnje brodskog trupa, osim što
povećava potrebnu uzdužnu čvrstoću, i pojednostavnjuje njeno ostvarenje, ima i tu prednost
da smanjuje težinu brodskog trupa za 10-17%.
Uzdužnu čvrstoću velikih brodova osigurava, osim osnovnih uzdužnih građevnih dijelova,
uzdužno ukrepljenje paluba sa uzdužnjacima i podvezama, zatim uzdužnjaci boka i dna
broda, uzdužnjaci pokrova dvodna, te uzdužne pregrade sa uzdužnim ukrepljenjem. Osnovnu
poprečnu strukturu brodskog trupa građenog u USG (npr. tankera, kao tipičnog predstavnika)
osiguravaju rebrenice (poprečnjaci dna), okvirna rebra (poprečnjaci boka), okvirne sponje
(poprečnjaci palube), te prostorne okvirne ukrepe uzdužnih pregrada, poduprte odstojnirn
prečkama, koji elementi, sastavljeni u jednu cjelinu, čine jake poprečne okvire što se
postavljaju na svaki treći ili četvrti, rjeđe peti razmak osnovne mreže rebara. Uzdužnjaci
opločja i uzdužnih pregrada prolaze kroz te okvire i upiru se o njih.
U USG grade se, između ostalih velikih brodova, veliki tankeri LASH-brodovi, OBO-
brodovi, kontejnerski brodovi, te ratni brodovi.

6
 Sl. 4. GLAVNO REBRO PUTNIČKO-TERETNOG BRODA U POPREČNOM SISTEMU
GRADNJE

Mješoviti sistem gradnje (MSG) broda vrlo je uspješna kombinacija prednosti poprečnog sa
uzdužnim sistemom gradnje. Uzdužnu čvrstoću broda pri ovom sistemu gradnje, pored
osnovnih uzdužnih građevnih dijelova, povećavaju elementi udaljeni od neutralne osi
presjeka trupa, tj. uzdužnjaci palube i podveza, kao i uzdužnjaci dna i pokrova dvodna.
Poprečnu čvrstoću brodskog trupa građenog u mješovitom sistemu gradnje osiguravaju, osim
jakih poprečnih okvira koje čine rebrenice (poprečnjaci dna), okvirna rebra (poprečnjaci
boka), okvirne sponje (poprečnjaci palube). Ovim elementima treba dodati i poprečne
pregrade, te, posebno, obična (poprečna) rebra boka broda na svakoj ordinati mreže rebara.
Mješoviti sistem gradnje naročito je podesan za brodove za prijevoz rasutog tereta. Radi
lakšeg iskrcavanja tereta ne samo da su ovi uzdužni ukrepni dijelovi postavljeni s unutarnje
strane tankova (da se teret ne bi na njima zadržavao), već se izvode donji (uzvojni) i gornji
(potpalubni) bočni tankovi s kosim pokrovom, odn. uzdužnom pregradom; pokrov bočnog
donjeg tanka (sl. 6) omogućuje tzv. urušivanje tereta prema središnjem dijelu pokrova
dvodna i olakšava grabljenje ili sisanje pri iskrca vanju. Takvom izvedbom olakšava se i
čišćenje sklad išta od ostataka tereta. Donji i gornji bočni tankovi skraćuju poprečna bočna
rebra pa ih nije potrebno podupirati bočnom pro vezom, koja bi smetala pri iskrcavanju tereta
i čišćenju skladišta.

7
Tipovi brodova. Osim navedenih triju sistema gradnje trgovačkih brodova, na strukturu
broda utiče njegov tip (1) prema nadgrađu i (2) prema broju paluba,

Sl. 7. TIPOVI BRODOVA PREMA NADGRAĐIMA

Tipovi brodova s obzirom na izvedbu nadgrada. Iole veći brodovi dijele se na brodove koji
uvijek imaju barem most ili samo krmeno nadgrađe sa glatkom palubom (bez kaštela i
kasara), zatim na one u raznim kombinacijama triju nadgrađa, dužih ili kraćih, ili sa dva
nadgrađa, spojena u jedno, tvoreći sa trećim međuprostor nazvan zdencom (sl. 7). S obzirom
na određivanje teretne vodne linije (nadvođa) i na baždarenje, razlikuju se konstrukcije broda
s jačim konstruktivnim dijelovima ukoliko se radi o brodovima za prijevoz specifično teških
tereta (maksimalnog gaza i minimalnog nad vođa) i sa lakše izvedenim konstruktivnim
dijelovima ukoliko se radi o brodovima za prijevoz specifično lakših tereta u kojih je gaz
relativno rnalen, a nadvođe veće (od propisanog) zbog potrebe za povećanim tovarišnim
prostorom.
Tipovi brodova s obzirom na broj paluba razlikuju se po tome koliko ima paluba ispod gornje
palube i koliko ima paluba mosta. Ima i velik broj vrsta brodova s obzirom na namjenu.

Društva za klasifikaciju brodova. Danas se svi trgovački brodovi grade prema propisima
društava za klasifikaciju brodova. Ta su društva nastala kao specijalizirane ustanove za
procjenu kvalitete brodske konstrukcije i sposobnosti broda da sigurno obavlja prijevoz. Na
osnovi svjedodžbe koju klasifikacijsko društvo daje brodu, osiguravaju će društvo preuzima
osiguranje broda i njegova tereta.
Klasifikacijska društva isprva su samo kontrolirala i registrirala stanje pojedinih brodova.
Kasnije su te ustanove proširile djelokrug rada pa su propisivale dimenzije konstruktivnih
dijelova trupa, sidara, lanaca, strojnih uređaj a itd. Danas klasifikacijska društva, osim ovih
elemenata, propisuju i vrste i kakvoću materijala koji se upotrebljava za gradnju broda,
nadziru gradnju trupa, strojeva i uređaj a, preuzimaju opremu broda i materijal za gradnju,
određuju nadvođe broda, itd.

8
 Sl. 5. GLAVNO REBRO TANKERA U UZDUŽNOM SISTEMU GRADNJE

Sl. 6. GLAVNO REBRO BRODA ZA RASUTI TERET U MJEŠOVITOM SISTEMU

GRADNJE

Brodu koji je građen prema propisima nekoga klasifikacijskog društva, to društvo, po

završetku gradnje i uspješnoj pokusnoj vožnji, daje »klasu- i svjedodžbu o gradnji broda
(atest). Na atestu su vidljivo istaknute posebne oznake (simboli) koje označuju niz osobina
broda, način nadzora i kvalitetu broda.

9
Čelični brodovi izgrađeni prema propisima klasifikacijskog društva imaju klasu tako dugo
dok se, pri godišnjim i periodskim pregledima, može ustanoviti da su sposobni za siguran
prijevoz suhog, pokvarljivog ili nekoga drugog tereta.
Klasifikacijska društva daju ateste i za konstrukcijski materijal i pojedine uređaje broda
(limove, profile, glavne stroj eve, pomoćne strojeve, itd.) koje su njihovi eksperti kontrolirali
i preuzeli za naručioca u tvornicama is poruči oca brodograđevnog materijala, strojeva ili
opreme.
Prvo klasifikacijsko društvo, Lloyd's Register of Shipping, osnovano je 1760. u Londonu.
Otada je osnovano u raznim pomorskim zemljama nekih tridesetak klasifikacijskih društava,
ali danas ne postoje više sva, jer su ili prestala djelovati ili su se međusobno spojila.
Najvažnija današnja društva za klasifikaciju brodova navedena su u tablici:

Godina Naziv društva i kratica Sjedište

osnivanja
1760. L1oyd's Register of Shipping, London
1828. LR. Bureau Veritas, B. V. Pariz
1861. Registro Italiano, R. l. Рim
1864. Oet Norske Veritas , Oslo
1867. N. V. Germanischer Lloyd, G. L. Hamburg
1896. American Bureau of Shipping, ABS New York
1899. Nippon Kaiji Kyokai Tokio
1926. МОРСКОИ регистер CCCP, P. C. Lenjingrad
1946. Polski reigstr statkow Gdansk
1950. Jugoslavenski registar brodova, J. Р. B. Split

Svako društvo za klasifikaciju brodova ima vlastite propise za gradnju broda i vlastite oznake
kojima su u atestu označene naj važnije činjenice o brodu. Te se oznake mogu podijeliti
uglavnom u tri grupe. U prvu grupu idu oznake koje pokazuju da li je brod građen potpuno u
skladu s propisima društva ili ima nekih odstupanja od propisa, kakvo je stanje građevnih
dijelova broda, brodske opreme i pogonskih uređaj a itd. Druga grupa oznaka pokazuje
namjenu broda, tj. za prijevoz kojih posebnih vrsta tereta služi brod (suhi teret, tekući teret,
meso, vo će itd.), da li je brod određen za neke specijalne poslove (ribarski brod, tegljač,
gliboder, itd.) i da li je predviđen samo za plovidbu na jednoj određenoj pomorskoj ruti (npr.
Rijeka-Buenos Aires). Oznake treće grupe pokazuju kako i u kojem su opsegu stručnjaci
klasifikacijskog društva nadzirali gradnju broda.
Npr., u oznaci klase Lloyd's Registera: 100 A I-ore carrier« malteški križ znači da je brod
građen pod stalnim nadzorom stručnjaka društva, simbol 100 A 1 kazuje da je brod sagrađen
(IDD A) i opremljen (1) potpuno u skladu s propisima.

Propisi klaaifikacijskih društava. Jedan od osnovnih poslova klasifikacijskih društava jest

da sastavljaju i stalno usavršavaju propise o gradnji broda. Propisi određuju dimenzije
građevnih dijelova i vrstu materijala za gradnju trupa ovisno o tzv. numeralsima, koji su ili
glavne dimenzije broda ili neka kombinacija glavnih dimenzija (umnošci, omjeri itd.).

10
Između definicija glavnih dimenzija: dužine, širine, bočne visine i gaza broda, postoje u
propisima raznih klasifikaciiskih društava određene minimalne razlike. Propisi
klasifikacijskih društava za dimenzije građevnih dijelova broda uglavnom se sastoje od
sistematski sređenih tablica iz kojih se za određene numeralse (tj. za odabrane glavne
dimenzije broda) očitaju ili odrede interpoliranjem dimenzije građevnih dijelova.
Klasifikacijska društva u novije vrijeme sve više prelaze na odredivai ; profila njegovim
momentom otpora, a izbor oblika profila koji tome odgovara prepuštaju konstruktoru.
Za određivanje uzdužnih građevnih dijelova, prema propisima svih klasifikacijskih društava
redovi to su mjerodavni dužina i visina broda, a za određivanje poprečnih građevnih dijelova
širina, visina i gaz broda.
Numeralsi o kojima ovise dimenzije dijelova brodske konstrukcije vrlo su različito definirani
u propisima raznih klasifikacijskih društava. Tako, npr., za dimenzije rebara prema propisima
L1oyd's Registera i Registra SSSR-a, numerals je bočna visina H, prema propisima Norske
Veri tasa taj numerals ima oblik T (2,95- L/1000), tj. kombinacija je gaza i dužine broda, a
prema propisima American Bureaua of Shipping nurnerals za dimenzije rebara sastavljen je
od bočne visine i nekih faktora ovisnih o tipu broda. Slično je i s numeralsima za ostale
građevne dijelova broda.
Ipak, usprkos tim razlikama u definiciji nurneralsa, dimenzije građevnih dijelova, određene
prema različitim propisima i različito definiranim nurneralsirna, znatnije se ne razlikuju.
Jugoslavenski registar brodova objavio je uglavnom sve propise za gradnju brodova, među
kojima Nadzor nad parnim kotlovima i posudama pod pritiskom, Jugoslavensko nadvođe,
Klasifikacija i gradnja drvenih brodova, Propisi za gradnju brodsko-mašinskih postrojenja,
Propisi o kolaudaciji materijala, Propisi o gradnji čamaca za spasavanje, o uređajima za
njihovo spuštanje, o gradnji električnih uredaja na brodovima. Najvažniji propisi izdati su
pod nazivom: Pravila o gradnji pomorskili brodova, koja obuhvaćaju nadzor nad gradnjom,
trup i opremu trupa.

Sl. 8. CRTEŽNI SADRŽAJ NACRTA GLAVNO REBRO OO BRODA U MSG PO

PROPISIMA KLASIFIKACIJSKIH DRUŠTAVA
A = sredina broda. Skladišta i tankovi. Okvirno rebro i međurebra ; B = okvirno rebra pramca; C=
međurebro pramca; D = područje stroja (krma)

11
ODNOS KLASIFIKACIJSKIH DRUŠTAVA PREMA SISTEMIMA GRADNJE
BRODA

Klasifikacijska društva u svojim pravilima za gradnju čeličnih brodova trgovačke mornarice

dijele brodove na brodove za suhi teret, brodove za prijevoz tekućeg goriva, brodove za
prijevoz teškoga rasutog tereta i brodove za prijevoz rudače. Pravila obuhvaćaju teretne
brodove od 20 do 220 m; tankere od 20 do 250 m; brodove za rasute terete od 80 do 250 m;
specijalne objekte (ukoliko nisu obuhvaćeni posebnim pravilima) od 20 do 150 m. U većih
brodova za suhi teret predviđa se MSG, tj. za strukturu boka PSG, a za gornju palubu i dno
USG. Za tankere se predviđa jednopalubni brod sa strojarnicom na krmi, s poprečnim
pregradama, sa jednom, dvije ili tri uz dužne pregrade, uz preporuku da se za bokove i
uzdužne pregrade primjenjuje USG. Za plovidbu po ledu predviđaju se pojačanja. Da bi
osigurala primjenu svojih propisa za gradnju trupa (struktura) broda, k1asifikacijska društva
zahtijevaju prethodnu ovjeru dokumentacije čeličnog trupa. Dokumentacija obuhvaća (1)
nacrt glavnog rebra s podacima o: (a) glavnim izmjerama broda, (b) koeficijentu istisnine do
KWL, (c) opremi za sidrenje, vezu i teglju, (d) materijalu gradnje, (e) brzini, (f) naročitim
zahtjevima i (g) zatraženoj klasi. Tu su i nacrti (2) uzdužnog presjeka, (3) vanjskog opločja,
(4) paluba i platforma, (5) teretnih grotala, (6) dvodna , (7) nepropusnih pregrada, (8)
tankova i odušnika, (9) statve i susjedne strukture, (10) krajnjih nosača prope1erskih osovina,
(11) temelja strojeva, odrivnih ležaja i kotlova, (12) nad građa, (13) palubnih kućica, (14) za
brodove veće od 80 do 90 m podaci za proračun uzdužne čvrstoće, (lS) za tankere i brodove
za prijevoz rudače detalji uzdužnih i poprečnih okvira i njihovi odnosni spojevi s direktnim i
indirektnim uzdužnim i poprečnim ukrepama, (16) nacrt kor-mila s pripadajućim detaljima,
(17) nacrti otvora i sredstava za njihovo zatvaranje, (18) skice i opisi opreme skladišta za
prijevoz sipkog tereta.

12
 Sl. 9. TIPOVI KOLJENA

AB CD = na spoju rebra sponja u PSG; E = na spoju rebra sponia u MSG; F = koljeno okvirnog
rebra; G = poiačanie struka rebra odnosno struka sponje i rebra izostavljanjem koljena; H = koljeno
na uzvoju broda jednostavnog dna; I = koljena na uzvoju dvodna

Osim karakterističnih podataka o brodu koji su već naveden (a-g), nacrt »glavno rebro« (sl.
8) sadržava presjek strukture s prikazem rebrenice, rebra i sponje, te okvirne rebrenice i
okvirne sponje na sredini broda, kao i karakteristični presjek, odn. presjek na krmenom dijelu
broda (naročito ako je strojni prostor na krmi), te karakteristični presjek, odn. presjeke
pramčanog pojačanja trupa.

Spajanje građevnih dijelova trupa. Građevni dijelovi spajaju se neposredno, ukoliko se

spajaju u elemente, npr. spoj limova plosne kobi lice ili šavovi i stikovi limova vaniskog
opločja broda, ili se spajaju posredno - koljenima (sl. 9 i 10), koja mogu biti trokutna (spoj
rebro-sponja) ili pravokutna, npr. rebra i proturebra uz hrptenicu ili spoj lake rebrenice
dvodna (sl. 22). Koljena mogu biti jednostavna, olakšana otvorom, zarubljena, sa zavarenim
pojasom, a veća koljena mogu biti i ukrepljena. KoIjena zamjenjuju i prošire ni strukovi
profila s umetnutim lim om, npr. krajevi poprečnih sponja.

13
 SI. 10. PRIMJER POSTAVLJANJA KOLJENA NA REBRU BOKA SKLADIŠTA
A = kod gornje palube; B = kod donje palube (platforme); C = na pokrovu dvodna;
D = druga varijanta

Križnicama se ostvaruju spojevi pojaseva većih izrađenih nosača, npr. na spojevima bočna
proveza-okvirno rebro ili podveza i okvirna sponja.
Posredno se dijelovi spajaju i manjim, po pravilu pravokutnim pločicama; takav je, npr., spoj
uzdužnjaka dna sa solidnom rebrenicom.
Maske i umeci za osiguranje nepropusnosti ostvaruju također spojeve građevnih dijelova.
Građevni dijelovi trupa spajaju se na dva načina: zavarivanjern i zakivanjem.

SI. 11. MASKA ZA OSIGURANJE NEPROPUSNOSTI

Danas se u brodogradnji sve više primjenjuje električno zavarivanje, koje ima velikih
prednosti pred zakivanjern. Jedan je od niza prednosti električnog zavarivanja velika ušteda u
materijalu i težini brodskog trupa. Zavarena brodska konstrukcija lakša je od zakiva ne jer
otpadaju preklopljeni šavovi i stične ploče, uglovnice koje služe za spoj dvaju okomito
postavljenih limova, rubne uglovnice pregrada, uglovnice završnog lima dvodna, pa čak - u

14
posebno izvedenoj konstrukciji - i uglovnice palubnih proveza itd., tj. otpadaju sve one
uglovnice koje služe za spajanje ili osiguravaju nepropusnost spoja. Naročito se ušteda
posnze na brodovima za prijevoz tekućih goriva (tanke rima), jer zakivana konstrukcija, da bi
spojevi bili nepropusni, mora imati zakovice nagusto i u više redova, a dobro zavareni šav
već je sam po sebi nepropustan.
Ušteđuje se i u izvedbi raznih ukrepa (poprečnih i uzdužnih rebara i sponja, i ukrepa pregrada
itd.). Kad se ukrepe zavare, stopalo profila ne postavlja se na lim (kao u zakivenoj
konstrukciji), nego na suprotnu stranu; tako profil - koji je gotovo uvijek nepravilna
uglovnica ili plosnati čelik sa buIbom - s odgovarajućim dijelom lima čini nosač većeg
momenta otpora, čija se neutralna os primiče sredini visine profila, pa su površine presjeka, s
obzirom na neutralnu os, jednornjernije i bolje rasporedene. Zavarenorn konstrukcijom
krupnih dijelova brodskog trupa, kao što su prednja i stražnja statva, ždrijela za sidra,
pojačanja raznih otvora itd., također se postiže ušteda u težini. Krupni dijelovi trupa (starve,
sidrena ždrijela itd.) prije su se izrađivali od Iijevanog čelika, a danas se sve više izrađuju
varenjern debelih ravnih ili zakrivlienih lirnova i eventualno dodatnih kovanih ili lijevanih
debljih čeličnih dijelova. Zavarena konstrukcija
uz dobru tehnološku pripremu i podesnu organizaciju rada - zahtijeva manje radne snage i
radnog vremena nego zakovana, a omogućuje djeIimičnu automatizaciju brodograđevne
proizvodnje.
Od svih vrsta čeonog vara (sl. 12 i 13) najviše se primjenjuju var I (kod limova do debljine
od 9 mm primjenom elektroda duboke penetracije), te var V i X za varenje debljih timova.
Var I podesan je jer se troši manje elektroda (količina nanesenog vani je manja), a i obrada
rubova je najjednostavnija.

Sl. 12. VRSTE ČEONOG VARA

Kod čeonog vara prekrivanja se izbjegavaju, Prekrivanja (podvostručenja na spoju)

primjenjuju se pri posrednom spajanju građevnih dijelova (koljena, maske za osiguranje
nepropusnosti kod prolaza profila). Pri čeonom varu limova dviju debljina, ako je razlika
debljina osjetna (veća od 3 mm), deblji lim se skošava (sl. 12). Kutni var,.

15
 Sl. 13. OZNAČAVANJE ZAVARIVANJA NA NACRTIMA

Sl. 14. UGAONI VAR

(sl. 14) primjenjuje se na tri načina. Ako se radi o spoju čvrstoće, primjenjuje se zavarivanje
u lancu ili naizmjenice, a ako se radi o nepropusnom spoju, var je kontinuiran i u pravilu s
obje strane. Katkad se kutni var ne može izvesti zbog nepristupačnog i nedovoljnog prostora.
U tom slučaju ukrepa se ozubljuje ondje gdje vrhovi zuba prelaze kroz izbušene otvore lima
koji se ukrep!juje, a izdanak služi za pritezanje i zavarivanje ukrepe uz lim (sl. 15).

SI. 15. ZAVARIVANJE UKREPE OZUPČENJEM

Po dovršenom zavarivanju izdanci zuba se odsijeku, npr. pri zavarivanju limova profilnog
kormila. Ako se utezima ili stegačima ukrepamože priljubiti uz lim, onda se između lima i
ukrepe postavlja podložni, prethodno na ukrepu zavaren pojas, koji se kroz dugu1jaste otvore
na limu čepno zavaruje (sl. 16).

16
 Sl. 16. ZAVARIVANJE UKREPE ČEPNIM VAROM
1 = lim. ukrepe ; 2 = lim opločja ; 3 = podložni pojas

Sl. 17. KOBILlCA

a = gredna; b = plosna; 1 = hrptenica; 2 = rebrenica; 3 = plosna kobilica ; 4 = dokobilični voj oplate

Iako se u brodogradnji, kao način spajanja, sve više primjenjuje zavarivanje, ipak se katkada
primjenjuje i zakivanje, i to kad se želi da spoj bude elastičniji kako bi se spriječilo stvaranje
inicijalnih pukotina koje prijete krtim lomom, npr. pri spoju palubne proveze i završnog lima
vanjskog opločja, kad treba uskladiti spajanje velikih sekcija, npr. na uzvoju i, rjeđe, kad se
pretpostavlja da će se neka strukturna jedinica trebati skinuti (a valjci su nepodesni), npr. pri
spajanju vidnika.

17
SKLOPOVI I GRAĐEVNI DIJELOVI STRUKTURE BRODA

Kobilica je najniži dio broda i jedan od glavnih elemenata uzdužne čvrstoće (sl. 17). Manji
brodovi se grade sa grednom kobilicom (sl. 17, a), a veći sa plosnom (sl. 17, b). Iznimno,
neki specijalni brodovi, npr. ledolomci, iako su veliki, grade se sa grednom kobilicom.
Prednja statva (sl. 46) može biti masivna ili sastavljena od lim ova. Ako je izvedena od lima,
lim se ukrepljuje poprečnim horizonta Inim ukrepama u malim razrnacima, a ako je
zaobljenje statve veliko, postavlja se po dužini u simetrali lim za ukrućenie (sl. 46) u širern,
gornjem dijelu statve, dok se u donjem, suženom dijelu, u pravilu, na rubni dio starve
postavlja solidan okrugli profil.

Sl. 18. TIPOVI KRMENIH STATAVA

A = zatvorena statva, s masi vom glavčine statvene cijevi i masivom očnica za osnace kormila; B =
otvorena statva s ležajem i osnacem kormila; C = otvorena statva s fiksnom osovinom kormila; O =
otvorena statva sa dva osnaca; E = statva s pojačanim Iežajem visećeg kormila; F = L-statva
dvopropelernog broda; G = statva balansnog kormila

18
 SI. 19. KRMENA STA TVA ZA SIMPLEKS KORMILO
A = iz lijevanog čelika u tri dijela; B = zavarena iz limova

Krmena statva čini oslonac krmenom dijelu broda. Oblik krmene statve ovisi o veličini
broda i o broju propelera. Dvovijčani brodovi imaju statvu u obliku slova »L«. Statva
jednovijčanog broda može biti sa zatvorenim (sl. 18, A) i s otvorenim otvorom za propelere
(sl. 18 B, C, D). Krmena starva može biti izvedena od lijevanog čelika ili od limova s
umetnutim dijelovima od kovanog ili liievanog čelika (sl. 19). Tada zavarena krmena statva
čini zajednički sklop sa sekcijom krmenog pika (sl. 19a).

Sl. 19a. DONJA KRMENA SEKCIJA

Jednostruko dno imaju manji čelični brodovi. Dno broda ukrepljuje se rebrenicama
(poprečnim) te hrptenicom, pasmom, bočnim uzdužnim nosa čem i bočnim pasmom
(uzdužnim). Rebrenica je povišeni lim i u pravilu je prirubljena ili je s pojasom koji se
prostire od boka do boka broda. Pasmo je centralni uzdužni nosač, a postavlja se na rebrenice
i za njih pričvršćuje. Na širim brodovima jednostrukog dna postavljaju se, osim centralnog
pasma, i bočna pasma.

19
 SI. 20. UKREPLJENJE DNA BRODA S JEDNOSTRUKIM DNOM
a = tlocrt; b = poprečni presjek; c = uzdužni presiek; 1 = temeljna ploča; 2 = rebrenica; 3 = rebra; 4 =
rupa za olakšanje; 5 bočno pasmo (interkostalno); 6 = prevlaka

SI. 21. STRUKTURA DVODNA

1 = proturebra ; 2 = okvirne rebrenice ; 3 = rupe za olakšanje; 4 = solidna rebrenica ;
5 = rebra dna; 6 = koljena; 7 = završni lim ; 8 = bočni nosač (umetnut) ;
9 = hrptenica (neprekinuta)

20
Dvodno. Dvodnom se nazivaju nepropusni prostori u dnu broda (sl. 21) omeđeni opločjem
dna broda i opločjem pokrova dvodna. Unutrašnji strukturni dijelovi dvodna jesu: hrptenica,
koja se izvodi neprekinuto, i bočni uzdužni nosači, koji se izvode prekinuto i umeću između
rebrenica. U strukturi dvodna, zatim, nalaze se tri vrste rebrenica (sl. 22): nepropusne, čvrste
(solidne) s otvorima za olakšanje i olnnrne, lagane rebrenice, nepropusne rebrenice
postavljaju se ispod poprečnih pregrada i pri formiranju tankova u dvodnu - za smještaj
goriva, maziva, za trimovanje broda, za industrijsku vodu itd. Solidne rebrenice izvode se na
svakoj drugoj, trećoj ili četvrtoj ordinati, a u prostoru stroja i u prednjem dijelu broda na
svakoj ordinati mreže rebara. Uglovnice okvirnih rebrenica na krajevima uz hrptenicu i uza
završnu ploču dvodna spojene su kvadratnim koljenima, a u sredini nosećih dužina gornji i
donji profil spojeni su prilagođenom odstoinom uglovnicom. Na uzvoju dvodna struktura
dvodna prelazi u strukruru boka broda.

SL 22, REBRENlCE u DVODNU

Odozgo prema dole: nepropusna rebrenica; solidna rebrenica; laka rebrenica s kolienima na
bočnom uzdužnom nosaču dvodna; laka rebrenica s ukrepom na bočnorn uzdužnom nosaču
dvodna; laka rebrenica sa odstojnicima

21
Završni (rubni) lim pokrova dvodna završava se na uzvoju, a preko uzuojnog koljena (sl.
23) elementi dvodna spajaju se s bokom broda. U USG u dvodno se postavljaju čvrste
rebrenice u većim razmacima, i vežu s uzdužnjacima dna i pokrova dvodna.

Sl. 23. UZVOJ

Ukrepljenje boka broda. Rebra su poprečni profili koji izravno ukrepljuju opločje boka
broda. Rebra su na donjoj strani spojena izravno rebrenicom broda jednostavnog dna, i,
posredno, preko uzvoinog koliena, srebrenicom dvodna, Na gornjoj su strani rebra koljenom
spojena sa palubnim sponjarna. S jedne strane spojena rebrenicama, a s druge samo
sponiama, rebra čine zatvorene okvire, važne elemente za osiguravanje poprečne čvrstoće
broda.

SI. 24. UKREPLJENJE BOKA BRODA

1 = rebra; 2 = okvirna rebra; 3 = prostorna proveza; 4 = palubna proveza; 5 = opločje palube; 6 =
rubni (završni) voj pokrova dvodna; 7 = pokrov dvodna

U visokim skladištima većih brodova, da se izbjegnu teški profili poprečnih rebara,

predviđaju se vodoravoe prostorne proueze kao posredne ukrepe opločja (sl. 16), o koje se
rebra upiru, Proveze i okvirna rebra u pravilu se primjenjuju u strojnom prostoru i u
područjima pramca i krme, a izbjegavaju u skladištima nekih tipova brodova, jer svojom
visinom smetaju razmještanju tereta. Tada se prirnjeniuiu rebra jakih profila, u pravilu tzv.

22
holland-profili sa zaobljenom glavom. Da se sipki teret, pri iskrcavanju, ne bi zaustavljao na
pro stornim provezama, na brodovima koji prevoze takav teret bokovi se ukrepJjuju samo
poprečnim rebrima; da bi profili rebara bili što kraći, prema tome i lakši, grade se brodovi s
povišenim bočnim tankovima na uzvoju i zrcalno sličnim tankovima ispod bočnih strana
palube. Time se postiže i poželjno urušavanje sipkog tereta prema simetrali broda i smanjuje
nagomilavanje sipkog tereta na jednoj strani pri nagi banju broda.
Brodovi za sipki suhi teret, uključujući i rudu, grade se i kombinirano, da mogu prevoziti i
tekuće gorivo. Na taj način dobivaju se tipovi brodova OO i OBa, gdje O znači ruda (ore), a
B bulk (sipki teret), O gorivo ulje (oil).
U međupalubama, gdje su visine manje, profili rebara su slabiji. Prije1azi s jačega na slabiji
profil izvode se na dva načina: prolazom kroz palubu ili ostavljajući palubu netaknutu. Kroz
palubu može prolaziti donji, jači ili gornji, slabiji profil rebra (sl. 25 i 26).
Ukrepljenje boka broda pri USG ostvaruje se uzdužnjacima koji se postavljaju od jedne do
druge pregrade, a upiru se o okvirna rebra postavljena na razrnacima od 2,5 do 4 m (3-4
razrnaka ordinata).
Po pravilu uzdužniaci dna i boka te uzdužnjaci palube, kao i spojni dijelovi (koljena), ne
prolaze kroz nepropusne poprečne pregrade, pa se spojevi na pregradama izvode s pojačanim
koljenima. Ako se pregrada ipak povređuje prolazom, otvori, tj. prolazi profila ili koljena na
pregradi nastoje se svesti na što manju mjeru (sl. 26).

Sl. 25. PRELAZ S JACEG NA SLABIJI PROFIL REBRA

A = kod netaknute palube ; BiC = kod palube s otvorirna

23
 Sl. 26. PROLAZ REBRA KROZ PALUBU NA DONJIM PALUBAMA
B = osiguranje nepropusnosti maskom; C = osiguranje nepropusnosti umetkom ;
1 = medupalubno rebro; 2 = pregib rubnog lima međupalube ili šav umetka ;
3 = 2. paluba; 4 = sponja ; 5 = koljeno; 6 = rebro skladišta; 7 = oplata.

SI. 27. SPOJEVI UZDUŽNJAKA NA PREGRADAMA S POVREDOM PREGRADE

A = na vodonepropusnoj pregradi; B = na uljnonepropusnoj pregradi

24
Temelji strojeva i tuneli. Temelji (postolja) brodskih strojeva (sl. 28) moraju biti izvedeni
solidno, da mogu nositi težinu strojeva, preuzeti sile nastale uslijed rada strojeva i spriječiti
prenošenje vibracija na trup broda. Temelji glavnih pogonskih strojeva i odrivnog ležala te
kotlova postavljaju se na solidne rebrenice dvodna. Temelji se postavljaju izravno na pokrov
dvodna, ili se pokrov dvodna upušta. U posebnim slučajevirna dvodno se povisuje u prostoru
stroja. U brodova jednostavnog dna strojevi se postavljaju na pojačanim i povišenim
rebrenicama. Osnovni dijelovi nosača naročito se pojačavaju (sl. 29). Za pomoćne, lakše
strojeve i razne uređaje prave se laganiji temelji.

Strojarnica broda može se nalaziti u sredini broda, ili oko četvrtine dužine broda prema
krmi, ili posve na krmi. U prvom i drugom slučaju glavna pogonska osovina zaštićuje se
tunelom (sl. 30). Tunel se izvodi tako da se nesmetano mogu kontrolirati svi ležaji glavne
osovine. Tunel ima proširenje uz statvenu cijev, a isto tako i uz pregradu strojarnice, ako se
odrivni ležaj nalazi u tunelu. Tunel se postavlja na pokrov dvodna, a prolazi kroz neoroousne
prezrade.

Sl. 28. POSTOLJA GLAVNIH POGONSKIH STROJEVA

a = postolje na dvodnu ; b = postolje na udubljenom pokrovu dvodna; c = postolje na povišenom
pokrovu dvodnu: d = postelje manjeg broda

25
 SI. 29. DETALJ POVIŠENOG TEMELJA MOTORA

SI. 30. TUNEL OSOVINSKOG VODA JEDNOPROPELERNOG BRODA

26
Pregrade. Unutrašnji prostor brodskog trupa podijeljen je poprečnim (sl. 31), a eventualno i
uzdužnim nepropusnim pregradama. Poprečne pregrade sprečavaju da voda, koja je prodrla u
neki među pregradni brodski prostor, ne preplavi susjedne prostore. Osim što su nepropusne,
pregrade moraju biti i dovoljno čvrste da izdrže hidrostatski pritisak vode. Poprečne pregrade
su i osnovni element poprečne čvrstoće broda. Konačno, poprečne pregrade su i zaštita protiv
širenja požara. Sudarne pregrade izvode se pojačano. Limovi pregrade ukrepljuju se redovno
vertikalnim ukrepama (sl. 31 a). Pregrade se izvode i bez ukrepa, i tada su valovite
(naborane).

Sl. 31. PREGRADA SA SKALOPlRANIM UKREPAMA

SL 31 a.UPINJANJE VERTIKALNIH UKREPA NA PREGRADAMA

27
Pljuskače su nepotpune pregrade postavljene u uzdužnom smjeru u većim tankovima, a
svrha im je da umiruju tekućinu u tanku koji nije posve napunjen. Brodovi za prijevoz
tekućina imajubarem jednu, veći dvije (sl. 31 b), a supertankeri tri uzdužne pregrade (sl. 32).

Sl. 31b. SPOJEVI POPREČNIH I UZDUŽNIH NABORANIH PREGRADA

1 = poprečna pregrada ; 2 = uzdužna pregrada

Sl. 31c. VRATA NA PREGRADAMA

A = teška nepropusna vrata (tunel); B = lagana nepropusna vrata (međupalublja); C = lagana
propusna vrata (nadgrađa): I = nepropusna pregrada; 2= vodilica; 3 = vreteno; 4 = brončana blazinica;
5 = nepropusna pregrada; 6 = nepropusna vrata; 7 = vrata; 8 = prsten (mied) ; 9 = blazinica (branca);
10 = rupa za ulje; 11 = prsten (mjed); 12 = zatik; 13 = osovina; 14 = pregrada; IS = brtva; 16 = klin;
17 = vijak (rnied); 18 = rupa za ulje; 19 = osovina; 20 = ovalna rupa; 21 = pregrada; 22 = vrata; 23 =
osovina (mesing) ; 24 = rupa za ulje; 25 = prsten (mesing).

28
Prolaz kroz nepropusne pre grade osigurava se nepropusnim vratima teške izvedbe koja se
mogu otvarati i zatvarati iz prostora, ali i sa gornje palube, kao i posebnim uređajima
daljinskim upravljanjem. U gornjim međupalubama primjenjuju se lagane nepropusne
pregrade. U nadgrađima i ošitima od lima stavljaju se propusna vrata lagane izvedbe (sl.30
c).

Detalj A
Sl. 32. GLAVNO REBRO SUPERTANKERA

Tankovi su nepropusni prostori koji mogu da prime tekućinu.

Razlikuju se strukturni i nestrukturni tankovi. Strukturni tankovi (sl. 33) sastavni su dio
strukture trupa. To mogubiti međupre gradni prostori ili su posebno ugrađeni tankovi na
pokrovu dvodna ili uz bok broda. Cijelodvodno broJa dijeli se u tank:ove za razne svrhe
(ulje, gorivo, balast, voda itd.), odijeljene sigurnosnim pregracima (cofferdam), uključivši i
sudarne prostore pramca i krme. posebnu svrhu na brodu imaju duboki tankovi, koji su
redovi to prilagođeni da mogu primiti balastnu vodu ili biljno ulje, ali i suhi teret (sl. 33), a
obavezno su podijeJjeni uzdužnom pregradom u simetrali broda.

Sl. 33. RASPORED STRUKTURNIH TANKOVA

1 = krmeni pik; 2 = bunar; 3 = gorivo ili balastna voda; 4 = duboki tankovi; 5 = poina voda;
6 = suhi tank; 7 = pramčani pik

29
Vanjsko opločje broda (sl. 34) služi istovremeno kao nepropusna ljuska trupa broda s
gornjim i donjim dijelom (uključujući dvo dno i opločje gornje neprekinute palube) i kao
element uzdužne čvrstoće broda. Najveća naprezanja u opločju nastaju uslijed uzdužnog
momenta savijanja u sredini broda, pa je tu, a napose u udaljenim područjima od neutralne
osi presjeka trupa, opločje deblje. Debljina limova opločja postepeno se smanjuje prema
krajevima broda. Limovi opločja paralelnog srednjaka su pravokutni, što omo. gućava izradu
velikog broja jednako pretfabriciranih ploštinskih panela (sekcija) te skraćuje vrijeme
izgradnje broda na dilju.

Sl. 34. RAZVIJENO VANJSKO OPLOČJE BRODA

Palube, platforme, pokrovi i njihova ukrepljenja (sl. 35).

Postoji više vrsta paluba (sl. 36). Ispod osnovne palube broda, koja se naziva i gornja paluba,
nalaze se druga, treća itd. paluba (platforma), a palube iznad gornje palube nazivaju se prva,
druga, treća itd. paluba mosta.
Paluba čvrstoće je najgornja neprekinuta paluba. Paluba mosta postaje paluba čvrstoće ako je
neprekinuta i duža od 15% dužine broda. Paluba od koje se mjeri nad vođe zove se paluba
nadvođa, a to može biti bilo gornja paluba (u brodova za prijevoz specifično teških, odn.
homogeno sipkih tereta gdje nema donjih paluba), bilo neka druga paluba (PO pravilu druga
donja paluba u brodovima za prijevoz specifično lakših tereta, odn. generalnog tereta).
Paluba čvrstoće, koja s vanjskim opločjem čini kutijasti nosač, naičešće je gornja
(neprekinuta) paluba, ali to može biti, kako je rečeno, i neka paluba nad građa ako je duža od
15% dužine broda.
Gornja paluba i palube mosta redovno imaju preluk. Plohe donjih paluba su ravne, stoga se
nazivaju i platformama, što na nekim brodovima zaista i jesu (brodovi za transport
automobila).
Limovi palube su ukrepljeni sponjama u poprečnom sistemu gradnje ili uzdužnjacirna u
druga dva sistema. Sponje su na gornjoj palubi lagano zakrivljene, a na donjim palubama su
ravni protili. Sponja ima više vrsta: obične, pojačane (kod prolaza jarbola ili na krajevima
grotala), polusponje (uz grotla), konsolne sponje (koje nose bočne pražnice grotala) i okvirne
sponje (o koje se upiru uzdužnjaci paluba kod USG i MSG).
Limovi palube izvan područja grotla, s provezom i njenim spojem sa završnim vojem
vanjskog opločja, važan su sklop uzdužne čvrstoće broda. Na većim brodovima, naročito
tankerima, da se izbjegne stvaranje inicijalnih pukotina (kasnijih uzroka krtog loma),
zavareni spoj na središnjici izvodi se naročito pomno.

30
 Sl. 35. OPLOČJE PALUBE

Sl. 36. NAZIVI PALUBA

1 = krov kormilamice ; 2 = gornja paluba ; 3 = paluba kaštela; 4 = pok rov pramčanog pika ; 5 = palu
bica pramčanog pika ; 6 = pokrov dvodna; 7 = 1. platforma; 8 = 2. platforma; 9 = pokrov krmenog
pika; 10 = krmena palubica; II = 1. paluba krmice ; 12 = 2. paluba krmice; 13 = 3. paluba krmicc; 14
= 4. paluba krmice; 15 = pokrov recesa tunela; 16 = pokrov bočnih tankova; 17 = platforma; 18 =
pokrov dvodna; 19 = 4. paluba ; 20 = 3. paluba ; 21 = 2. paluba; 22 = krov kućice vitaJa; 23 = 4.
paluba mosta; 24 = 2. paluba mosta; 25 = 3. paluba mosta

SI. 37. RJEŠENJE SPOJA PALUBNE PROVEZE SA ZAVRŠNIM VOJEM VANJSKOG

OPLOČJA BRODA

31
Uglovi se kod većih otvora na palubi (grotla) zaobljuju, palubni lim se podebljava, pa čak
ulazi sa zaobljenjem u otvor grotla sve zato da trajektorije naprezanja zbog naglih prijelaza
na uglovima budu što blaže (sl. 38).

Sl. 38. POJACANJE PALUBE KOD OTVORA GROTLA

Sl. 39. PODVEZA

Palubne podveze i upore. Kad bi se poprečne sponje kao ukrepe palube u iole većih
brodova protezale od boka do boka i bile poduprte samo na bokovima, dimenzije bi im bile
suviše velike. Da se to izbjegne, sponje se podupiru bilo izravno uporama umetnutim pod
sponje (na malim brodovima, gdje se sponje meću na svako drugo rebro), ili posredno -
jednostavnim ili sastavljenim uzdužnim nosačirna koji se zovu pod veze (sl. 39), pri čemu
nosači imaju dovoljno širok donji pojas da se na njega mogu dobro spojiti glave upora (sl.
40). Upore preko pod veza preuzimaju teret paluba. Manji brodovi imaju jedan, veći dva,
rijetko kad tri reda upora. Umjesto jednoga, u simetrali broda postavljenog reda upora,
izvode se uporne pregrade, koje se često sus reću na linijskim teretnim brodovima.
Grotla i poklopci. Grotlo je otvor na palubi kroz koji se krca teret u skladište. Grotla na
gornjoj izloženoj palubi imaju pražnice (sl. 40 a), a zatvaraju se poklopcima koji ne daju da
voda uđe u skladišta. Veći na brodskih nesreća nastala je usljed toga što poklopci, odn.
njihova pričvršćenja nisu izdržala za nevremena, pa je voda prodrla u skladišta. Poklopci su

32
isprva bili od ojačanih drvenih dasaka. Potom su se poklopci pravili od lima u jednom
komadu i pričvršćivali šarnirima i vijcima ili samo vijcima za pražnice grotala, što je
otežavalo otvaranje i zatvaranje grotala i zauzimalo mnogo mjesta na palubama gdje su se
takvi poklopci odlagali. Danas sve više prevladava člankasta izvedba čeličnih poklopaca
(npr. prema patentu McGregor). Člankasti poklopci pomiču se po uzdužnim tračnicama i
slažu iza stražnj e strane grotla a ispod produženog pokrova palubne kućice vitala (sl. 42). Za
odlaganje člankastih poklopaca, poklopci se namotavaju na bubanj,

SI. 40. UPORE

a = okrugla upora s vezama na podvezi i dvodnu; b = upora kvadratnog presjeka vezana na podvezi i
dvodnu ; 1 = sponja; 2 = podveza; 3 = lim; 4 = privareno koljeno ; 5 = paluba ;
6 = stup

SI. 40 a. VISINE PRAŽNICA GROTLA

33
SI. 41. GROTLO SA DRVENIM POKLOPCEM

34
 Sl. 42. GROTLO SA ČLANKASTIM POKLOPClMA
a = grotlo sa zatvorenim pok1opcem; b = presjek kroz brtvu na sastavu dvaju elemenata poklopca na
sredini otvora; c = presijek kroz brtvu na pražnici i kroz srednji kotač; d i e = otvaranje grotla,
elementi putuju po krajnjim kotačima do kraja pražnice, a onda se po srednjem kotaču uspnu na
rampe i slaže vertikalno jedan uz drugi; f = zatvaranje grotla; 1 = rampa; 2 = pražnica ; 3 = zapor za
posljedni element pri otvorenom grotlu; 4 = srednji kotač; 7 i 5 = krajnji kotači; 6 = čelična užeta koja
povezuju elemente; 8 = čelično uže za otvaranje i zatvaranje grotla

Nadgrađa, grotlišta i palubne kućice. Nadgrađa (sl. 43: kaštel, most, kasar) nalaze se na
najgornjoj neprekinutoi palubi, a sežu od boka do boka broda. Prednja čela mosta i kasara
izložena su udarima, pa moraju biti jača od poprečnih pregrada. Bez obzira na to da li su
limovi poprečnih vanjskih čela nadgrađa postavljeni horizontalrro ili vertikalno, lim uz
palubu mora biti pojačane debljine i postavljen horizontalno (pražnica nadgrađa). Veliko i
dugo nadgrađe, naročito na putničkim brodovima, katkad se izgrađuje od aluminija.

35
 Sl. 43. BROD SA TRI NADGRAĐA I S DUGIM MOSTOM

Grotlišta služe za zračenie i osvjetljenje strojarnice i za izvlačenje sklopova strojeva radi

većih popravaka. Omeđena su okornitim zidovima i katkada se prema vrhu donekle sužavaiu
(sl. 44). Kod većih brodova na grotlišta se postavljaju dizalične staze granika, za pomoć pri
dernontaži strojeva.

Sl. 44. GROTLIŠTE STROJARNICE BRODA SA DVA MOTORA

36
Palubne kućice razlikuju se od nadgrađa time što su uže od broda, tj. ne prostiru se od boka
do boka, a izvode se od čelika, aluminija ili drva (sl. 45).
Posebna pojačanja brodske strukture. Pramac i krma broda, naročito pramac, posebno se
pojačavaju zbog mogućih oštećenja pri sudaru ili nasukavanju i zbog povećanih naprezanja
koja nastaju pri eksploataciji broda (sl. 46). Struktura pramca osobito je izložena djelovanju
jakih sila prilikom propinjanja broda, dahtanja i posrtanja te udaranja pramca o ploštinu
vode.

Sl. 45. DETALJI DRVENE KUĆICE

37
 Sl. 46. STRUKTURA PRAMČANOG DIJELA BRODA

Naprezanje strukture pramca prostire se iza sudarne pregrade, pa se područje do 15 % dužine

broda posebno pojačava povećanim brojem prostornih proveza, prostornim sponjarna,
povišenim i pojačanim rebrenicama i rebrima.

Sidrena ždrijela i lančanici. Svaki brod ima na pramcu dva sidra, potrebnu dužinu lanca za
svako sidro i podesan lančanik (sl. 47) - prostor podijeljen u dva dijela za odlaganje lanca.
Sidra su za vrijeme plovidbe uvučena u ždrijela (sl. 48), koja su izrađena od lijevanog
željeza, a mogu biti i zavarene konstrukcije s noiačanom (udvostručenorn) debljinom donjeg
lima cijevi.

Sl. 47. LANČANIK

I = postelje vitla; 2 = uvodne cijevi lančanika; 3 = ulaz lančanika; 4 = uređaj za ispuštanie lanca; 5 =
kolizijska pregrada ; 6 = drveni pod; 7 = prevlaka; 8 = pregrada lančanika;
9 = obloga lančanika

38
 SI. 48. SIDRENO ŽDRIJELO
a = sidreno ždrijelo od lijevanog željeza bez brtve; b = ždrijelo od lijevanog željeza s brtvom; c =
ždrijelo ciievi od lima s prirubnicama od lijevanog čelika ;
d = električki zavareno ždrijelo od limova i čeličnih otkivaka

Izlazi propelerskih osovina. Prope1erska osovina na jednopropelernim brodovima izlazi iz

trupa broda kroz statvenu cijev (sl. 49) koja je solidno spojena s masi vom statve i sa
specijalno pojačanom kolizijskom pregradom.
Propelerne osovine dvoprope1ernog broda također izlaze iz prilično dugih statvenih cijevi
obuhvaćenih opločjem, tzv. nogavicama, koje se udaljuju od forme broda toliko da se
propeleri mogu slobodno okretati i postizati dobar stupanj djelovanja (sl. 50). U tim
slučajevima statvene cijevi služe kao krajnji ležaii propelerne osovine.

39
Na brzim putničkim i ratnim brodovima vitkih formi krajevi osovine izlaze iz trupa broda na
bokovima, a krajnji ležaji osovina nalaze se u glavčinarna skrokova sa vrlo jakim oko vom
koji omo'gućuje da se kraj osovine dovoljno udalji od forme broda. Takvim se rješenjem
osigurava dobar dotok vode propelerima i skraćenje statvenih cijevi (sl. 51). Da bi krakovi
skrokova pružali što manji otpor, izvode se i profilsani strojnog oblika, o.d lima (sl, .52).

Sl. 49. STATVENA CIJEV JEDNOPROPELERNOG BRODA

1 = ograničivač za 3; 2 = matica za stezanje 5 na 10; 3 = letve od rakovine; 4 = tuljak od bronce za 3;
5 = statvena cijev; 6 = parnučne pletenice brtvenice; 7 = zatiska brtvenice s uređajem za stezanje; 8 =
pramčana pregrada krmenog pika ; 9 = vijčana osovina s brončanom košuljicom ; 10 = krmena statva

Sl. 50. NOGAVlCA JEDNOPROPELERNOG BRODA

40
Sl. 51. SKROK I CIJEV IZLAZA PROPELERSKE OSOVINE DVOPROPELERNOG
BRODA
1 = strujna zaštitna ploča; 2 = vanjski lim nogavice; 3 = unutarnji lim nogavice;
4 = vanjski var ; 5 = unutarašnji var ; 6 = gvajakovina

Sl. 52. SKROK VAREN IZ LIMOVA

41
Dimnjak. Ranije, na većim brodovima s parnirn strojevima, loženim ugljenom, pri prirodnoj
promaji dimnjaci su, da bi ostvarili potrebnu promaju u kotlu, bili visoki i prilično velikog
promjera, a bilo ih je na velikima putničkim brodovima 2, 3 pa čak i 4. Pri loženju tekućirn
gori vom i sa forsiranom promajom kroz kotlove, dimenzije su dimnjaka reducirane.
Dirnniak, međutim, i danas, na motornirn brodovima, i to redovno samo jedan, iz estetskih
razloga, pri oblikovanju profila broda zadržava velike dimenzije, pa se njegov unutrašnji
prostor upotrebljava za smještaj lakših brod skih uređaj a (sl. 52a).

Sl. 52a. KONSTRUKCIJA DIMNJAKA

42
Kormilo je pokretni privjesak broda kojim se upravlja brodom. Kormila ima različitih tipova
(sl. 53), koji se razlikuju po tome da li su jednolisni ili strujni, da li su i koliko su balansirani,
sa koliko su štenaca i očnica vođeni, a svi moraju udovoljavati ovim uvjetima: dovoljna
površina ; mogućnost zakretanja kormila lijevo i desno za 4r i osiguranje (graničnikorn) da se
ne može zakrenuti više od 4r lijevo ili desno ako se slomi osovina kormila; mogućnost
ručnog korrnilarenja s gornje palube u slučaju neke avarije ili loma osovine; osiguranje da
kormilo neće ispasti ako se brod nasuče krmorn ; osiguranje nošenja kormila s obzirom na
njegovu težinu (aksijalni ležaj).
Na većim se jednovijčanim brodovima često primjenjuju Simpleks-kormila (sl. 54) ili
profilirana palubalansna kormila na jednoj očnici, koja ujedno čini i petu kratke, na donjem
dijelu otvorene statve (sl. 53-e).

Sl. 53. TIPOVI KORMILA

A = usna ili profilirano kormilo na osnacima ; B = profilirano kormilo na osovini; C = profilirano
kormilo na čvrstom struku (Sirnplex); D = profihrano polubalansno kormilo; E = viseće profilirano
balans no kormilo

43
 Sl. 54. SIMPLEKS-KORMILO
1 = klin; 2 = osovina kormila; 3 = blazinica od gvajakovine; 4 = vijak otvora za istiecanie ; 5 = var u
prorezu; 6 = bronca ; 7 = otvor za zavarivanje; 8 = cement; 9 = izdanak;
10 = svornjak s maticom ; 11 = cijev; 12 = rupa

44