ST-TIA Basis
ST-TIA Basis
Porodica SIMATIC S7
2. Makete
4. SIMATIC Manager
9. Binarne operacije
Tečaj ST-TIA Basis
AL: N ECCN: N
10. Digitalne operacije
Export Regulations
AL Number of European resp. German export list.
Goods with labels not equal to ”N” are subject to export authorization.
ECCN Number of US export list (Export Control Classification Number). Goods 11. Promjena ožičenja u korisničkom programu
with labels not equal to ”N” are subject to re-export authorization for
export to certain countries.
Indication Goods labeled with ”AL not equal to N” (here: technical documentations)
are subject to European or German export authorization when being
exported out of the EU.
Goods labeled with ”ECCN equal to N” (here: technical documentations) 12. Uvod u PROFIBUS DP i HMI
are subject to US re-export authorization.
Even without a label, or with label ”AL:N” or ”ECCN:N”, authorization may
be required due to the final whereabouts and purpose for which the
goods are to be used.
Decisive are the export labels stated on order acknowledgements,
delivery notes and invoices.
13. Obrada analognih vrijednosti
Instruktor: ___________________________
ID-Nr.:
Release A5.5 (za STEP7 verzije 5.x)
Porodica SIMATIC® S7
SIMATIC®
PCS 7
SIMATIC®
®
SIMATIC NET
Software
SIMATIC®
HMI
SIMATIC®
SIMATIC®
PC
SIMATIC®
WinCC
SIMATIC®
DP
SIMATIC®
Controller
Sadržaj Stranica
Teme poglavlja................................................................................................................................. 2
SIMATIC Pregled .......................................................................................................................... 3
S7-300............................................................................................................................................. 4
S7-300: Moduli............................................................................................................................. 5
S7-300: CPU dizajn....................................................................................................................... 6
Programiralice ................................................................................................................................. 7
PG/PC zahtjevi za instalaciju STEP 7 ..................................................................................... 8
Instalacija STEP 7 softvera ............................................................................................................ 9
Rezultat instalacije....................................................................................................................... 10
STEP 7 alati................................................................................................................................. 11
Autorizacija STEP 7 programa....................................................................................................... 12
STEP 7 paketi ...................................................................................................................................... 13
Konfigurator za odabir STEP 7 programiralice ..................................................................................... 14
Više informacija..................................................................................................................................... 15
MPI Network
SIMATIC NET Industrial Ethernet
PROFIBUS
PC-based
SIMATIC
kontroler
PROFIBUS DP
AS-Interface
Potpuno Integrirana Pojedini procesi unutar postupka proizvodnje se više na promatraju kao
zasebni
Automatizacija procesi već kao integralna komponenta ukupnog procesa prizvodnje.
Potpuna integracija cjelokupnog okruženja automatizacije se danas postiže uz
pomoć:
• jednog zajedničkog softverskog okruženja koje integrira sve komponente
jedinstven sustav jednostavan za korištenje.
• zajedničkog upravljanja podacima (centralna baza podataka)
• standanih komunikacijskih protokola između svih komponenti u sustavu
automatizacije.
Moduli sučelja IM360/IM361 i IM365 omogućuju više okvirne (“multi-tier”) konfiguracije. Oni
(Interface Modules povezuju sabirnicu između okvira (“tiers”).
- IM)
Lažni moduli DM 370 lažni modul rezervira utor za signalni modul kojemu još nisu dodijeljeni
Dummy Modules parametri. Također se može upotrijebiti npr. za rezerviranje utora za naknadnu
(DM) instalaciju modula sučelja.
Field PG
Power PG
95/98 ME NT 2000/XP
Miš: da
Zaštita programa Programski paket STEP 7 zaštićen je i može se koristiti samo na jednoj
programiralici.
Kada ste instalirali program, ne možete ga početi koristiti sve dok se na tvrdi
disk programiralice ne prebace autorizacije s autorizacijske diskete.
Uvod Glavni alat u STEP 7 je SIMATIC Manager, koji se može pokrenuti na dva
načina:
1. pomoću Task bar -> Start -> SIMATIC -> STEP7 -> SIMATIC Manager i
SIMATIC Manager SIMATIC Manager služi za rad sa STEP 7 projektima. To je glavni program koji
se pojavljuje na WINDOWS xx desktopu.
Napomena U "STEP 7 - Readme" datoteci mogu se naći detaljni podaci o verziji, postupku
instalacije itd.
LAD, STL, FBD Alat za pisanje STEP 7 korisničkih programa u programskim jezicima : “Ladder
Diagram", “Statement List" odnosno "Function Block Diagram“ .
Setting the Ovaj alat se koristi za postavljanje adrese lokalnih čvorova, brzine prijenosa
PG-PC Interface i najveće adrese na MPI mreži.
PID Control Osnovni STEP 7 programski paket sadrži također i blokove za realizaciju PID
Parameter regulacije (upravljanje u zatvorenoj petlji). Izborom "PID Control Parameter
Assignment Assignment" pokreće se program za postavljanje parametara blokova za
upravljanje u zatvorenoj petlji.
STEP 7 Manager Nova verzija STEP Managera licenci omogućuje jednstavniju administraciju
licenci STEP 7 licenci. Posebna pogodnost je i mogućnost da se licence za STEP 7
programe budu spremljene na USB stick-u, te na taj način nije potrebno raditi
prijenos licenci s jednog na drugo računalo. U tom slučaju će se u lijevom
dijelu gornjeg prozora pojaviti USB prenosivi disk. Također valja naglasiti da
ova verzija Managera licence omogućuje i prijenos (eng. transfer) licenci na
bilo koje računalo koje se nalazi u lokalnoj mreži.
Napomena Nakon instalacije bilo kojeg STEP 7 programa potrebno je pomoću ovog alata
instalirati odgovarajuću licencu kako biste nasmetano mogli koristiti instalirani
program.
SIMATIC S7-300
STEP 7 Lite TeleService S7-PLCSIM
SIMATIC S7-300
STEP 7
S7-SCL CFC S7-GRAPH
Standard PID
S7-HiGraph Fuzzy Control
Control
SIMATIC S7-400
Modular PID
DOCPRO TeleService
Control
PRODAVE
S7-PDIAG S7-PLCSIM
MPI
STEP 7 Professional
STEP 7 STEP 7 je osnovni paket za konfiguraciju SIMATIC S7-300 ili S7- 400 sustava.
These are also used in the course.
STEP 7 omogućava:
- konfiguriranje sklopovlja i pridjeljivanje parametara sklopovlje;
- konfiguriranje komunikacije;
- programiranje;
- testiranje i debugiranje;
- dokumentiranje i arhiviranje;
- dijagnostiku.
STEP 7 Lite STEP 7 Lite se može koristiti za programiranje SIMATIC S7-300 (also the
compact CPUs). Programi kreirani pomoću STEP 7 Lite mogu se eksportirati u
STEP 7.
STEP 7 lite ne omogućuje konfiguraciju PROFIBUS-a (DP) ili ETHERNET-a!
Konfiguracija ET200S ili ET200X je moguća.
PLCSIM i Teleservice se može koristiti kao opcionalni paket.
STEP 7 Professional STEP 7 Professional je programski paket kaji sadrži sve IEC jezike: STEP 7
Basic, S7-SCL, S7-GRAPH and S7-PLCSIM.
STEP 7 Professional je dostupan i kao nadogradnja za STEP 7. Preduvjet za
nadogradnju jevaljana STEP 7 licenca.
Manual
Catalog
Elektronički Katalog Uz tiskanu verziju, (CA01) katalog je dostupan i na CD-u. Ovi kataloški podaci
se također mogu pronaći i na internetu (www.ad.siemens.de).
Sadržaj
Stranica
Uređivanje prostora za vježbu sa S7-300 ............................................................................................ 2
Konfiguracija S7-300 makete ......................................................................................... 3
Adresiranje S7-300 Modula ............................................................................................................ 4
Simulator .................................................................................................................................. 5
Model pokretne trake ....................................................................................................................... 6
(32 kanalni
I/O moduli)
Slot Br. 1 2 4 5 6 7 8 9 10
Moduli PS CPU SM SM SM SM SM SM SM
Adresa 0.0
Adresa 0.7
Adresa 1.0
Adresa 1.7
Slot 3 Logički rezerviran za modul sučelja (IM) za višeokvirne konfiguracije. Čak i ako
modul sučelja (IM) nije instaliran, on mora biti uključen za potrebe adresiranja.
Korisnik može fizički rezervirati slot (kao npr. za naknadnu ugradnju IM-a)
ukoliko doda DM370 dummy modul.
Slots 4-11 Slot 4 je prvi slot koji može biti korišten za I/O module, komunikacijske
procesore (CP) ili funkcijske module (FM).
Primjeri adresiranja:
• DI modul u slotu 4 počinje s adresom byte-a 0 .
• Gornja LED dioda DO modula u slotu 6 ima adresu Q8.0 .
Potenciometri
za postavljanje
Digitalni pokaznik analogne vrijednosti
DI DO
.0 .......... .......... .0
.1 .......... .......... .1
.2 .......... .......... .2
.3 .......... .......... .3 V
.4 .......... .......... .4
.5 .......... .......... .5
.6 .......... .......... .6 -15V...+15V AI2 AO1 -15V...+15V
AI1 AO2
.7 .......... .......... .7
.0 .......... ..........
.0
.1 .......... ..........
.1 AI1 AI2
.2 .......... .......... V
.2
.3 .......... ..........
.3
.......... ..........
.4
.5 .......... ..........
.4
.5
0 8 1 5 AI1 AI2 AO1 AO2
.6 .......... ..........
.6
.7 .......... ..........
.7
Preklopke IW 124
LED QW 124
Palčasta preklopka IW 0
Digitalni pokaznik QW 0
K_RT (Q 125.5)
K_LT (Q 125.6)
Sadržaj
Stranica
Teme poglavlja .................................................................................................................................... 2
Komponente za konfiguraciju S7-300 ........................................................................................... 3
Montažne položaji za S7-300 konfiguraciju ............................................................................... 4
Mogućnosti proširenja S7-300 sustava ............................................................................................... 5
Pravila montaže ............................................................................................................................... 6
Pomoć pri montaži................................................................................................................................ 7
Montažne liste provjere ...................................................................................................................... 8
Montaža šine (1. dio) ............................................................................................................... 9
Montaža šine (2. dio) ............................................................................................................... 10
Liste provjere za električnu konfiguraciju ........................................................................................... 11
Ožičenje prednjeg konektora ............................................................................................................... 12
Priprema za rad ................................................................................................................... 13
Zamjena backup baterije kod S7-300 ..................................................................................... 14
Zamjena signalnih modula kod S7-300 ........................................................................................... 15
Zamjena osiguračau modulima digitalnih izlaza kod S7-300 ........................................................... 16
Korištenje elektroničkih priručnika......................................................................................................... 17
Vježba: Korištenje S7-300 priručnika ............................................................................................... 18
Vježba: Ožičenje signalnih modula ............................................................................................... 19
Komponenta Funkcija
Modul sučelja
... Povezuje sabirnice dvaju okvira
(IM)
Napajanje Modul napajanja (PS) je dostupan u verzijama od 2A, 5A, i 10A izlazne struje pri
24V. Izlazni napon je izoliran, osiguran od kratkog spoja i stabilan bez
opterećenja. LED dioda svijetli u slučaju ispravnog rada. LED dioda trepće kada
se dogodi preopterećenje izlaznog napona.
Odabir primarnog napona (120V ili 230V) se obavlja pomoću preklopke .
Centralna
Procesorska CPU ima sljedeće elemente na svojoj prednjoj strani:
Jedinica (CPU) • LED diode za indikaciju statusa i pogreški,
• Uklonjiva preklopka za odabir moda rada sa 4 preklopna stanja,
• Uaze za napajanje 24V ,
• Multipoint sučelje, MPI,za programiralicu ili povezivanje s drugim
programirljivim logičkim kontrolerom,
• Odjeljak za bateriju, (ne postoji kod kompaktnih verzija CPU-a i novijih CPU-
ova poslije 10.2002)
• Odjeljak za memorijski modul (ne postoji na CPU 31X IFM).
Signalni Moduli Ovi moduli se odabiri prema rasponu ulaznog odnosno izlanog napona. Sabirnički
konektor je uključen uz svaki modul i omogućuje povezivanje modula na
sabirnicu. Procesni signali se spajanju na utore na prednjem konektoru.
Montažna pozicija Gornji slajd prikazuje horizontalnu i vertikalnu mogućnost ugradnje modula.
Rack 3
PS IMR
Rack 2 PS IMR
Rack 1 PS IMR
PS CPU FM
local
Rack 0 IMS
Slot
No. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
Maks. proširenje Gornji slajd prikazuje slučaj maksimalnog proširenja kod S7-
300™/CPU314/315 sustava. Sustav maksimalno može biti proširen s do 32
modula, pri čemu se u pojedini montažni okvir može dodati do 8 modula za
proširenje. Za signalne module, funkcijske module, i komunikacijske procesore
ne postoji ograničenje na slotove, tj. oni se mogu umetnuti u bilo koji slot.
Pravila Najvažnija pravila kod montaže S-7 300 sustava su dana na gornjem slajdu.
Montaža
Lista dijelova
1. ................
2. .................
3. ..................
Lista dijelova Ova lista definira koji se moduli koriste i kako su oni konfigurirani. Dizajner
sustava stvara ovu listu.
Lista provjere Prikazuje proceduru kod montaže. Primjer takve liste provjere je dan na
sljedećoj stranici.
• Ugradi šinu!
• Ugradi napajanje !
Liste provjere Liste provjere predstavljaju samo popis pojedinih aktivnosti koje se trebaju
obaviti kod montaže sustava. Naredne stranice kao i priručnici detaljnije opise
pojedinih postupaka.
57.2mm
466 mm
500 mm
800 mm 482 mm
530 mm
830 mm
L1
L2
L3
Vijci Možete odabrati jedan od sljedećih tipova vijaka kako biste pričvrstili šinu:
Šina
Sabirnički konektor
Vijak
Sabirnički konektor Sabirnički konektor dolazi uz svaki modul. Prije montaže, potrebno je umetnuti
sabirnički konektor u modul.
• Napajanje
• CPU
• Moduli.
Prednji konektor Prednji konektor se nakon toga umetne u signalni modul kako bi se na njega
mogli spojiti procesni signali. Mehaničko kodiranje između signalnog modula i
prednjeg konektora se koristi da bi se izbjegla naknadna (neželjena) zamjena
prednjih konektora (da se greškom ne bi umetnuo u pogrešan modul).
Broj slota Trake za označavanje broja slota dolaze uz CPU i koriste se za označavanje
položaja modula u montažnom okviru. Broj slota je potreban naknadno za
konfiguraciju i pridjeljivanje parametara modulu.
Točka 4 Potrebne su posebne mjere za zaštitu od udara groma poput polaganja kabla u
uzemljene metalne kablovske cijevi.
Kabeli Potrebno je koristiti savitljive kabele poprečnog presjeka između 0.25 to 1.5
mm2.
Položaj za ožičenje Pritisnite reset gumb na gornjoj strani modula i povucite prednji konektor
prema naprijed. U ovom položaju pradnji konetor nije spojen s modulom. U
ovom položaju je također i olakšano obavljanje ožičenja budući da je
jednostavnije pristupiti pojedinim ulazima na konektoru.
Optička izolacija Moduli digitalnih ulaza i izlaza su optički izolirani. 8 odnosno 16 ulaza ili izlaza
imaju zajedničko uzemljenje (M spoj).
Duljine kablova Maksimalna dozvoljena duljina za neoklopljene kablove iznosi 600 m (iznimka:
analogni moduli). Za oklopljene kablove maksimalna duljina iznosi 1000 m.
Izbornik moda Izbornik moda se koristi za odabir moda rada (STOP, RUN, i memory reset).
Izbornik moda se također može koristit i za zaštitu korisničkog programa. Ako
je izbornik moda izvučen pri RUN položaju,tada je moguće isčitati korisnički
program ali ga nije moguće mijenjati.
Memorijski modul Prije umetanja memorijskog modula, morate prebaciti CPU u STOP mod rada,
ili isključiti napajanje.
Reset memorije
CPU-a Reset memorije CPU-a se mora napraviti :
• tijekom inicijalnog pokretanja
• prije nego sto se novi korisnički program pošalje u CPU-u.
• ako CPU zahijeva reset memorije (STOP LED trepće).
Baterije postoje samo kod starijih verzija CPU-ova (prije 10. 2002.)
Kako često
mijenjati bateriju Nakon godinu dana korištenja bateriju bi trebalo promijeniti.
Napomena Samo starije verzije CPU-ova ( do listopada. 2002) imaju backup bateriju.
Zamnjenu backup baterije nužno je raditi uz uključen CPU-a, inače će se
podaci iz memorije izgubiti.
Upozorenje Potrebno je biti oprezan pri zamjeni modula. Ukoliko CPU nije u STOP modu,
postoji mogućnost da se odvija razmjena podataka preko komunikacijske
sabirnice (MPI). Takva situcija bi rezultirala sistemskom pogreškom. Ukoliko
niste sigurni, izvucite MPI kabl iz CPU-a.
• SM 322, 16 x AC120V
• SM 322, 8 x AC 120/230V
• Wickmann 19 194-8A
• Schurter SP001.013
• Littlefuse 217.008
El. priručnici Prilikom instalacije STEP 7 software-a, možete također instalirati i elektroničke
priručnike za STEP 7.
Da biste mogli koristiti ove priručnike potreban vam je Acrobat Reader. On se
također može pronaći na STEP 7 instalacijskom CD-u.
Odabirom opcije izbornika Simatic -> Documentation -> English dobije se popis
postojećih/instaliranih priručnika.
Kolekcija priručnika Svi SIMATIC priručnici (Automation Systems, SW, HMI, Networks) mogu se
naručiti kao CD kolekcija.
Download Najnovije SIMATIC el. priručnike možete besplatno skinuti s interneta. Posjetite
Product Support Homepage (www.ad.siemens.de/Support).
Pretraživanje Da biste brzo pronašli traženi informaciju možete koristiti dataljni sadržaj
priručnika ili koristiti funkciju pretraživanja kako biste pronašli traženi pojam.
Kao rezultat, bit će prikazane sve lokacije na kojima je pronađen traženi pojam.
najmanje.........................................................................................
5. Koliko digitalnih ulaza i izlaza može adresirati CPU 314 i kolika je veličina
procesne slike ulaza (PII) i procesne slike izlaza (PIQ)?
Procesna slika ulaza: ............ Byte-ova = ............... digitalnih ulaza
Procesna slika izlaza: ........... Byte-ova = ............... digitalnih izlaza
7. Koliko iznosi maksimalna izlazna struja pri kojoj modul digitalnih izlaza
SM322; DO32; DC24V/0.5A daje
stanje signala ´0´: ..........mA (zaostala(rezidualna) struja)
stanje signala ´1´: ..........A
L+ L-
3 4 5 6 7 8 17- 13-
20 16
DI/
DO
323
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20
Zadatak Potrebno je sljedeće senzore i aktuatore spojiti modul digitalnih ulaza i izlaza
6ES7 323-1BH00-0AA0 u slotu 6:
• Sklopku S1 na ulaz I 8.0
• Sklopku S2 na ulaz I 8.5
• LED na izlazu Q 8.0
Što učiniti? Na slici dovršite potrebno ožičenje. Također uzmite u obzir napajanje senzora,
aktuatora i samog modula.
Napomena Koristite priručnik ili shemu ožičenja s unutarnje prednjih vrata digitalnog
modula.
Sadržaj Stranica
Teme poglavlja ........................................................................................................................... 2
Od procesa do projekta ............................................................................................................... 3
Struktura STEP 7 projekta .......................................................................................................... 4
Pokretanje SIMATIC managera.................................................................................................... 5
SIMATIC manager izbornici i trake s alatima ................................................................................. 6
Traka s alatima u SIMATIC manageru......................................................................................... 7
Stvaranje S7 projekta ................................................................................................................. 8
Umetanje S7 programa ............................................................................................................... 9
Offline/Online pogled u SIMATIC manageru.................................................................................. 10
Standardne biblioteke.................................................................................................................. 11
STEP 7 sustav pomoći................................................................................................................. 12
Kontekstno ovisna pomoć u STEP 7............................................................................................... 13
Vježba: Obavljanje reseta CPU memorije i “toplog” restarta ............................................................. 14
Vježba: Učitavanje projekta i spremi kao....................................................................................... 15
Učitavanje projekta s Mikro Memorijske Kartice............................................................................... 16
Brisanje Mikro Memorijske kartice.................................................................................................. 17
Opcije podešavanja SIMATIC managera .......................................................................................... 18
Project Management
SIMATIC Manager
Sklopovlje
FB21
OB1
Proces Software
Proces Kada pobliže pogledate proces koji želite automatizirati, vidjet ćete da je
sastavljen od više manjih dijelova i potprocesa međusobno povezanih i ovisnih
jedan o drugome.
Dakle, prvi zadatak je automatizaciju procesa kao cjelinu podijeliti na
pojedinačne podzadatke.
Struktura Projekta Podaci su pohranjeni u određeni projekt u obliku objekata. Objekti su u projektu
složeni u obliku stablaste strukture (hijerarhija projekta). Stablasta struktura
prikazana u prozoru projekta ima isti oblik kao struktura direktorija u Windows
Exploreru. Samo su ikone objekata drukčije.
Hijerarhija projekta 1. razina: Prva razina sadrži ikonu projekta. Svaki projekt predstavlja bazu
podataka u koju su pohranjeni svi podaci značajni za projekt.
2. razina: • Stanice (“Stations”, npr. S7-300 stanica) sadrže podatke o
sklopovskoj konfiguraciji i podatke o parametrima
pridruženim modulima. Stanice predstavljaju polazište
za konfiguriranje sklopovlja.
• Direktoriji sa S7 programima (“S7 Program folders”)
predstavljaju polazište za pisanje programa. Direktorij sa S7
programima sadrži sve programe za module s pridruživim
parametrima serije S7. On sadrži poddirektorije s blokovima
programa i datoteke s izvornim programima.
• Podređene mreže (“Subnets; MPI,Profibus, Industrial
Ethernet”) predstavljaju dio cjelokupne mreže.
3. i ostale razine: Ovisno o vrsti objekta unutar sljedeće više razine.
or
Korisničko sučelje Nakon instalacije osnovni je alat dostupan kao ikona na Windows radnoj
površini. SIMATIC Manager radi s S7 objektima kao što su projekti i korisnički
programi.
Otvaranjem nekog objekta, pokreće se pripadni alat za rad s tim objektom.
Dvostrukim klikom na programski blok pokreće se Program Editor. Na taj način
omogućen je rad s blokom (objektno orijentirano pokretanje).
Napomena Pomoć (“help”) za trenutno aktivni prozor može se dobiti pritiskom na tipku F1.
Traka s naslovom
Traka s izbornicima
Traka s alatima
Statusna traka
Traka s programima
Traka s naslovom Traka s naslovom sadrži naziv prozora i gumbe za upravljanje prozorom.
Traka s alatima Sadrži najčešće primjenjivane funkcije prikazane simbolima. Simboli su tako
odabrani da objašnjavaju funkciju.
Traka s programima Traka s programima sadrži sve otvorene aplikacije i prozore prikazane u
obliku gumba. Pomoću desne tipke miša traka s programima može se postaviti
uz bilo koju stranu ekrana.
Ovdje unesite
ime projekta i
potvrdite s
"OK"
Stvaranje Projekta Izborom opcija izbornika File -> New ili ikone na traci s alatima otvara se
dijalog prozor "New" koji služi za stvaranje novog projekta odnosno biblioteke.
Upiši ime projekta u polje "Name" i potvrdi unos pritiskom na gumb "OK“.
2. Kao i u STEP 7 V3.2, postoji 'New Project‘ Wizard koji pomaže pri stvaranju
novog projekta.
Umetanje programa Izborom opcija izbornika “Insert -> Program -> S7 Program” omogućeno je
umetanje novog programa u projekt.
Kod ubacivanja objekta, sustav mu automatski dodjeljuje odgovarajuće ime
npr. "S7 Program(1)".
Ako želite, ovo ime možete promijeniti.
Offline.
Napomena Postavke i redoslijed "ONLINE" i "OFFLINE" prikaza (jedan kraj drugoga ili
jedan ispod drugoga) možete mijenjati korištenjem opcije “Window -> Arrange”.
Introduction Biblioteke se koriste za spremanje blokova koji se mogu koristiti u više različitih
projekata.Blokovi se u biblioteku mogu kopirati iz postojećih projekata ili mogu
biti kreirani direktno unutar biblioteke nezavisno od projekta.
Standard Instalacijom STEP 7 instalira se i biblioteka standardnih blokova. Biblioteci se
Library može pristupiti unutar SIMATIC® Manager-a (“File -> Open -> Libraries”) ili iz
editora za programiranje (“Overviews -> Libraries”). Standardna biblioteka
sadrži sljedeće dijelove:
Communication FC za komunikaciju između CPU i distribuiranih I/O pomoću komunikacijskog
Blocks procesora u sklopu S7-300.
Organization Blocks Organizacijski blokovi (OB).
S5-S7 Converting Blokovi za pretvorbu STEP 5 programa.
Blocks
TI-S7 Converting Standardne funkcije opće namjene kao što su skaliranje analognih veličina.
Blocks
IEC Function Blokovi za IEC funkcije (IEC: International Electrotechnical Commission),
Blocks kao što su funkcije za obradu vremena i datuma, za operacije usporedbe, za
obradu znakovnih nizova, te za traženje najveće i najmanje vrijednosti.
PID Control Blocks Funkcijski blokovi (FB) za upravljanje u zatvorenoj petlji pomoću PID
regulatora.
System Function Sistemske funkcije (SFC-ovi) i sistemski funkcijski blokovi (SFB-ovi).
Blocks
Ključne riječi Pojedine riječi istaknute su u sustavu pomoći zelenom bojom i podvučene
isprekidanom crtom (tzv. ključne riječi – “hot words”). Klikom miša na te riječi
otvara se prozor sa sustavom pomoći koji daje detaljnije informacije.
F1 funkcijska tipka
Kontekstno ovisna Kontekstno ovisna pomoć daje informaciju o istaknutim objektima, blokovima,
pomoć opcijama izbornika, dijalog prozorima ovisno o aplikaciji. Kao što je prikazano
gore, objekt može na primjer biti sistemska funkcija ili STL naredba unutar
bloka.
Pokretanje Kontekstno ovisna pomoć može se pokrenuti iz bilo kojeg programskog alata
selektiranjem pripadnog bloka i pritiskanjem tipke “F1”.
S kontekstno ovisne pomoći može se prebaciti na opći sustav pomoći pomoću
gumba "Help on STEP 7“.
Rezultat
Razlog Ukoliko se koristi Mikro Memorijska Kartica, tada korisnički program ostaje
sačuvan na kartici nakon reseta memorije.
Sljedeće mogućnosti su na raspolaganju za brisanje MMC-a.
Brisanje pomoću
PG-a 1. Umetni Mikro Memorijsku karticu u slot na PG-u i, u SIMATIC Manageru,
pretisni tipku
Brisanje pomoću
CPU-a 1. Dok ste u SIMATIC Manageru, prebacite se na Online Pogled klikoma na
ikonicu
2. Odaberite blokove (bez sistemskih podataka) koje želite izbrisati pritisnite
"Del" tipku.
"Language" podgrupa • “Language”: Možete odabrati jezik koji želite koristiti unutar SIMATIC®
manager-a, izbornicima, dijalog porukama, pomoći, itd. (Dostupni su samo
instalirani jezici navedeni u popisu.)
• Mnemonics: Možete birati između mnemonika koje želite koristiti za
programiranje S7 blokova.
"Columns" podgrupa Ovdje se podešava koji će sve podaci biti prikazani kada se odabere “Detail
view” (pogledaj “Help“).
Sadržaj Stranica
Teme poglavlja........................................................................................................................................................ 2
Sklopovska konfiguracija i pridjeljivanje parametara........................................................................................ 3
Umetanje stanice............................................................................................................................................. 4
Pokretanje konfiguracije sklopovlja........................................................................................................................ 5
Generiranje sklopovske preset konfiguracije......................................................................................................... 6
Adresiranje S7-300 modula................................................................................................................................... 7
DI/DO adresiranje u više-okvirnim konfiguracijama.............................................................................................. 8
Pregled adresa modula......................................................................................................................................... 9
Promjenjivo adresiranje......................................................................................................................................... 10
Konfiguracija sklopovlja: Pristup simboličkim adresama, Nadgledanje / Promjena varijabli .................................. 11
CPU karakteristike: Cycle / Clock Memory............................................................................................................. 12
Spremanje preset sklopovske konfiguracije i slanje na module............................................................................ 13
Upload stvarne sklopovske konfiguracije na PG/PC............................................................................................ 14
Vježba: Podešavanje preset konfiguracije............................................................................................................ 15
Vježba: Pridjeljivanje parametara CPU Clock memoriji i testiranje....................................................................... 16
Konfiguracija DP Master sustava ...................................................................................................................... 17
Konfiguracija kompaktnih i modularnih DP Slave-ova.............................................................................................. 18
Vježba: Konfiguracija DP sustava .................................................................................................................... 19
Vježba: Slanje porograma u CPU i testiranje ......................................................................................... 20
Vježba: Upload programa i stvarne konfiguracije ................................................................................ 21
Ako želite znati više ............................................................................................................................. 22
CPU karakteristike............................................................................................................................................. 23
CPU karakteristike : General................................................................................................................................ 24
CPU karakteristike : Startup................................................................................................................................. 25
CPU karakteristike : Retentive Memory................................................................................................................ 26
CPU karakteristike : Protection............................................................................................................................. 27
CPU karakteristike : Diagnostics/Clock................................................................................................................. 28
CPU karakteristike : Communication.................................................................................................................... 29
Napomena Kod S7-400 CPU može se pridružiti parametre tako da se, ako postoje razlike
između preset konfiguracije i stvarne konfiguracije, prekine pokretanje CPU-a.
Da bi se pozvao alat za sklopovsku konfiguraciju, u SIMATIC Manageru-u
mora postojati sklopovska stanica.
Umetanje stanice
Novu stanicu možete u trenutno otvoreni projekt umetnuti odabirom opcija
Insert -> Station -> SIMATIC® 300 Station ili SIMATIC® 400 Station.
Automatski se zadaje ime umetnute stanice po pravilu "SIMATIC® 300 (1)“, a
možete ga promijeniti u bilo koje po Vašem izboru.
Konfig. sklopovlja Ovaj vam alat pomaže pri konfiguraciji, pridruživanju parametara i
dijagnosticiranju sklopovlja.
"Hardware Ovo je prozor "HW Config“ aplikacije koji se koristi za umetanje komponenti
Configuration" iz "Hardware Catalog" prozora.
Traka s naslovom ovog prozora sadrži ime projekta i ime stanice.
Napajanje Ako se zahtijeva “load current” napajanje, umetnite, dvostrukim klikom ili preko
drag&drop, odgovarajući "PS-300" modul iz kataloga u utor br.1 na popisu.
CPU CPU izabirete (na primjer) iz "CPU-300" kataloga i ubacite ga u utor br. 2.
Utor br. 3 Utor br. 3 rezerviran je kao logička adresa za povezni “interface” modul (za višeokvirne
konfiguracije).
Ako i ova pozicija treba biti rezervirana u stvarnoj konfiguraciji za kasniju instalaciju IM,
morate umetnuti dummy modul DM370 (DUMMY).
Signalni moduli Od utora br. 4 nadalje možete umetnuti do 8 signalnih modula (SM), komunikacijskih
procesora (CP) ili funkcijskih modula (FM).
Modul se u popis umeće izborom utora i potom dvostrukim klikom u katalogu na modul
koji želite.
Modul se može umetnuti bilo gdje unutar liste korištenjem vuci i ispusti.
Utori u koje se odabrani modul može ubaciti automatski se označe zelenom bojom.
.
Slot Br. 1 2 4 5 6 7 8 9 10 11
Moduli PS CPU SM SM SM SM SM SM SM SM
Adresa 0.0
Adresa 0.7
Adresa 1.0
Adresa 1.7
Broj utora Brojevi utora u montažnom okviru S7-300 pojednostavljuju adresiranje u S7-
300 okruženju. Prva adresa na modulu određena je položajem modula u
montažnom okviru.
Utori 4-11 Utor 4 prvi je utor koji se može koristiti za I/O module, komunikacijske
procesore (CP) ili funkcijske module (FM).
Primjeri adresiranja:
• DI modul u utoru 4 počinje s adresom 0.
• Gornja LED DO modula u utoru 6 adresira se kao Q8.0.
Napomena Za svaki utor rezerviran je adresni prostor od 4 bajta. Kod korištenja 16-
kanalnih DI/DO modula, dva bajta adresa se gube po svakom utoru!
PS
IM 32.0 36.0 40.0 44.0 48.0 52.0 56.0 60.0
Okvir to to to to to to to to
1 (Prima)
35.7 39.7 43.7 47.7 51.7 55.7 59.7 63.7
Slot 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
“Pregled adresa”
Skraćenice:
R redni broj okvira
S redni broj utora
DP bitan samo ako se koriste Distributed Peripherals (I/O)
IF identifikacijska (“ID”) oznaka poveznog (“Interface”) modula kada se
programira M7 sustav (u C++).
2x
Što učiniti? Dvostrukim klikom na digitalni ili analogni modul otvara se prozor za
pridruživanje parametara. Nakon izbora "Addresses" podgrupe može se
deselektirati "System default". Sada se može definirati početna adresa u kućici
"Start“. Ako je adresa već iskorištena, pojavi se poruka pogreške.
Djelomične slike procesa mogu biti definirane kod S7-400. Na taj se način
određeni ulazi i izlazi (npr. vremenski kritični signali) mogu kombinirati u jednu
grupu. Sistemska funkcija aktivira osvježavanje djelomične slike procesa u
korisničkom programu.
Desni klik
Pristup simboličkim Možete izravno pristupiti tablici simbola unutar alata "HW Config". To Vam
adresama omogućava pridjeljivanje simboličkih imena ulazima i izlazima tijekom
konfiguracije sklopovlja ili kasnije kod zamjene fizičkog modula ili dodavanja
modula. Pristup tablici simbola dobiva se klikom desne tipke miša na željeni
modul. Odaberite “Edit Symbolic Names” u prozoru koji se otvorio. Otvara se
dio tablice simbola sa adresama koje pripadaju odabranom modulu.
Dvostruki klik
Veličina Kod CPU 318-2 i nekolicine S7-400 CPU-ova možete definirati veličinu
slike procesa slike procesa (u bajtovima). Područje slike procesa uvijek počinje s ulaznim ili
izlaznim bajtom 0.
Clock memorija “Clock” memoriju čine bit memorije koje mijenjaju svoju binarnu vrijednost
periodično (mark-to-space omjer 1:1).
Svaki bit u bajtu “clock” memorije pridružen je određenom periodu/frekvenciji.
Primjer trepčućeg svjetla s frekvencijom treperenja od 2Hz:
Download
(samo kada je CPU
u STOP modu)
Stvarna konfiguracija Tijekom pokretanja CPU generira stvarnu konfiguraciju, to jest sprema
podešenja modula i alocira adrese u skladu s fiksnim algoritmom. Ako nisu
pridruženi parametri, koriste se tvornički definirane podrazumijevane
vrijednosti.
Sustav sprema ovu stvarnu konfiguraciju u sistemske podatkovne blokove.
Zadatak Pridružite parametre CPU clock memorijskom bajtu. Odaberite memorijski bajt
MB 10.
Provjerite uspješnost pridruživanja parametara koristeći “Monitor/Modify
Variable” funkciju.
DP master sustav
Distributed I/O Svi master sustavi koji se sastoje od DP master-a i DP slave-ova, povezani
sabirničkim kabelom, i koji komuniciraju s PROFIBUS-DP protokolom se
nazivaju distribuiranim I/O-ima.
Stvaranje DP
Master-a Da bi se stvorio master sustav potrebno je napraviti sljedeće:
1. Odaberite DP master iz “kataloga sklopovlja"
2. Po principu drag & drop, prenesite modul u dopuštenu liniju unutar okvira.
Otvara se prozor "Properties - PROFIBUS Nodes".
U ovom prozoru možete definirati sljedeća svostva:
- stvoriti novu PROFIBUS podmrežu ili otvoriti postojeću
- podesiti karakteristike PROFIBUS podmreže (baudrate, i sl..).
- definirati PROFIBUS adresu DP master-a.
3. Potvrdite odabrane postavke s "OK". Sljedeći simbol se pojavljuje
i označava DP master sustav. Na ovaj simbol se
“kače " DP slave-ovi.
DP slave
Što učiniti 1. Proširi postojeću konfiguraciju tako da bude uključena distribuirana stanica
ET 200S.
2. Provjerite odabranu adresu slave-a. Adresa se podešava pomoću sklopki
na IM 151-1 modulu sučelja. Na primjer, adresa slave-a = 4.
OFF ON
64
32
16
8
4
2
1
Napomene • Za ET200S, da bi se unutar jednog bajta spremile adrese dva ulazna ili
izlazna modula potrebno je koristiti opciju "Pack Addresses".Prethodno je
potrebno odabrati oba modula.
• Svaka promjena Profibus adrese slave-a postaje aktivna nakon ponovnog
uključenja CPU-a.
3. Na poruku "Do you want to load the system data?" odgovorite s "No".
4. Provedite “topli” restart CPU-a.
5. Uključite pokretnu traku s S5 = ON.
6. Testirajte program pomoću dva ulaza I 124.2 (Jog_right) i I 124.3
(Jog_left). Traka se kreće desno ili lijevo kada kada je odgovarajuće
tipkalo pritisnuto.
7. Stavite a part ispred senzora "INI1" i pritisnite tipkalo"T_Bay1". The part se
kreće na desno dok ne stigne do foto ćelije.
8. Dvostrukim klikom otvorite blok "FC 16" iz objekta "Blocks". Odredite
naziv mreže Mreže 1 (Network 1).
....................................................................................................................
2x
"General" podgrupa Stranica "General" podgrupe daje informacije o tipu modula, njegovoj lokaciji,
i, u slučaju programabilnog modula, MPI adresu.
MPI adresa Ako želite umrežiti nekoliko PLC-a preko MPI sučelja, morate svakom CPU
dodijeliti drugačiju MPI adresu.
Kliknite na gumb "Properties" kako bi se otvorio "Properties - MPI Node"
dijalog prozor, koji sadrži dvije podgrupe: "General" i "Parameters".
Pokretanje ako preset Samo CPU-ovi s ugrađenim DP sučeljem (i S7-400) mogu koristiti
konfiguracija nije "Startup if preset configuration not equal to actual configuration" kućicu
jednaka stvarnoj pri odlučivanju da li CPU treba početi s radom ako preset konfiguracija
konfiguraciji nije ista kao stvarna konfiguracija (broj i tip instaliranih modula).
Drugi S7-300 CPU-ovi idu u STOP kada preset konfiguracija nije ista kao stvarna
konfiguracija.
Topli restart S7-300™ prepoznaje jedino pokretanje tipa topli restart. Novi S7-CPU-ovi
“Warm Restart” prepoznaju također hladni restart. Sva memorija koja ne zadržava sadržaj (PII, PIQ,
ne-retentive bit memorije, mjerači vremena, brojači) se resetira (prepisuje nulama) i
cikličko izvršavanje programa počinje od početka.
Hladni “Cold” Restart Ponaša se i kao topli restart, osim što se SVA memorija resetira (čak i ona koja
(samo S7-400™) zadržava svoj sadržaj (“retentive memory”)).
Vrući “Hot” Restart Sva – čak i ne-retentivna memorija ostaje zadržana, a program se nastavlja
(samo S7-400™) izvoditi od one točke u kojoj je bio prekinut.
Nadzorna vremena • "Ready message from modules (x100ms):"
Maksimalno vrijeme za sve module da izdaju poruku Ready nakon uključenja
napajanja. Ako moduli ne pošalju poruku Ready CPU-u u okviru ovog vremena,
stvarna konfiguracija nije ista kao preset konfiguracija. Na primjer, kod višeokvirne
konfiguracije svi izvori napajanja mogu biti uključeni u okviru ovog vremena, neovisno
o redoslijedu.
• "Transfer of parameters to modules (x100ms):"
Maksimalno vrijeme za "distribuciju" parametara prema modulima s
pridruživim parametrima (odbrojavanje vremena počinje poslije "Ready
message from modules"). Ako nakon isteka nadzornog vremena nisu pridruženi
parametri svim modulima, stvarna konfiguracija nije jednaka preset konfiguraciji.
Potpuni restart Kod potpunog restarta zadržani su: blokovi spremljeni u baterijski podržan
s rezervnom RAM (OB, FC, FB, DB), bit memorije, timeri i brojila definirani kao retentivni.
baterijom Resetiraju se samo neretentivna bit memorija, timeri i brojila.
Potpuni restart Ako RAM nije baterijski podržan, informacija u njemu je izgubljena.
bez rezervne U neizbrisiva se RAM područja spremaju: bit memorije, timeri i brojila
definirani
baterije kao retentivni te retentivna područja podatkovnih blokova.
Poslije potpunog restarta, program mora biti ponovno prebačen na PLC:
• iz memorijske kartice (ako je umetnuta) ili
• iz programiralice (ako ne postoji memorijska kartica).
Napomena Za CPU-ove dostavljene nakon 10/2002 nije više potrebna rezervna baterija.
Svi podaci koji trebaju ostati sačuvani (“retentive data”) spremaju se na MMC
karticu u slučaju gubitka napajanja.
Lozinka Ako je izabran nivo zaštite s lozinkom (vrijedi samo do reseta memorije),
“osoba koja zna lozinku" ima mogućnost čitanja i upisivanja.
“Osoba koja ne zna lozinku" ima sljedeća ograničenja:
• nivo zaštite 1: odgovara preset karakteristikama
• nivo zaštite 2: moguće je jedino čitanje, bez obzira na poziciju
izbornika moda
• nivo zaštite 3: nije moguće ni čitanje ni upisivanje , bez obzira na
poziciju izbornika moda
Sadržaj
Stranica
Ciljevi..................................................................................................................................................... 2
Lista provjere......................................................................................................................................... 3
LED-ovi na S7-300™ modulu napajanja ............................................................................................ 4
LED-ovi na S7-300 CPU modulu......................................................................................................... 5
LED-ovi na digitalnim modulima........................................................................................................... 6
Obavljanje reseta memorije i toplo pokretanje (Warm Restart)........................................................... 7
Pozivanje alata "Monitor/Modify Variables" .................................................................................... 8
Nadgledanje i mijenjanje varijabli......................................................................................................... 9
Spremanje tablice varijabli ............................................................................................................... 10
Otvaranje tablice varijabli i uspostavljanje veze s CPU-om.................................................................. 11
Vježba 1: Provjera ožičenja senzorâ modela pokretne trake................................................................. 12
Vježba 2: Provjera ožičenja aktuatorâ modela pokretne trake............................................................. 13
Lista provjere Lista provjere prikazuje pojedine pripremne korake za provjeru sklopovlja. Ako
ne želite koristiti predefinirane postavke, moguće je da će, prije provjere ulaza i
izlaza, biti potrebno pridijeliti parametre modulima.
• Pad napona,
• do 130% (statički)
skraćuje vijek trajanja komponente
LED Modul napajanja ima dijagnostički LED "DC24V" na svojoj prednjoj strani.
Koristite ovaj LED kako biste odredili stanje modula napajanja.
Pokazivači statusa SF = (engl. System Fault), sistemska greška: skupna greška, greška
(LED-ovi) u programu ili dojava greške s modula s mogućnošću
dijagnostike
BATF = (engl. Battery Fault), greška s baterijom: baterija je prazna ili je
nema
DC 5V = prisutan 5V-tni napon napajanja
FRCE = (engl. Force), svijetli kada se neka varijabla u CPU forsira
RUN = trepće pri pokretanju CPU-a (prijelaz STOP→RUN) i
trajno svijetli u RUN modu
STOP = trajno svijetli u STOP modu,
sporo trepće kada se zahtijeva reset memorije, a brzo trepće
kada se reset memorije obavlja
SF DP = (engl. system fault DP): grupna greška na DP sučelju (engl.
Distributed Peripherals), trajno svijetli kad se greška dogodi u
nekoj od komponenata raspodijeljene periferije
BUSF (BF) = (engl. Bus fault), greška na sabirnici, trajno svijetli npr. pri
prekidu kabla ili pak pri grešci u stanici na koja se nalazi na
mreži
S7-300 S7-400
Status LED za svaki pojedini kanal
Stanje signala na
priključnicama
• Stanje signala na
priključnicama
(za digitalne ulaze)
• Unutarnje stanje,
prije optičke
sprege
(za digitalne izlaze)
Status LED-ovi Postoji po jedan LED s dijagnostičkom svrhom za svaki ulazni i izlazni kanal
modula. Ovi LED-ovi mogu pomoći pri pronalaženju programskih grešaka.
LED-ovi pokazuju:
• stanje signala na priključnicama digitalnog ulaza,
• stanje signala na priključnicama digitalnog izlaza kod S7-300,
• unutarnje stanje digitalnog izlaza, prije optičke sprege, za S7-400.
RUN RUN
1. Postavite preklopku za odabir moda rada u STOP položaj. STOP
MRES
STOP
MRES
RUN-P
2. Držite preklopku u MRES položaju dok STOP LED RUN
RUN
dvaput sporo ne trepne. STOP
STOP
Otpustite preklopku pri čemu se ona vraća u STOP MRES
položaj.
MRES
unutar 1 sekunde
RUN-P
RUN-P
RUN RUN
4. Postavite preklopku u RUN-P (ili RUN) položaj!
STOP
(Prilikom prelaska iz STOP u RUN/RUN-P mod rada MRES
STOP obavlja se toplo pokretanje.)
MRES
Područje upotrebe Tablica varijabli (engl. VAriable Table, VAT) koristi se za nadgledanje (engl.
monitor) i promjenu (engl. modify) vrijednosti u definiranom formatu, na
određenoj adresi nekog CPU memorijskog polja. Funkcija "Monitor/Modify
Variables" pokreće se iz SIMATIC® Manager-a ili iz LAD/STL/FBD Editor-a.
Unošenje u Unosi za tablicu varijabli mogu biti apsolutni ili simbolički (ako je unešeni simbol
tablicu varijabli definiran). Prikazani komentari u stupcu "Symbol comment" su iz tablice
simbola. Komentari se pojavljuju automatski i ovdje se ne mogu mijenjati.
Važenje promjene Unos u "Modify value" stupcu za neku varijablu u tablici može se učiniti
varijabli nevažećim ako se ta vrijednost odabere mišem i klikne na ikonicu
Spremanje Kako biste spremili tablicu varijabli, možete koristiti Table -> Save ili Table ->
tablice varijabli Save as... .
Kod prvog spremanja tablice varijabli otvara se Save As... dijaloški prozor. Save
as ... prozor dopušta korisniku da izabere odgovarajući direktorij Blocks (unutar
odabranog projekta) u kojeg želi spremiti tablicu varijabli. Ta se staza spremanja
predefinirano općenito ne odnosi na stazu Project/Program projekta kojeg
korisnik trenutno ima otvorenog.
Tablici varijabli možete dodijeliti ime po volji. To ime unosi se kao simboličko
ime u tablicu simbola.
Dostupni CPU-i
Konfigurirani
Direktno CPU (VAT iz Stanica 2
spojeni
Station 11
Stanica Stanica 3
Sklopovske
CPU stanice "Station 2")
PG
Područje upotrebe Dvostrukim klikom na odgovarajuću ikonu može se jednom spremljenu tablicu
varijabli u direktorij Blocks S7 programa u svrhu testiranja kasnije ponovno
otvoriti.
Međutim, prije aktiviranja "Monitor" i/ili "Modify" funkcija, potrebno je uspostaviti
on-line vezu s CPU.
Koristeći opcije izbornika PLC -> Connect to . . . dobivate na izbor tri načina
uspostavljanja veze: Configured CPU, Direct CPU i Accessible CPU. Postoje
također i ikonice za spajanje na Configured CPU ili Direct CPU način.
Configured CPU Ako je tablica varijabli spremljena u Blocks direktoriju sklopovski ovisnog S7
programa (dodijeljenog CPU direktoriju u stablu projekta), uspostavlja se veza
sa stanicom s odgovarajućom MPI adresom. Ta je adresa također dodijeljena
CPU-u pomoću alata HW Config.
Ako se tablica varijabli spremi u direktoriju Blocks sklopovski neovisnog S7
programa (dodijeljen direktno korijenu projekta u stablu projekta), MPI adresa
sklopovski neovisnog S7 programa može se zadati koristeći Properties dijalog
prozor programskog direktorija prilikom online pogleda u SIMATIC® Manager-u.
Direct CPU Ova opcija izbornika uspostavlja online vezu između tablice varijabli i CPU s
kojim je MPI kablom PG/PC direktno vezana. PG može odrediti s kojim PLC-om
je direktno povezana MPI kablom.
Accessible CPU Ova opcija izbornika uspostavlja online vezu između odabrane tablice varijabli i
CPU kojeg vi odaberete. Ako je korisnički program već povezan s CPU, ova se
opcija može iskoristiti kako bi se taj CPU promijenio.
CPU s kojim želite uspostaviti online vezu odabire se u dijaloškom prozoru.
Možete birati između konfiguriranog i dostupnih CPU-a.
Zadatak U ovoj vježbi trebate provjeriti ožičenje senzora modela pokretne trake s
digitalnim ulazima modula prema priloženoj tablici varijabli (vidi slide). Ožičenje
aktuatora provjerit ćete u sljedećoj vježbi.
Što učiniti 1. Promijenite pogled u SIMATIC Manager-u na "online" i izbrišite sve blokove
osim sistemskih podataka (System Data).
2. Pokrenite funkciju "Monitor/Modify Variable"
SIMATIC® Manager -> PLC -> Monitor/Modify Variable
3. Unesite varijable u tablicu varijabli kao na slide-u. Aktivirajte nadgledanje
varijabli koristeći
Insert -> Range of Variables -> as of Address: I 125.0, Number: 8, Display
Format: BIN
Napomena: Simboli (poput "T_PB1") prikazani na slide-u ne mogu se unijeti
ovdje. Oni su informativnog karaktera i unijet ćete ih kasnije.
4. Kako biste provjerili ožičenje ulaza, aktivirajte senzore modela pokretne
trake jednog za drugim i promatrajte mijenjaju li se njima odgovarajuće
vrijednosti na zaslonu.
5. Nakon što ste završili test ožičenja ulaza spremite tablicu varijabli pod
imenom "I/O Conveyor Model":
Table -> Save as... -> u dijalog prozoru otvorite Blocks direktorij unutar
stanice "S7_300_Station" -> unesite ime "I/O Conveyor Model" -> OK
6. Izađite iz funkcije Monitor / Modify Variables
Greška u ožičenju? Ako ste otkrili grešku prilikom vašeg testa ožičenja, dojavite to predavaču.
Zadatak Sada provjerite ožičenje aktuatora modela pokretne trake s digitalnim ulazima.
Što učiniti 1. Otvorite tablicu varijabli "I/O Conveyor Model" iz prijašnje vježbe.
SIMATIC® Manager -> otvorite Blocks direktorij unutar sklopovske stanice
"S7_300_Station" -> dvostruko kliknite na "I/O Conveyor Model"
2. Dodajte izlaze prikazane na slide-u u postojeću tablicu varijabli
Napomena: Simboli (poput "L_BAY1") prikazani na slide-u ne mogu se
ovdje dodijeliti. Oni su ovdje samo informativnog karaktera i
unijet ćete ih kasnije.
3. Uspostavite vezu s direktno spojenim CPU (ustvari je to i jedini spojeni):
PLC -> Connect to -> Direct CPU
4. Za provjeru izlaznog ožičenja u "Modify Value" stupcu unesite stanje 1 za
pojedine izlaze. Aktivirajte izlaz koristeći i provjerite je li se
OB 1 FB FB FC
FB FB FB
FB FC FC
Sadržaj
Stranica
Ciljevi..................................................................................................................................................... 2
Vrste programskih blokova.................................................................................................................... 3
Struktura programa............................................................................................................................... 4
Slike procesa.......................................................................................................................................... 5
Cikličko obavljanje programa............................................................................................................ 6
Umetanje S7 bloka................................................................................................................................. 7
LAD/STL/FBD Editor............................................................................................................................. 8
STEP 7 programski jezici....................................................................................................................... 9
Odabir programskog jezika.................................................................................................................... 10
Programiranje u LAD/FBD..................................................................................................................... 11
Programiranje u STL............................................................................................................................. 12
Spremanje bloka.................................................................................................................................... 13
Pozivanje bloka iz OB1......................................................................................................................... 14
Prebacivanje blokova u PLC................................................................................................................. 15
Jednostavno otklanjanje grešaka u programu..................................................................................... 16
Prebacivanje i spremanje promijenjenih blokova................................................................................. 17
Vježba 1: Pokretanje motora pokretne trake (FC 16)........................................................................... 18
Vježba 2: Pozivanje FC 16 iz OB 1...................................................................................................... 19
Ako želite znati više............................................................................................................................... 20
Postavke Editor-a: kartica "General"..................................................................................................... 21
Postavke Editor-a: kartica "View".......................................................................................................... 22
Postavke Editor-a: kartica "STL"........................................................................................................... 23
Postavke Editor-a: kartica "LAD/FBD"................................................................................................... 24
Postavke Editor-a: kartica "Block"......................................................................................................... 25
Postavke Editor-a: kartica "Sources/Source Text"................................................................................ 26
Operacijski sustav
DB DB
Ciklus
Vrijeme OB
FC FB SFC
Organizacijski
Proces blok
Greška FB FC SFB
Blokovi Programirljivi logički kontroler sadrži različite vrste blokova u koje korisnički
program te pripadni podaci mogu biti spremljeni. Ovisno o zahtjevima procesa,
program može biti raspoređen u različite blokove.
Organizacijski Organizacijski blokovi (engl. Organization Blocks, OBs) tvore sučelje između
blok operacijskog sustava i korisničkog programa. Cijeli program može biti
OB spremljen u bloku OB1 kojeg ciklički poziva operacijski sustav (linearni
program) ili može biti podijeljen i spremljen u više blokova (strukturirani
program).
Funkcija Funkcija (engl. FunCtion, FC) sadrži malu funkcionalnu cjelinu programa.
FC, SFC Funkciju je moguće isprogramirati tako da ima pridružene parametre. Takve
funkcije prikladne su za programiranje često korištenih, složenih
funkcionalnosti programa poput raznih proračuna.
Sistemske funkcije (engl. System FunCtions, SFCs) su funkcije s pridruživim
parametrima integirane u operacijski sustav CPU-a. Njihov broj i funkcije koje
izvršavaju ne mogu se mijenjati. Detaljnije su objašnjene u sustavu pomoći
programa STEP 7.
Funkcijski blok U osnovi, funkcijski blokovi (engl. Function Blocks, FBs) nude iste mogućnosti
FB, SFB kao i funkcije. Dodatno mogu imati vlastiti memorijski prostor unutar memorije
u obliku pridruženih podatkovnih blokova. Kao rezultat, pogodni su za
programiranje često korištenih funkcionalnosti te složenijih operacija kao što je
upravljanje primjenom principa povratne veze..
Sistemski funkcijski blokovi (engl. System Function Blocks, SFBs) su funkcijski
blokovi s pridruživim parametrima integrirani u operacijski sustav CPU-a.
Njihov broj i funkcije koje izvršavaju ne mogu se mijenjati. Detaljnije su
objašnjeni u sustavu pomoći STEP 7.
Podatkovni blok Podatkovni blokovi (engl. Data Blocks, DBs) jesu podatkovna područja
DB korisničkog programa u kojima se korisnički podaci obrađuju na strukturiran
način.
Recept A
Crpka
OB 1 OB 1 Recept B OB 1
Mješalica
Prikaz
Prikaz
Razdijeljeni Program je podijeljen u blokove, pri čemu svaki blok sadrži samo program
program namijenjen rješavanju pojedinog zadatka. Daljnja raspodjela zadatka
primjenom mreža (engl. Networks) moguća je unutar bloka. Omogućeno je
stvaranje mrežnih predložaka za mreže iste vrste.
Npr., organizacijski blok OB 1 sadrži naredbe koje pozivaju druge blokove
određenim redoslijedom.
S1 K1
I 2.0 Q 4.3
PII PIQ
Korisnički
Byte 0 program Byte 0
Byte 1 Byte 1
Byte 2 1 Byte 2
: : :
: : : 1
: A I 2.0 :
= Q 4.3
:
:
:
:
CPU memorijsko područje CPU memorijsko područje
Uvod CPU provjerava stanje digitalnih ulaza i postavlja digitalne izlaze u svakom
ciklusu. Postoje posebna memorijska područja u koja se pohranjuju binarni
podaci modula: PII i PIQ. Program pristupa tim registrima tokom svog
obavljanja.
PII Slika procesnih ulaza (engl. Process-Image Input, PII) nalazi se u jednom od
memorijskih područja CPU-a. Ovdje se spremaju stanja signala svih digitalnih
ulaza (I). Slika se učitava s ulaza na početku ciklusa.
PIQ Slika procesnih izlaza (engl. Process-Image Output, PIQ) sadrži digitalne
izlazne vrijednosti postavljene obavljanjem programa. Ove se izlazne
vrijednosti šalju na stvarne izlaze (Q) na kraju ciklusa.
Korisnički program Kada korisnički program obrađuje ulaze, npr. pomoću naredbe A I 2.0, on
uzima u obzir vrijednost posljednjeg stanja u PII koje odgovara ulazu I 2.0.
Ovime se jamči da se isto stanje dotičnog signala koristi u svim naredbama
jednog ciklusa.
Napomena Izlazu može biti pridruživana vrijednost ili se vrijednost izlaza može koristiti za
daljnje proračune u programu. Čak i ako se izlazu dodjeljuje vrijednost na
nekoliko mjesta u programu, samo se posljednje dodijeljeno stanje zaista i
prenosi na digitalni izlaz.
Ulazni
Pokretanje nadzornog vremena ciklusa
modul
Pokretanje CPU provodi toplo pokretanje (engl. warm restart) (s OB100) kada se uključi pri
čemu je preklopka za odabir moda rada u RUN ili kada se prebaci iz moda
rada STOP u mod rada RUN. Tijekom toplog pokretanja operacijski sustav:
• briše nezaostatne (engl. non-retentive) bitovne memorije (engl. bit
memories), vremenske registre (engl. timers) i brojače (engl. counters).
• briše prekidni i blokovski stog.
• resetira sve spremljene sklopovske i dijagnostičke prekide.
• pokreće nadzorno vrijeme ciklusa.
Ciklus Cikličko obavljanje CPU programa sastoji se iz tri glavne cjeline, kao što je
prikazano na gornjem dijagramu. CPU:
• provjerava stanje svih digitalnih ulaza te osvježava sliku procesnih ulaza
(PII).
• obavlja korisnički program po njegovim instrukcijama.
• piše vrijednosti iz slike procesnih izlaza (PIQ) na digitalne izlazne module.
Nakon odabira vrste bloka koju želite, otvara se "Properties" dijaloški prozor u
kojem možete unijeti broj bloka i odabrati programski jezik u kojem će se blok
inicijalno pisati (LAD, STL ili FBD).
Postoje i druge postavke koje možete namještati, ovisno o tipu bloka, ali o
njima će biti govora kasnije.
Kada namjestite postavke i potvrdite ih pritiskom na dugme "OK", novi se blok
umeće u korisnički program u projektu.
Tablica deklaracija
Odjeljak za kôd
Prozor s detaljima
Pokretanje Editor-a Najlakši način za pokretanje LAD/STL/FBD Editor-a jest dvostruki klik mišem
na S7 blok u SIMATIC® Manager-u.
Editor se sastoji od sljedećih dijelova:
Tablica deklaracija Tablica deklaracija pripada bloku. Ona služi za deklariranje varijabli i
parametara bloka.
Odjeljak za kôd Odjeljak za kôd sadrži sam program, eventualno podijeljen u mreže (engl.
networks).
Provjera sintakse obavlja se pri upisu instrukcija (u STL-u) te pri imenovanju
programskih elementata ili korištenju simbola operacija.
Prozor s detaljima Prozor s detaljima pruža sljedeće funkcije i informacije:
1: Error:
popisuje nađene sintaksne greške prilikom prilikom prevođenja ili provjere
konteksta
2: Info:
daje dodatne informacije, kao npr. "očekivani podatkovni tip na adresi"
3: Cross references
popis adresa korištenih u pojedinom networku, te gdje se one koriste na razini
cijelog programa
4: Address info
omogućuje vam nadgledanje adresa korištenih u networku
5: Modify
omogućuje vam mijenjanje adresa korištenih u networku
6: Diagnostics
pokazuje postojeće podatke za procenu dijagnostiku (samo ako je ona
konfigurirana)
7: Comparison
Upravljanje funkcijom usporedbe blokova (engl. Compare Blocks)
STL
A I0.0
A I0.1
= Q8.0
FBD
I0.0 &
Q8.0
I0.1 =
LAD
Uvod Unutar STEP 7 postoji nekoliko programskih jezika koji se mogu koristiti
proizvoljno. Uz pridržavanje određenih pravila program se može kreirati u
Statement List obliku (STL) i kasnije prevesti u drugi programski jezik.
LAD Ljestvičasti dijagram (engl. LAdder Diagram, LAD) vrlo je sličan dijagramu
električkih krugova. Koriste se simboli poput kontakata i namota (engl. coil).
Ovaj programski jezik često odgovara onima s iskustvom u shemiranju
električnih krugova.
STL Lista instrukcija (engl. STatement List, STL) sastoji se od STEP 7 instrukcija.
STL-om se može programirati vrlo slobodno. Ovom programskom jeziku daju
prednost programeri s iskustvom u drugim programskim jezicima.
FBD Funkcijski blokovski dijagram (engl. Function Block Diagram, FBD) koristi
“blokove” za ostvarivanje zasebnih funkcija. Oznaka na bloku upućuje na
funkciju koju blok obavlja (npr. & --> logička operacija AND). Prednost ovoga
programskog jezika je u tome da čak i “ne-programer” može s njim raditi. FBD
je dostupan od verzije 3.0 STEP7 programskog paketa.
Izbornik View Unutar izbornika View možete se prebaciti s jednog STEP 7 programskog
jezika na drugi:
• LAD (Ladder Diagram)
• FBD (Function Block Diagram)
• STL (Statement List).
Prebacivanje Programski jezik za prikaz bloka možete izabrati prilikom stavranja bloka ili
programskog jezika kasnije.
LAD/FBD => STL Odjeljci programa napisani u grafičkim programskim jezicima (LAD/FBD)
uvijek se mogu prebaciti u STL. Međutim, trebate biti svjesni da rezultat ove
pretvorbe nije uvijek i najefikasnije rješenje u STL-u.
STL => LAD/FBD Nije uvijek moguće odjeljke programa napisane u STL-u prebaciti u LAD ili
FBD. Odjeljci programa koji se ne mogu prebaciti ostaju u STL-u.
Napomena: Niti jedan dio programa ne gubi se prelaskom prikaza kôda iz
jednog programskog jezika u drugi.
Elementi Često korišteni FBD i LAD elementi dani su kao ikonice na traci s alatima.
Kliknite na njih s mišem da ih ubacite na željeno mjesto u programu.
Ikonice u traci s alatima za FBD: Ikonice u traci s alatima za LAD:
Preglednik dostupnih Kada koristite STL programski jezik, prozor "Overviews" sadrži samo popis
blokova - Overviews postojećih blokova koje se može pozivati iz trenutno otvorenog bloka i popis
biblioteka.
Mreže Mreže se ubacuju na jednak način kao i kod LAD/FBD programskih jezika (vidi
prethodnu stranu).
Spremanje bloka Kada ste završili s uređivanjem bloka, možete ga spremiti na tvrdi disk (hard
disk) programiralice:
• odabirom opcije File -> Save izbornika Editor-a
• odabirom ikonice "Save" u traci s alatima.
Napomena Ako je više nego jedan blok otvoren Editor-om, nakon "Save" sprema se samo
onaj blok koji je vidljiv u aktivnom prozoru Editor-a.
Prije nego ovo učinite, morate odabrati koje blokove želite prebaciti:
• Sve blokove: Odaberite direktorij "Blocks" u lijevom, stablastom
pregledniku projekta.
• Nekoliko blokova: Držite pritisnutu tipku CTRL i odaberite blokove koje
želite.
• Jedan blok: Odaberite blok.
Zahtjevi Prije aktiviranja nadzornog moda morate Editorom otvoriti blok koji želite
nadgledati, offline ili online.
Opaska: Kako bi testirali blok u offline modu, prvo ga morate učitati u PLC.
Öffnen
Otvorioffline
offline
Speichern
Spremi
Öffnen
Otvorionline
online
Laden
Prebaci
Obavljanje ispravki Ispravke možete načiniti u blokovima koji su otvoreni ili online ili offline;
međutim
u blokovima ne u test-modu.
• Izmijenjeni blok na uobičajen način učitate u PLC, provjerite njegovu
ispravnost, te pohranite blok na tvrdi disk nakon što su otklonjene sve
greške.
• Ako ne želite odmah provjeriti ispravnost programa, možete ga na početku
snimiti na tvrdi disk. U tom je slučaju stara verzija programa prebrisana.
• Ako napravite ispravke u nekoliko blokova i ne želite ih snimiti preko
izvorne verzije programa, možete ih učitati u PLC bez snimanja na tvrdi disk
programiralice. Program možete snimiti na tvrdi-disk programiralice nakon
što ste u cijelosti provjerili ispravnost programa.
Insert/Cp (Overwrite) Mod umetanja (“Insert”) podrazumijeva se za LAD ili FBD. Novi element se
ubacuje uz prespajanje postojećih ulaza i izlaza. Pritiskom na “Insert (Ins)“
tipku, aktivira se "Cp" (“overwrite”) mod. Nakon toga možete, na primjer,
zamijeniti brojilo sa drugim tipom brojila bez prespajanja ulaza i izlaza.
Zadatak Koristeći tipkalo I 124.2, trebate moći pokrenuti motor pokretne trake UDESNO
(Q 125.5). Koristeći tipkalo I 124.3, trebate moći pokrenuti motor pokretne trake
ULIJEVO (Q 125.6). Ako se oba tipkala pritisnu istodobno, tada se motor
pokretne trake ne smije pokrenuti niti u jednom smjeru (blokada!).
Što učiniti 1. U SIMATIC Manager-u ubacite novi blok FC16.
Odaberite direktorij Blocks -> Insert -> S7 Block -> Function ->
u Properties dijaloškom prozoru odaberite LAD kao jezik za stvaranje bloka
2. Pokrenite LAD/STL/FBD Editor dvostrukim klikom na FC 16 objekt
3. Pokrenite preglednik programskih elemenata pomoću Overviews ikonice
4. Uredite Network 1 bloka FC16 (vidi slide, pritom zanemarite adrese na slide-
u),
koristeći drag & drop funkciju miša koipirajte željeni element iz preglednika
programskih elemenata na željeno mjesto u odjeljku za kôd bloka -> pridružite
adresu logičkoj naredbi -> za negiranje provjere neke adrese odaberite
Prebacivanje između Također promatrajte vaš blok u preostalim Step7 programskim jezicima.
programskih jezika Iz LAD/STL/FBD Editor-a odaberite opcije izbornika View -> te potom željeni
programski jezik (LAD,STL ili FBD)
Napomena Stranice koje slijede ili sadrže daljnje informacije o ovoj temi ili upućuju na
neke nove sadržaje koji upotpunjuju znanje o ovoj temi.
Za dublje upoznavanje nudimo napredne tečajeve i različite medije za
samoučenje.
Font Ovdje koristeći "Select" možete podesiti vrstu slova te njihovu veličinu za tekst
koji se koristi unutar programskih blokova.
Control at Contact Ulazi i bit memorije kojima je u tablici simbola pridružen atribut CC (“Control at
Contact” -upravljaj na preklopki), mogu se upravljati direktno iz editora koristeći
pripadne gumbe (na samoj naredbi).
Report Cross Ovdje možete uključiti opciju da globalni pristup pridruženim podatkovnim
References as Error blokovima unesenim u tablicu simbolu bude označen kao greška.
Save Window Sadržaj i uređenje otvorenih prozora se sprema kad izlazite iz programa.
Arrangement on Exit Ponovnim pokretanjem programa biti će prikazan sadržaj prozora koji je bio u
trenutku izlaska iz programa.
Set Network Title Ova opcija postavlja komentar simbola prvog izlaza, bit memorije ili brojača
Automatically kojemu je pridružena vrijednost unutar pojedine mreže ("=", "S" i "R")
automatski kao naslov te mreže.
...Logic Blocks Korištenjem opcija “STL”, “LAD”, “FBD” ili "Created in language" (stvoren u
jeziku) odabirete jezik u kojem će biti prikazan otvoreni blok ili pak želite da se
blok otvori u onom jeziku u kojem je stvoren.
Program Elements - Ovdje možete odrediti kako će logički blokovi biti razvrstani u “Overviews“
Overview pregledniku – mogu biti razvrstani prema vrsti ili broju bloka te prema imenu
porodice bloka (unosi se u “Properties” prozoru bloka).
Prikaz polja Dok nadgledate status bloka u STL (Monitor test funkcija), bit će prikazana
samo polja statusa aktivirana u dijalog-prozoru. Raspoložive su sljedeće
opcije:
Provjera tipova Adrese u instrukcijama koje rade s bitovima uvijek se provjeravaju dok editirate
program. Tako možete isključiti provjeru tipova za adrese, uspoređivanja,
matematičke operacije i sl. (Samo za napredne korisnike !).
Stvaranje logičkih Ovdje se zadaje jezik koji će biti korišten prilikom stvaranja novih logičkih
blokova blokova u programu.
(“Create Logic Blocks”)
Izvorni kôdovi Moguće je unijeti program ili dijelove programa kao STL izvorni kôd (ASCII
(“Sources”) format). Datoteka s izvornim kôdom može sadržavati programski kôd za jedan,
više ili sve logičke blokove. STL izvorni kôd može biti preveden u izvršne S7
blokove.
Kreiranje programa korištenjem izvornog kôda ima sljedeće prednosti:
• Možete kreirati ili editirati Vaš kôd bilo kojim ASCII (tekstualnim) editorom i
uvesti ga u STEP 7. Izvorni kôd se onda može prevesti u pojedine izvršne
S7 blokove koristeći STEP 7.
• Možete programirati više blokova u jednoj datoteci s kôdom koristeći
prednosti ASCII (tekstualnog) editora (kao što su pronađi i zamjeni (“find
and replace”) funkcija odjednom u svim blokovima).
• Možete spremiti izvorni kôd koji sadrži sintaksne pogreške. To nije moguće
kada se kreira logički blok korištenjem LAD/STL/FBD Editor-a koji ima
ugrađenu provjeru sintakse korištenih naredbi. Kao rezultat, blokovi mogu
biti programirani uz korištenje simboličkih adresa iako još nije kreirana
tablica simbola. To je velika prednost kada npr. ožičenje PLC-a još nije do
kraja specificirano.
Izvorni kôd se kreira korištenjem sintakse "Statement List (STL)" programskog
jezika. Strukturiranje unutar izvornog kôda kao i unutar samih blokova (tablica
deklaracija, mreže itd.) obavlja se koristeći ključne riječi.
Prevođenje izvornog Unutar "Sources" podgrupe možete odabrati s kojim opcijama će se kreirati
kôda izvršni S7 blokovi koristeći STL ili ASCII izvornu datoteku. Pojedine
(“Compiling mogućnosti su detaljnije objašnjene u STEP 7 sustavu pomoći.
Sources”)
Source Text Ovdje odabirete kako će biti prikazan tekst unutar datoteka s izvornim kôdom.
Pojedine mogućnosti su također objašnjene unutar STEP 7 sustava pomoći.
Sadržaj
Stranica
Ciljevi...................................................................................................................................................... 2
Apsolutno i simboličko adresiranje........................................................................................................ 3
Simboličko adresiranje - pregled........................................................................................................... 4
Tablica simbola..................................................................................................................................... 5
Edit: Find and Replace.......................................................................................................................... 6
View: Filter............................................................................................................................................. 7
View: Sort.............................................................................................................................................. 8
Uređivanje simbola u LAD/STL/FBD Editor-u....................................................................................... 9
Informacije o simbolima u LAD/STL/FBD Editor-u ............................................................................... 10
Odabir simbola u LAD/STL/FBD Editor-u.............................................................................................. 11
Vježba 1: Stvaranje tablice simbola za model pokretne trake............................................................... 12
Ako želite znati više............................................................................................................................... 13
Symbol Editor: Export............................................................................................................................ 14
Symbol Editor: Import............................................................................................................................ 15
"Vodeći simboli"..................................................................................................................................... 16
A I 0.0 A "SYSTEM_ON"
= Q8.0 = "DISPLAY_ON"
A I 0.4 A "M_FORW"
= Q20.5 = "MOTOR_FORW"
Call FC18 Call "COUNT"
Apsolutno Kod apsolutnog adresiranja izravno se koriste adrese (npr. ulaz I 1.0).
adresiranje U tom slučaju ne trebate tablicu simbola, ali je program teži za čitanje.
Opaska Kada unosite naziv simbola, ne morate koristiti navodnike. Editor ih ubacuje
automatski.
Globalni simboli Globalne simbole deklarirane u tablici simbola mogu koristiti svi blokovi u
programu.
Ime simbola mora biti jedinstveno, odnosno, pojavljivati se samo jednom u
tablici simbola.
Lokalni simboli Lokalni simboli deklariraju se u deklaracijskom dijelu bloka i mogu se koristiti
samo unutar bloka u kojem su deklarirani.
Ista imena mogu se koristiti za lokalne simbole u drugim blokovima.
Double-click
Otvaranje tablice Svaki "S7 program" ima svoju vlastitu tablicu simbola. Otvoriti ju možete iz
simbola SIMATIC® Manager-a dvostrukim klikom miša na ikonu "Symbols".
Tablicu simbola također možete otvoriti iz LAD/STL/FBD editora korištenjem
“Options -> Symbol Table” opcije izbornika.
Struktura tablice U tablici simbola se za svaku unesenu varijablu kreira zaseban redak. Možete
unijeti simboličko ime varijable, adresu, vrstu podatka te komentar za svaku
varijablu u pojedinim stupcima tablice. Prazan redak se automatski dodaje na
kraj tablice za definiranje novog simbola.
"Status" stupac Služi za označavanje neispravnih definicija simbola u tablici koristeći sljedeće
oznake:
= Ime simbola ili adresa je jednaka već postojećem unosu u tablici simbola.
Find and Replace Raspoložive su brojne opcije za pretraživanje i zamjenu dijelova programa (find &
replace)
• Find what:
Unesite tekst koji tražite.
• Replace with:
Unesite tekst koji želite zamijeniti.
• From cursor down:
Pretraživanje prema dolje do posljednjeg retka tablice.
• From cursor up:
Pretraživanje prema gore do prvog retka u tablici.
• Match case:
Traži se samo tekst koji odgovara po veličini znakova (velika slova, mala
slova).
• Find whole words only:
Traženi tekst je zasebna riječ, ne dio neke veće riječi.
• All:
Traži se kroz cijelu tablicu simbola počevši od trenutne pozicije.
• Selection:
Pretražuju se samo selektirani reci u tablici.
Napomena Kada tražite sdresu, morate ubaciti zamjenski znak nakon identifikatora adrese,
inače se adresa ne može pronaći. Dva su zamjenska znaka koja se mogu koristiti:
• Asterisk (*) kada nema znaka, ili ima jedan ili više nespecificiranih znakova;
• Upitnik (?) za točno jedan nespecificirani znak.
Primjer: zamijeni sve izlaze s adresom 8. s onima adrese 4.:
Find what: Replace with:
Q*8.* Q 4.
Filter U tekućem prozoru prikazuju se samo simboli koji zadovoljavaju kriterije filtra
(“symbol properties").
Istovremeno možete primijeniti više kriterija. Specificirani filtarski kriteriji
povezani su jedan s drugim.
Symbol Možete odabrati različite filtre i povezati ih prema sljedećim svojstvima:
Properties Naziv, Adresa, Tip podataka, Komentar, Kontrola i nadzor, Komunikacije,
Poruka.
Naziv: SENSOR_?
U tablici su prikazani samo simboli koji počinju sa "SENSOR_" i koji sadrže
jedan znak u nastavku.
Adresa: I*.*
Prikazani su samo digitalni ulazi.
Ispravno, Neispravno Simboli moraju biti jedinstveni, tj. naziv simbola i adresa mogu se pojaviti samo
jednom u tablici.
Ako se simbol ili adresa javljaju više puta, linije u kojima se ponavljaju označene
su podebljanim znakovima (bold). Ako želite prikazati samo takve simbole, a
tablica je velika, to možete učiniti izborom opcije izbornika View -> Filter i
atributa “Invalid".
Uređivanje simbola Opcija “Edit Symbols”, omogućuje vam da naknadno dodijelite simboličke
nazive apsolutnim adresama. Dodijeljeni se nazivi automatski ubacuju u tablicu
simbola.
Što učiniti Postoje dva načina kako doći do opcije “Edit Symbols“ iz LAD/STL/FBD Editor-
a:
z označite jedno adresno polje i odaberite “Edit -> Symbols…” ili
z desni klik mišem na adresno polje i odaberite “Edit Symbols...”
Unesite simboličko ime, tip podatka i komentar koji želite pridružiti označenoj
adresi i potvrdite s “OK”.
Napomena Ako unesete ime koje već postoji u tablici simbola, ono će biti prikazano drugom
bojom. Ista imena ne mogu se višekratno korisititi u tablici simbola.
Adresiranje U LAD/STL/FBD Editor-u opcijom izbornika “View -> Display -> Symbolic
Representation” možete izabrati prikaz adresa u sljedeća dva oblika
• Simboličko adresiranje ili
• Apsolutno adresiranje .
Pridruženje apsolutnih i simboličkih adresa korištenih u programu možete
prikazati izborom opcija izbornika “View -> Display -> Symbol Information”.
Pridruženja se nalaze u mreži za LAD/FBD, a u STL-u unutar instrukcijske
riječi.
Napomena Ako postavite pokazivač miša na adresu, javlja se tzv. "Tooltip" sa simboličkim
nazivom pridruženim toj adresi.
Uvod Korištenjem opcije izbornika “View -> Display -> Symbol Selection” možete
pojednostaviti pisanje programa sa simboličkim adresama.
Kada označite adresu i unesete prve znakove naziva simbola, pojavi se isječak
iz tablice simbola. Taj dio sadrži sve simbole čiji naziv počinje s tim slovom.
Klikom miša na željeni simbol ubacujete ga u program.
Prikazane su sve valjane adrese za pripadni blok. To mogu biti sve globalne
varijable (čak i one definirane unutar podatkovnih blokova), lokalne varijable
(privremene i statičke) te parametri uređivanog bloka.
Zadatak Kreirati tablicu simbola za osjetila te izvršne članove modela pokretne trake.
Rezultat Sve adrese kojima je pridruženo simboličko ime u tablici simbola mogu biti
adresirane korištenjem simboličke ili apsolutne adrese tijekom programiranja u
LAD/FBD/STL Editor-u. Također možete prikazati komentare iz tablice simbola
kao "Symbol Information".
Napomena Stranice koje slijede ili sadrže daljnje informacije o ovoj temi ili upućuju na neke
nove sadržaje koji upotpunjuju znanje o ovoj temi.
Za dublje upoznavanje nudimo napredne tečajeve i različite medije za
samoučenje.
Općenito Opcija izbornika Symbol Table -> Export omogućava spremanje tablice simbola
u različitim formatima kako biste ovu tablicu mogli otvoriti nekim drugim
programom. Možete odabrati sljedeće formate datoteka za spremanje:
• ASCII Format (*.ASC)
- Notepad
- Word
• Data Interchange Format (*.DIF)
- EXCEL
• System Data Format (*.SDF)
- ACCESS
• Assignment List (*.SEQ)
- STEP 5 assignment list
Unesite ime
datoteke
Odaberite format
datoteke
Općenito Opcija izbornika “Symbol Table -> Import” omogućava učitavanje tablice
simbola kreirane s drugim programima
Tablica simbola
Prioritet: Prioritet:
Apsolutna adresa Stari unos:
System ON = Q8.0 Simbol
Novi unos:
System ON = Q4.0
Uvod Ako želite izmijeniti pridruženja u tablici simbola već postojećeg programa,
možete odlučiti kojim adresama dati prioritet, simboličkim ili apsolutnim.
I 1.0 &
M1.1 M8.1
I 1.1 N =
M0.0
I 1.2 Q 9.3
SR
S Q
I 1.3
R
Sadržaj
Stranica
Ciljevi...................................................................................................................................................... 2
Binarne logičke instrukcije: I (AND), ILI (OR).......................................................................................... 3
Binarne logičke instrukcije: Isključivo ILI (XOR)...................................................................................... 4
Radni (NO) i mirni (NC) kontakti, senzori i simboli................................................................................ 5
Vježba 1: Radni i mirni kontakti................................................................................................................ 6
Rezultat logičke operacije, prva provjera, primjeri................................................................................ 7
Pridruživanje, postavljanje (set), brisanje (reset)................................................................................... 8
Postavljanje/brisanje bistabila .......................................................................................................... 9
Spremanje međurezultata logičkih operacija u network-u - konektor.................................................... 10
Instrukcije koje utječu na RLO............................................................................................................... 11
Vježba 2: Odabir moda rada pokretne trake.......................................................................................... 12
Odabir moda rada (FC15), sugestije za rješenje................................................................................... 13
Vježba 3: Rad pokretne trake u AUTO modu......................................................................................... 14
Rad pokretne trake u AUTO modu, sugestija rješenja......................................................................... 15
RLO - detekcija brida............................................................................................................................. 16
Signal - detekcija brida.......................................................................................................................... 17
Vježba 4: Detekcija brida........................................................................................................................ 18
Vježba 5: Poboljšanje funkcionalnosti odabira moda rada u FC15....................................................... 19
Ako želite znati više............................................................................................................................... 20
Bezuvjetni skok (neosvisan o RLO)...................................................................................................... 21
Uvjetni skok (ovisan o RLO).................................................................................................................. 22
S1 (I 0.0)
I 0.0 I 0.1 Q 8.0 I 0.0 & Q 8.0 A I 0.0
= A I 0.1
AND S2 (I 0.1) I 0.1 = Q 8.0
Q 8.1 Q 8.1 = Q 8.1
=
L1 L2
(Q 8.0) (Q 8.1)
S3
(I 0.2) I 0.2 Q 8.2
Q 8.2 O I 0.2
S4 I 0.2 >=1
OR = O I 0.3
(I 0.3) I 0.3 = Q 8.2
I 0.3
L3 (Q 8.2)
Tablice istinitosti
Tablica istinitosti
Pravilo Sljedeće pravilo vrijedi za rezultat XOR logičke instrukcije nad dvije
adrese: izlaz ima vrijednost "1" onda i samo onda ako je jedna od dvije
provjere ispunjena (istinita, ima vrijednost "1").
Oprez! Ovo pravilo ne može se poopćiti na "jedan i samo jedan od n" (!) za
rezultat logičke operacije XOR nad n adresa!
Kod XOR instrukcije, rezultat se dobiva kao XOR funkcija nad prethodnim
RLO i trenutnim rezultatom provjere!
neaktiviran
da 1 STL: “Da” STL: “Ne”
A I x.y 1 AN I x.y 0
Proces Primjena radnog (NO – Normally Open) odnosno mirnog kontakta (NC –
Normally Closed) za osjetila (senzore) u upravljanom procesu ovisi o
sigurnosnim propisima vezanim za dani proces
Mirni kontakti se uvijek koriste za granične prekidače i sigurnosne prekidače,
tako da kod prekida kontakta u krugu osjetila ne dođe do opasne situacije.
Iz istog se razloga mirni kontakti koriste i za isključenje strojeva.
Simboli U jeziku LAD, simbol pod nazivom "NO contact" (Normally Open contact) koristi
se za provjeru stanja “1” signala, a simbol pod nazivom "NC contact" (Normally
Closed contact) za provjeru stanja "0” signala, bez obzira je li procesni signal “1”
doveden s aktivnog radnog ili neaktivnog mirnog kontakta.
Primjer Rezultat provjere za "NO contact" simbol nad nekim ulazom je "1" ukoliko je npr.
mirni kontakt u postrojenju spojen na taj ulaz neaktivan. “NO contact” koristi se u
LAD za provjeru stanja signala “1”.
Općenito:
“NC contact” rezultira logičkim “1” ako je bit na provjeravanoj adresi u stanju “0”.
Sklopovlje
S1 S2 S1 S2 S1 S2
Program
I 1.0 I 1.1 Q 4.0 I 1.0 I 1.1 Q4.0 I 1.0 I 1.1 Q 4.0
LAD
FBD
I 1.1 Q 4.0 I 1.1 QQ 4.0 I 1.1 Q 4.0
Napomena! Pojmovi "NO contact" i "NC contact" imaju različita značenja, ovisno koriste li se
u kontekstu procesnog sklopovlja ili kao simboli u programu.
Rezultat provjere
Rezultat provjere
operacije (RLO)
operacije (RLO)
operacije (RLO)
Rezultat logičke
Rezultat logičke
Rezultat logičke
Stanje signala
Stanje signala
Stanje signala
:
:
= M 3.4
A I 1.0 0 1 1
AN I 1.1 0 1 0
A M 4.0 0 1 1
= Q 8.0
= Q 8.1
A I 2.0 0 1 0
Stanje signala Logička operacija sastoji se od niza naredbi (instrukcija) kojima se provjeravaju
stanja signala (iz sljedećih memorijskih polja: ulazi (I), izlazi (Q), bitovna
memorija (M), registri za mjerenje vremena (T), brojači (C), podatkovni blokovi
(D)) i ti rezultati provjere logičkim funkcijama obrađuju, te od niza naredbi kojima
se krajnjim rezultatom djeluje na bitovne adrese u memorijskim poljima Q, M, T,
C ili D.
Rezultat provjere Rezultat provjere dobiva se obavljanjem odgovarajuće instrukcije programa. Ako
je uvjet provjere ispunjen, rezultat provjere je “1”. Ako on nije ispunjen, rezultat
provjere je “0”.
Prva provjera Provjera stanja signala koja se obavi odmah po djelovanju rezultata logičke
operacije (engl. Result of Logic Operation, RLO) na bit u nekom memorijskom
polju (poput S, R, CU, = …) ili provjera koja dolazi prva u nizu bitovnih
instrukcija naziva se prva provjera (engl. First Check, FC). Rezultat ove provjere
se - neovisno o prošlom stanju RLO - prihvaća kao novi RLO.
Rezultat logičke Kada se izvrši sljedeća provjera stanja signala, rezultat te provjere obrađuje se s
operacije prošlim stanjem RLO zadanom logičkom funkcijom (A, O, X), te kao rezultat ove
logičke funkcije proizlazi novi RLO.
Nakon što se obavi zadnja instrukcija u nizu logičke operacije, RLO se više ne
mijenja. Sada može slijediti niz instrukcija koje koriste taj rezultirajući RLO.
Napomena Rezultat prve provjere sprema se direktno u RLO, bez obrade logičkom
funkcijom. Stoga je svejedno je li prva provjera realizirana AND ili OR
instrukcijom STL-a. Međutim, da bi se program mogao prebaciti u neki drugi
programski jezik, uvijek treba programirati koristeći odgovarajuće naredbe.
I 1.4 Q 8.1
(R) I 1.4 O I 1.4
>=1 Q 8.1 O I 1.5
Reset I 1.5 R R Q 8.1
I 1.5
Pridruživanje Pridruživanjem se RLO upisuje na navedenu adresu (Q, M, D). Kad se RLO na
(namot ili =) tom mjestu promijeni, mijenja se i stanje signala na dotičnoj adresi.
Postavljanje (Set) Ako je RLO= "1", navedena adresa se postavlja u stanje "1" i ostaje u tom stanju
dok je ne promijeni neka druga naredba.
Brisanje (Reset) Ako je RLO= "1", navedena adresa se postavlja u stanje ”0" i ostaje u tom stanju
dok je ne promijeni neka druga naredba.
M 5.7 M 5.7
I 1.2 Q 9.3 A I 1.2
SR SR S M 5.7
Dominantni S Q I 1.2 S
reset A I 1.3
Q9.3 R M 5.7
I 1.3
R Q = A M 5.7
R I 1.3 = Q 9.3
M 5.7 M 5.7
I 1.3 Q 9.3 A I 1.3
Dominantni RS RS R M 5.7
R Q I 1.3 R
set A I 1.2
Q9.3 S M 5.7
I 1.2
Q = A M 5.7
S I 1.2 S = Q 9.3
Bistabil Bistabil u grafičkim programskim jezicima ima dva ulaza, Set (S) i Reset (R).
Memorijski bit kojim se upravlja postavljen je u stanje “1” odnosno “0”, ovisno o
tome na kojem je ulazu RLO=1.
Ukoliko je RLO=1 istovremeno na oba ulaza, mora se odrediti prioritet.
Prioritet U LAD i FBD dane su različite oznake za Dominant Set i Dominant Reset
funkcije.
U STL, prioritet ima naredba koja je zadnja u nizu instrukcija.
Napomena Ako je izlaz postavljen u stanje “1” naredbom Set, kod potpunog restarta CPU
on se postavlja u stanje “0”.
Ako je M 5.7 u gornjem primjeru označen kao zaostatan, ostat će u stanju “1” i
nakon potpunog restarta CPU, tako da će resetiranom izlazu Q 9.3 biti
dodijeljeno stanje “1”.
LAD STL
I 1.1 &
I 2.0 Q 4.0
I 2.1 =
Konektor Konektor postoji samo u grafičkim jezicima LAD i FBD. Konektor je element za
spremanje međurezultata koji pohranjuje trenutni RLO na zadanu adresu
(M20.7 na slici). Ista adresa može se u istom network-u koristiti i za provjeru
stanja.
U STL jeziku konektor je ekvivalentan s:
= M 20.7
A M 20.7
U LAD jeziku, kada je spojena u seriju s drugim elementima, naredba “Konektor”
se umeće na isti način kao i kontakt.
A I 0.0
I 0.0 I0.1 Q 8.0 I 0.0 & A I 0.1
NOT Q 8.0
NOT ( ) I 0.1 = NOT
= Q 8.0
Primjeri:
Upisivanje "0" u bit bitovne memorije
CLR
CLR not available not available = M 0.0
SET
SET not available not available
= M 0.1
CLR Naredba CLEAR bezuvjetno briše RLO (zasad dostupno samo u STL!). U
instrukciji koja slijedi događa se prva provjera.
SET Naredba SET bezuvjetno postavlja RLO (zasad dostupno samo u STL!). U
instrukciji koja slijedi događa se prva provjera.
DI DO
I124.7 Q124.7
I124.6 Q124.6
I124.5 Potvrda Q124.5
I124.4 RUCNO /AUTO Q124.4 V
AI1 AI2
Weight V
Uvjeti za isključenje R Q
Uvjeti za isključenje R Q
Uvjeti za isključenje R Q
Usitnjena Svaki se network može logički podijeliti u dva dijela koje je moguće
funkcionalnost isprogramirati neovisno jedan od drugoga:
pojedinih network-a • Uvjeti za uključenje (uvjeti za postavljanje, Set-uvjeti)
• Uvjeti za isključenje (uvjeti za brisanje, Reset-uvjeti)
Primjer:
- Uvjeti za uključenje (Set) "RUČNOG" moda rada:
Sustav uključen (Sustav Q124.1 = ´1´) AND preselektiran "RUČNI" mod
(RUČNO/AUTO I124.4 = ´0´) AND aktivirana preklopka za potvrdu odabira
moda rada (Potvrda I124.5 = ´1´)
- Uvjeti za isključenje (Reset) "RUČNOG" moda rada:
Sustav isključen (Sustav Q124.1 = ´0´) OR preselektiran "AUTO" mod rada
(RUČNO/AUTO I124.4 = ´1´)
Senzor_1
I125.5
Tipkalo_1
I125.1
Senzor_ 2
I125.6
Tipkalo_2
I125.2
Fotoćelija
I125.0
Motor_naprijed
Q125.5
Uvjeti za kretanje
trake udesno M16.2 Memorijski bit za
kretanje udesno
u "RUČNOM" modu = u "RUČNOM" modu
M16.3
Uvjeti za kretanje Memorijski bit za
trake udesno S
kretanje udesno
u "AUTO" modu u "AUTO" modu
R
M16.2 >=1
Q125.5 Gibanje trake udesno
M16.3 =
OB1 Ciklus
I1.0
I1.1
RLO
Primjer
M1.0
M1.1
M8.0
M8.1
RLO brid "RLO brid" je promjena rezultata logičke operacije (“0” u “1” ili “1” u “0”) u
susjednim ciklusima na određenom fiksnom mjestu u programu.
Pozitivni brid Detekcijom pozitivnog brida RLO bilježi se RLO promjena sa “0” na “1”,
naredba provjere u tom slučaju rezultira s RLO="1“ nakon instrukcije za jedan
ciklus (u primjeru, taj se RLO očituje na M8.0).
Kako bi se omogućilo da sustav detektira brid RLO, RLO iz prethodnog ciklusa
OB1 mora biti spremljen u bit memoriju ili podatkovni bit (M 1.0 u primjeru).
Negativni brid Detekcijom negativnog brida RLO bilježi se RLO promjena sa “1” na “0”,
naredba provjere u tom slučaju rezultira s RLO="1“ nakon instrukcije za jedan
ciklus (u primjeru, taj se RLO očituje na M8.1).
Kako bi se omogućilo da sustav detektira brid RLO, RLO iz prethodnog ciklusa
OB1 mora biti spremljen u bit memoriju ili podatkovni bit (M1.1 u primjeru).
I 1.0
I 1.1
Primjer M1.0
M1.1
OB1 ciklus
M8.0
M8.1
Primjer Ulaz I1.0 ima funkciju statičkog omogućavanja (uočljivo po AND maski u FBD-
u). Ulaz I1.1 treba dinamički nadgledati i treba detektirati svaku njegovu
promjenu.
Pozitivni brid Kada se stanje signala na I1.1 promijeni iz "0" u "1", naredba "POS" rezultira
stanjem signala "1" na izlazu Q za vrijeme jednog ciklusa, ako je I1.0 u "1" (za
gornji primjer).
Kako bi se sustavu omogućilo da detektira brid, stanje signala I1.1 mora se
također i spremiti u M_BIT (bitovna memorija ili podatkovni bit) (kao npr. M1.0).
Negativni brid Kada se stanje signala na I1.1 promijeni iz "1" u "0", instrukcija "NEG" rezultira
stanjem signala "1" na izlazu Q za vrijeme jednog ciklusa, ako je I1.0 u "1" (za
gornji primjer).
Kako bi se sustavu omogućilo da detektira brid, stanje signala I1.1 mora se
također i spremiti u M_BIT (bitovna memorija ili podatkovni bit) (kao npr. M1.1).
Dio kojeg se
prenosi
nalazi se na
Uvjet pokretanja fotoćeliji
trake u "AUTO" modu
Fotoćelija
(I125.0)
Kretanje trake
udesno
(Q125.5)
FC16 do sada U "RUČNOM" modu rada (Q124.2 = ´1´) možete pokretati traku udesno i ulijevo
koristeći preklopke na simulatoru I124.2 i I124.3, tim redom.
U "AUTO" modu rada (Q124.3 = ´1´), traka se pokreće udesno kada se dio
postavi na traku upravo ispred senzora prisutnosti na odjeljku 1 ili 2 (XOR
logička operacija) AND aktivirano je tipkalo pripadno aktiviranom senzoru. Motor
pokretne trake se zaustavlja čim transportirani dio dosegne fotoćeliju ili se
isključi "AUTO" mod rada.
Zadatak Dio funkcionalnosti FC16 koji se odnosi na upravljanje motorom pokretne trake
u "AUTO" modu rada u osnovi ostaje isti. Međutim, motor pokretne trake treba
zaustaviti tek kad transportirani dio prođe kroz zraku fotoćelije (-> potrebna je
detekcija brida, vidi slide). Trenutno se pokretna traka zaustavlja čim predmet
dosegne zraku fotoćelije.
Što učiniti 1. Programirajte potrebne promjene u FC16, mijenjajući reset uvjet za M16.3
(memorijski bit za kretanje trake udesno u "AUTO" modu rada) sa samog
signala fotoćelije (I125.0 ) na njegov pozitivni brid.
Za potrebnu detekciju brida signala s fotoćelije koristite memorijski bit M16.0
za pamćenje prošlog stanja signala s fotoćelije.
2. Spremite promijenjeni blok FC16 i prebacite ga na CPU.
3. Provjerite ispunjava li sada vaš program željenu funkcionalnost!
ISKLJUCENJE
(I124.1, mirni
kontakt)
Sustav
(Q124.1)
ISKLJUCENJE
(I124.1, mirni
kontakt)
Sustav
(Q124.1)
FC15 do sada Sustav (Q124.1) se uključuje preklopkom I124.0, a isključuje preklopkom I124.1
(mirni kontakt, aktivacija signalom "0", tj. "0" na I124.1 isključuje sustav).
Ako se obje preklopke aktiviraju simultano, sustav ostaje isključen ili se
isključuje ako je bio uključen. Međutim, ako se oba tipkala aktiviraju i potom se
preklopka za isključenje deaktivira, sustav se ponovno uključuje bez da je prije
toga još jednom, ponovno, bilo potrebno aktivirati preklopku za uključenje (vidi
slide, gornji dijagram toka signala "STARO: bez detekcije brida").
Zadatak (1) Proširite funkcionalnost funkcije FC15 koristeći detekciju brida tako da se tipka
za uključenje sustava mora aktivirati svaki put ponovno pri ponovnom uključenju
sustava (vidi slide, donji dijagram toka signala "NOVO: s detekcijom brida").
Uvjet za uključivanje sustava više nije aktiviranost tipkala za uključenje odnosno
njegovo stanje '1', već "pozitivni brid" na signalu s tog tipkala.
Što učiniti 1. U uvjet za set-iranje izlaza "Sustav", koji označava uključenost postrojenja,
umetnite detekciju brida na signalu s preklopke za uključivanje sustava. Pri
detekciji brida koristite memorijski bit "BridM_Ukljucenje" (M15.0) za
pamćenje prošlog stanja signala.
2. Spremite promijenjeni FC15 blok i prebacite ga na CPU.
3. Provjerite ispunjava li vaš program željenu funkcionalnost!
Zadatak (2) Kao i kod uključivanja sustava, slična logika treba se odvijati i kod potvrde i
uključivanja "RUCNO" (Q124.2) i "AUTO" (Q124.3) koristeći preklopku "Potvrda"
(I125.4).
Svaki put pri promjeni moda se preklopka "Potvrda" (I124.5) mora još jednom
aktivirati.
Koristite bitove bitovne memorije "BridM_RUCNO" (M15.1) i "BridM_AUTO"
(M15.2) za željenu detekciju brida.
Napomena Stranice koje slijede ili sadrže daljnje informacije o ovoj temi ili upućuju na neke
nove sadržaje koji upotpunjuju znanje o ovoj temi.
NEW1 NEW1
Naredba skoka U LAD/FBD labela se unosi kao identifikator iznad simbola za relejni namot ili
simbola pridruživanja. U STL ona dolazi nakon naredbe skoka (JU).
Labela može sadržavati najviše četiri znaka od kojih prvi mora biti slovo ili znak
“_”.
Labela označava mjesto od kojeg se nastavlja izvršavanje programa. Niti jedna
naredba ili mreža koja se nalazi između naredbe skoka i labele se ne izvršava.
Skokovi naredbom skoka mogu se ostvariti prema naprijed i prema nazad.
Naredba skoka i pripadno odredište skoka moraju biti u istom bloku (najveća
duljina skoka iznosi 64KByte). Odredište skoka može biti smješteno na samo
jedno mjesto u bloku.
Naredbe skoka mogu se koristiti u blokovima FB, FC i OB.
Labela skoka Labela skoka (maksimalno duga 4 znaka) označava mjesto nastavka programa
nakon obavljanja instrukcije skoka. U STL to je instrukcija, a u LAD i FBD
početak nekog network-a.
U STL, labela se upisuje lijevo od instrukcije kojom se obavljanje programa
treba nastaviti.
U LAD i FBD se za umetanje labele koristi preglednik programskih elemenata:
Program Elements -> Jumps -> LABEL.
JC Skok uzrokovan naredbom uvjetnog skoka “JC” obavlja se jedino ako je RLO u
stanju “1”. Ako je RLO u stanju “0”, skok se ne izvodi, RLO se postavlja na “1” i
obavljanje programa nastavlja se sljedećom naredbom.
JCN Skok uzrokovan naredbom uvjetnog skoka “JCN” obavlja se jedino ako je RLO u
stanju "0". Ako je RLO "1", skok se ne izvodi i obavljanje programa nastavlja se
sljedećom naredbom.
IW0 IN1
IW2 IN2
T4
I0.7 S_ODT Q8.5
S Q
S5T#35s TV BI MW0
I0.5
R BCD QW12
Sadržaj
Stranica
Digitalne operacije.................................................................................................................................. 2
Ciljevi...................................................................................................................................................... 3
Prikupljanje, obrada i prikaz podataka................................................................................................... 4
Cjelobrojni podatkovni tip u jednostrukoj preciznosti (INT, 16-bitni cijeli broj)....................................... 5
Cjelobrojni podatkovni tip u dvostrukoj preciznosti (DINT, 32-bitni cijeli broj)....................................... 6
Podatkovni tip REAL (Floating-point broj, 32 bita)................................................................................. 7
BCD kôd za unošenje i prikaz cijelih brojeva........................................................................................ 8
Vježba 1: Formati brojeva...................................................................................................................... 9
Unošenje (Load) i Prijenos (Transfer) podataka (1).............................................................................. 10
Unošenje (Load) i Prijenos (Transfer) podataka (2).............................................................................. 11
Unošenje (Load) i Prijenos (Transfer) podataka (3).............................................................................. 12
S5 brojači u STEP 7.............................................................................................................................. 13
Brojači: funkcijski dijagram.................................................................................................................... 14
Brojači: bitovne naredbe........................................................................................................................ 15
Vježba 2: Brojanje transportiranih predmeta (FC18, C18).................................................................... 16
Registri za mjerenje vremena - timer-i: ON Delay (SD)......................................................................... 17
Timer-i: Stored ON Delay (SS).............................................................................................................. 18
Timer-i: Pulse (SP)................................................................................................................................ 19
Timer-i: Extended Pulse (SE)................................................................................................................ 20
Timer-i: OFF Delay (SF)........................................................................................................................ 21
Vježba 3: Vremenski dijagrami signala s timer-a.................................................................................. 22
Vježba 4: Nadgledanje transporta (FC17) ............................................................................................ 23
Operacije pretvorbe BCD <-> Cijeli broj................................................................................................ 24
IW0 IN1
IW2 IN2
T4
I0.7 S_ODT Q8.5
S Q
S5T#35s TV BI MW0
I0.5
R BCD QW12
Sadržaj
Stranica
Operacije usporedbe............................................................................................................................. 25
Osnovne matematičke funkcije............................................................................................................. 26
Vježba 5: Brojanje transportiranih predmeta (aritmetički), dio 1........................................................... 27
Vježba 6: Brojanje transportiranih predmeta (aritmetički), dio 2........................................................... 28
Ako želite znati više............................................................................................................................... 29
Timer-i: Vremenski formati za S5-timer-e u STEP-u 7......................................................................... 30
Timer-i: Bitovne naredbe....................................................................................................................... 31
Operacije pretvorbe I -> DI -> REAL..................................................................................................... 32
Digitalne logičke operacije.................................................................................................................... 33
Vođenje i 0248
Palčaste preklopke,
nadgledanje V potenciometar,
procesa 7-segmentni
0 8 1 5 indikator
Operatorski panel
npr. MPI
DI/ AI/
DO AO
npr. PROFIBUS
Uređaji u polju Danas uređaji u polju koji prikupljaju podatke sa procesa ili njim upravljaju
primaju ili šalju digitalne podatke putem mrežne sabirnice na razini polja.
Spajanje uređaja u polju poput motora ili sustava za vaganje koristeći analogne
ulazne i izlazne module postaje sve više i više stvar prošlosti.
Formati Ovisno o tipu spojenog uređaja koriste se različiti formati brojeva za kodiranje
podataka koji se prenose između uređaja i PLC-a, kao i za pohranu i obradu
podataka u PLC-u.
Formati prikaza:
15 14 13 12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0
15 14 13 12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0
Prikaz u dvojnom
komplementu
Cjelobrojni Tip podataka Integer (INT) služi za prikaz cjelobrojnih vrijednosti, tj. vrijednosti
podatkovni tip bez decimalnog zareza.
(16-bitni cijeli broj) SIMATIC® S7 sprema vrijednosti podatkovnog tipa INT s predznakom u 16-
bitnom kôdu. To rezultira u prikazivom rasponu brojeva navedenom na slici.
SIMATIC® S7 također daje na raspolaganje aritmetičke operacije za obradu
cjelobrojnih vrijednosti.
Decimalno STEP7 koristi Decimalni (ne BCD!) format prikaza za navođenje konstanti tipa
INT, s predznakom i bez eksplicitnog navođenja formata ispred konstante.
Korištenje cjelobrojnih konstanti u binarnom i heksadecimalnom formatu prikaza
je u principu moguće, ali uglavnom nije prikladno zbog slabe čitljivosti kôda. Iz
tog razloga, sintaksa u STEP7 programskim jezicima omogućuje prikaz
cjelobrojnih vrijednosti samo u decimalnom formatu.
Formati prikaza:
31 30 29 28 27 26 25 24 23 22 21 20 19 18 17 16 15 14 13 12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0
Predznak
pozitivnih
brojeva
HEX: DW#16# 0 0 0 8 4 0 8 9
(bez predznaka)
31 30 29 28 27 26 25 24 23 22 21 20 19 18 17 16 15 14 13 12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0
Predznak
negativnih
brojeva
Decimalno STEP7 koristi decimalni broj (ne BCD!) za navođenje konstante tipa DINT, i to
sa predznakom i specifikacijom formata L#… (L za "long“) (dvostruka riječ, 32
bita).
Kada se navede vrijednost manja od -32768 ili veća od 32767, specifikacija L#
se automatski dodaje. Za negativne brojeve manje od -32768, korisnik mora
navesti formatsku specifikaciju L# (npr: L# -32769). To je obvezatno ako se želi
da se navedena vrijednost dalje aritmetički obrađuje kao DINT tip. Inače bi
obrada išla sa krivim vrijednostima (vrijednost + predznak!)!
Primjer: 0.75 (Kada unosite realni broj u programu, za decimalnu točku koristite točku, a ne zarez)
Predznak
realnog br. e = Eksponent (8 Bit) f = Mantisa (23 Bit)
31 30 29 28 27 26 25 24 23 22 21 20 19 18 17 16 15 14 13 12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0
0 0 1 1 1 1 1 1 0 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
27 26 25 24 23 22 21 20 2-1 2-2 2-3 2-4 ..... 2-23
Real Netom opisani podatkovni tipovi INT i DINT koriste se za pohranu cijelih brojeva
s predznakom. U skladu s tim, nad tim se podacima mogu izvoditi samo
operacije čiji je rezultat cijeli broj.
U slučajevima kada treba obraditi analogne procesne varijable, kao što su
napon, struja ili temperatura, upotreba realnih brojeva (“brojevi s decimalnim
zarezom") postaje nužna. Da bi se takve vrijednosti mogle prikazati, moraju se
definirati binarne znamenke čija je vrijednost manja od 1 (potencija baze 2 s
negativnim eksponentom).
Format Real Da bi se velike vrijednosti mogle prikazati u ograničenom broju bitova (za
SIMATIC® S7: dvostruka riječ, 32 bita) (vidi sliku), mora se moći odrediti položaj
decimalnog zareza. Već ranije, IEEE definirao je format za prikaz brojeva s
pomičnim zarezom. Taj format upisan je u normu IEC 61131 i također uključen u
STEP 7. On čini jednostavnim obradu podataka sa promjenjivim položajem
decimalnog zareza.
U binarno kodiranom realnom broju dio binarnih znamenaka sadrži mantisu, a
ostatak sadrži eksponent i predznak realnog broja.
Kada unosite realnu vrijednost, činite to ne nužno u konačnom formatu prikaza.
Nakon unosa konstantne realne vrijednosti (npr. 0.75), Editor automatski
obavlja pretvorbu (npr. 7.5000e-001).
Primjena Brojevi s pomičnim zarezom, koriste se, među ostalim za “obradu analognih
vrijednosti".
Velika prednost realnih brojeva je velik broj aritmetičkih operacija koje se nad
njima mogu obaviti. Tu su uključene, uz standardne operacije poput +, -, * , /,
također i operacije sin, cos, exp, ln, itd., koje se uglavnom koriste u algoritmima
upravljanja u zatvorenoj petlji.
0 2 9 6
16 bita: BIN.: 2# 0 0 0 0 0 0 1 0 1 0 0 1 0 1 1 0
predznak (+) 2 9 6
predznak (+) 0 0 0 0 2 9 6
32 bita: BIN.: 2# 0 x x x 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 1 0 0 1 0 1 1 0
BCD kôd Svaka znamenka decimalnog brojevnog sustava kodirana je s četiri binarne
znamenke. Koriste se četiri bita za prikaz svake jer najveća decimalna
znamenka, 9, zahtijeva najmanje 4 bita za prikaz u binarnom kôdu.
Decimalni broj BCD kôd Decimalni broj BCD kôd
0 0000 6 0110
1 0001 7 0111
2 0010 8 1000
3 0011 9 1001
4 0100 10 ... 15 ne postoji
5 0101
Negativni brojevi Kako bi se palčastim BCD preklopkama mogli unositi i negativni BCD brojevi,
STEP 7 kodira predznak u najznačajnijem bitu najznačajnije znamenke (vidi
sliku). Predznačni bit 0 označava pozitivan broj. Predznačni bit 1 označava
negativan broj.
STEP 7 razaznaje 16-bitno-kodirane (predzank + 3 znamenke) i 32-bitno-
kodirane (predzank + 7 znamenki) BCD brojeve.
Formati podataka Ne postoji posebni format za unošenje vrijednosti u BCD kôdu u STEP 7. Može
se, međutim, specificirati decimalni broj čiji se BCD kôd želi u heksadecimalnom
formatu. Binarni kôd dotičnog heksadecimalnog prikaza i BCD-kôd željenog
decimalnog broja identični su.
Kao što se na slici vidi, decimalni format podataka nije prikladan za prikaz BCD-
kôdova!
Formati prikaza Različiti formati prikaza podataka mogu se odabrati i u test funkciji "Monitor /
Modify Variables" i u test funkciji "Monitor (Block)" prilikom prikaza sadržaja
memorijskih lokacija ili registara procesora pri nadgledanju STL kôda.
Svaka se varijabla može promatrati u nekoliko formata prikaza. Ovisno o tipu
varijable, neki su formati prikaza prikladniji od drugih.
BOOL: Prikaz jednog bita
(moguć samo za varijable podatkovnog tipa BOOL)
BIN: Prikaz sadržaja varijable pomoću raspisanog niza bitova
(ima smisla za varijable podatkonog tipa BYTE, WORD, DWORD)
HEX: Prikaz sadržaja varijable kao heksadecimalnog broja (BCD broja)
(ima smisla za varijable podatkovnog tipa BYTE, WORD,
DWORD)
DEC: Prikaz sadržaja varijable kao decimalnog (ne BCD!) broja s
predznakom (ima smisla za varijable podatkovnog tipa INT i
DINT)
FLOATING POINT Prikaz sadržaja varijable kao realnog broja
(ima smisla za varijable podatkovnog tipa REAL)
Zadatak Trebate koristiti različite formate prikaza brojeva pri nadgledanju varijabli kako
biste našli prikladni format prikaza podatka.
MOVE MOVE
L +5
EN ENO EN OUT MB5
T MB5
MOVE (LAD/FBD) Ako je EN ulaz aktivan, vrijednost s ulaza “IN” se kopira u adresu na izlazu
“OUT”.
“ENO” ima isto stanje kao “EN”.
Sadržaj Sadržaj
ACCU1 ACCU2
Program
X X X X X X X X Y Y Y Y Y Y Y Y
:
:
L W#16#CAFE 0 0 0 0 C
0 A
0 F
0 E
0 X X X X X X X X
L W#16#AFFE 0 0 0 0 A
0 F
0 F
0 E
0 0 0 0 0 C A F E
:
:
:
ACCU1 ACCU 1 je centralni registar CPU-a. Kada se izvrši Load naredba, vrijednost
koju treba učitati zapisuje se u ACCU 1; kod Transfer naredbe vrijednost koju
treba prenijeti se čita iz ACCU 1, i rezultati matematičkih naredba, operacija
pomaka i rotiranja (Shift i Rotate), itd. također se spremaju u ACCU 1.
ACCU2 Kada se izvrši Load naredba, stari se sadržaj ACCU 1 prethodno prebaci u
ACCU 2 i ACCU 1 se izbriše (resetira na “0”) prije nego što se nova vrijednost
upiše u ACCU 1.
L MB 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 MB0
31 23 15 7 0
Load
L MW 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 MB0 MB1
31 23 15 7 0
T QD 4
QD 4
Transfer T QW 4
QW 4
T QB 4
QB 4
Load Load naredba učitava sadržaj specificiranog bajta, riječi ili dvostruke riječi u
ACCU 1.
Transfer Kada se izvede Transfer naredba, sadržaj ACCU 1 ostaje nepromijenjen. Ista
informacija može dakle biti prenešena i na druge lokacije. Ako se prenosi samo
jedan bajt, koristi se osam krajnje desnih bitova (vidi dijagram).
RLO U LAD i FBD može se koristiti ulaz za omogućavanje (EN) ili MOVE blok kako bi
se operacije Load i Transfer učinile ovisnim o stanju RLO.
U STL-u Load i Transfer operacije se izvršavaju uvijek, bez obzira na RLO.
Moguće je, međutim, napraviti i RLO-ovisno učitavanje i prijenos korištenjem
uvjetnih skokova kako bi se preskočile Load / Transfer naredbe.
A I 0.4
C5 C5
CU C5
S_CUD S_CUD A I 0.5
I 0.4 Q 8.3
CU Q
Q I 0.4 CU CD C5
A I 0.3
I 0.5
L C#5
CD CV MW 4 I 0.5 CD
S C5
I 0.3 A I 0.7
S CV_BCD QW 12 I 0.3 S CV MW 4 R C5
L C5
C#5 PV C#5 PV CV-BCD QW 12 T MW4
Q 8.3 LC C5
I 0.7
R I 0.7 R Q
Q = T QW12
A C5
= Q8.3
Vrijednost brojača U sistemskoj podatkovnoj memoriji rezervirana je 16-bitna riječ za svaki brojač.
Ova se riječ koristi za spremanje vrijednosti svakog od brojača (0...999) u
binarnom kodu.
Count Up Kada se RLO na “CU” ulazu promijeni iz “0” u “1”, trenutna vrijednost u brojaču
(Broji na više) uveća se za 1 (gornja granica = 999).
Count Down Kada se RLO na “CD” ulazu promijeni iz “0” u “1”, trenutna vrijednost u brojaču
(Broji na niže) umanji se za 1 (donja granica = 0).
Set brojača Kada se RLO na “S” ulazu promijeni iz “0” u “1”, brojilo se postavi na vrijednost
na “PV” ulazu.
Reset brojača Kada je RLO = 1 brojač se postavi na nulu. Ako je ispunjen uvjet za Reset,
brojač se ne može setirati i nije moguće brojanje.
CV / CV_BCD Trenutna vrijednost u brojaču može se učitati kao binarni broj ili BCD broj u
akumulator 1 i može se potom prenijeti na druge adrese.
CU
CD
5
4
3
Count
2
1
0
Napomena Ako brojač dosegne vrijednost 999 tijekom brojanja na više ili vrijednost 0
tijekom brojanja na niže, onda se vrijednost u njemu više ne mijenja u slučaju
dodatnih brojčanih pulseva za brojanje prema gore u prvom slučaju, odnosno
prema dolje u drugom.
Network 1: C5
I 0.0 SC
I 0.0 C5
A I 0.0
SC L C#20
C#20 CV
C#20 S C5
Network 2:
C5
I 0.1 C5
I 0.1 CU A I 0.1
CU
CU C5
Network 3:
I 0.2 C5 C5
A I 0.2
CD I 0.2 CD CD C5
Network 4:
C5 Q 4.0 Q 4.0
A C5
C5 = = Q 4.0
Bitovne naredbe Sve funkcije brojača mogu raditi i s jednostavnim bitovnim naredbama. Sličnosti
i razlike između ovakvog rada i prethodno objašnjenih funkcija brojača su
sljedeće:
• Sličnosti:
- Uvjeti Setiranja na "SC" ulazu
- Specificiranje vrijednosti brojača
- RLO promjena na "CU" ulazu
- RLO promjena na "CD" ulazu
• Razlike:
- Nije moguće provjeriti trenutnu vrijednost brojača
(Nema BI ni BCD izlaza).
- Ne postoji binarni izlaz Q u grafičkom prikazu.
.
DI DO
AI1 AI2
V
Zadatak: • Dijelove transportirane u "AUTO" modu rada treba brojati čim prođu zraku
fotoćelije (I125.0 0->1).
• Broj transportiranih predmeta (STVARNA_količina) treba prikazivati na BCD
digitalnom pokazniku (QW0).
• Brojač treba resetirati kada se sustav isključi (Q124.1 = ´0´).
T4 T4
I 0.7 S_ODT Q8.5 S_ODT A I 0.7
S Q I0.7 S BI MW0 L S5T#35s
S5T#35s TV BI MW0 S5T#35s QW12
SD T4
TV BCD
I 0.5 Q8.5 A I 0.5
R BCD QW12 I0.5 R Q = R T4
L T4
T MW0
RLO na S
LC T4
RLO na R T QW12
A T4
Rad timer-a = Q8.5
Primjer
Pokretanje Registar za mjerenje vremena (engl. timer) se pokreće kada se RLO na "S"
ulazu promijeni iz “0” u “1”. Timer se pokreće s vremenskom vrijednošću
definiranom na ulazu TV te odbrojava sve dok je signal na ulazu S u “1”.
Reset Kada je RLO na Reset ulazu "R" jednak "1", trenutna vremenska vrijednost i
vremenska baza se brišu i izlaz Q se resetira.
Digitalni izlazi Trenutna vremenska vrijednost može se pročitati kao binarni broj na izlazu BI i
kao BCD broj na BCD izlazu.
Trenutna vremenska vrijednost jednaka je početnoj vremenskoj vrijednosti
umanjenoj za vrijednost vremena koja je protekla od kako je timer pokrenut.
Binarni izlaz Signal na "Q" izlazu mijenja se u "1" kada timer odbroji bez pogreške do kraja, a
na ulazu "S" se nalazi stanje "1".
Ako se stanje ulaza "S" mijenja iz "1" u "0" prije nego što timer odbroji do kraja,
timer prestaje odbrojavati. U ovom slučaju izlaz “Q” je u stanju "0".
Napomena U STEP 7 mogu se implementirati i timeri prema IEC standardu koristeći SFB-
ove.
Korištenje sistemskih funkcijskih blokova razmatra se na naprednom
programerskom tečaju..
T4 T4 A I 0.7
I 0.7 S_ODTS Q8.5 S_ODTS L S5T#35s
S Q I 0.7 S BI MW0 SS T4
S5T#35s BI MW0 A I 0.5
TV S5T#35s TV BCD QW12
I 0.5 Q8.5 R T4
R BCD QW12 I 0.5 R Q = L T4
T MW0
LC T4
T QW12
A T4
= Q8.5
RLO na S
RLO na R
Rad
timer-a
Primjer
Pokretanje Timer se pokreće kada se RLO na "S" ulazu promijeni iz “0” u “1”. Pokreće se s
vrijednošću definiranom na ulazu TV i nastavlja raditi čak i kada se signal na
ulazu "S" promijeni u "0" tijekom tog vremena.
Ako se signal na ulazu Start promijeni iz “0” u “1” dok timer još radi, timer se
ponovno pokreće ispočetka.
Reset Kada je RLO na Reset ulazu "R" u "1", trenutna vremenska vrijednost i
vremenska baza se brišu a izlaz Q se resetira.
Binarni izlaz Stanje na izlazu Q promijeni se u "1" kada timer bez pogreške odbroji do kraja,
bez obzira je li signal stanja na ulazu "S" i dalje "1".
T4 T4 A I 0.7
I 0.7 S_PULSE Q8.5 S_PULSE L S5T#35s
S Q I 0.7 S BI MW0 SP T4
S5T#35s BI A I 0.5
TV MW0 S5T#35s TV BCD QW12
I 0.5 Q8.5 R T4
R BCD QW12 I 0.5 R = L T4
Q
T MW0
LC T4
T QW12
A T4
= Q8.5
RLO na S
RLO na R
Rad
timer-a
Primjer
Pokretanje Timer se pokreće kada se RLO na ulazu “S” promijeni iz “0” u “1”. Izlaz “Q” se
pritom postavi u “1”.
T4 T4 A I 0.7
I 0.7 S_PEXT Q8.5 S_PEXT L S5T#35s
S Q MW0 SE T4
I 0.7 S BI
S5T#35s TV BI MW0 A I 0.5
S5T#35s TV BCD QW12
I 0.5 Q8.5 R T4
R BCD QW12 I 0.5 R L T4
Q =
T MW0
LC T4
T QW12
A T4
= Q8.5
RLO at S
RLO at R
Rad
timer-a
Primjer
Pokretanje Timer se pokreće kada se RLO na ulazu “S” promijeni iz “0” u “1”. Izlaz “Q” se
pritom postavi u “1”.
Stanje na izlazu “Q” ostaje u “1” čak i kada se ulaz "S" promijeni u “0”.
Ako se signal na Start ulazu promijeni iz “0” u “1” dok timer odbrojava, timer se
ponovno pokreće.
T4 T4 A I 0.7
I 0.7 S_OFFDT Q8.5 S_OFFDT L S5T#35s
S Q I 0.7 S BI MW0 SF T4
S5T#35s BI MW0 A I 0.5
TV S5T#35s TV BCD QW12
I 0.5 Q8.5 R T4
R BCD QW12 I 0.5 R Q = L T4
T MW0
LC T4
T QW12
A T4
= Q8.5
RLO at S
RLO at R
Rad
timer-a
Primjer
Pokretanje Timer se pokreće kada se RLO na "S" ulazu promijeni iz “1” u “0”. Kada timer
odbroji do kraja, signal se stanja na izlazu Q promijeni u "0".
Ako se signal na ulazu "S" promijeni iz “0” u “1” dok timer odbrojava, timer se
zaustavi i sljedeći put kada se signal promijeni iz "1" u "0" on počinje ponovno
ispočetka.
Reset Kada je RLO na Reset ulazu "R" u "1", trenutna vremenska vrijednost i
vremenska baza se brišu, a izlaz Q se resetira.
Ako su na oba ulaza (S i R) signali stanja u “1”, izlaz “Q” se ne postavlja sve dok
se ne deaktivira dominantni Reset.
Binarni izlaz Izlaz "Q" se aktivira kada se RLO na "S" ulazu promijeni iz “0” u “1”. Ako je ulaz
“S” deaktiviran, izlaz “Q” ostaje u stanju “1” sve dok ne istekne programirano
vrijeme.
Zadatak Na slide-u prikažite vremensko ponašanje izlaza Q8.0 za navedena dva timer-a.
DI DO
AI1 AI2
Težina V
FC 16 do sada: U AUTO načinu rada, predmeti se prenose s odjeljka 1 ili 2 do kraja pokretne
trake. Prijenos počinje čim se predmet postavi na mjesto 1 ili 2 i pripadni senzor
prisutnosti se uključi, te se pritisne odgovarajuće tipkalo, a završava čim
predmet prođe kroz zraku fotoćelije.
Zadatak: Trebate napraviti program koji će nadgledati je li došlo do greške dok je sustav
u AUTO načinu rada i zaustaviti traku ako se greška dogodi. Nadgledanje treba
funkcionirati na sljedeći način:
• Ako predmet ne prođe kroz zraku fotoćelije unutar 6 sekundi od pokretanja
trake, generirajte grešku i ISKLJUČITE motor pokretne trake (PODSJETNIK:
motor pokretne trake se upravlja u FC16)
• Greška se prikazuje treptajućim svjetlom frekvencije 2 Hz (bit broj 3 CPU
clock-a memorijskog byte-a MB10) na simulatoru sa LED Q124.0 (“Greska”).
• Greška se mora potvrditi preklopkom"Reset_greske" I124.7 na simulatoru.
• Traka se može ponovno pokrenuti kako je dosad opisano tek kad se potvrdi
greška na simulatoru. (blokada u FC 16)
EN, ENO Ako je RLO =1 na ulazu za omogućavanje EN, obavlja se pretvorba. Izlaz za
omogućavanje ENO je uvijek u istom stanju kao i EN. Ako to nije slučaj, jasno je
naznačeno u pripadajućim naredbama.
BCD_I / BTI Pretvara BCD u cijeli broj. Očita sadržaj IN parametra kao troznamenkast BCD
broj (+/- 999) i pretvori ga u cjelobrojnu vrijednost (16 bitova).
I_BCD / ITB Pretvara cijeli u BCD broj. Očita sadržaj IN parametra kao cjelobrojnu vrijednost
(16 bitova) i pretvori ga u troznamenkasti BCD broj (+/- 999). Ako se dogodi
preljev, ENO = 0.
BCD_DI / BTD Pretvara BCD broj (+/- 9999999) u double integer (32 bita).
DI_BCD / DTB Pretvara double integer u sedmeroznamenkast BCD broj (+/- 9999999). Ako se
dogodi preljev, ENO = 0.
Općenito Skup naredbi S7-300/400 podržava čitav niz matematičkih funkcija. Sve funkcije
imaju isti format :
IN1, IN2 Vrijednost na IN1 učitava se kao prva adresa, a vrijednost na IN2 kao druga
adresa.
Napomena Napredne matematičke funkcije (ABS, SQR, SQRT, LN, EXP, SIN, COS, TAN,
ASIN, ACOS, ATAN) objašnjavaju se na naprednom programerskom tečaju.
DI DO
AI1 AI2
Težina V
Zadatak: • Brojanje transportiranih predmeta više ne treba obavljati brojačem C18, već
radijekumulativnim zbrajanjem na adresi MW20. Koristite bit M18.0 kao
pomoćnu memoriju za potrebnu detekciju brida.
• POSTAVN_kolicina je 3. Kada stvarna količina dosegne postavnu, treba
zasvijetliti crveni LED na kraju pokretne trake (Q125.4) koji indicira da je
POSTAVNA_kolicina dosegnuta.
• Dok god LED Q125.4 svijetli daljnji transport predmeta ne može se pokrenuti
(blokada u FC16).
• Poruka se može potvrditi tipkalom na desnom kraju pokretne trake (I125.4),
pri čemu se STVARNA_kolicina postavlja na nulu, kao i kod isključenja
sustava.
Što učiniti 1. Napišite funkciju FC19 za brojenje na nov način kojom treba zamijeniti
funkciju FC18 koju se do sada pozivalo iz OB1, te se uvjerite da se
brojanje, prikaz i resetiranje i dalje uspješno obavlja, kako se zadanom
funkcionalnošću u vježbi s brojačem tražilo.
2. U FC19 potom isprogramirajte usporedbu stvarne količine predmeta s
postavnom, te sve akcije koje treba obaviti kad se postavni broj predmeta
dosegne.
3. Promijenite FC 16 za upravljanje motorom pokretne trake prema zadatku.
DI DO
AI1 AI2
Težina V
POSTAVNA_kolicina
IW0
Zadatak Postavna količina više nije fiksirana na 3 predmeta, već ju se može zadavati
putem palčaste preklopke..
Koristite MW200 za spremanje rezultata pretvorbe podatka s preklopke.
Napomena Stranice koje slijede ili sadrže daljnje informacije o ovoj temi ili upućuju na neke
nove sadržaje koji upotpunjuju znanje o ovoj temi.
Za dublje upoznavanje nudimo napredne tečajeve i različite medije za
samoučenje.
01 3 5 2
29 28 27 26 25 24 23 22 21 20
Sadržaj ACCU1 nakon “L T...” X X X X X X 0 1 0 1 1 0 0 0 0 0
01 3 5 2
Zadavanje vremena Vremenske vrijednosti mogu biti fiksne i zadane kao vremenske konstante.
Dopušteni raspon u kojem se kreću vremenske vrijednosti je od S5T#10ms do
S5T#2h46m30s0ms.
Promjenjiva vremena mogu se zadavati koristeći varijable (poput memorijskih ili
podatkovnih riječi) koje sadrže S5TIME podatkovni tip. Korisnik mora osigurati
da se prikladna vremenska baza, kao i broj vremenskih jedinica, spreme u
varijable u njegovom programu kako je pokazano na slici.
Vremenska baza Vremenska baza definira vremenski interval nakon kojeg broj jedinica vremena
treba smanjiti za 1 kada je timer pokrenut. Bitovi 12 i 13 varijable S5TIME
podatkovnog tipa moraju sadržavati vremensku bazu kao binarno kodiran broj:
Jedinice vremena Broj jedinica vremena mora se unijeti kao BCD-kodirani broj. Kada se broj
jedinica vremena pomnoži sa vremenskom bazom, to rezultira u željenoj
vremenskoj vrijednosti. Moguć je raspon broja vremenskih jedinica od 1 do 999.
Kada se vrijeme zadaje koristeći konstantu (S5T#...), sustav automatski koristi
najmanju moguću vremensku bazu i pripadni broj jedinica vremena.
L / BI Na izlazu "BI" ili naredbom "L T..." , preostala vremenska vrijednost (broj
jedinica vremena) timera se dobiva kao cjelobrojni tip i bez vremenske baze.
LC / BCD Na izlazu "BCD" ili naredbom "LC T..." , preostala vremenska vrijednost (broj
jedinica vremena) timera se dobiva kao BCD-kodirani broj sa vremenskom
bazom u bitovima 12 i 13.
Network 1:
T4
I 0.0 T4 I 0.0 & SD A I 0.0
SD L S5T#5s
S5T#5s Tv SD T4
S5T#5s
Network 2:
T4 Q 8.0 Q 8.0
A T4
T4 & =
= Q 8.0
Network 3:
T4
I 0.1 T4 A I 0.1
R I 0.1 & R R T4
Bitovne naredbe Svi timeri mogu biti pokrenuti jednostavnim bitovnim naredbama. Sličnosti i
razlike između ovakvog načina i prethodno objašnjenih timer funkcija su
sljedeće:
• Sličnosti:
- Start Uvjeti na ulazu "S”;
- Specificiranje vremenske vrijednosti;
- Reset uvjeti na ulazu “R”;
- Odziv na izlazu “Q”.
• Razlike (za LAD i FBD):
- Nije moguće provjeriti trenutnu vremensku vrijednost (ne postoje BI i
BCD izlazi).
F STL
I_DI
B MD14
EN OUT
D DI_R
ENO EN OUT MD26
MW12 IN L MW12
LAD ENO ITD
MD14 IN
DTR
T MD26
I_DI DI_R
EN ENO EN ENO
Primjer Korisnički program koji radi s cijelim brojevima treba obaviti i dijeljenje, što će
vjerojatno rezultirati vrijednostima manjim od 1. Budući da se takve vrijednosti
mogu prikazati jedino kao realni brojevi, neophodna je pretvorba u realne
brojeve. Da bi se to napravilo, prethodno je potrebno cijeli broj (integer) pretvoriti
u cijeli broj dvostruke duljine (double integer).
WXOR_W L IW 0
WOR_W
L W#16#5F2A
WAND_W
AW / OW / XOW
EN ENO
T MW10
IW0 IN1
OUT MW10 15 0
W#16#5F2A IN2
IW0 = 0 1 0 0 0 0 0 0 0 0 1 1 0 0 1 0
W#16#5F2A = 0 1 0 1 1 1 1 1 0 0 1 0 1 0 1 0
AND OR XOR
WAND_W "AND Word" operacija nad digitalnim vrijednostima na ulazima IN1 i IN2 obavlja,
bit po bit, logički I u skladu s tablicom istinitosti te operacije. Rezultat AND
operacije sprema se na adresu na izlazu OUT.
Naredba se izvodi kada je EN = 1.
Primjer: Maskiranje 4 dekade palčastih preklopki :
IW4 = 0100 0100 1100 0100
W#16#0FFF = 0000 1111 1111 1111
MW30 = 0000 0100 1100 0100
WOR_W "OR Word" operacija nad digitalnim ulazima IN1 i IN2 obavlja, bit po bit, logički
ILI u skladu s tablicom istinitosti te operacije. Rezultat OR operacije sprema se
na adresu na izlazu OUT.
Naredba se izvodi kada je EN = 1.
Primjer: Setiranje bita 0 u MW32 :
MW32 = 0100 0010 0110 1010
W#16#0001 = 0000 0000 0000 0001
MW32 = 0100 0010 0110 1011
WXOR_W " Exclusive OR Word " operacija nad digitalnim ulazima IN1 i IN2 obavlja, bit po
bit, logički ekskluzivni ILI u skladu s tablicom istinitosti te operacije. Rezultat
XOR operacije sprema se na adresu na izlazu OUT.
Naredba se izvodi kada je EN = 1.
Primjer: detekcija promjene signala u IW0 :
IW0 = 0100 0100 1100 1010
MW28 = 0110 0010 1011 1001
MW24 = 0010 0110 0111 0011
Sadržaj Stranica
Teme poglavlja......................................................................................................................................... 2
Korištene adrese...................................................................................................................................... 3
Promjena ožičenja korištenjem SIMATIC menadžera .......................................................................... 4
Rezultati promjene ožičenja.................................................................................................................. 5
Promjena ožičenja pomoću “vodećih simbola" .................................................................................... 6
Tablica simbola: prilagodba apsolutnih adresa .................................................................................... 7
Promjena ožičenja pomoću LAD/FBD/STL editora .............................................................................. 8
Promjena ožičenja korištenjem "Check Block Consistency" funkcije.................................................... 9
Usporedba blokova (1).......................................................................................................................... 10
Usporedba blokova (2).......................................................................................................................... 11
Vježba 1: Priprema za promjenu ožičenja............................................................................................. 12
Vježba 2: Promjena ožičenja pomoću SIMATIC menadžera................................................................ 13
Vježba 3: Promjena ožičenja pomoću “vodećih simbola” ...................................................................... 14
Vježba 4: Usporedba blokova................................................................................................................. 15
Korištene adrese U vježbama ovog poglavlja koristit ćete “Rewiring” funkciju da:
• promijenite korištene adrese u programu tako da model pokretne trake
može biti spojen na distribuirane ulaze/izlaze umjesto na centralne
ulaze/izlaze
• prilagoditi program tako da model pokretne trake može biti potpuno
upravljan sa ekrana osjetljivog na dodir. Za ovu funkciju se ulazi sa
simulatora prespajaju na bit memorije čija se stanja postavljaju i brišu
korištenjem TP170B.
Promjena ožičenja U svakom slučaju program mora biti prilagođen novim uvjetima rada
korištenjem promjene ožičenja (unašanjem novih adresa u program).
ili
Promjena ožičenja... Neovisno o tablici simbola, stara adresa (I 16.7 u primjeru) je zamijenjena
novom (I 17.0 u primjeru) u postojećem korisničkom programu. Originalni
blokovi zamjenjuju se novim blokovima koji sadrže podatke o promjeni
ožičenja.
Kada radite promjenu ožičenja korištenjem SIMATIC® menadžera, morate
odabrati prioritet apsolutne adrese ("Address priority: Absolute value“) u
postavkama mape “Blocks” pripadnog korisničkog programa.
...u specifičnim Ako mijenjate adrese samo u jednom ili nekoliko blokova morate prije
pokretanja
blokovima funkcije promjene ožičenja označiti pripadne blokove
...u svim blokovima Ako mijenjate ožičenje ili adrese u svim blokovima morate prije pokretanja
funkcije označiti mapu s blokovima pripadnog S7 programa.
…svim pristupima Aktiviranjem ove opcije pojedinim bitovima specificiranog bajta, riječi ili riječi
unutar specifične dvostruke duljine se također promjeni ožičenje. Kako je u primjeru prikazano,
adrese ulaz I 16.7, koji također spada u područje “stare adrese" ulaznog bajta IB 16,
je prespojen na ulaz I 17.0, koji spada u područje “nove adrese“ ulaznog
bajta IB 17.
Što napraviti 1. Zatvorite LAD/STL/FBD editor kako biste se osigurali da nema blokova
koji se trenutno obrađuju
2. U SIMATIC® menadžeru označite mapu “Blocks” ili pojedine blokove
kojima će biti promijenjeno ožičenje
3. Pokrenite promjenu ožičenja
SIMATIC® Manager -> Options -> Rewiring...
4. Unesite staru i novu adresu te, ako je potrebno, uključite opciju "All
accesses within the specified addresses“ (svi pristupi unutar
specificiranog adresnog područja) u prozoru za promjenu ožičenja
5. Potvrdite sa "OK"
FC 99 “stari"
FC 99 “novi"
Protokol promjene Nakon promjene ožičenja možete ispisati protokol koji prikazuje koliko
promjena
ožičenja ožičenja je napravljeno i u kojim blokovima:
Što učiniti Tražene postavke mape “Blocks” - "Symbol has priority" možete postaviti na
sljedeću način:
1. Odaberite mapu “Blocks” unutar razmatranog S7 programa u offline modu
SIMATIC® menadžera
2. Otvorite postavke (“Object Properties”) mape “Blocks”
“Edit” meni ili desnom tipkom miša na mapu “Blocks” -> Object Properties
3. Odaberite "Address Priority" karticu u otvorenom prozoru
4. Uključite sljedeću opciju:
"Symbol has priority…..For all accesses (I, Q, M, T, C, and DB)".
prije
poslije
Prilagodba Prije nego što promijenite ožičenje korištenjem LAD/FBD/STL editora ili
pomoću
apsolutnih adresa "Check Block Consistency" funkcije, morate unijeti apsolutne adrese novih
adresa u tablicu simbola. Simboličke adrese ne moraju se mijenjati.
U danom primjeru apsolutna adresa I 16.7 je zamijenjena ulazom
I 17.0, bez promjene simboličke adrese "Input2".
Važno Prilagodba apsolutne adrese u tablici simbola može uslijediti samo nakon što
ste uključili opciju "Symbol" kao prioritetnu adresu u postavkama mape
”Blocks”! Promjene prije uključivanja navedene opcije neće biti prepoznate!
2x
Promjena ožičenja Zadnji korak u promjeni ožičenja korištenjem “vodećih simbola“ jest otvaranje
blokova koji sadrže simboličke adrese čije su apsolutne adrese promijenjene.
Morate potvrditi poruku "At least one symbol assignment changed." Dakle
redoslijed koraka bi bio:
1. U postavkama adresnih prioriteta blokova treba odabrati simboličke
adrese.
2. U editoru simbola treba promijeniti apsolutnu adresu simboličkih adresa
koje zahtijevaju promjenu ožičenja.
3. Na kraju je potrebno otvoriti blokove koji sadrže simboličke adrese čije su
apsolutne adrese promijenjene. Promijenjene adrese editor automatski
ubacuje.
Važno Promjena ožičenja je samo napravljena unutar blokova koji su ručno otvoreni
pomoću editora nakon unosa potrebnih podataka! Naravno promjena
ožičenja bloka će ostati zapamćena samo ako je blok nakon ručnog otvaranja
spremljen.
Ako se jednoj ili više adresa u nekoliko ili svim blokovima pripadnog S7
programa mora promijeniti ožičenje ili apsolutna adresa, svi blokovi moraju
biti pojedinačno ručno otvoreni pomoću editora i nakon toga spremljeni.
Nakon prevođenja
Promjena ožičenja Nakon što su simboličke adrese (“Symbol”) odabrane kao prioritetne adrese
u postavkama mape “Blocks” i nakon što su apsolutne adrese promijenjene u
tablici simbola, možete pokrenuti promjenu ožičenja pomoću funkcije za
provjeru dosljednosti blokova ("Check Block Consistency“).
Ovo je dobra metoda kada se adrese, koje se moraju promijeniti, koriste u
više blokova jer nakon unosa željenih promjena nije potrebno ručno
pojedinačno otvoriti svaki blok da bi promjene bile prihvaćene.
Što napraviti 1. U SIMATIC menadžeru, desnom tipkom miša na mapu "Blocks“ otvoriti
postavke i odabrati opciju “Check Block Consistency “
Uvod Možete uspoređivati blokove između online i offline prikaza podataka ili
između dva korisnička programa na tvrdom disku programiralice (“PG”).
S ovom funkcijom možete utvrditi da li su npr. promjene programa u CPU-u
napravljene kasnije nego u postojećoj verziji programa na programiralici te u
kojim mrežama se pripadni blokovi razlikuju.
Što napraviti 1. Desnom tipkom miša odaberite mapu “Blocks” pripadnog S7 programa.
2. Odaberite “Compare Blocks” opciju u meniju.
3. Odaberite da li želite raditi usporedbu online/offline prikaza ili između 2
offline programa i potvrdite odabire tipkom "OK".
4. U sljedećem prozoru prikazan je popis blokova koji se razlikuju.
5. Odaberite liniju s pripadnim blokom u kojem je pronađena razlika i
pritisnite "Details" gumb.
6. Unutar "Compare Blocks - Details" prozora možete utvrditi kada je blok
promijenjen i da li mu je promijenjena duljina.
7. Nakon što pritisnete "Go To..." gumb, blok s ustanovljenom razlikom se
otvara online i offline u 2 prozora, s npr. prikazom prve mreže unutar koje
je ustanovljena prva razlika među blokovima.
Razlike Nakon što odaberete gumb "Go To..." (vidi prethodnu stranicu), otvara se
editor programa s 2 prozora, jedan pored drugoga, unutar kojih je prikazana
mreža s prvom razlikom.
Između pojedinih mreža možete navigirati korištenjem gumbi "Previous" i
"Next".
Što učiniti 1. Koristeći metodu povuci i ispusti (“drag & drop”), kopirajte S7 program
imena "Demo_3" iz projekta "SERV1_B" kao sklopovski neovisan
program direktno u projekt imena "My_Project"
2. Napravite kopiju S7 programa "Demo_3"
3. Označite ime napravljene kopije S7 programa.
4. Preimenujte kopiju programa "Rewiring".
Zadatak Model pokretne trake treba biti spojen i upravljan preko distribuiranih
ulaza/izlaza (I/O ET 200S).
Rezultat Sa novim adresama program ima istu funkcionalnost kao i originalni program.
Zadatak Model pokretne trake treba biti upravljan preko ekrana osjetljivim na dodir
(“touch panel”). Za to je potrebno sklopke/tipkala simulatora “prespojiti” na
memorijske bitove u programu. Memorijski bitovi se onda postavljaju i brišu
korištenjem gumbi unutar "Conveyor" zaslona TP170B.
Adrese koje treba prespojiti su:
Promjena ožičenja: STARO: NOVO:
• Tipkalo uključenja I 0.0 -> M 30.3
• Tipkalo isključenja I 0.1 -> M 30.2
• Promjena moda Auto/Man I 0.4 -> M 3.4
• Prihvat moda I 0.5 -> M 30.5
Sadržaj Stranica
Teme poglavlja...................................................................................................................................... 2
Struktura PROFIBUS-DP sustava ...................................................................................................... 3
Konfiguriranje Profibus DP glavnog čvora ......................................................................................... 4
Konfiguriranje kompaktnih i modularnih DP podređenih čvorova......................................................... 5
Vježba 1: Konfiguriranje DP sustava (ET200 S) ................................................................................ 6
Upravljanje i nadgledanje sa SIMATIC HMI ....................................................................................... 7
SIMATIC ProTool/Pro konfiguracijski programski paketi...................................................................... 8
ProSave programski alat....................................................................................................................... 9
Faza konfiguriranja, faza prebacivanja podataka i faza upravljanja procesom..................................... 10
Komunikacija SIMATIC S7 i HMI sistema .......................................................................................... 11
Primjer: Definiranje izlaznog polja .................................................................................................. 12
Osnove editiranja tagova ................................................................................................................... 13
Uvod u ProTool/Pro programski paket ............................................................................................... 14
Vježba 2: Kopiranje ProTool/Pro projekta ......................................................................................... 15
Vježba 3: Konfiguriranje sučelja ekrana osjetljivog na dodir................................................................. 16
Vježba 4: Promjena PG komunikacijskog sučelja u Profibus DP.......................................................... 17
Vježba 5: Priprema pokretanja ProTool projekta ............................................................................. 18
Vježba 6: Prebacivanje ProTool projekta .......................................................................................... 19
Vježba 7: Prilagodba S7 programa uvijetima TP-a ............................................................................. 20
Ako želite znati više ............................................................................................................................ 21
PROFIBUS – DP zaključni otpornik .................................................................................................... 22
Duljina komunikacijskog kabla ovisno o brzini komunikacije ............................................................... 23
Profibus konektor ................................................................................................................................. 24
Priprema kabla za brzo spajanje ........................................................................................................ 25
PROFIBUS -DP
ET 200M
SIMATIC S7-300
PS IM S7 S7 S7 S7
Podređeni PS S7- S7 S7 S7 S7
153
300
čvorovi CPU
CP
342-
STAND.
DP
(“Slaves”) 315-
2 DP
5 DP SLAVE
Kompaktni
Inteligentni podređeni čvor podređeni čvor Modularni podređeni čvor
STAND.
DP
SLAVE
Pregled Uređaji, kao što senzori, izvršni članovi, pretvornici te pogoni, instalirani u polju
radi automatizacije tehničkog procesa sve više i više koriste komunikacijske
mreže za razmjenu podataka s upravljačkim uređajima više razine.
PROFIBUS je jedna takva komunikacijska mreža koju može koristiti sva oprema
za automatizaciju, kao što su PLC-ovi, osobna računala, sučelja čovjek-stroj te
također i izvršni članovi i senzori za razmjenu podataka.
PROFIBUS-DP PROFIBUS-DP je komunikacijski protokol optimiran za brzu komunikaciju
specijalno dizajniran za komunikaciju između PLC-ova (DP glavnih čvorova
(“masters”)) i distribuiranih ulaza/izlaza (DP podređenih čvorova (“slaves”)).
PROFIBUS-DP je jeftin, fleksibilan nadomjestak za prijenos signala na
nezgrapnim paralelnim 24V i 20mA vodovima.
PROFIBUS-DP je temeljen na DIN 19245 dio 1 normi, a korisničko specifični
dodaci prema normi DIN 19245 dio 3. U sklopu europskog procesa normiranja
komunikacija u polju PROFIBUS-DP je uključen u europski komunikacijski
standard za komunikaciju u polju pod normom EN 50170.
Glavni čvorovi PROFIBUS radi razliku između glavnih (“master”) i podređenih (“slave”) čvorova
odnosno uređaja.
Glavni uređaji su u PROFIBUS protokolu zaduženi za promet podacima na
sabirnici. Glavni čvor može slati poruke bez da mu je dan zahtjev da pošalje
poruku pod uslovom da posjeduje tzv. žeton (“token”) koji mu daje pravo
pristupa komunikacijskoj sabirnici.
Glavi čvorovi se u PROFIBUS protokolu označavaju također kao aktivni čvorovi.
Distribuirani U/I Svi glavni sustavi koji se sastoje od DP glavnog čvora i DP podređenog čvora
spojeni sabirnicom te međusobno komuniciraju korištenjem PROFIBUS-DP
protokola su dizajnirani kao distribuirani ulazi/izlazi (U/I).
DP podređeni čvor
OFF ON
64
32
16
8
4
2
1
Zadatak Potrebno je podesiti DP sustav za vašu maketu tako da se model pokretne trake
može upravljati korištenjem ET 200 S uz očuvanje iste funkcionalnosti.
Napomena • Za spajanje adresa dvaju ulaznih ili izlaznih modula spojenih na ET200S
koristite "Pack Addresses" gumb. Nemojte zaboraviti prije pokretanje ove
funkcije označiti pripadne module.
• Svaka promjena koju napraviti u postavkama Profibus adresa podređenih
čvorova postaju aktivne tek nakon Power OFF/ON – tranzicije odnosno nakon
isključenja i ponovnog uključenja čvora.
• Dodatne informacije o Profibus DP komunikaciji možete dobiti u naprednim
tečajevima ili u materijalima za samoučenje pod poglavljem Profibus.
Sistem za vizualizaciju
procesa
SIMATIC WinCC
Programski paket za
konfiguraciju i vizualizaciju
SIMATIC ProTool/Pro
SIMATIC paneli
Pregled SIMATIC HMI jest u polju provjeren sistem sučelja čovjek-stroj (“HMI”) za
upravljanje i nadgledanje procesa uz korisničko prijateljsko sučelje dostupno za
SIMATIC S7 seriju. Modeli sučelja sežu od najjednostavnijih tekstualnih ekrana
pa to ekrana za vizualizaciju cijelog proizvodnog procesa.
SIMATIC S7 i SIMATIC HMI su potpuno kompatibilni i međusobno integrirani.
To svojstvo jako pojednostavljuje korištenje SIMATIC HMI sistema upravljanja i
nadgledanja proizvodnog procesa.
• SIMATIC S7 u sebi već ima integrirane HMI servise. HMI sistem samo
zahtjeva pripadne procesne podatke od SIMATIC S7. Prijenos zahtijevanih
podataka između SIMATIC S7 i SIMATIC HMI je riješen na razini oba
operacijska sustava i korisnik o tome ne mora voditi računa.
SIMATIC HMI sistemi mogu biti spojeni direktno na PLC korištenjem PPI
(S7-200) i MPI ili PROFIBUS (S7-300 i S7-400) te industrijskog etherneta
(“Industrial Ethernet”) (WinCC). U slučaju korištenja PROFIBUS ili
industrijski ethernet komunikacije omogućeno je upravljanje procesom te
nadgledanje preko velikih udaljenosti.
• Mnogobrojne komponente iz uniformne baze podataka te simboli uz
korisnički prijateljsko Windows orijentirano sučelje omogućuju vrlo
jednostavno korištenje HMI sistema.
ProTool/Pro
Visualization Software
ProTool/Pro
Runtime
ProTool
TD17,OP3..OP270,TP270,
MP270, MP370,C7-621-626
SIMATIC OP17
SIMATIC OP17
S IM A T I C OP 7
4 x 20 Zeichen
8 x 4 0 Z ei ch e n
ProTool/Lite
b el ie b ig m is c hb a r
SI MATI C OP7
-- - -- -- - - - 6/11MM S c hrifthöh e
4 x 20 Zei chen F1 F2 F3 F4 F5 F6 F 7 F 8
8MM S ch r if t höhe
F1 F2 F3 F4
K1 K2 K3 K4 K 5 K6 K 7 K 8
HELP
K1 K2 K3 K4
H E LP SHIFT
SH IF T K9 K1 0 K 11 K1 2 K 13 K 14 K 15 K 16
7 8 9
D E F ESC
ESC
4 5 6 7 8 9 0
A B C ACK
D E F ACK
TD17,OP3..TP170,
1 2 3 4 5 6 .
INS
. 0 SHIFT DEL HELP ENTER A B C INS
1 2 3 SHIFT
DEL
HELP ENTER
C7-621/623/633/624/634
ProSave ProSave jest besplatni samostalni programski alat koji služi za pravljenje
sigurnosnih kopija podataka u HMI uređajima. Omogućena je komunikacija
pomoću serijske RS232 veze, MPI/PROFIBUS, Ethernet te USB sučelja.
Podržani su svi HMI uređaji, a odabirom HMI uređaja se automatski aktiviraju
dodatne mogućnosti vezane za njega kao što su pravljenje sigurnosne kopije
lozinki te različitih receptura proizvodnja. Također je moguće i osvježavanje
operacijskog sustava HMI uređaja.
PC/PG
ProTool/Pro RMOS uređaji
PC/OP/TP
WinCE
Konfiguracijski Konfiguracijski
podaci podaci PC
Flash Flash
Izvorna datoteka
<Ime>.pdb
Veza Kopplung
MPI/DP
<Ime>.fud za RMOS
<Ime>.fwd za WinCE
Steuerung
PLC
Uvod Cijeli projekt se prvo programira na PC-u ili programiralici (“PG”). Nakon toga se
generira konfiguracija korištenjem ProTool/Pro programskog paketa i prebacuje
se na osobno računalo/operatorski panel/ekran osjetljiv na dodir (“PC/OP/TP”).
Ukoliko je PC/OP/TP spojen na PLC, PC/OP/TP prikazuje trenutna stanja
varijabli u pripadnim tagovima i grafikama. Tri faze rada sa konfiguracijskim
podacima prikazane su gore.
Editori ProTool/Pro sadrži skup editora (alata) za konfiguriranje različitih vrsta objekata.
Svaki objekt se kreira pod različitim simboličkim imenom. To simboličko ime
služi za referenciranje na objekt prilikom kreiranja, editiranje ili brisanja objekta.
Sabirnica
Osvježavanje
Tag za pisanje
Tag za čitanje
Podatkovna područja U konfiguriranju tagova sljedeća CPU podatkovna područja - tzv. globalni tagovi
– mogu biti korišteni:
• Podatkovni blokovi (“Data blocks DB”)
• Bit memorija (“M”)
• Ulazi (“I”) i izlazi (“Q”)
• Periferni ulazi (“PI”) i periferalni izlazi (“PQ”)
• Mjerila vremena (“Timers T”) i brojila (“Counters C”)
HMI sistemi također razlikuju lokalne tagove bez komunikacijske veze sa
procesom. Takvi tagovi služe isključivo za internu obradu podataka unutar HMI
uređaja i ne zahtijevaju nikakve komunikacijske resurse.
Izlazno polje
Konfiguriranje Izlazna polja se mogu konfigurirati za numerički ili alfanumerički prikaz unutar
otvorenog ekrana odabirom opcije "Screen objects“ uz označen objekt ili
korištenjem opcije "Insert" -> "Output Field".
Ukoliko se želi modificirati već postojeći tag koristi se "Value“ polje za odabir, a
u slučaju novog taga koristi se ikona
PLC_1
Prozor postavki Na desnom dijelu slajda možete vidjeti postojeću konfiguraciju taga. Zadano
tagova je ime “MW_PARTS" i pridružen je PLC-u 1 (podržano je do 8 različitih PLC-
ova). Vrijednost se čita svakih 200ms (podešava se pod stavkom “acquisition
cycle”) iz CPU-a i prikazuje se kao cijeli broj (“Integer” što se podešava pod
stavkom “type”).
P
R
E
B
A
C
I
V
A
Nj
E
ProTool/Pro projekt Slajd gore prikazuje projekt koji se koristi za vježbe i on će biti prebačen u ekran
osjetljiv na dodir u jednoj od sljedećih vježbi.
Sadrži 4 različite slike pri čemu se početna slika prikazuje automatski nakon
uključenja ekrana osjetljivog na dodir.
Prije nego što se projekt može prebaciti potrebno je podesiti komunikacijsko
sučelje za prebacivanje podataka (“download”). Za to koristite opciju menija File
-> Download -> Preferences. Za sljedeće vježbe koristiti će se PROFIBUS
komunikacijsko sučelje.
kopiraj
Transfer
Start
PROFIBUS OK X
Control
Panel Panel is the only master on bus
Station Parameters
1
Address:
1s
Time-out:
NetworkParameters
Transmission Rate: 1.5 Mbits\s
Zadatak Postavke sučelja TP170B potrebno je namjestiti kako je prikazao gore kako bi se
ProTool/Pro projekt mogao prebaciti sa programiralice u TP170B.
Prije nego što možete namjestiti sučelje za prebacivanje podataka u TP170B,
mora panel biti van “Runtime” moda. Za izlazak panela iz “runtime” moda može
se iskoristiti "RT End" gumb u početnoj slici (“Start screen”). Drugi način jest
gašenje i ponovno uključivanje TP170B panela.
Što napraviti 1. Izbacite panel iz “runtime” moda
2. Otvorite "Control Panel" prozor
3. Dvostruki klik mišem na ikonicu "Transfer"
4. Namjestite postavke kako je prikazano gore
5. Pomoću "OK", prihvatite sve postavke dok se ne vratite "Control Panel“ prozor
6. Dvostruki klik na ikonicu "OP"
7. Pritisnite "Save Registry" gumb
8. Potvrdite postavke sa "OK" te pritisnite tipku “ESC” da se vratite do prozora
koji prikazuje gumbe "Transfer", "Start" i "Control Panel"
9. Pritisnite gumb "Transfer". TP 170B sada čeka uspostavljanje veze sa
programiralicom.
Napomena Kanal: Aktivirajte postavke kanala za prijenos podataka (serijska veza ili
MPI/Profibus) i u svakom slučaju opciju za daljinsko upravljanje
(“Remote Control”).
Daljinsko upravljanje: ProTool projekt može biti prebačen bez da se prvo
ručno izađe iz “Runtime” moda.
U slučaju kanala za serijski prijenos podataka možete dodatno odabrati dodatni
kanal za prebacivanje podataka od programiralice (konfiguracijsko računalo u
ovom slučaju) do panela.
Napredno: Namještanje parametara za prijenos podataka MPI ili PROFIBUS-
DP komunikacijskom vezom
SITRAIN Training for ST-TIA Basis
Automation and Drives Stranica 16 Uvod u DP i HMI
Vježba 4: Promjena PG komunikacijskog sučelja u Profibus DP
Zadatak Kako biste mogli prebaciti pripremljeni ProTool projekt na HMI (ekran osjetljiv za
dodir odnosno OP panel) uređaj morate promijeniti sučelje programiralice u
Profibus - DP.
Akcije:
Prevođenje
“Compile” Prebacivanje - Spremi (“Save”)
“Download” - Prevedi (“Compile”)
- Prebaci (“Download”)
- Pokreni (“Start”)
PG/PC TP 170 S7
Profibus
0 1 2 adrese
Prebacivanje
projektne datoteke Razmjena tagova
Profibus
Zadatak Cilj ove vježbe je prilagodba programa kako bi se moglo maketom pokretne
trake upravljati korištenjem ekrana osjetljivim na dodir:
- uključiti te isključiti postrojenje,
- odabrati te prihvatiti ručni i automatski mod rada,
- pokrenuti traku lijevo ili desno u ručnom modu rada,
- unijeti broj komada za proizvodnju i prikazati trenutni broj proizvedenih
komada,
Otpornik On
Otpornik Off
PROFIBUS kabel je ispravno zaključen samo ako je sam čvor na koji je spojen
zaključni otpornik uključen. Ukoliko to uvijek nije slučaj, PROFIBUS kabel može
također biti zaključen korištenjem aktivnog RS485 zaključnog otpornika
(6ES7972-0DA00-0AA0). Zaključni otpornik je tada spojen permanentno na
napajanje odvojeno od ostalih ulazno/izlaznih komponenata ili napajanje do
njega dolazi prije ostalih ulazno/izlaznih komponenata.
Aktivno zaključivanje komunikacijskog kabla omogućuje spajanje i odspajanje
pojedinih čvorova (npr. ET 200L) bez uzrokovanja grešaka i zastoja u radu.
Dujina kabla U slajdu gore prikazane su duljine komunikacijskog kabla ovisno o brzini
prijenosa podataka u slučaju da se ne koristi repetitor.
Profibus konektor U slajdu gore možete vidjeti dvije različite verzije Profibus konektora. Ulazni
kabel se spaja na priključnice A1 i B1. Ukoliko je potrebno spojiti dodatni
Profibus čvor koriste se priključnice A2 i B2.
Općenito Spajanje Profibus kablova se može raditi brzo i bezgrešno korištenjem alata za
brzo spajanje (“Fast Connect”). Potreban je specijalan alat za pripremu kabla,
kabel i konektor za brzo spajanje.
Visoka razina
mjerni član
razine
Niska razina
Sadržaj Stranica
Teme poglavlja…................................................................................................................................... 2
Korištenje analognih modula…............................................................................................................. 3
Modul za određivanje mjernog područja.............................................................................................. 4
Parametri analognog modula……......................................................................................................... 5
Moduli analognih ulaza………..…......................................................................................................... 6
Moduli analognih izlaza………..…….…................................................................................................ 7
Prikaz analogne vrijednosti i rezolucija mjerene vrijednosti…………................................................... 8
Prikaz analogne vrijednosti u različitim mjernim područjima………….................................................. 9
Prikaz analogne vrijednosti na analognim izlazima…………................................................................. 10
Adrese analognog modula kod S7-300™…………............................................................................... 11
Normiranje analognih ulaznih vrijednosti……........................................................................................ 12
Denormiranje realnog broja za analogni izlaz…................................................................................... 13
Vježba: Mjerenje i prikaz mase transportiranih dijelova……….………….............................................. 14
Princip Kod proizvodnih procesa postoji cijeli niz fizikalnih veličina (tlak, temperatura,
brzina, brzina okretanja, pH vrijednost, viskozitet, itd.) koje treba obraditi u
PLC-u u cilju automatizacije.
Mjerni član Mjerni članovi reagiraju na promjene veličine koja se mjeri linearnim
proširenjem, promjenom električne vodljivosti, itd.
ADC Prije nego se ove analogne vrijednosti mogu obraditi u CPU-u, moraju biti
pretvorene u digitalni oblik. To radi ADC (Analog-to-Digital Converter) u modulu
analognih ulaza.
Analogno digitalna pretvorba obavlja se sekvencijalno, to jest, signali se
pretvaraju za svaki analogni ulaz po redu.
Analogni izvršni Ako ima standardne analogne ulazne signale kao što su ± 10V ili 4 do 20mA,
član može se spojiti izravno na module analognih izlaza.
Vrsta mjerenja Vrsta mjerenja i mjerni raspon podešavaju se postavljanjem kodnih ključeva na
modulu mjernog područja.
Specijalni moduli bez kodnih ključeva imaju različite ulaze za naponska i
strujna mjerenja. Tako se vrsta mjerenja može podesiti spajanjem na
ogovarajući ulaz.
Modul mjernog Moduli mjernog područja s njihovim kodnim ključevima nalaze se na lijevoj
područja strani modula. Kodni ključevi moraju biti ispravno podešeni prije instaliranja
modula.
Moguća podešenja su “A”, “B”, “C” i “D”.
Podešenja za različite tipove mjerenja i mjernih područja ispisana su na
modulu.
Grupe kanala Na nekim se modulima nekoliko kanala grupira u grupu kanala. U ovom
slučaju, kodni ključevi podešenja vrijede za cijelu grupu kanala.
Dvostruki klik
Pridruživanje Alat za pridruživanje parametara analognim modulima jest “HW Config”. Nakon
parametara prebacivanja projekta iz programiralice u S7-400/300™ PLC, parametri su
spremljeni unutar CPU-a. CPU zatim prebacuje te parametre pripadnim
analognim modulima. Dodatno, ključići za određivanje mjernog područja
moraju biti postavljeni u tražen položaj.
U RUN stanju CPU-a neki od parametara (dinamički parametri) mogu se
mijenjati korištenjem SFC blokova. Kako god, nakon “RUNÆSTOP”,
“STOPÆRUN” tranzicije, parametri kreirani korištenjem “HW Config” alata su
opet na snazi.
Dijagnostički prekid Modul može generirati dijagnostički prekid prema CPU-u kada se pojavi
greška. Informacija o grešci se sprema u dijagnstički spremnik i CPU
istovremeno izvršava program unesen u OB82 organizacijski blok koji je
zadužen za obradu dijagnostičkog prekida. U tom bloku korisnik može
isprogramirati potreban odziv na grešku koja se desila.
Greške, koje analogni modul može prepoznati ovise o tipu modula.
Primjeri grešaka:
• Greška u konfiguraciji ili pridjeljivanju parametara
• Kratki spoj prema masi (samo za ulazne kanale)
• Prekid žice
• Nedostajanje napona L+ (ne kod AI 4x14 bit, Ex)
Sklopovski prekid Moduli s mogućnošću prepoznavanja različitih sklopovskih grešaka posjeduju
mogućnost generiranja sklopovskog prekida (OB40 do OB47). Takvi moduli
generiraju sklopovski prekid na određeni događaj (kao npr. prekoračenje
naponskog ograničenja na ulaznom kanalu ili analognom ulaznom modulu).
Tada CPU odmah poziva prekidni program, koji korisnik može spremiti u jedan
od organizacijskih blokova od OB40 do 47, da bi se odredio odziv PLC-a na
događaj.
Napomena: Samo prvi kanal u grupi kanala može nadzirati ulaznu vrijednost prema
zadanim ograničenjima tj. dozvoljenom području signala.
Prekidi su omogućeni uvijek za cijeli modul.
Vrijeme ciklusa Vrijeme ciklusa pretvorbe jest vrijeme potrebno da modul pretvori analognu
pretvorbe vrijednost u digitalnu i prebaci ju u memoriju. Vrijeme ciklusa je suma vremena
(“Scan cycle time”) pretvorbe svih aktivnih analognih ulaznih kanala na ulaznom analognom
modulu. A/D vrijeme pretvorbe sastoji se od osnovnog vremena pretvorbe i
dodatnog vremena obrade u modulu kod mjerenja otpora te nadgledanja
pojave prekida žice. Osnovno vrijeme pretvorbe ovisi izravno o odabranoj
metodi pretvorbe (metoda integracije, uzastopne aproksimacije) analognog
ulaznog kanala. U slučaju metoda pretvorbi integracijom, vrijeme integracije
izravno utječe na vrijeme pretvorbe.
Vrsta mjerenja Kliknite jednom na to polje da prikažete i odaberete jedno od dostupnih vrsta
(“Measuring Type”) mjerenja (napon, struja...).
Vrijeme integracije / Kliknite na to polje da biste prikazali i odabrali vrijeme integracije (“Integration
Frekvencija time”) ili frekvenciju potiskivanih smetnji (“Interference frequency suppression”)
potiskivanih te rezoluciju prema napravljenom odabiru vremena integracije.
smetnji
Pravilo Ako jedna grupa kanala nije spojena odaberite opciju "Deactivated“. Preostali
ulazi će biti osvježavani u kraćim vremenskim razmacima. Ulazni kanali, koji se
ne koriste, kratko se spajaju prema masi.
Vrsta izlaza Kliknite na to polje da biste prikazali i dabrali između dostupnih vrsta izlaza
(npr. struja).
• Savjet: Kako biste osigurali da nema napona na izlaznim kanalima koji nisu
spojeni onemogućite ih (vrsta izlaza: “Deactivated”) i ostavite ih otvorene. Ovo
također smanjuje vrijeme potrebno za ciklus pretvorbe.
Izlazni raspon Kliknite na to polje kako biste prikazali i odabrali između dostupnih izlaznih
raspona za odabranu vrstu izlaza.
Reakcija CPU na Odaberite kako se izlazi moraju postaviti u slučaju odlaska CPU-a u STOP
odlazak u STOP mod (dostupne opcije ovise o vrsti modula):
• “Switch to Substitute Value” (SSV)
- Nadomjesna (“substitute”) vrijednost je postavljena inicijalno na ”0”; što
znači da su svi izlazi isključeni. Možete postaviti nadomjesne vrijednosti za
svaki izlaz zasebno u ”Substitute value” polju. Nadomjesne vrijednosti
moraju biti unutar valjanog područja za pojedinu vrstu izlaza.
• “Retain Last Value (RLV)“
- U ovom slučaju modul zadržava zadnju vrijednost koja je bila na izlazu
prije odlaska CPU u STOP mod.
• “Outputs Without Voltage or Current (OWVC)”
- U ovom slučaju modul isključuje izlaze kada CPU ode u STOP (V/I = 0
V/mA).
8 128 80 * * * * * * * * 1 0 0 0 0 0 0 0
9 64 40 * * * * * * * * * 1 0 0 0 0 0 0
10 32 20 * * * * * * * * * * 1 0 0 0 0 0
Rezo-
lucija 11 16 10 * * * * * * * * * * * 1 0 0 0 0
u bito-
vima 12 8 8 * * * * * * * * * * * * 1 0 0 0
+ predz.
13 4 4 * * * * * * * * * * * * * 1 0 0
14 2 2 * * * * * * * * * * * * * * 1 0
15 1 1 * * * * * * * * * * * * * * * 1
* = 0 ili 1
Vrijeme integracije Rezolucija se zadaje indirektno izborom vremena integracije “HW Config”
alatom.
Sljedeća tablica za SM331 ilustrira vezu između vremena integracije, rezolucije
i potiskivanja smetnje:
Vrijeme integracije Rezolucija Potiskivanje smetnje
(ms) (u bitovima) (Hz)
2.5 9 + bit predz. 400
16.6 12 + bit predz. 60
20 12 + bit predz. 50
100 14 + bit predz. 10
Vrijeme pretvorbe Vrijeme pretvorbe ovisi o načinu pretvorbe korištenom u modulu (metoda
integracije, sukcesivna aproksimacija).
Vrijeme pretvorbe za različite module dano je u S7-300 priručniku.
Primjer: SM344 ima vrijeme pretvorbe od samo 5 ms za sva 4 ulazna kanala.
Preljev >= 11.759 32767 >= 22.815 32767 >=352.778 32767 >= 1000.1 32767
Prekoračenje 11.7589 32511 22.810 32511 352.767 32511 1000.0 10000
: : : : : : : :
10.0004 27649 20.0005 27649 300.011 27649 850.1 8501
Napon Struja
Jedinice
Raspon Izlazni raspon: Izlazni raspon:
0 do 10V 1 do 5V ± 10V 0 do 20mA 4 do 20mA ± 20mA
Preljev >=32767 0 0 0 0 0 0
Preljev Ako vrijednost koju je potrebno pretvoriti dosegne razinu preljeva, modul
analognog izlaza se onemogući (0V, 0mA).
Okvir 3 Napaja- IM 640 656 672 688 704 720 736 752
nje
(Prijem)
do do do do do do do do
654 670 686 702 718 734 750 766
Okvir 1 Napaja- IM 384 400 416 432 448 464 480 496
nje
(Prijem) do do do do do do do do
398 414 430 446 462 478 494 510
Utor 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
Adresno područje S7-300 ima posebno adresno područje za analogne ulaze i izlaze, koje je
odvojeno od tabličnih slika procesnih ulaza i izlaza za digitalne module (PII/PIQ).
Ovo se adresno područje proteže od bajta 256 do bajta 767. Svaki analogni
signal zauzima 2 bajta.
Po postavkama adresiranja svaki analogni modul zauzima 16 bajtova adresnog
područja. Kao kod digitalnih signalnih modula, lokacija utora određuje početni
byte adrese pojedinog modula.
S7-400 Kod S7-400 adresno područje za analogne module počinje od bajta 512.
Δ
A B
Δ
OUT
27648
B
OUT
0
27648 IN
A 0.0 100.0
(LO_LIM) (HI_LIM)
unipolarno (M 0.0 = ´0´)
(Izvršni član se napaja
samo pozitivnim
vrijednostima)
0
IN -27648
0.0 100.0
(LO_LIM) (HI_LIM)
Simulator AI modul
0
10
0...10V PIW 756 0...27648
V
AI1 AI2
Masa 0 do 500kg
BCD Zaslon
DO modul
0 1 2 3
Funkcija zaslona Broj transportiranih dijelova se prikazuje na BCD digitalnom zaslonu. Funkcija
do sada brojanja te prikaz trenutnog broja na zaslonu isprogramirana je u bloku FC 18.
Zadatak Dijelovi transportirani u AUTO modu se važu na kraju transportne trake (foto
ćelija). Masa vaganog dijela od 0 do 500kg može biti mijenjana korištenjem
potenciometra na simulatoru (0 do 10V).
Kada je sklopka (ulaz) I 124.6 na simulatoru uključena, masa vaganog dijela (0
do 500kg) se prikazuje na BCD digitalnom zaslonu. Kada je ulaz isključen
zaslon prikazuje trenutan broj transportiranih dijelova.
Ukoliko je masa vaganog dijela manja od 100 kg, ili veća od 400 kg, dio se
smatra kvaran. Takav dio se ne broji.
Sadržaj Stranica
Teme poglavlja........................................................................................................................................ 2
Princip rada frekvencijskog pretvarača..................................................................................................... 3
Pregled: standardni pogoni...................................................................................................................... 4
Komunikacija: PROFIBUS DP................................................................................................................. 5
Drive ES inženjerski sistem..................................................................................................................... 6
BOP standardni operatorski panel........................................................................................................... 7
Značenje tipaka na operatorskom panelu................................................................................................ 8
PROFIBUS komunikacijski modul: namještanje adrese.......................................................................... 9
Vježba 1: spajanje Micromaster-a na PROFIBUS DP............................................................................ 10
Vježba 2: funkcijska provjera - Micromaster........................................................................................... 11
Ako želite znati više................................................................................................................................. 12
Jednostavan S7 program za upravljanje pogonom................................................................................. 13
Micromaster MM420: upravljačka riječ.................................................................................................... 14
Micromaster MM420: statusna riječ........................................................................................................ 15
Digitalno upravljanje signalima OFF1, OFF2, OFF3.............................................................................. 16
Odabir upravljačkog kanala i kanala za prijenos reference brzine vrtnje............................................... 17
Asinkroni
motor
U U U
t t t
Direktan On-line 3-fazni AC motori (ovdje: asinkroni indukcijski motori) mogu raditi direktno
rad spojeni na 3-fazni glavni sustav napajanja. Uključivati i isključivati se mogu
pomoći sklopnika (releja za velike struje). Na primjer: pumpa za vodu instalirana
u lokalnom vodovodu za punjenje spremnika vode.
Upuštač Kako bi se izbjegao udar na glavno napajanje prilikom pokretanja motora često
se koriste upuštači koji motor pokreću pri nižem naponu (eng. “motor starter”).
Nakon pokretanja motora (zaleta) motor se prespaja direktno na sustav
napajanja. Na primjer: pogon pomičnih stepenica.
Frekvencijski Mora se koristiti ukoliko se zahtjeva elektromotorni pogon sa promjenjivom
pretvarač brzinom vrtnje. Na primjer: pogon dizalice za kontejnere.
Neke aplikacije zahtijevaju precizno slijeđenje predefinirane reference brzine. To
je često povezano sa zadacima pozicioniranja. Tada se radi o servo pogonima.
Jednostavno rečeno se servo pogoni koriste tamo gdje su se pokreti izvodili
ručno ljudskom snagom.
Na primjer: alatni strojevi, strojevi za pakiranje, roboti.
Princip rada U ulaznom krugu se korištenjem ispravljača 3-fazna struja ispravlja. Rezultat
jest istosmjerna struja/napon međuspremljena u kondenzatorima (DC veza). U
izlaznom krugu modul snage pomoću tranzistora iz ove istosmjerne generira 3-
faznu struju promjenjivog napona i frekvencije.
Varijabilni napon? Elektromotor predstavlja induktivno trošilo za izmjeničnu
struju. Porastom frekvencije raste i induktivni otpor, a s time i ukupna
impedancija kruga. Stoga frekvencijski pretvarač mora povećati izlazni napon
proporcionalno povećanju frekvencije.
Konfiguracija Moguće je spojiti nekoliko modula snage radi upravljanja s više motora na jedan
ispravljač (npr. SIMODRIVE 611, MASTERDRIVES).
Ispravljač Ukoliko se koristi ispravljač sa tranzistorima umjesto dioda električna energija se
može vratiti u sustav napajanja tijekom smanjivanja brzine vrtnje motora.
Primjer primjene:
upravljane pumpe i
ventilatori u sustavu
klimatizacije
Kategorizacija Standardni pogoni se koriste u aplikacijama koje zahtijevaju malu ili srednju
dinamiku što se tiče upravljanja promjenom brzine vrtnje. Mnoge aplikacije su u
prošlosti bile rađene uz pogone direktno spojene na glavni sustav napajanja. U
90-tima su frekvencijski pretvarači postali tako ekonomični da su se prednosti
pogona s promjenjivom brzinom vrtnje mogle upotrijebiti u mnogo širim
primjenama (ušteda energije prilikom rada sa snagom manjom od nazivne,
pokretanje i zaustavljanje rampom, poboljšanje kvalitete u proizvodnji).
Dizajn MICROMASTER frekvencijski pretvarači su sada u 4-toj generaciji. To su
samostalni (eng. "Stand-Alone“) uređaji. To znači da frekvencijski pretvarač
predstavlja jednu cjelinu spojenu između glavnog napajanja i motora te za rad
nije potreban nikakav drugi uređaj.
MICROMASTER 4 porodica frekvencijskih pretvarača uključuje nekoliko verzija:
MICROMASTER 420 za jednostavna upravljanja kao što su pumpe i ventilatori.
MICROMASTER 440 za zahtjevna upravljanja (dinamička i precizna upravljanja brzinom vrtnje).
MICROMASTER 410 za najjednostavnija upravljanja s ograničenom mogućnošću parametriranja.
MICROMASTER 411 integracija motora i frekvencijskog pretvarača (tzv. “COMBIMASTER”).
Frekvencijski pretvarač je smještan u specijalnom kućištu i montiran direktno na
motoru.
Primjene - pumpe i ventilatori (za grijanje, klimatizaciju, ventilaciju, kemijska i
prehrambena industrija ...)
- sustavi pokretnih traka (paketi, prtljaga, pošta)
- automatska vrata ((kuće) ulazi, vrata dizala, garaže)
- perilice suđa i rublja, sušilice rublja, strojevi za peglanje rublja u industriji
- automati za pranje automobila ...
Napomena 2004. godine izdana je kompletno nova generacija upravljačkih sustava za
elektromotorne pogone pod nazivom SINAMICS koja objedinjuje upravljanje za
sve vrste izmjeničnih motora. Oni bi trebali uskoro naslijediti MICROMASTER
seriju frekvencijskih pretvarača.
SITRAIN Training for ST-TIA Basis
Automation and Drives Stranica 4 Uvod u Micromaster
Komunikacija: PROFIBUS DP
PROFIBUS modul
Komunikacija u polju Sabirnica za komunikaciju u polju spaja distribuirane senzore i izvršne članove
(kao što su ventili, fotoćelije, mjerne uređaje, pogone, operatorske panele) sa
središnjim PLC-om.
PROFIBUS DP jest komunikacijski sabirnica za komunikaciju u polju neovisna o
proizvođaču. PROFIBUS jest normiran i kontinuirano razvijan od organizacije
PNO (Profibus User Organization) od 1990.
Glavni i podređeni Glavni čvor (obično PLC sa PROFIBUS sučeljem ili pripadnim komunikacijskim
čvor modulom kao što je S7-315-2 DP) upravlja protokom podataka na sabirnici.
Podređeni članovi šalju podatke samo ako su prozvani od strane glavnog čvora.
Na taj način ne dolazi do kolizije između dva glavna čvora.
Ciklička komunikacija Podređeni članovi ciklički (jedan za drugim) dobivaju procesne podatke od
strane glavnog čvora te odašilju svoje procesne podatke
U slučaju pogona procesni podaci su npr.
- referenca brzine vrtnje, signal za uključenje odaslan od strane glavnog čvora,
- trenutna brzina, signali greške sa pogona.
Podatkovni paket (telegram) sastoji se od 2 do 16 riječi (riječ ima 16 bita).
Vrijeme ciklusa iznosi od 2 do 20 ms.
Komunikacija na Često postoji potreba za čitanjem ili promjenom parametara nekog pogona.
događaj To se u današnjim aplikacijama događa samo u trenutku kada se za to ustanovi
potreba. Ciklički rad se tada nakratko prekida i pošalje se duži podatkovni paket
duljine do 117 riječi.
Glavni čvor klase 2 “Normalni“ glavni čvor se se naziva i glavni čvor klase 1. Prilikom puštanja u
pogon možete također i programiralicu spojiti na PROFIBUS mrežu kao glavni
čvor klase 2. Takav čvor neovisno o trenutnom stanju komunikacije može uvijek
pristupiti pogonima.
Profibus Adrese Minimalni zahtjevi za puštanje PROFIBUS komunikacije u pogon jest
postavljanje PROFIBUS adrese. Više informacije o tome naći ćete na stranici 12
ovog poglavlja.
Programski paket Drive ES (eng. “Engineering System”) je programski paket koji se zasebno
kupuje kao dodatak SIMATIC menadžeru.
Drive ES Basic Omogućava integriranje pogona kao objekata unutar SIMATIC menadžera. U
tom slučaju se pogoni pojavljuju u pregledu projekta kao što se pojavljuju i
SIMATIC CPU-ovi. Objekti također omogućuju pokretanje programskih alata za
konfiguriranje pogona.
Drive ES Graphic Postoji isključivo za MASTERDRIVE i SIMOREG DC-MASTER uređaje. Koriste
se za korisničko prijateljsko pridruživanje internih signalnih sekvenci i dostupnih
funkcijskih blokova.
Drive ES SIMATIC Ovaj programski paket sadrži STEP 7 biblioteke blokova (podatkovne i
funkcijske blokove) za korisnički prijateljsko konfiguriranje komunikacije
korištenjem PROFIBUS DP protokola.
Drive ES PCS7 Ovaj programski paket sadrži naslovne slike/elemente za korisnički prijateljsko
konfiguriranje PCS7 sustava za upravljanje procesima.
STARTER može biti pokrenut kao zasebna aplikacija. Osim toga je ovaj
programski alat također integriran u Drive ES konfiguracijski programski paket iz
sustava potpuno integrirane automatizacije (eng. “Totally Integrated
Automation”).
SIEMENS
SIEMENS
5.00
I <> Fn 5
O Jog P 6
MICROMASTER 440
Kod naredbi Naredbe su npr. signal uključenja, signal isključenja, vrti motor, te potvrda
poruka o grešci. Na maketi motora možete odabrati između sljedećih kodova
koristeći parametar P0700:
• P0700 = 1 BOP operatorski panel
• P0700 = 2 Preklapa S1-S3 na maketi za učenje
• P0700 = 6 Sa CPU-a preko PROFIBUS komunikacije
Kod reference brzine Referenca brzine vrtnje ovdje odgovara frekvenciji pretvarača. Na maketi za
učenje možete odabrati između sljedećih kodova koristeći parametar P1000:
• P1000 = 1 BOP operatorski panel sa tipkama za
povećanje/smanjivanje (samo sa r0000)
• P1000 = 2 Potenciometar na maketi za učenje
• P1000 = 6 Sa CPU-a preko PROFIBUS komunikacije
SITRAIN Training for ST-TIA Basis
Automation and Drives Stranica 8 Uvod u Micromaster
PROFIBUS komunikacijski modul: namještanje adrese
Dodatak adresi 1 2 4 8 16 32 64
Adresa Značenje
PROFIBUS adresa se zadaje
0
preko parametra P0918
1 do 125 važeća PROFIBUS adresa
Zadatak Kako bi se Micromaster mogao upravljati preko PROFIBUS DP mreže mora biti
spojen na PROFIBUS DB mrežu i imati pridružene parametre.
Što napraviti 1. Povezati MM420 sa PROFIBUS glavnim čvorom. MM420 ćete u katalogu
sklopovlja pronaći pod "Drive ES" Æ SIMOVERT Æ MICROMASTER 4 Æ
MICROMASTER 420 (vidi slajd)
2. Pridružite parametre MM420 kao što je prikazano u slajdu:
- Verzija uređaja (eng. “Device version”) V1.0
- PROFIUBS adresa: 6
- PPO tip 3.PZD 2/2
- I / O adresa 56
3. Spremite, prevedite i prebacite konfiguraciju u CPU.
Vrti motor desno Implementirano je u mreži 3. Umjesto bita 0, postavlja se bit 8 radi uključenje
vrtnje motora u desno. Dok god je gumb "Jog right" pritisnut na ekranu
osjetljivom na dodir motor se vrti udesno. Prema trenutnoj vrijednosti
parametara MM 420 postavljena je frekvencija od 5 Hz s time da se ona može
promijeniti pomoću parametra P1058.
Vrti motor ulijevo Implementirano je u mreži 4. Umjesto bita 0, postavlja se bit 9 radi uključenje
vrtnje motora u lijevo. Dok god je gumb "Jog left" pritisnut na ekranu osjetljivom
na dodir motor se vrti udesno. Prema trenutnoj vrijednosti parametara MM 420
postavljena je frekvencija od 5 Hz s time da se ona može promijeniti pomoću
parametra P1059.
Napomena Dodatne informacije o različitim PPO tipovima komunikacije, strukturama
kontrolne riječi, itd. možete dobiti u naprednom programskom tečaju.
15 Postavljanje bita 0
Upravljačka riječ Upravljačka riječ jest skupina od 16 internih binarnih signala koji moraju biti
dostupni internoj sekvenci sustava upravljanja odnosno regulatoru
frekvencijskog pretvarača. Kada su frekvencijski pretvarač i SIMATIC S7
povezani pomoću PROFIBUS-a, upravljačka riječ može “postati dostupna”
korištenjem pridružene izlazne riječi kao što je QW56. Mogući primjer
implementacije možete naći u funkciji FC42.
Upravljačka riječ (bitovi 0 do 10) usklađena je sa normom “PROFIdrive Profile”.
Bitovi 11 do 15 su specifični za MICROMASTER.
ON/OFF1 Za aktiviranje potrebna je promjena brida signala, a signali OFF2 i OFF3 moraju
biti neaktivni. Tijekom isključivanja motor koči prema rampi za kočenje dobivene
od generatora rampe, a nakon zaustavljanja motora frekvencijski pretvarač se
isključuje.
15 Preopterećenje pretvarača
Statusna riječ Statusna riječ je skupina od 16 internih binarnih signala dostupni od strane
interne sekvence upravljanja tj. regulatora frekvencijskog pretvarača. Kada su
frekvencijski pretvarač i SIMATIC S7 povezani pomoću PROFIBUS-a, statusnu
riječ možete nadgledati i analizirati korištenjem pridružene ulazne riječi kao što
je IW56.
Statusna riječ (bitovi 0 do 10) usklađena je sa normom “PROFIdrive Profile”.
Bitovi 11 do 15 su specifični za MICROMASTER.
Zabrana pokretanja Ovo stanje statusne riječi je aktivno nakon što je otklonjena greška i prihvaćena
je potvrda greške pogona. Ponovno uključivanje je moguće samo preko signala
OFF1 i tek nakon toga ON.
Upozorenje, poruke Poruke se šalju postavljanjem bitova 13 i 15, a upozorenja postavljanjem bita
11.
t 1
ON/OFF1
0
OFF2 = 0 ! ⇒ Motor se zaustavlja bez kočenje (zaustavlja se t
djelovanjem trenja radnog mehanizma).
n 1
Frekvencijski pretvarač se odmah isključuje. OFF2
0
t
1
0 OFF3
t t
Fiksne frekvencije Dodatne reference Funkcijski generator rampi Upravljačka referenca frekvencije
P2000=50 [Hz]
Izvor upravljačkih Blokovska shema prikazana gore obuhvaća samo najvažnije dijelove kanala
naredbi za postavljanje reference brzine vrtnje kao i odabira izvora upravljačkih naredbi.
Za potpuni blokovski dijagram pogledajte funkcijski dijagram na poleđini popis
Micromaster parametara.
U primjeru vježbe napravljena su sljedeća pridruženja adresa za nadgledanje
rada pomoću tablice varijabli:
Programski paket Programski paket za pokretanje (eng. “Starter software”) predstavlja korisničko
za pokretanje prijateljsko sučelje za puštanje u pogon, dijagnostiku, konfiguriranje i
nadgledanje rada Micromaster uređaja/parametara.
Sadržaj Stranica
Područja primjene i osnovne značajke................................................................................................. 2
AS-i kabel ........................................................................................................................................... 3
AS-i moduli ...................................................................................................................................... 4
Konfiguracija .................................................................................................................................... 5
Addesiranje AS-i podređenih čvorova................................................................................................... 6
Značajke
Elementi koji mogu biti povezani: binarni ulazi i izlazi
analogni ulazi i izlazi
Geometrijski
plosnati kabel
Energija i podaci AS-sučelje koristi neoklopljene plosnate kablove za prijenos podataka i energije
(IP67). Boja kabla je žuta.
Zbog prijenosa podataka i energije na istom dvožičnom kablu potrebno je
koristiti specijalno AS-i napajanje sa izolacijom podatkovnog dijela.
Značajke Zbog geometrijskog dizajna kabla žica + te – pol ne mogu više biti zamijenjeni.
Kabel je “samo-liječeći”. Podređeni čvorovi mogu biti smješteni gdje god to želite
ili gdje se ukaže potreba.
Pomoćno napajanje Za potrošnju veću od 8 ampera ili za selektivno isključivanje pojedinih čvorova
(npr. u slučaju nužde) može biti postavljeno izmjenično ili istosmjerno pomoćno
napajanje u paralelu postojećem u kablu iste vrste. Obično se koristi kabel
crvene boje za 230 VAC te crni kabel za 24 VDC.
AS-i
sabirnica Kompaktni
moduli
Profibus DP
Analogni moduli
DP/AS-i Link 20
Napajanje
DP/AS-i Link 20 DP/AS-i Link 20 preuzima ulogu AS-i glavnog čvora te PROFIBUS podređenog
čvora u slučaju istodobne komunikacije sa SIMATIC S7.
Pomoću komunikacijskih procesora (CP), SIMATIC S7 može također biti
direktno spojen na AS-i sabirnicu.
Podređeni čvorovi Svaki AS-i podređeni čvor ima nezavisnu adresu na sabirnici. Adresa se zadaje
prilikom programiranja pojedine jedinice.
Kompaktni moduli Kućišta kompaktni moduli se sastoje od dva dijela: montažnatna ploča (baza
modula) te priključnog modula (komunikacijska jedinica). Montažna ploča
uspostavlja vezu sa žutim AS-i kablom i može se montirati na komercijalnu DIN
montažnu šinu. Standardni izvršni članovi i senzori se na montažnu ploču
montiraju pomoću vijaka. Priključni moduli mogu imati najviše 4 ulaza te najviše
4 izlaza.
Analogni moduli Dizajn analognih modula jednak je dizajnu analognih modula. Analogni moduli
mogu imati najviše 2 kanala. To mogu biti 2 ulazna ili 2 izlazna kanala. Analogni
senzori se također spajaju sa vijcima.
Komunikacija PROFIBUS glavni čvor komunicira sa DP/AS-i Link 20 kao i sa svakim drugim
PROFIBUS podređenim članom preko pridruženog ulaznog i izlaznog adresnog
područja. DP/AS-i Link 20 komunicira još k tome nezavisno kao AS-i glavni čvor
sa najviše 62 podređena čvora.
7 6 5 4 3 2 1 0 7 6 5 4 3 2 1 0
24 slave 1 24 slave 1
25 slave 2 slave 3 25 slave 2 slave 3
26.7 26.6 26.5 26.4 26 slave 4 slave 5 26 slave 4 slave 5 26.3 26.2 26.1 26.0
27 slave 6 slave 7 27 slave 6 slave 7
28 slave 8 slave 9 28 slave 8 slave 9
29 slave 10 slave 11 29 slave 10 slave 11
30 slave 12 slave 13 30 slave 12 slave 13
31 slave 14 slave 15 31 slave 14 slave 15
32 slave 16 slave 17 32 slave 16 slave 17
33 slave 18 slave 19 33 slave 18 slave 19
34 slave 20 slave 21 34 slave 20 slave 21
35 slave 22 slave 23 35 slave 22 slave 23
36 slave 24 slave 25 36 slave 24 slave 25
37 slave 26 slave 27 37 slave 26 slave 27
38 slave 28 slave 29 38 slave 28 slave 29
39 slave 30 slave 31 39 slave 30 slave 31
4 bita po podređenom Za svaki podređeni čvor uvijek su zauzeta 4 bita za ulaze i izlaze (vidi gornji
čvoru slajd).
Ovisno o pojedinoj vrsti AS-i podređenog čvora koriste se svi ili samo dio
bitova za komunikaciju.
Sadržaj
Stranica
Ciljevi...................................................................................................................................................... 2
Pregled mogućnosti dokumentiranja...................................................................................................... 3
Dokumentiranje blokova.................................................................................................................... 4
Postavke stranice.................................................................................................................................. 5
Pregled ispisa........................................................................................................................................ 6
Ostali alati za dokumentiranje............................................................................................................... 7
Dokumentiranje na različitim jezicima................................................................................................... 8
Pregled: Spremanje korisničkih podataka............................................................................................. 9
Učitavanje programa s CPU-a u PG..................................................................................................... 10
Memorijski koncept S7-300 do listopada 2002...................................................................................... 11
Učitavanje blokova u /iz Flash EPROM memorijske kartice................................................................. 12
Memorijski koncept S7-300™ nakon listopada 2002............................................................................ 13
Kopiranje projekta na memorijsku karticu............................................................................................. 14
Spremanje projekta na memorijsku karticu........................................................................................... 15
Dohvaćanje veličine projekta................................................................................................................. 16
Arhiviranje na disketu............................................................................................................................ 17
Vježba 1: Dokumentiranje i ispis bloka.................................................................................................. 18
Vježba 2: Spremanje programa i sklopovske konfiguracije s PLC-a (PLC Copy)................................. 19
Vježba 3: Arhiviranje projekta................................................................................................................ 20
Vježba 4: Brisanje projekta i njegovo obnavljanje iz arhiviranog projekta.............................................. 21
Naziv mreže
Komentar mreže
Komentar naredbe
Pregled programa
Unakrsne reference
Pridruženost I/Q/M/T/C
Liste provjere
Tablica simbola
Konfiguracija
Konfiguracija mreža
Pisač Pisač koji se koristi kod dokumentiranja je onaj instaliran pod Windowsima. Ako
želite koristiti drugi pisač, morate ga podesiti u “Windows Control Panelu”.
Postavke pisača Postavke pisača može se promijeniti izborom opcija izbornika File --> Print
Setup.
Postava stranice Kada izaberete opcije izbornika File --> Page Setup pojavi se dijalog-prozor u
kome možete izabrati format ispisa (npr. A4 Margin).
Pregled ispisa Da biste pogledali kako će izgledati ispis na štampaču, izaberite opcije izbornika
File -> Print Preview.
Unakrsne reference
Tablica simbola
Konfiguracija
Konfiguracija
mreže
Reference Ispisane reference čine rješavanje problema lakšim. Više informacija može se
naći u poglavlju ”Rješavanje problema".
Tablica simbola Tablica simbola sadrži veze između apsolutnih adresa, simboličkih imena i
simboličkih komentara. Za više informacija pogledati poglavlje "Simboli“.
Promjena jezika Kod promjene jezika može se birati između svih koji su bili uvezeni u projekt.
Promjene se izvršava za sve odabrane direktorije s objektima unutar projekta.
Brisanje jezika Brisanjem pojedinog jezika, briše se sav tekst u pripadnom jeziku iz sustava
upravljanja sadržajem projekta.
Učitavanje programa Ovom funkcijom možete kopirati sve blokove te sistemske podatke bez
sa CPU-a u PG/PC dokumentacije (tablice simbola, imena varijabli i parametara, komentari) iz CPU-
a u odabrani programski direktorij. Odabrani programski direktorij tada sadrži
"PLC copy" sa trenutnim online programom, tj. presliku programa te sistemskih
podataka PLC-a koji je trenutno online.
Učitavanje stanice Ovom funkcijom (upload station) možete učitati PLC stanicu s “aktualnom”
u PG/PC sklopovskom konfiguracijom u projekt. Nije moguće učitavanjem promijeniti
parametre već postojeće stanice.
Kopiranje programa Ukoliko je korisnički program spremljen na memorijskoj kartici možete raditi
iz CPU-a u promjene u programu u online modu. Promijenjeni blokovi spremljeni su u
memorijsku karticu internoj RAM memoriji CPU-a dok su nepromijenjeni blokovi programa ostali
spremljeni u memorijskoj kartici. Promijenjene blokove možete spremiti na
memorijsku karticu koristeći “Copy RAM to ROM” funkciju.
Arhiviranje projekta Sve podatke pojedinog projekta (kao što su korisnički program sa svim
na memorijsku komentarima, tablicom simbola, te sklopovske konfiguracije svih stanica)
karticu možete arhivirati na memorijsku karticu koristeći "Save Project on Memory Card"
funkciju.
Arhiviranje projekta Koristeći "Archive Project " funkciju, možete spremiti sve podatke pojedinog
projekta (kao što su korisnički program sa svim komentarima, tablicom simbola,
te sklopovske konfiguracije svih stanica) u arhivnu datoteku u kompresiranom
formatu (kao što je *.zip ili *.arj). Arhivna datoteka je mnogo manja nego
nekomprimirani projekt. Kopiju arhivne datoteku možete prebaciti ili kopirati po
želji koristeći “Windows Explorer”.
Učitavanje programa Kada dovršite fazu pokretanja, trebali biste kopirati konačnu verziju programa
iz CPU-a u na tvrdi disk programiralice.
programiralicu Najbolji način za ovo je spremanje programa sa svim komentarima i simbolima
na tvrdi disk prije nego što ga pokrenete na PLC-u. Kada se naprave izmjene u
programu, treba uvijek odmah spremiti promijenjene blokove na tvrdi disk kako
se ne bi izgubili komentari i simboli.
Ako se program ne nalazi u vašoj programiralici možete ga učitati iz CPU-a. U
ovom slučaju, nedostajati će komentari i simboli. Ne zaboravite učitati sistemske
podatkovne blokove jer oni sadrže konfiguraciju i komunikacijske podatke.
Učitavanje stanice Možete učitati u programiralicu i cijelu stanicu, tj. sklopovska stanica se također
kreira u projektu. Prednost ovoga je da možete promijeniti parametre sklopovlja
trenutno.
Što učiniti?
• Kreirajte novi projekt u SIMATIC Manageru.
• Izaberite opcije izbornika PLC -> Upload Station.
Mem. za učitavanje Memorija za učitavanje (engl. load memory) dio je programirljivog modula.
Sadrži učitane objekte kreirane na programirajućem uređaju (logički blokovi,
podatkovni objekti, dodatne informacije).
Memorija za učitavanje može biti ili plug-in memorijska kartica ili integrirani
RAM.
Radna memorija Radna memorija (engl. work memory) sadrži samo one podatke koji su značajni
za izvršavanja programa. RAM radna memorija integrirana je u CPU i ima
dodatno baterijsko osiguranje napajanja.
Retentivna memorija Retentivna memorija je neizbrisivi RAM koji se koristi za backup bit memorije,
timera, brojila i podatkovnih blokova. Ona mora biti Flash-EPROM tipa. Backup
područje određujete prilikom pridruživanja CPU parametara.
Reset memorije Tijekom reseta memorije, svi korisnički podaci se brišu. Izuzeti su tek
dijagnostički spremnik i MPI adresa.
Nakon
umetanja
“Učitavanje" Mem. za učit. memorijske
interni RAM kartice:
zahtjev za
reset memorije
“Učitavanje u PG" i kopiranje
Dijelovi u radnu
bitni za memoriju
izvođenje
Radna memorija
RAM
Uvod Ako se koristi FEPROM kartica, moguće je raditi s CPU-om bez baterijskog
backupa. Program je spremljen u FEPROM, siguran u slučaju nestanka napajanja.
Retentivna područja se mogu definirati u HW konfiguraciji.
Kod S7-300 retentivni su podaci (timeri, brojila, bit memorije, podatkovna područja)
spremljeni u retentivnu memoriju CPU-a (neizbrisivi RAM).
Umetanje / Kada se ukloni ili umetne memorijska kartica, CPU zahtjeva reset memorije. Kada
Uklanjanje se umetne RAM kartica, korisnički program mora biti ponovno učitan iz
programiralice. Kada se umetne FEPROM kartica, njezin se sadržaj iskopira u
radnu memoriju.
Nestanak napajanja Poslije nestanka napajanja bez baterijskog backupa blokovi se kopiraju iz
memorijske kartice u radnu memoriju i kod S7-300 retentivni su podaci dobiveni iz
neizbrisivog RAM-a.
Područja podataka u DB-ovima, koja su definirana kao retentivna memorija (samo
za S7-300), poprimaju stanja koja su imala prije nestanka napajanja. Neretentivna
se područja podataka postavljaju na izvorne vrijednosti koje su spremljene u
memorijskoj kartici.
Mem. za učitavanje Micro Memory kartica (MMC) služi kao memorija za učitavanje CPU-a. Koristi
Micro Memory se za spremanje logičkih i podatkovnih blokova te sistemskih podataka
kartica (MMC) (sklopovska konfiguracija, komunikacijske veze itd.). Sadržaj MMC-a je
retentivan.
Kada se pojedini blok ili cijeli korisnički program prebacuju sa programiralice u
CPU, podaci se spremaju na MMC. Svi blokovi odnosno njihovi dijelovi bitni za
izvršavanje se automatski kopiraju u radnu memoriju (RAM).
Kopiranje pojedinog bloka ili cijelog korisničkog programa te normalan
rad CPU-a moguć je samo ako je MMC umetnut!
Memorijski reset se zahtjeva svaki put kada se MMC umetne ili izvadi!
Radna memorija Radna memorija (RAM) je integrirana u CPU i sadrži samo dijelove S7
programa bitne za izvršavanja korisničkog programa (kao što su npr. dijelovi
podatkovnog bloka s trenutnim vrijednostima varijabli bez inicijalnih vrijednosti).
Retentivna svojstva Svi podaci koji u slučaju gubitka napajanja ostaju sačuvani smatraju se
retentivnim. U takve podatke spadaju cijela radna memorija kao i bit memorije,
timeri te brojila koji su u sklopovskoj konfiguraciji definirani kao retentivni.
Retentivna svojstva se postižu spremanjem gore spomenutih memorijskih
područja na MMC u slučaju nestanka napajanja te prebacivanjem tih podataka u
RAM memoriju nakon što se napajanje vrati.
Zahtjevi Pogonski program (“driver”) memorijske kartice mora biti instaliran u STEP 7
programskoj podršci. Ako to nije slučaj, kliknite na "Start" tipku i izaberite
“Simatic -> STEP 7 -> Memory Card Parameter Assignment” te instalirajte
pogonski program. Nakon toga na traci s izbornicima SIMATIC Manager-a
nalaziti će se ikona memorijske kartice (“Memory Card Icon”) .
Zapamtite: Memorijska kartica mora biti izbrisana prije nego što možete kopirati
svoj program na nju.
Odaberite: File -> S7 Memory Card -> Delete…
Sljedeće, otvorite dva prozora u SIMATIC Manager-u:
• jedan s korisničkim programom koji želite spremiti.
• drugi s memorijskom karticom.
Brisanje Možete obrisati samo cijelu memorijsku karticu. Brisanje pojedinih blokova nije
podržano.
Kopiranje Izaberite blokove koje želite ili "Blocks" objekt s tvrdog diska i odvucite ga
mišem u prozor pridružen memorijskoj kartici (“Memory Card window”).
Napomena Kod određenih CPU-ova (npr. CPU 416) možete pisati i na memorijsku karticu u
CPU. Da bi to učinili, izaberite opcije izbornika “PLC -> Download to EPROM
Memory Card on CPU”.
Funkcija Koristeći funkcije "Save to Memory Card..." i "Retrieve from Memory Card...",
možete spremiti i povratiti sve podatke pojedinog projekta (korisnički program sa
svim komentarima, tablicom simbola, te sklopovske konfiguracije svih stanica)
sa memorijske kartice. Memorijska kartica može biti smještena u samom CPU-u
ili u utoru za programiranje memorijskih kartica na PG ili PC-u.
Podaci vezani za projekt se kompresiraju prije spremanja na memorijsku karticu
i vraćaju u prvotni oblik prilikom povrata s memorijske kartice. Veličina podataka
vezanih za projekt koji se spremaju na memorijsku karticu odgovara veličini
arhivne datoteke projekta. Ukoliko memorija kartice nije dovoljna za spremanje
projekta pojavit će se pripadna poruka s objašnjenjem problema.
Podaci o projektu Podaci o projektu sadrže – baš kao kod arhiviranja projekta – u osnovi sve
sa / bez korisničkog podatke koji pripadaju definiciji projekta te sve korisničke programe CPU-ova.
programa Korisnički programi sadržani unutar projekta CPU ne može pročitati i tako ne
mogu biti izvršeni. Koristeći opciju "Load the user program also", izvršni
korisnički program je također spremljen u dodatku podacima o projektu.
Korisnički program je onaj pridružen CPU-u u koji je umetnuta memorijska
kartica.
Područje korištenja Ukoliko nekoliko radnika radi na servisiranju i održavanju SIMATIC® S7 PLC-a,
teško je brzo osigurati svakom radniku trenutno aktualne projektne podatke za
zadatak servisa. Kada su projektni podaci dostupni lokalno u jednom od
održavanih CPU-ova, svaki radnik može pristupiti trenutnim projektnim
podacima i napraviti promjene ukoliko je potrebno. Unesene promjene postaju
trenutno stanje projektnih podataka i dostupne su svim ostalim radnicima.
Napomena Funkcije “Save to Memory Card” i “Retrieve from Memory Card” su dostupne na
S7-400™, kao i na S7-300™ modulima isporučenim nakon listopada 2002.
Uvod Ako projekt zauzima više od 1.44 MB memorije, i dalje ga možete spremiti na
disketu tako da ga prethodno arhivirate (komprimirate).
Explorer Veličinu projekta možete saznati u Exploreru:
• kliknite desnom tipkom miša na direktorij u kojem se nalazi projekt ili
• izaberite direktorij u kome se nalazi projekt i potom izaberite opcije izbornika
“File -> Properties”.
U oba se slučaja otvara prozor "Properties".
Uvod Budući da podaci u projektu mogu zauzimati dosta memorijskog prostora i može
se dogoditi da ne mogu stati na disketu, osigurana je funkcija za arhiviranje koja
komprimira podatke tako da zauzimaju približno 1/8 početne količine memorije.
Funkcija koristi normalne programe za komprimiranje, kao što su PKZIP, ARJ,
LHARC, RAR ili WINZIP. Jedan od ovih programa mora biti instaliran na
programiralicu. Ako želite koristiti dugačka imena datoteka, trebat ćete PKZIP,
WinZip ili RAR.
Programi za komprimiranje ARJ i PKZIP isporučuju se u okviru STEP 7.
Put do arhivskog programa podešava se izborom opcija izbornika “Options ->
Customize -> Archive” u SIMATIC Manager-u.
Zadatak 1 Pridajte mrežama bloka komentare i naslove. Potom pogledajte kako bi izgledao
ispis bloka na papiru sa zaglavljerm i podnožjem (engl. header and footer).
Napomena U ovoj vježbi trebate koristiti opciju "Print Preview..." da vidite kako bi ispis bloka
izgledao. Kako bi se on zaista i ispisao, potrebno je odabrati "Print..." umjesto
"Print Preview..." te imati s programiralice dostupan pisač.
Što učiniti 1. Uredite zaglavlje i podnožje ispisa bloka (koristite "Help" dugme za više
informacija)
SIMATIC® Manager -> File -> Labeling fields...
2. U bloku dodajte:
• naslov bloka i komentar bloka
• naslove mreža i komentare mreža
LAD/STL/FBD Editor -> View -> Display with -> Comment
3. Pogledajte kako bi blok izgledao ispisan na papiru
LAD/STL/FBD Editor -> File -> Print Preview...
Rezultat Svi blokovi iz CPU kopirani su bez komentara u "PLC-Copy" Blocks direktorij,
stvoren offline.
Stoga je bolje koristiti CPU dostavljen nakon listopada 2002, kod kojeg se cijeli
projekt, uključujući simbole i komentare može spremiti na MMC.
Napomena Samo zatvoreni projekti mogu biti arhivirani. Prije pokretanja funkcije arhiviranja
provjerite je li SIMATIC® Manager ili aplikacije unutar njega (kao što su
LAD/FBD/STL Editor, Symbol Editor, HW Config) pristupaju projektu koji želite
arhivirati.
Zadatak Izbrišite vaš projekt s hard diska. Potom povratite svoj arhivirani projekt na hard
disk programiralice.
Što učiniti 1. Izbrišite vaš projekt imena "My_Project" s hard diska programiralice.
SIMATIC® Manager -> File -> Delete...
2. Pokrenite Retrieve funkciju
SIMATIC® Manager -> File -> Retrieve...
3. U dijaloškom prozoru odaberite vaš arhivirani projekt i "Open" (vidi slide)
4. Odredite odredišni direktorij gdje i se raspakirani projekt trebao spremiti.
SIMATIC®
PCS 7
SIMATIC®
®
SIMATIC NET
Software
SIMATIC®
HMI
SIMATIC®
SIMATIC®
PC
SIMATIC®
WinCC
SIMATIC®
DP
SIMATIC®
Controller
Sadržaj Stranica
Teme poglavlja............................................................................................................................. 2
SIMATIC S7/C7 i WinAC kontroleri ................................................................................................. 3
SIMATIC C7 – Integracija SIMATIC-a S7-300 i OP-a......................................................................... 4
Programming Sequence Control Systems with S7- GRAPH................................................................ 5
Programiranje koristeći metodu dijagrama stanja sa S7- HiGraph...................................................... 6
Programiranje u višem programskom jeziku S7- SCL ....................................................................... 7
CFC – alat za grafičko prospajanje S7 blokova ................................................................................ 8
Dijagnostika procesa pomoću S7- PDIAG ........................................................................................ 9
Provjera korisničkih programa pomoću S7- PLCSIM ......................................................................... 10
Izvršni programi za upravljanje u zatvorenoj petlji (closed-loop control)............................................. 11
Komunikacija pomoću SIMATIC NET................................................................................................ 12
Vizualizacija procesa i nadzor operatera pomoću WinCC................................................................... 13
Automatizacija procesa pomoću SIMATIC PCS 7.............................................................................. 14
modularan
Srednja i viša
razina
performansi
SIMATIC C7 Ovaj je cjeloviti sustav kombinacija PLC-a (S7-300) i operatorskog panela HMI
sustava za upravljanje i nadzor. Integracija PLC-a i OP-a u jedan uređaj daje
upravljački sustav uz maksimalnu uštedu na prostoru i cijeni.
• WinAC Basic kao čisto programsko rješenje (PLC kao Windows NT proces),
• WinAC Basic (RTX) kao softverski PLC s s podrškom za rad u stvarnom
vremenu
• WinAC Slot kao sklopovsko rješenje (PLC kao PC kartica)
C7-626/P
C7-626/P DP
C7-633/P C7-634/P
C7-633 DP C7-634 DP
F1 F2 F3 F4 F5 F6 F7 F8
+ +
DEL
+
K1 K2 K3 K4 7 8 9 INS
=
DIR ESC
D E F
HARD
K5 K6 K7 K8 4 5 6 COPY ACK
A B C
K9 K10 K11 K12 1 2 3 SHIFT
Cjeloviti uređaji Novi SIMATIC® C7-620 sada uključuje šest potpunih sustava - SIMATIC® C7-623,
C7-633, C7-624, C7-634 i C7-626, kao i dva prostorna štedljivca C7-621 i C7-621
ASI. Svi uređaji spadaju u donju i najnižu razinu performansi porodice SIMATIC®
C7 cjelovitih sustava.
Proširenja ovisna Kada proširite osnovni modul s dodacima prema zahtjevu kupca, dodatni modul
o zahtjevu kupca se spaja direktno na cjeloviti osnovni modul i uspostavlja se veza preko sabirnice.
Specifični moduli prema zahtjevu kupca mogu iti spojeni na SIMATIC® C7-620
kada zahtjevi aplikacije ne mogu biti ispunjeni korištenjem standardnih modula.
Programiranje STEP 7/STEP 7-Mini, HMI konfiguracije preko ProTool/ Lite su alati koji se
i konfiguriranje koriste za programiranje i konfiguriranje sklopovske konfiguracije sustava
upravljanja.
SIMATIC® C7-623/633 i SIMATIC® C7-624/634 mogu se odabrati u ProTool/Lite.
Sve funkcije koje se mogu konfigurirati s OP 5, OP7 te OP 15, OP17 također
podržava i SIMATIC® C7-620. Specijalne funkcije su također integrirane u
SIMATIC® C7-620 kako bi se olakšao rad sa sustavom.
Dijagram stanja Dijagram stanja opisuje dinamičko ponašanje funkcionalne jedinice. Opisuje
stanja u kojima funkcionalna jedinica može biti, kao i prijelaze iz jednog stanja
u drugo. Dijagrami stanja mogu se koristiti više puta. Dijagrami stanja kreirani
za jednu funkcionalnu jedinicu mogu se ponovo koristiti na drugom mjestu u
programu.
Grupe dijagrama Kombiniranjem dijagrama stanja koji rade u paraleli, možete u potpunosti
i instance opisati funkcionalnost stroja ili sustava općenito.
Pregled S7-SCL (Structured Control Language) viši je tekstualni programski jezik sličan
PASCAL-u, za izradu programa za S7 - 300/400 i C7. SCL pojednostavljuje
programiranje u upravljanju, implementaciji matematičkih algoritama, te složenih
postupaka rukovanja podacima i organizacijskih zadataka.
S7-SCL ima PLCopen Base Level potvrdu i u skladu je s DIN EN 61131-3
(Structured Text) standardom.
Sa S7-SCL, možete oblikovati vremenski optimalna i ekonomična rješenja
automatizacijskih zadataka.
Prednosti SCL-a • programski jezik koji se jednostavno uči, naročito pogodan za početnike
• stvaraju se lako čitljivi (razumljivi) programi;
• jednostavnije programiranje složenih algoritama i obrada složenijih struktura
podataka;
• sadrži integralni debbuger za otkrivanje i otklanjanje grešaka na simboličkom
nivou u izvornom programu (korak-po-korak,prekidne točke, itd.);
• sistemska integracija sa S7 jezicima poput STL i LAD.
Pregled Pomoću alata CFC (Continuous Function Chart) možete kreirati automatizacijske
rutine crtanjem tehnološkog plana – slično funkcijskom blok-dijagramu (Function
Block Diagram) kod programiranja PLC-a.
Kod ovog grafičkog postupka blokovi se postavljaju na neku vrst crtaćih površina i
grafički međusobno povezuju. Pomoću CFC-a možete brzo i jednostavno
pretočiti tehnološke aspekte u potpuno izvršiv program za PLC.
Napomena CFC se, kao opcionalni paket, jednostavno integrira u STEP 7 arhitekturu s
jedinstvenim Look & Feel i sa zajedničkim upravljanjem podacima. CFC se
jednostavno koristi i uči a pruža sistematično upravljanje podacima.
CFC alat ima v ažnu ulogu u konfiguraciji PCS 7 sustava upravljanja procesom.
Preduvjet za njega je prethodno instaliran opcionalni SCL paket.
Dijagnostika procesa Dijagnostika je važna u fazi rada postrojenja ili uređaja. Dijagnostika se obično
aktivira kada kvar dovodi do zaustavljanja ili neispravnog rada postrojenja ili
uređaja.
Programabilni logički kontroleri koriste se u mnogim područjima. Iskustvo je
pokazalo da se više od 98% kvarova događa na perifernim komponentama
(magnetski ventili, prekidači krajnih položaja, itd.). Raspodjela pojave kvarova
ukazuje na to da se dijagnostika treba usredotočiti na kvarove u procesu, budući
da izostanak dojave kvara vodi do neaktivnosti postrojenja i do povećanih
troškova.
Dijagnostika procesa obuhvaća dijagnozu upravo tih vanjskih komponenti
(osjetila, izvršni članovi, itd.) ili sekvenci u procesu, postrojenju ili uređaju.
Alat U osnovnom
za programskom
Pregled konfi paketu ili
gura opcionalni
ciju paket
Modul za CL upravljanje Da
Fuzzy upravljanje Fuzzy sustavi koriste se kada je matematičko modeliranje sustava teško ili
nemoguće, kada ponašanje sustava nije uvijek jednako, uz izražene
nelinearnosti, ali, s druge strane, postoji iskustvo u radu s procesom.
Nivo ćelija
PROFIBUS
Nivo polja
Aktuator- Aktuator-
senzor senzor
sučelje nivo
anzahl ()
float zae
begin
if wert > 0
Motor on begom
zae = zae + 1
Valve closed end
Flap up end
Vizualizacija procesa
Arhiviranje Standardna
procesnih sučelja
veličina Protokolle
WinCC SIMATIC WinCC (Windows Control Center) jest Siemensov otvoreni sustav za
vizualizaciju procesa. Može se bez problema integrirati u novi ili već postojeći
PLC sustav.
Funkcijski moduli Jezgra SIMATIC WinCC je industrijski i tehnološki neovisan temeljni sustav sa
svim važnijim funkcijama operaterskog upravljanja i nadzora, poput:
• grafičkog prikaza visoke rezolucije;
• dohvata mjernih podataka (funkcije arhiviranja, kompresije podataka,
određivanje minimalne i maksimalne vrijednosti itd.);
• prikaza poruka, njihovo arhiviranje, kreiranje izvještaja;
• komunikacija s različitim PLC sustavima;
• standardna sučelja, npr., Microsoft programi;
• dokumentacija strojnih i procesnih sekvenci pomoću zasebnih izvještaja.
Sabirnica terminala
Sistemska sabirnica
S7-400 kao
centralna jedinica
FM
SV DP
ET 200M
FM
SV DP
Uređaji u polju
Sadržaj
Stranica
Prijedlog rješenja za vježbe................................................................................................................... 2
Lista simbola.......................................................................................................................................... 3
Po3 Vj1: Korištenje S7-300 priručnika ................................................................................................ 4
Po3 Vj2: Ožičavanje signalnih modula ................................................................................................. 5
Po4 Vj2: Učitavanje projekta i spremi kao............................................................................................. 6
Po5 Vj1: Podešavanje preset sklopovske konfiguracije........................................................................ 7
Po5 Vj2: Pridjeljivanje parametara CPU Clock memoriji i testiranje..................................................... 8
Po5 Vj3: Konfiguracija DP sustava........................................................................................................ 9
Po5 Vj4: Slanje programa u CPU i testiranje........................................................................................ 10
Po5 Vj5: Upload programa i stvarne konfiguracije................................................................................ 11
Po6 Vj1: Provjera ožičenja senzorâ modela pokretne trake................................................................. 12
Po6 Vj2: Provjera ožičenja aktuatorâ modela pokretne trake .............................................................. 13
Po7 Vj1: Pokretanje motora pokretne trake (FC16).............................................................................. 14
Po7 Vj2: Pozivanje FC16 iz OB1........................................................................................................... 15
Po8 Vj1: Stvaranje tablice simbola za model pokretne trake ............................................................... 16
Po9 Vj1: Radni i mirni kontakti.............................................................................................................. 17
Po9 Vj2: Odabir moda rada pokretne trake.......................................................................................... 18
Po9 Vj3: Rad pokretne trake u AUTO modu......................................................................................... 19
Po9 Vj4: Detekcija brida (FC16)............................................................................................................ 20
Po9 Vj5: Poboljšanje funkcionalnosti odabira moda rada u FC15........................................................ 21
Po10 Vj1: Formati brojeva..................................................................................................................... 22
Po10 Vj2: Brojanje transportiranih predmeta (FC18, C18)..................................................................... 23
Sadržaj
Stranica
Po10 Vj3: Vremenski dijagrami timer-a................................................................................................. 24
Po10 Vj4: Nadgledanje transporta (FC17) ........................................................................................... 25
Po10 Vj5: Brojanje transportiranih predmeta (aritmetički), dio 1.......................................................... 26
Po10 Vj6: Brojanje transportiranih predmeta (aritmetički), dio 2........................................................... 27
Po11 Vj1: Priprema za ožičenje............................................................................................................ 28
Po11 Vj2: Promjena ožičenja korištenjem SIMATIC manager-a........................................................... 29
Po11 Vj3: Promjena ožičenja korištenjem “vodećih simbola"............................................................... 30
Po11 Vj4: Usporedba blokova............................................................................................................... 31
Po 12 Vj1: Konfiguriranje DP sustava (ET200 S) ................................................................................ 32
Po12 Vj2: Kopiranje ProTool/Pro projekta ............................................................................... 33
Po12 Vj7: Prilagodba S7 programa postavkama TP-a (FC15)............................................................ 34
Po12 Vj7: Prilagodba S7 programa postavkama TP-a (FC15 i FC18)................................................. 35
Po12 Vj7: Prilagodba S7 programa postavkama TP-a (FC16)............................................................. 36
Po13 Vj1: Mjerenje i prikaz mase transportiranih predmeta (OB35) - dio 1......................................... 37
Po13 Vj1: Mjerenje i prikaz mase transportiranih predmeta (OB35) -dio 2.......................................... 38
Po14 Vj1: povezivanje Micromaster-a na PROFIBUS DP.................................................................... 39
Po14 Vj2: Provjera funkcionalnosti Micromaster-a (FC 42).................................................................. 40
Po16 Vj1: Dokumentiranje i ispis bloka................................................................................................. 41
Po16 Vj2: Spremanje programa i sklopovske konfiguracije s PLC-a (PLC Copy)................................ 42
Po16 Vj3: Arhiviranje projekta............................................................................................................... 43
Po16 Vj4: Brisanje projekta i njegovo obnavljanje iz arhiviranog projekta............................................ 44
najmanje.......1 godinu...................................................
5. Koliko digitalnih ulaza i izlaza može adresirati CPU 314 i kolika je veličina
procesne slike ulaza (PII) i procesne slike izlaza (PIQ)?
Procesna slika ulaza: ...128......... Byte-ova = ...1024...... digitalnih ulaza
Procesna slika izlaza: ....128....... Byte-ova = ...1024.... digitalnih izlaza
7. Koliko iznosi maksimalna izlazna struja pri kojoj modul digitalnih izlaza
SM322; DO32; DC24V/0.5A daje
stanje signala ´0´: ....0.5......mA (zaostala(rezidualna) struja)
stanje signala ´1´: .....0.6.....A
L+ L-
3 4 5 6 7 8 17- 13-
20 16
DI/
DO
323
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20
Dvostruki klik
Sklopovlje
S1 S2 S1 S2 S1 S2
II1.0
1.0 I 1.1
I1.1 I1.0
I 1.0 I 1.1
I1.1 I1.0
I 1.0 I1.1
I 1.1
PLC PLC PLC
Q 4.0 Q 4.0 Q 4.0
Program
I 1.0 I 1.1 Q 4.0 I 1.0 I 1.1 Q 4.0 I 1.0 I 1.1 Q 4.0
LAD
FDB
I 1.1 Q 4.0 I 1.1 Q 4.0 I 1.1 Q 4.0
Zabrana
pokretanja u FC16,
Network 3, putem
uvjeta za set:
Intervencija u OB1 Umjesto poziva funkcije FC18 u OB1 treba uvrstiti poziv funkcije FC19.
OFF ON
64
32
16
8
4
2
1
Rezultat
Sadržaj
Stranica
Imate li još pitanja u vezi naših tečajeva?............................................................................................. 2
... na Internetu....................................................................................................................................... 3
ST1 SIMATIC S7 komponente potpuno integrirane automatizacije...................................................... 4
Podrška uz naše proizvode................................................................................................................... 5
Još uvijek imate pitanja o našim proizvodima?..................................................................................... 6
... na internetu:
www.siemens.de/sitrain
Općenito Bit će nam drago pomoći Vam u vezi bilo kakvih Vaših pitanja vezanih uz naše
tečajeve.
... putem Info-linije Povezani ste s Training-centrom u vašoj blizini.
Tel. 01805 23 56 11
Fax 01805 23 56 12
Ponuda poduke Putem jednostavnog ili naprednog pretraživanja, pronaći ćete cijeli spektar
naše ponude za poduku – od tečajeva u učionicama preko udaljenog učenja do
našeg programa online učenja.
Dostupno preko opcije izbornika "Training“
Partner Pronađite svoje kontakt osobe za tečajeve bilo gdje u svijetu.
Dostupno preko opcije izbornika "Partner“
Shop Naručivanje materijala za učenje i registracija za tečajeve širom svijeta
jednostavnim i brzim alatima.
Dostupno preko opcije izbornika "Shop“
Staze tečajeva Interaktivne staze do pojedinih tečaja olakšavaju potragu za prikladnom
ponudom poduke, online testovi određuju vaše predznanje za pojedini tečaj.
Dostupno putem opcije izbornika "Training“ i "Learning Paths“ u lijevom
navigacijskom stupcu.
Okruženje Naručeni trening baziran na web-u sprema se u vaše okruženje za učenje i
za učenje može ga se od tamo pokrenuti.
Dostupno putem opcije izbornika "Training“ i "Learning Environment“ u lijevom
navigacijskom stupcu.
Chat U Chat-u, sudionici tečaja mogu međusobno razgovarati ili s voditeljem te
razmjenjivati iskustva.
Dostupno putem opcije izbornika "Chat“
Jenostavna pretraga Putem jednostavnog ili naprednog pretraživanja, pronaći ćete cijeli spektar
Napredna pretraga naše ponude za poduku – od tečajeva u učionicama preko udaljenog učenja do
našeg programa online učenja.
Demo verzije Ovdje možete iskušati demo verzije naših odabranih alata temeljenih na web-
u.
Općenite informacije Podrška za kupce je ovdje kako bi Vam pomogla oko svih pitanja u vezi
automatizacije, poput SIMATIC-a.
Ili nazovite hot-line ili potražite tekuće informacije o proizvodu na internetu.