UNIVERZITET U TUZLI

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE

ISTRAŽIVAČKI RAD
IZ PREDMETA „T EHNI ČKA DIJAGNOSTIKA “
D IJAGNOSTIKA STANJA 20 K VA DIZEL ELEKTRI ČNOG
AGREGATA POMO ĆU TERMOGRAFSKE KAMERE F LUKE T I 32

STUDENT
M ATI ČEVI Ć R ENATO BACH . ING . EL .

PROFESOR
D R .S C . V LADO M ADŽAREVI Ć , RED . PROF.

TUZLA, JANUAR 2019. GODINA

 UNIVERZITET U TUZLI
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE

Sadržaj
1. Agregatska jedinica 1
1.1. Električni parametri dizel agregata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3
1.2. Proračun snage dizel agregata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4

2. Sprovedeno termalno mjerenje 6

2.1. Termografija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6
2.2. Termografska kamera Ti32 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
2.3. Opis agregata 20 kVA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
2.4. Vremenske prilike i oprema pri mjerenju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13
2.5. Analiza rezultata stanja 20 kVA dizel električnog agregata pomoću termograf-
ske kamere . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13
2.5.1. Neopterećen agregat . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13
2.5.2. Opterećenje dizel električnog agregata 1 . . . . . . . . . . . . . . . 15
2.5.3. Opterećenje dizel električnog agregata 2 . . . . . . . . . . . . . . . 16
2.5.4. Opterećenje dizel električnog agregata 3 . . . . . . . . . . . . . . . . 17

3. Zaključak 19

4. Literatura 20
 UNIVERZITET U TUZLI
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE

Popis slika
1 Blok dijagram agregatske jedinice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
2 Osnovni dijelovi dizel agregata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2
3 Krive momenta i snage SUS motora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3
4 Dijagram pada napona . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
5 Spektar zračenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
6 Statistika smanjena broja godišnjih kvarova primjenom termovizijskom ka-
merom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
7 Termografska kamera FLUKE Ti32 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
8 Dizel električni agregat 20 kVA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
9 Izgled razvodnog ormara agregata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
10 Termalna slika dizel agregata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14
11 Razvodni ormar agregata u praznom hodu . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14
12 Termalna slika dizel agregata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
13 Razvodni ormar agregata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
14 Termalna slika dizel agregata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16
15 Razvodni ormar agregata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16
16 Termalna slika dizel agregata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17
17 Razvodni ormar agregata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17
18 Termalna slika generatora dizele električnog agregata . . . . . . . . . . . . 18
 UNIVERZITET U TUZLI
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE

Popis tablica
1 Temperaturna specifikacija Ti32 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
2 Prikaz rezultata mjerenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18
3 Proračun strujnog opterećenja po fazama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18
 UNIVERZITET U TUZLI
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE

Sažetak

U radu je najprije objašnjen pojam dizel električnog agregata, njegovi osnovi dijelovi,
pricip rada i namjena. Zatim su objašnjeni pojmovi vezani za termografiju i njenu ulogu u
dijagnostici uopšteno sa naglaskom na elektrotehniku. Opisana je korištena termografska
kamera sa tehničkim specifikacijama i objekat na kome se vršilo termografsko snimanje -
agregat. Vremenske prilike koji igraju značajnu ulogu u snimanju su takod̄er navedene te su
rezultati dobiveni snimanjem prikazani i analizirani.

Ključne riječi: termovizija, termografska kamera, dizel električni agregat, infracrveno

 UNIVERZITET U TUZLI
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE

Uvod
Pojam tehnička dijagnostika potiče od grčke riječi diagnosis, koja znači prepoznavanje,
zaključivanje i (pr)ocjenjivanje. Kako u drugim područjima primjene, tako i u elektroteh-
nici, dijagnostika zauzima važnu ulogu tokom životnog vijeka svake mašine, postrojenja
i ured̄aja. Pravilnim prepoznavanjem, procjenjivanjem i zaključivanjem stanja odred̄enih
ured̄aja, mašina i postrojenja moguće je produžiti životni vijek istih, spriječiti zastoj pogona
i eventualne materijalne štete koje mogu nastati. Dizele električni agregati su kombijacija
pogonskog dizel motora sa unutrašnjim sagorijevanjem (SUS) i sinhronog generatora kako
bi se nadomjestio prekid u snabdijevanju električnom energijom na duži vremenski period.
Područja primjene takvih jedinica je mnogobrojna i neizostavna na odred̄enim mjestima
kao što su bolnice, rudnici, bankovni centri, server sale, trgovinski centri i industrija. Radi
ocjenjivanja stanja pogonskog motora, sinhronog generatora, zaštitnih ured̄aja i razvodnog
ormara same agregatske jedinice veoma često se koriste termografske kamere. Termografske
kamere opažaju zračenje u infracrvenom pojasu elektromagnetskog spektra (ugrubo 900-14
000 nanometara ili 0.9-14 mikrometara) i stvaraju snimke tog zračenja koje nazivamo termo-
gramima. Pomoću termografskih kamera je moguće procijeniti u kakvom stanju se nalazi
cjelokupna agregatska jedinica, da li se nalazi u podopterećenom/preopterećenom stanju, u
kakvom stanju se nalazi dizelski motor i sistem za hlad̄enje generatora i motora. FLUKE
termografska kamera Ti32 vjerodostojno prikazuje stanje agregatske jedinice a odlikuje je
mjerenja temperature nepristupačnih mjesta, promalaženje defekta u metalnim dijelovima,
hvatanje podataka agregatske jedinice u realnom vremenu itd.
I STRAŽIVAČKI RAD T EHNI ČKA DIJAGNOSTIKA

1. Agregatska jedinica
Električni agregat je kompaktan sistem koji mehaničku energiju sa osovine, koju dobija
od motora sa unutrašnjim sagorijevanjem, transformiše u eletričnu energiju preko generatora.
Sastoji se od dva glavna dijela: motora s unutarnjim sagorijevanjem i sinhronog generatora
kojeg motor pokreće, te ostalih dijelova nužnih za pokretanje i održavanje pretvorbe ener-
gije. Motor s unutarnjim sagorijevanjem u agregatu služi za pokretanje osovine električnog
generatora. Medij za pogon može biti tekuće gorivo ili plin, kao i kombinacija oba medija.
Na osnovu tekućeg goriva koji koristi SUS motor agregati mogu biti dizelski i benzinski.
Dizelski agregati su više u upotrebi od benzinskih i izrad̄uju se snage do nekoliko MVA.
Generator koji se koristi je sinhroni, njegova zadaća je pretvorba mehaničke energije motora,
stvorene izgaranjem fosilnog goriva, u električnu energiju. Kod projektovanja elektroener-
getskog napajanja objekata (industrijskih, javnih, stambeno – poslovnih i dr.) planira se
mrežno napajanje i napajanje prioritetnih potrošača pomoću agregata. Potrošači visokog
prioriteta najčešće su: dio osvetljenja, računari, sigurnosni sistemi (protivpožarna instalacija,
video nadzor i alarmna zaštita), telefonska centrala, KGH sistem –( klimatizacija, grijanje,
hlad̄enje), UPS/Data centar. U normalnom režimu rada svi potrošači se napajaju iz mreže.
U slučajevima nestanka napajanja ili lošeg napajanja (znatno smanjena vrijednost napona,
oscilacije amplitude i/ili frekvencije) iz elektroenergetskog sistema isključuju se potrošači,
koji se automatski priključuju na agregatsko napajanje. Nakon stabilizacije i uspostavljanja
vrijednosti parametara napona elektroenergetskog sistema u okviru definisanih vrijednosti,
automatski se isključuje agregat i uključuje se napajanje sa mreže.[1]

Slika 1: Blok dijagram agregatske jedinice

Rad agregata može biti neprekidan ili sa uključenjem nakon odred̄ene pauze nakon
nestanka električne energije sa mreže. Uključenje se vrši "ručno" ili "automatski" što zavisi o
važnosti ured̄aja/ objekta koji se napaja. Vremena uključenja dizel električnog agregata su
sljedeća:
• besprekidno ( praktično nema naponske pauze),
• sa kratkim prekidom do 0.25 s,

1
I STRAŽIVAČKI RAD T EHNI ČKA DIJAGNOSTIKA

• kratkotrajni prekid do 1 s,

• sa srednjim prekidom do 15 s,

• ručno uključivanje - proizvoljno.

Na slici 2 prikazani su osnovni dijelovi dizel agregata:

1) dizel motor s unutrašnjim sagorijevanjem

2) generator

3) spremnik goriva

4) naponski regulator

5) sistem za hlad̄enje i ispušne plinove

6) sistem za podmazivanje

7) punjač i baterije za pokretanje

8) kontrolna ploča

9) glavni sklop/oklop

Slika 2: Osnovni dijelovi dizel agregata

Dizelski agregati se izrad̄uju za nazivne vrijednosti snage od nekoliko stotina kW do 2 MW.

Broj okretaja dizelskih motora se kreće u rasponu od 1500 okr/min za agregate manjih
nazivnih snaga, do 500 okr/min kod motora većih nazivnih snaga. Da bi dizel motor pouzdano
radio mora se osigurati adekvatan dovod goriva (nafte), trebaju imati pouzdanu bateriju
(akumulator) za pokretanje, dovoljno ulja za podmazivanje i tekućine za hlad̄enje. Smetnje,
odnosno prekid glavnog napajanja su nepredvidljivi dogad̄aji, pa dizel agregat treba stalno
biti u stanju pripravnosti kako bi u što kraćem vremenskom periodu mogao nadomjestiti
električnu energiju. Zato kaže se da je agregat u stanju pripravnosti (engl. stand-by). Stanje

2
I STRAŽIVAČKI RAD T EHNI ČKA DIJAGNOSTIKA

pripravnosti osigurava se održavanjem motora na radnoj temperaturi te punjenjem baterije za

pokretanje. Održavanje radne temperature motora se odvija uz pomoć vodenih grijača čiji
je izvor zagrijavanja glavni izvor napajanja. Takod̄er, nadopunjavanje baterija za pokretanje
motora se vrši uz pomoć glavnog napajanja.[2]

Slika 3: Krive momenta i snage SUS motora

Snaga koju dizelski motor sa unutrašnjim sagorijevanjem predaje sinhronom generatoru

je:
F 1
Pm = η f · ma · n · Qhv · · (1)
A nR
Gdje su:
Pm - snaga koja se predaje sinhronom generatoru,
η f -efikasnost goriva
ma - masa vazduha koja se uvodi u cilindar
n - brzina obrtanja
Qhv - kalorična moć goriva
F - maseni protok goriva
A - maseni protok vazduha
nR - koeficijent motora ( 1 za dvotaktne motore, 2 za četverotaktne)

1.1. Električni parametri dizel agregata

Osnovna odlika dizel električnih agregata je njihov autonoman rad i potpuna nezavisnost
od planskih i neplanskih isključenja i ispada mreže. To su kompaktni sistemi, s relativno
visokim stepenom korisnog dejstva (do 47 %) i relativno lakom regulacijom snage u opsegu
10 % do 90 % nominalne vrijednosti. Toplota koja se oslobad̄a prilikom rada dizel agregata
može se iskoristiti za pripremu tople vode. Savremeni agregati ispunjavaju stroge ekološke
zahtjeve ( motori sa višim ekološkim faktorom ). U odnosu na agregate s pogonom na benzin,
dizel agregati oslobad̄aju značajno manju količinu teških metala i drugih štetnih satojaka
kroz izduvne gasove. Nove generacije dizel agregata su izuzetno pouzdani ured̄aji, sa niskim
nivoom šuma (ispod 65 dB) -zatvorene verzije i ispod 90 dB otvorene verzije te lako se

3
I STRAŽIVAČKI RAD T EHNI ČKA DIJAGNOSTIKA

održavaju.

Električni parametri i druge nominalne vrijednosti agregata daju se za standardne uslove

ambijenta u kome će se instalirati agregat: temperaturni opseg, vlažnost, dozvoljena zapra-
šenost vazduha, nadmorska visina. Proizvod̄ači daju vrijednost prividne snage izražene u
kVA, ili aktivne snage date u kW, koje se mjere na izlazu iz generatora. Važan parametar
je cos φ, čija je uobičajena vrijednost 0,8. Proizvod̄ači, često u svojim katalozima, daju i
ove vrijeednosti za snagu: dugotrajnu (prime) i kratkotrajnu (stand by), pri čemu je krat-
kotrajna snaga za 10 % veća od dugotrajne. Proizvod̄ači daju garanciju da agregat može
raditi neograničeno vrijeme s nominalnom, stoprocentnom ili dugotrajnom snagom. Ukoliko
je opterećenje agregata veće od 100%, proizvod̄ač propisuje vrijeme preopterećenja. Ovo
ograničenje je u vezi s termičkim ograničenjima dizel motora. Dizel motor, a samim tim i
agregat, radi u optimalnom režimu kada je opterećenje na nivou 75÷80 % nominalnog. Pri
ovom opterećenju je najmanja potrošnja goriva. Savremeni dizel motori iskorištavaju 40 %
energije koja je sadržana u gorivu. Ovo je veliki stepen korisnog dejstva u odnosu na druga
termička postrojenja.

1.2. Proračun snage dizel agregata

Odred̄ivanje snage DEA se vrši pomoću prividne instalisane snage Si (kVA) koja je po-
trebna za napajanje svih potrošača koji treba da rade u slučaju nestanka mrežnog napona.

Za odred̄ivanje snage DEA je potrebno imati sljedeće podatke:

• aktivnu snagu svih prijemnika P(kW ),
• srednji faktor snage (cosφ),
• srednji stepen iskorišćenja η
Prividna snaga pojedinih potrošača (odnosno u opštem slučaju i-tog prijemnika) se odre-
d̄uje pomoću izraza:
Pi
Si = kVA (2)
ηi · cos φi
Snaga DEA se dobija tako što se uzme zbir prividnih snaga potrošača i izabere prvi veći tipski
agregat. U slučaju da postoji i elektromotorni pogon onda se uslovljava da svi motori snaga
većih od 3kW moraju biti upuštani spregom zvijezda-trougao ili frekventnim pretvaračem.
Krajnji izbor snage se odred̄uje kao zbir svih prividnih snaga + dvostruka vrijednost snage
najvećeg elektromotora. Ako DEA treba da pokreće samo jedan motor (ili grupu elektromo-
tora) onda je važno izračunati pad napona pri uključenju kako se ne bi desio ispad DEA usljed
delovanja zaštite od preopterećenja. Zbog ovoga često dolazi do spora izmed̄u proizvod̄ača
DEA i korisnika! Za proračun pada napona potrebno je imati nominalnu prividnu snagu
agregata(generatora) pa izračunati snagu pri uključenju motora, uz uvažavanje dozvoljenog
pada napona.[3]

Nominalna struja elektromotora se dobija iz relacije:

Pm
Inm = √ (3)
3Un η cos φ

4
I STRAŽIVAČKI RAD T EHNI ČKA DIJAGNOSTIKA

Struja pokretanja motora svedena na napon agregata:

Ug
I pu = I po (4)
Um
Gdje je:

I po - polazna struja motora pri nominalnom naponu motora

Potrebna polazna prividna snaga agregata za pokretanje motora je data relacijom :

√
S p = 3Ug I pu (5)

Kada se nad̄e polazna prividna snaga tada se izračunava koeficijent k koji je potreban za
izračunavanje pada napona :
Sp
k% = · 100% (6)
Sa
Prema dijagramu sa slike 4 iz vrijednosti dobijene za k( %) izračunava se pad napona dizel
električnog agregata ∆u.

Slika 4: Dijagram pada napona

5
I STRAŽIVAČKI RAD T EHNI ČKA DIJAGNOSTIKA

2. Sprovedeno termalno mjerenje

2.1. Termografija
Infracrvena termografija, termalno snimanje, termografsko snimanje, ili termalni video, je
tip znanosti infracrvenog snimanja. Termografske kamere opažaju zračenje u infracrvenom
pojasu elektromagnetskog spektra (ugrubo 900-14,000 nanometara ili 0.9-14 mikrometara) i
stvaraju snimke tog zračenja koje nazivamo termogramima. Kako infracrveno zračenje emiti-
raju sva tijela ovisno o njihovoj temperaturi, prema zakonu zračenja crnog tijela, termografija
omogućava „gledanje“ okoline bez vidljivog osvjetljenja. Količina zračenja se povećava s
temperaturom, stoga termografija omogućava da vidimo promjene temperature (otuda i ime
termografija). Gledani termografskom kamerom, topli predmeti se dobro ističu u odnosu na
hladniju pozadinu; ljudi i druge toplokrvne životinje postaju lako vidljivi u odnosu na okoliš,
danju i noću.
Upotreba infracrvene termografije u energetici:

• pregled trafostanica , razvodnih ormara , rasklopnika kod detekcije nepravilnosti ili

tekućeg održavanja

• pregled razvodnih ormara strojeva , elektromotora ili dijelova strojeva pod naponom

• pregled elektro postrojenja tvornica za ugovaranje police osiguranja kod osiguravajućih

društva

• pregled dalekovoda i niskonaponske mreže

• pregled novih i redovito održavanje solarnih elektrana

Primjenom IC termografske tehnike i IC ured̄aja moguće je, kako je spomenuto, za nor-

malnog pogonskog stanja, bez ostvarivanja kontakta s objektom kojeg se ispituje otkrivanje
povišenog zagrijavanja električnih i mehaničkih komponenti čime se sprječavaju ozbiljni
kvarovi odnosno ukazuje na lošu ili neodgovarajuću toplinsku izolaciju. Na taj način smanjuje
se broj neplaniranih ispada pogona. Izravni učinci očituju se u ubrzanju postupka dijagnos-
ticiranja kvara i provjeri poduzetih zahvata, uštedi energije, zaštiti kapitalne opreme, kao i
smanjenju premija osiguranja. Maksimaliziranjem raspoloživosti opreme, uz potvrdu njezine
pouzdanosti, ali i ukazujući na moguća kritična mjesta, povećava se i ukupno vrijeme rada,
odnosno proizvodnje. Ispitivanje električne opreme najčešće ukazuje na probleme uzrokovane
odnosima struje i napona.[4]

Općenito, “toplo mjesto” u električnom strujnom krugu pojavljuje se kao posljedica

npr. nedovoljno pritegnutog, oksidiranog ili korodiranog spoja, ali i nepravilnog rada samog
aparata. Zato i IC termografija nalazi primjenu u područjima kao što su proizvodnja el. opreme,
preventivno održavanje postrojenja (u proizvodnji el. energije, u prijenosu i distribuciji, u
industriji i transportu). Stanje opreme na kojoj je uočeno povećanje temperature može se
po Jouleovu zakonu procijeniti temeljem kriterija prema poznatoj referentnoj i korektnoj
temperaturi, gledano pod istim radnim uvjetima i uzimanjem u obzir dobivene temperaturne
razlike izražene kroz “delta T” (∆T ).

6
I STRAŽIVAČKI RAD T EHNI ČKA DIJAGNOSTIKA

Slika 5: Spektar zračenja

• ∆T preko 30◦ - A klasa koja zahtijeva hitnu intervenciju

• ∆T od 5◦ do 30◦ - B klasa zahtijeva intervenciju kod prvog zaustavljanja pogona

• ∆T do 5◦ C - klasa zahtijeva praćenje stanja i moguću intervenciju

Prema slici 6 može se zaključiti koliko je poželjno koristiti infracrvenu termografiju u svrhu
kontrole i inspekcije postojećih ured̄aja ili postrojenja s obzirom na broj pogrešaka u odre-
d̄enom broju godišnjih pregleda termovizijskom kamerom. Može se vidjeti da je uzet broj
100 kao ukupan broj različitih pogrešaka ili kvarova nekog ured̄aja ili postrojenja. Ukoliko
se jednom godišnje obavi pregled infracrvenom tehnologijom, taj broj se smanjuje na 85 ili
može se reći da se broj pogrešaka smanjuje za 15%. Nadalje, kod dvije primjene godišnje
broj pogrešaka pada na 45 ili se smanji za 55%, dok se kod treće primjene postotak penje
na čak 72% ili se broj pogrešaka pojavljuje samo 28 puta. Ne samo što predstavlja veliku
novčanu uštedu, već se pospješuje i čitavo postrojenje ili proces.

7
I STRAŽIVAČKI RAD T EHNI ČKA DIJAGNOSTIKA

Slika 6: Statistika smanjena broja godišnjih kvarova primjenom termovizijskom kamerom

2.2. Termografska kamera Ti32

Termografska kamera Ti32 je iznimno osjetljiv ured̄aj koji može detektirati tempera-
turu razlike < 50 mK (0.05 ◦ C). Omogućuje minimalni raspon temperatura od samo 2 ◦ C
sa mnogo načina rada. Posebni moduli rada i paletne boje se koriste u svrhu kako biste
poboljšali i istaknuli vrlo male toplinske razlike u prizoru i dobili jasniji prizor snimanog
objekta. Na slici 7 je prikazana termografska kamera Ti32.[5] Ergonomskog je dizajna i

Slika 7: Termografska kamera FLUKE Ti32

kvalitetno izrad̄ena prema IP54 standardu za zaštitu od vlage i tvrdih dijelova. U odnosu na
veličinu, ima relativno veliki osvijetljen LCD zaslon u boji s dijagonalom od 7 cm (2.8") ispod
kojeg je smješteno nekoliko tipki za mijenjanje postavki, pregledavanja slika, uključivanja i

8
I STRAŽIVAČKI RAD T EHNI ČKA DIJAGNOSTIKA

isključivanja i sl. S druge strane nalazi se infracrvena leća s integriranim zaštitnim poklopcem,
a ispod istog veća tipka koja služi za jednostavno i lako slikanje jednim pritiskom. Na dršci s
dijelovima od gume, koji prvenstveno služe protiv klizanja i lakšeg držanja, nalazi se i utor
za punjenje, memorijsku karticu i USB utor koji omogućuje brzo i lako povezivanje na računar.

Za dobivanje kvalitetnih infracrvenih slika, zaslužna je visoka temperaturna osjetljivost s

rezolucijom < 0.1◦ C od 80 x 80 piksela, dok prostorni ugao 17° horizontalno i 17◦ vertikalno
osigurava optimalnu oštrinu snimke na udaljenosti od objekta 60 cm i više. Radi u spektralnom
području od 8 do 14 µm. Takod̄er, ima i stepenski podesivu emisivnost za različite vrste
materijala u vrijednostima 0.95, 0.80, 0.60, 0.30, odnosno podesivost emisivnosti s odabirom
na različite materijali ili podesivost od 0.10 do 1.00.

Tablica 1: Temperaturna specifikacija Ti32

Temperaturne specifikacije
Rada ured̄aja -10 do 50 ◦ C
Temperatura mjerenja -20 do 600 ◦ C
Tačnost +- 2 ◦ C
Automatsko skaliranje i ručno
Načini mjerenja
skaliranje
Infracrveni spektralni pojas 8.0 do 14 µm

9
I STRAŽIVAČKI RAD T EHNI ČKA DIJAGNOSTIKA

2.3. Opis agregata 20 kVA

Agregat pruža alternativnu opskrbu električnom energijom u slučaju kvara primarnog
izvora - mreže i trajno napaja potrošača. Agregat podržava automatski i ručni start za snab-
dijevanje potrošača. Izvedba jedinice je stabilna, zatvorena motor - generatorska grupa je
smještena na bazi od čelika. Agregat je pogodan za vanjsku instalaciju. Razina buke na
otvorenom 65 dB / 7m.

Dugotrajna snaga agregata (Prime power) po ISO 8528-1: 20 kVA,(16 kW)

Kratkotrajna snaga agregata (Stand By power) po ISO 8528-1: 22 kVA,(17.6 kW)

Motor: PERKINS tip 404A-20G, diesel, VODENO hlad̄en, 1500 o/min, 4 cilindra, meha-
nički regulator broja obrtaja, potrošnja goriva 5.4/h kod 100% opterećenja, 4 l/h kod 75%
opterećenja, 2.9 l/h kod 50% opterećenja, snaga motora 17.8 kW, mehanički regulator okretaja.

Generator: Meccalte ECP28-1L/4, 20 kVA četveropolni, sinhroni, samouzbudni, elektronska

regulacija napona sa -/+ 1,5% tolerancijom kod punog opterećenja, cosφ 0.8 pri konstantnim
okretajima i zaštitom IP- 23. Generator je napravljen po europskim standardima E.C.I 2-3 i
VDE 0530. Napon generatora 3x 400/231 V - 50 Hz - 1500 o/ min. Nominalna snaga po ISO
3046 je uvjetovana: temperaturom ambijenta 25 ◦ C, pritiskom 1000 mbar, relativnom vlagom
30 % i nadmorskom visinom do 1000m. Dozvoljeno preopterećenje: 10% svakih 12 sati u
trajanju od 1 sat.

Slika 8: Dizel električni agregat 20 kVA

Agregatom upravlja PLC kontroler DSE 7320, koji pored upravljanja služi za nadzor i
zaštitu motora i generatora. Ormar je napravljen u skladu sa standardima IEC 947-4-1 / CEI
14-3 / VDE0660, nivo zaštite IP55. Mogućnost nadzora rada agregata putem ethernet mreže i
MODBUS protokol 485. Ormar se montira na postolju agregata ili posebno u prostoriji gdje

10
I STRAŽIVAČKI RAD T EHNI ČKA DIJAGNOSTIKA

je smješten DEA.

(a) Automatika agregata (b) Unutrašnjost RO agregata

Slika 9: Izgled razvodnog ormara agregata

11
I STRAŽIVAČKI RAD T EHNI ČKA DIJAGNOSTIKA

Sastav razvodnog ormara agregata:

- DSE Automatika 7320,
- Generatorski prekidač 32 A
- Kontakteri M/G 40 A
- Rele (start, stop, grijač)
- Strujni mjerni transformatori 50/5 A
- Pomoćni osigurači
- Punjač baterija akumulatora
- Emergeny stop

Zaštite koje se nalaze na agregatu upravljane automatikom:

- Alarm visoke temperature motora,
- Alarm niskog pritiska ulja,
- Niski obrtaji motora,
- Kvar alternatora,
- Visok/nizak napon generatora i mreže,
- Visoka/niska frekvencija generatora,
- Preopterećenje,
- Nizak napon startnih baterija,
- Greška punjača baterija

Mjerne veličine koje možemo očitati na displeju elektronike DSE 7320:

- Temperatura rashladne tečnosti,
- Pritisak ulja u motoru,
- Napon startnih baterija,
- Napon alternatora,
- Odrad̄eni sati,
- Brojač startova agregata,
- Vrijednost linijskog i faznog napona agregata i mreža ,
- Vrijednost fazne vrijednosti struje agregat,
- Frekvencija,
- Aktivna, reaktivna, prividna snaga,
- Faktor snage,
- Brzina obrtanja motora,

12
I STRAŽIVAČKI RAD T EHNI ČKA DIJAGNOSTIKA

2.4. Vremenske prilike i oprema pri mjerenju

Datum sprovedenog mjerenja: 08. 01. 2019.
Početak mjerenja: 13:00 h
Kraj mjerenja: 14:15 h
Vremenske prilike: Oblačno sa snijegom
Temperatura: -2 ◦ C
Relativna vlažnost: 90%
Brzina vjetra: 5 km/h
Pritisak: 101.30 kPa
Vidljivost: 450 m

Mjerna oprema:
- Agregat (Perkins - Meccalte) 20 kVA,
- Termovizijska kamera Fluke Ti32,
- Laptop za očitavanje podataka sa automatike,
- Senzor temperature,
- Senzor pritiska ulja.

2.5. Analiza rezultata stanja 20 kVA dizel električnog agregata pomoću

termografske kamere
Na lokaciji Breške, Tuzla, Bosna i Hercegovina je dana 08. 01. 2019. godine u periodu
od 13:00 h do 14:15 h izvršeno snimanje stanja dizel agregata 20 kVA pomoću termovizijske
kamere Ti32. Prikaz stanja agregata je snimano u četiri (4) segmenta pri različitim optereće-
njima. Izvršeno je snimanje motora sa generatorom agregata i razvodnog ormara agregata.
Prikaz stanja agregata pri različitim opterećenjima je predstavljena u nastavku:

2.5.1. Neopterećen agregat

Na slici 10 je prikazan dizel električni agregat snimljen temovizijskom pamerom nako
10 minuta rada u praznom hodu. Sa slike se očito vidi da i zbog vremenskih prilika, izuztno
hladnog vremena, motor agregata se postepeno grije. Iz razloga što je agregat proveo dug
vremenski period na otvorenom, a na generatoru nema opterećenja - u praznom hodu je, nema
ni prikazanih zagrijavanja.

13
I STRAŽIVAČKI RAD T EHNI ČKA DIJAGNOSTIKA

Slika 10: Termalna slika dizel agregata

Na slici 11 prikazani su izmjereni parametri na izlazima stezaljkama generatora. Generator

ne snabdijeva potršače električnom energijom što možemo primjetiti i sa podataka sa slike
11(a) gdje je struja po fazama 0 A. Na slici 11(b) ne prikazana termalna slika RO agregata.
Uočljivo je da je povećana temperatura samo na relejima.

(a) Izlazni parametri generatora

(b) Termovizijska slika RO agregata

Slika 11: Razvodni ormar agregata u praznom hodu

14
I STRAŽIVAČKI RAD T EHNI ČKA DIJAGNOSTIKA

2.5.2. Opterećenje dizel električnog agregata 1

Na slici 16 prikazana je slika agregata sa opterećenjima kao u tabeli ispod. Primjetno je
porast zagrijavanja pa je najtoplija tačka (glava motora) sa 57 na 82.1 ◦ C porasla. Primjetno
je i zagrijavanje sa slike 17 i razvodnog ormara, vodiča i kontaktera a sve u dozvoljenim
granicama. Primjetna je nesimetričnog opterećenja što odgovara termalnoj slici (faze se
neravnomjernu griju). Zbog opterećenja motora, dolazi do blagog pada frekvencije.

Slika 12: Termalna slika dizel agregata

(a) Izlazni parametri generatora

(b) Termovizijska slika RO agregata

Slika 13: Razvodni ormar agregata

15
I STRAŽIVAČKI RAD T EHNI ČKA DIJAGNOSTIKA

2.5.3. Opterećenje dizel električnog agregata 2

Na slici 14 prikazana je slika agregata sa povećanjem opterećenja. Primjetno je blagi porast
zagrijavanja pa je najtoplija tačka (glava motora) 84.1 ◦ C . Daljnje povećanje zagrijavanja
motora ne bi trebalo slijediti iz razloga što je ta temperatura otprilike nominalna za taj motor i
posjeduje termostat za otvaranje ventila i hlad̄enja istog vodom.

Slika 14: Termalna slika dizel agregata

(a) Izlazni parametri generatora

(b) Termovizijska slika RO agregata

Slika 15: Razvodni ormar agregata

16
I STRAŽIVAČKI RAD T EHNI ČKA DIJAGNOSTIKA

2.5.4. Opterećenje dizel električnog agregata 3

Na slici 16 priazana je termalna slika agregata pri maksimalnim opterećenjem koje je bilo
izvodivo prilikom ispitivanja. Nije zabilježen porast temperature motora zbog hlad̄enja, ali je
uočeno povećavanje temperature vodiča na RO agregata.

Slika 16: Termalna slika dizel agregata

(a) Izlazni parametri generatora

(b) Termovizijska slika RO agregata

Slika 17: Razvodni ormar agregata

17
I STRAŽIVAČKI RAD T EHNI ČKA DIJAGNOSTIKA

na prethodnim slikama zagrijavanje generatora nije uočljivo radi velike temperaturne

razlike izmed̄u motora i generatora. Na slici 18 prikazano je zagrijavanje generatora pri
različitim opterećenjima.

(a) Generator pri 50% opterećenja (b) Generator pri 90% opterećenja

Slika 18: Termalna slika generatora dizele električnog agregata

Tablica 2: Prikaz rezultata mjerenja

Rb. IL1 IL2 IL3 UL1 UL2 UL3 f

A A A V V V Hz
1. 0 0 0 233.5 233.9 234.4 51.2
2. 3.7 4.3 14.4 228.7 236.4 226.7 50.6
3. 12.0 8.6 19.0 228.6 236.0 231.4 49.6
4. 12.2 11.2 24.0 228.2 235.9 227.3 49.2

Tablica 3: Proračun strujnog opterećenja po fazama

Rb. IL1% IL2% IL3% ∆I

% % % %
1. 0 0 0 0
2. 13.24 15.36 51.40 26.00
3. 42.80 3071 67.80 47.10
4. 43.60 40.00 85.96 56.50

18
I STRAŽIVAČKI RAD T EHNI ČKA DIJAGNOSTIKA

3. Zaključak
Termovizija svojom pojavom otvara nove poglede na mnogo toga, a najviše na tehnologiju,
kako na postojeću tako i na buduću. Termovizijske kamere koje se primjenjuju u energetici
razvijane su tijekom vremena i prešla iz masivnih ured̄aja u kompaktne i naprednije ured̄aje
tipa Ti32 Fluke termovizijske kamere. Na karakteristike termovizisjke kamere uticao je razvoj
tehnologije i razvijanje novih materijala. Razvijanjem tehnologije i materijala ne samo da su
se smanjili gabariti i masa kamere, nego se unaprijedio način obrade termograma, povećala
sigurnost dobivenih rezultata, pojavio novi spektar filtera i još mnogo toga što je otvorilo nove
puteve u razvoju termovizije.

Termovizija se kroz svoj razvoj koristila isključivo za trenutni prikaz kvara, koji se gleda
kroz toplinu, koja svojim porastom prikazuje gubitak energije odnosno kvar i njegov nastanak.
Danas se termovizija usmjerava na širi i dugotrajniji rad, usmjeren na održavanje u obliku
trajnog nadziranja postrojenja, uz koji se pojavila ideja o automatizaciji sistava i samostalnoj
regulaciji pogona. Primjena termovizije kod dijagnostike stanja dizel električnog agregata
je nešto što se koristi zadnjih godina i vjerodostojno daje prikaz stanja dizel agregata sa
razvodnim ormarom. Obično kvarovi koji se mogu uočiti primjenom termovizijske kamere na
dizel agregatu na predjelu motora je kolika je zagrijanost glave motora i da li termostat otvara
ventile i vrši hlad̄enje motora rashladnom tečnošću. Za predio generatora to su zagrijavanje
namotaja i izlaznih priključaka generatora. Moguće je vidjeti da li su kontakti dobro pričvrš-
ćeni i slično. U RO se takod̄er uočavaju prevelika zagrijavanja vodiča, kontaktera i prekidača.
Obično su oni dimenzionirani da podnesu veće vrijednosti struje od dozvoljenih ali usljed
kvara (zalijepljeni kontakti i preopterećenja) dolazi i do njihovog prekomjernog zagrijavanja.

19
I STRAŽIVAČKI RAD T EHNI ČKA DIJAGNOSTIKA

4. Literatura
[1] Igor Kuzle, Održavanje elektroenergetskog sustava; Dijagnostika u održavanju eleme-
nata elektroenergetskog sustava. Zagreb, Hrvatska, 2013.

[2] Stanko Stankov, Saša Arsić, Karakteristike dizel električnih agregata, primjena, način
rada i održavanje. Niš, Srbija, 2012.

[3] Igor Vujović, Nove tehnologije u dijagnostici i upravljanju. Svučilište u Splitu, Split,
Hrvatska, 2016.

[4] Luka Tomas, Primjena termovizije u održavanju elektromotornih pogona. Osijek, Hrvat-
ska, 2016.

[5] INTERNETSKA POVEZNICA 1, https://www.fluke.com/en/product/thermal-

imaging/thermal-cameras/professional-series/fluke-ti32-eur. Preuzeto dana: 09.01.2019.
godine.

20