IME I PREZIME NASTAVNICE: AMINA KRŠIĆ

RAZRED 6.
Nepromjenjive vrste riječi: prilozi, prijedlozi, veznici,
NASTAVNA TEMA čestice, usklici

NAZIV NASTAVNE JEDINICE

Prilozi

NASTAVNO PODRUČJE: TIP NASTAVNOGA SATA: NASTAVNI OBLICI:

bosanski jezik obrada pojedinačni

OPERACIONALIZIRANI Prepoznati i razlikovati mjesne, vremenske i načinske priloge.

CILJEVI Pokazati interes, osjetljivost, otvorenost i poštovanje prema
drukčijima u zajednici.
SUODNOS unutarpredmetni – književnost, jezično izražavanje i stvaranje,
medijska kultura
međupredmetni – Sat razrednika, Priroda, Geografija,
ZADAĆE SATA:

Učenik će: usvojiti pojam prilog, prepoznavati i razlikovati

načinske, vremenske i mjesne priloge, razlikovati značenja
mjesnih priloga gdje, kamo, kuda, pravilno rabiti priloge u
a) obrazovne govoru i pismu, pravilno rabiti priloge s obzirom na govornu,
sugovornu i negovornu osobu, uočiti razliku između pridjeva i
priloga.
Učenik će: razvijati interes za pravogovor i pravopis, razvijati
b) odgojne jezičnu kulturu, biti potaknut na čitanje ljubavne književnosti
za djecu, razvijati poštovanje prema drukčijima od sebe,
njegovati komunikacijske vještine.
c) funkcionalne Učenik će: razvijati sposobnost izražavanja, doživljavanja,
uočavanja, raščlanjivanja, zaključivanja, povezivanja te
razvijati sposobnost pravilnoga pisanja i govorenja.
d) komunikacijske Učenik će: aktivno govoriti, slušati, čitati i pisati, primiti
informacije i kritički ih razmotriti, argumentirano iznositi
zaključke s obrazloženjima.
NASTAVNI MATERIJAL živa riječ učitelja, udžbenik, ploča, kreda, nastavni listić,
grafoskop/projektor, prozirnica, radna bilježnica
POSTUPCI I OBLICI – procjena učeničke aktivnosti i rada tijekom nastavnoga sata
VREDNOVANJA I – provjera i ispravak zadataka s nastavnih listića
SAMOVREDNOVANJA – vrednovanje usmenoga izlaganja
 TIJEK SATA (ARTIKULACIJA)

UVODNI DIO SATA

Pripremne radnje / Motivacija učenika

a) Jeste li ikada bili zaljubljeni? Kako ste drugima otkrili zaljubljenost?
b) Napišite u svesku rečenicu kojom ćete simpatiju pozvati na druženje.

Najava lingvometodičkoga predloška

Poslušajte tekst Josipa Balaška Prave riječi u kojemu razgovaraju Uvijek i Nikad.

Interpretativno čitanje lingvometodičkoga predloška

Kratka interpretacija lingvometodičkoga predloška

Što je tema priče?
Povežite značenje izraza Nikad nemoj reći nikad. s pričom.
Tko su glavni likovi priče? Zašto su likovi neobični?

OBRADA

Najava nastavne jedinice

Ponavljanje poznatih jezičnih činjenica

Promotrite podebljane riječi u polaznome tekstu.
Mijenjaju li one oblik? Kako se zovu takve riječi?

Uočavanje novih jezičnih činjenica

Promotrite podebljane riječi u sljedećim rečenicama.
Napišite odgovarajuće pitanje uz podebljane riječi. (Kamo? Kako? Kada?)
Uvijek ću ti donositi cvijeće i darove.
Utvrdi glasni i tužno.
Želiš li da odem nekamo daleko odavde?
Kojoj se vrsti riječi prilažu podebljane riječi?
Nepromjenjive riječi koje se prilažu glagolima zovu se prilozi.

Na koja pitanja odgovaraju? Što doznajete tim riječima?

Doznajete okolnosti glagolske radnje: vrijeme radnje, način radnje, mjesto radnje.
S obzirom na okolnosti vršenja glagolske radnje prilozi mogu biti vremenski, načinski i mjesni.

Rješavanje nastavnoga listića (Nastavni listić 1)

Riješite 1. zadatak s nastavnoga listića.

Koju ste okolnost glagolske radnje doznali?
Prilozi koji izriču vrijeme glagolske radnje zovu se vremenski prilozi. Na koja pitanja odgovaraju?

Riješite 2. zadatak s nastavnoga listića.

Što ste doznali iz priloga koji odgovaraju na pitanja Dokuda,? Kamo?, Otkuda?, Gdje?, Kuda?
Kako se zovu prilozi koji izriču mjesto glagolske radnje? Mjesni prilozi.

Riješite 3. zadatak s nastavnoga listića.

Prilozi koji izriču kako se vrši radnja zovu se načinski prilozi.
Priložna su pitanja: Gdje?, Kamo?, Kuda?, Otkuda?, Dokuda?, Kada?, Otkada?, Dokada?, Kako?
Ta su pitanja također prilozi koji se zovu upitni prilozi.

Izborni sadržaj
a) Razlikuj prilog i pridjev.
Dijete radosno trčkara. Kakvo dijete? pridjev
Radosno dijete trčkara. Kako trčkara? prilog
b) Upitni se prilozi gdje, kamo i kuda razlikuju po značenju.
Gdje sjediš? Ovdje. mjesto
Kamo ideš? Tamo. cilj
Kuda putuješ? Onuda. smjer / pravac kretanja
c) Prilozi ovdje, tu, ondje razlikuju se po značenju.
ovdje – u blizini govorne osobe
tu – u blizini sugovorne osobe
ondje – u blizini negovorne osobe

ZAKLJUČNI DIO SATA

Sinteza
Predstavite se kao prilog mjesta, vremena i načina.

Primjena znanja na novim primjerima

Rješavanje nastavnoga listića.

Zadatci za samostalan rad

a) Napiši svoju ljubavnu priču koristeći što više mjesnih, vremenskih i načinskih priloga.

PLAN TABLE
Prilozi

Uvijek ću ti donositi cvijeće i darove. Kada? → vrijeme radnje

Utvrdi glasno i tužno. Kako? → način radnje
Želiš li da odem nekamo daleko? Kamo? → mjesto radnje

– prilozi: nepromjenjive riječi

prilažu se glagolima
izriču okolnosti radnje (mjesto, vrijeme, način)

oduvijek Otkada?
uvijek Kada? vremenski prilozi
dovijeka Dokada?

daleko Kamo?
ovuda Kuda?
drugdje Gdje? mjesni prilozi
dotamo Dokuda?
odonuda Otkuda?

glasno Kako?
tužno Kako? načinski prilozi
↓
upitni prilozi

Dijete radosno trčkara. Kakvo dijete? → pridjev

Radosno dijete trčkara. Kako trčkara? → prilog

ovdje → u blizini govorne osobe

tu → u blizini sugovorne osobe
ondje → u blizini negovorne osobe

Gdje? ovdje → mjesto

Kamo? tamo → cilj
Kuda? onuda → smjer / pravac kretanja

Plan ploče

a) Jeste li ikada bili zaljubljeni? Kako ste drugima otkrili zaljubljenost?

b) Napišite u bilježnici rečenicu kojom ćete simpatiju pozvati na druženje.
 Prilozi

Uvijek ću ti donositi cvijeće i darove. Kada? → vrijeme radnje

Utvrdi glasno i tužno. Kako? → način radnje
Želiš li da odem nekamo daleko? Kamo? → mjesto radnje

– prilozi: nepromjenjive riječi

prilažu se glagolima
izriču okolnosti radnje (mjesto, vrijeme, način)

oduvijek Otkada?
uvijek Kada? vremenski prilozi
dovijeka Dokada?

daleko Kamo?
ovuda Kuda?
drugdje Gdje? mjesni prilozi
dotamo Dokuda?
odonuda Otkuda?

glasno Kako? načinski prilozi

tužno Kako?
↓
upitni prilozi

Dijete radosno trčkara. Kakvo dijete? → pridjev

Radosno dijete trčkara. Kako trčkara? → prilog

ovdje → u blizini govorne osobe

tu → u blizini sugovorne osobe
ondje → u blizini negovorne osobe

Gdje? ovdje → mjesto

Kamo? tamo → cilj
Kuda? onuda → smjer / pravac kretanja
Zadatci za samostalan rad
a) Napiši svoju ljubavnu priču rabeći što više mjesnih, vremenskih i načinskih
priloga.
b) Više o medičarima i izradbi licitarskih srca potraži na mrežnoj stranici
Turističke zajednice Zagrebačke županije. Na temelju pročitanoga sastavi
tekst o licitarskim srcima. Uporabi što više priloga.
http://www.tzzz.hr/kroz-zupaniju/zanimljivosti/stari-obrti-i-zanati/medicari-i-
izrada-licitara/

Nastavni listići

NASTAVNI LISTIĆ 1
1. Napiši odgovarajuća pitanja uz podebljane priloge.
a) On ju je oduvijek volio. _______________
b) Ona se uvijek skrivala od njega. _______________
c) Dovijeka će ju tražiti. _______________

2. Napiši pitanje na koje odgovara podebljani prilog u rečenici.

Dokuda?, Kamo?, Otkuda?, Gdje?, Kuda?
a) Sretni i zaljubljeni oni odlaze daleko. _____________
b) Ovuda ju je poveo sa sobom. _____________
c) Mislio je da je drugdje bolje. _____________
d) Dotamo će lako stići. _____________

3. Na koje pitanje odgovaraju podebljani prilozi?

– Nažalost – utvrdi glasno i tužno Uvijek. _____________

NASTAVNI LISTIĆ 2

1. Prepiši podcrtane priloge na odgovarajuće mjesto u tablici.

Životinje se nerado kreću po nevremenu. Ma kako im krzno bilo gusto, kiša postepeno
prodire kroza nj, hladne kapljice klize niz tijelo. Po jakoj, dugoj kiši zaklanjala bi se
medvjedica u brlog i čekala da pljusak popusti, pa da onda krene za hranom. Ali kiša je lila
dan i noć, na mahove malo jenjajući, da začas opet snažno zapljušti.
Najzad je kiša prestala.
Požurila se da izađe na čistinu. Hodala je tiho. Za njom je tapkalo njezino mlado, živo
klupko meke, tople vune… Bio je okrugao i punašan, dobro hranjen, a dlaka mu bijaše
oblizana i čista. Iz mekog su vunenog klupka poduzetno sjale oči, a vlažna je njuškica
radoznalo onjuškivala sve na što je nailazila. Približili se čistini gdje su rasla kruškova
stabla.
Vlatko Šarić, Čelična stupica

mjesni vremenski načinski količinski

2. Zadatak ima dva dijela:

a) zaokruži prilog koja ne pripada istoj vrsti
b) imenuj vrstu preostalih priloga.
 jučer, danas, ljetos, tako, potajice, lijep,
sada, blizu jedva, potrbuške

a) ____________________ b) ____________________

ovdje, tamo, dotle, ovoliko, dosta,

dokad, blizu ikako, premalo, više

c)_____________________ d) ________________________

NASTAVNI LISTIĆ 3

1. Upiši odgovarajući upitni prilog i odredi mu značenje.

a) Marija ide u grad. __________ ide Marija? ___________________
b) Prolazi ulicama grada. __________ prolazi? ___________________
c) Živi u centru grada. __________ živi? ___________________

2. Odredi vrstu podcrtanih riječi.

a) Zainteresirano dijete voli Matematiku. ________________________
b) Na satu Matematike prati zainteresirano. ________________________
c) Pametno dijete zna rasporediti vrijeme za učenje. ________________________
d) Dijete pametno raspoređuju svoje vrijeme. ________________________

3. Napiši odgovarajuće pitanje: Gdje?, Kamo? uz podcrtani prilog.

a) Cijeli dan sam bio vani. _________________
b) Mama je dozvolila da idem van. _________________

RJEŠENJA NASTAVNOGA LISTIĆA 1

1. a) Otkada?
b) Kada?
c) Kada?
 2. a) Otkuda?
b) Kamo?
c) Kuda?
d) Gdje?
e) Dokuda?
3. Kako?

RJEŠENJA NASTAVNOGA LISTIĆA 2

1.
mjesni vremenski načinski količinski
gdje onda nerado, kako, malo
začas postepeno, tiho,
najzad dobro, poduzetno,
radoznalo, snažno

2. a) blizu, vremenski prilozi

b) lijep, načinski prilozi
c) dokad, mjesni prilozi
d) ikako, količinski prilozi

RJEŠENJA NASTAVNOGA LISTIĆA 3

1.a) Kamo ide Marija ? cilj kretanja

b) Kuda prolazi ? smjer / put kretanja
c) Gdje živi? mjesto radnje
2. a) pridjev
b) prilog
c) pridjev
d) prilog
3. a) Gdje ?
b) Kamo?