Dnevna priprava za izvođenje nastavnog sata

Škola: JU OŠ Isak Samokovlija Nastavnik: Emina Dautbašić Razred: VII

Nastavni predmet: Bosanski,
Broj sata:
hrvatski i srpski jezik i književnost
Nastavna cjelina (kompleks):
književnost
Metodička (nastavna) jedinica Vrsta nast. Sata
Isidora Sekulić: Pisma iz Norveške (odlomak) a) Obrada

Ciljevi:
a) Odgojni: razvijanje interesa za čitanje vrijednih književnih djela domaće
književnosti, razvijanje tolerancije i postivanja drugog i drugačijeg, shvatanje
Nastavne metode: uloge škole i cjelokupnog društva na odrastanje pojedinca, njegovanje
razgovor, metoda rada govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u
na tekstu izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke
radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji
Nastavni oblici: poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih
Frontalni, individualni potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha,
Nastavna sredstva i razvijanje ljubavi prema tradiciji slavenskih književnosti
pomagala: projektor, b) Obrazovni: upoznavanje učenika sa formom putopisa, kao prelaznim žanrom
nastavni listići, osnovna u teoriji književnih vrsta, osobinama putopisa te s jednim od najpoznatijih
nastavna sredstva putopisa s naših prostora: djelom Pisma iz Norveške, upoznavanje s radom
Isidore Sekulić, analiza pročitanog putopisa
c) Funkcionalni: korelacija nastavnog gradiva književnosti i geogafije,
razvijanje interesovanja za umjetost te za pisanje i izražavanje vlastitih
zapažanja

ARTIKULACIJA METODIČKE JEDINICE:

Red.
Faze rada i sadržaji:
br.
1. Uvodni dio (7')

Stratagija ''brainstorming'':
Na tabli napisati imenicu putovanje i zatražiti da svako od učenika kaže neku asocijaciju koja se
može vezati za putovanje.
strah Upoznavanje novih država, gradova
putovanje
upoznavanje novih ljudi
osjećaj sreće i uzbuđenja novo iskustvo upoznavanje drugih običaja, kulture

Stratagija nastavnička pitanja:

1.Nakon ove mozgalice, možemo li reći šta to predstavlja putovanje?

2. Jeste li bili u nekoj stranoj zemlji?

3. Ispričajte šta ste tamo vidjeli?
4. Ima li neka zemlja koju biste željeli posjetiti?

Pogledajte kartu Evrope...

Pođimo mi na sjever. Tamo je jedan grad pod snijegom, u Kraljevini Norveškoj! Zove se Oslo
2.
Glavni dio (35')

Najava nastavne jedinice: Književnica, s čijim radom ćemo se upoznati danas zove se Isidora Sekulić koja
je napisala putopis Pisma iz Norveške čiji odlomak Oslo pod snijegom čitamo danas.
Ppt ( Isidora Sekulić) (1')

Čitanje putopisa (5')

Nepoznate riječi:
Bizaran – čudan, neobičan
Platana – vrsta listopadnog drveta
Portelh – mapa za dokumente
Saonik – male sanke
Tociljajka – strmina za klizanje
Ambar – prostor za odlaganje
A la – poput
Fritjof Nansen - norveški istraživač, zoolog i diplomata, istraživao Sjeverni pol
Afirmacija – potvrđivanje, pozitivna tvrdnja
Velhavn – norveški pjesnik

Književnica Isidora Sekulić opisuje Oslo za vrijeme svog putovanja po Norveškoj. (Kojoj
književnoj vrsti pripada ovaj odlomak?)

Šta privlači njenu pažnju, čemu se čudi?

Kojim slikama u zimskom krajoliku spisateljica posvećuje posebnu pažnju?

Koje su vam slike ovoga grada pod snijegom prepoznatljive, a koje nove? Zašto?

Šta saznajete o stanovnicima ove ledene prijestolnice?

Ponašaju li se ljudi u Tvom mjestu na isti način kao i stanovnici Osla kad padne snijeg?
Zašto?
Razmisli, koliko običaji nekog naroda zavise od klime i reljefa na kome obitava? Koliko zakoni zavise od
običaja?

Izdvojite sve pojedinosti koje upotpunjuju sliku Osla i ljudi u njemu. Svoje tvrdnje potkrijepite
primjerima iz teksta.

Izdvojite rečenice koje su na vas ostavile poseban utisak.

Koji motivi tekst čine posebno dinamičnim?

Po čemu je zanimljiv gradski prostor na kojem je smješten spomenik pjesniku Velhavnu?

Postoji li u vašem mjestu spomenik nekoj znamenitoj ličnosti?

Njene rečenice u odlomku su bogate stilskim figurama. Kojih je najviše? Čemu one doprinose: što
vjernijem dočaravanju onoga što književnica vidi ili što jasnijem iskazivanju onoga što ona osjeća ili
zaključuje?

U čemu je onda, po Tvom mišljenju, važnost i zanimljivost putopisa?

S narednog svog putovanja donesi, osim suvenira, i putopis.

U narednom dijelu časa otkrit ćemo šta je to putopis i koji su najznačajniji putopisci za koje treba da znaš.
 Putopis je prozna književna vrsta koja sadrži putopiščeve opise, dojmove, zapažanja i
razmišljanja nastala tokom putovanja. Putopisac obično upoređuje posjećene predjele s
običajima, izgledom i navikama grada i države iz kojih potječe. Putopis nije samo nabrajanje
onog šta je vidio umjetnik nego se u u njemu ogleda umjetnička sklonost, osjećaji, vlastiti stavovi
i mišljenja samog umjetnika. Osim umjetničkog postoji i naučni putopis koji obiluje činjenicama
i drugim podacima. Smatra se da je preteča današnjeg putopisa grčki historičar Herodot, ali i Gaj
Julije Cezar koji je napisao putopis O galskim ratovima. Putopisci: Goethe, Andre Gide, Evlija
Čelebija, Isidora Sekulić, Ljubomir Nenadović, Ćamil Sijarić i Zuko Džumhur.

O tome kako izgleda Oslo, glavni grad Norveške, saznat ćemo iz kratkog turističkog videa o ovom gradu
( 3:17)
Strategija ''vruća olovka'': na osnovu sintagmi ''Zimska idila u Oslu i Sarajevu '' napisati kratki rad u kojem
ćete iznijeti poređenja zimskog pejzaža i života u Oslu s onim u Sarajevu.

Red.
Završni dio 2': Domaća zadaća
br.

1.U tekstu pronađite epitete,a u označenom dijelu teksta poređenje!

2. Napisati rad: Moje najdraže putovanje

6. Izvori za pripremanje učenika i nastavnika:

Svezame, otvori se, Čitanka 2009. Veličković i saradnici, NIK Sezam

Klaić: Rječnik nepoznatih riječi, Leksikografski zavod Miroslav Krleža 2011.
Internet, Jovan Skerlić: Istorija srpske književnost, Matica srpska, 1954. godine