1.

ČLANAK, Novi list, Ingrid Šestan Kučić

Učenje se može naučiti: Evo nekoliko trikova kako si olakšati

savladavanje novog gradiva

Redovito učenje je ključ uspjeha, jer odlaganje i odugovlačenje rezultirat će samo

nakupljanjem gradiva. Gradivo samo od sebe neće nestati, niti se smanjiti. Iako ne postoji
čarobni štapić kojim znanje iz knjige možemo u sekundi svladati postoje načini kako da
gradivo naučimo brže i bolje

Ova školska godina nekima je izmamila osmijeh na lice, no nekima i tračak žalosti, jer
danima ljetne dokolice i bezbrižne razbribrige odzvonit će u ponedjeljak. Bez obzira kako se
osjećali zbog početka školske godine svim je učenicima zajedničko da im predstoje nove
obaveze koje svake godine postaju sve veće, teže i složenije.

Pitanje koje si najčešće već nakon prvih nekoliko tjedana nastave većina školaraca postavlja,
je kako najlakše te teškoće savladati. Nažalost, još uvijek ne postoji nijedan drugi način da
nešto naučimo, nego da sjednemo, uzmemo knjigu i to čitamo.

Stoga čekanje da se gradivo nauči i da se sve prepusti slučaju nikako nije recept uspješnog
učenja. Redovito učenje je ključ uspjeha, jer odlaganje i odugovlačenje rezultirat će samo
nakupljanjem gradiva.

Gradivo samo od sebe neće nestati, niti se smanjiti. Iako ne postoji čarobni štapić kojim
znanje iz knjige možemo u sekundi svladati postoje načini kako da gradivo naučimo brže i
bolje.

Prije svega radi se o stvaranju i održavanju pozitivnog stava prema učenju. Uspješno učenje
ne može biti nešto što se samo po sebi razumije, ono treba biti naša odluka koju smo
organizirali u određenom dijelu dana. Znači, prije samog učenja potrebno se odlučiti, a zatim
i organizirati – kako, kada i gdje učiti. Radne navike nam pomažu da bolje organiziramo
svoje učenje, pa je važno da ih se, pogotovo u početku, dok nam ne uđu u naviku stvarno i
pridržavamo, a jedna od njih je učenje uvijek na istom mjestu, najbolje za radnim stolom, kao
i učenje uvijek u isto vrijeme.

Svakodnevno vrijeme koje se odredi za učenje treba biti ono kad se osjećamo odmorni i to u
svom mirnom kutku gdje nas glazba, televizija i slično neće ometati. Jedna od najbitnijih
stvari je koncentracija, misliti samo na ono što se uči. Misleći na neke druge stvari gubi se
vrijeme i produžava učenje. Stoga je potrebno sa stola ukloniti sve što odvlači pažnju. Važno
je postići stalnost – vremena, prostora, načina.

Ponavljanje gradiva

Nakon što smo se sjeli na tvrd, ali ne neudoban stolac, jer udobnost i ležernost položaja u
fotelji ponekad tijelo zna prepoznati kao relaksaciju, a ne kao umni rad, pronaći ćemo glavnu
temu štiva kojeg čitamo, jer bez nje ostalo bi bilo još nejasnije. Nekima pomaže podcrtavanje
i označavanje važnih dijelova teksta kao i unos bilješki na margine. Normalno, podcrtava se
ono što treba zapamtiti, nije potrebno podcrtati već poznato.

Također područja u tekstu koja su nejasna, treba ponovo pročitati pažljivo i usredotočeno sve
dok ne uhvatimo smisao, jer će tako sigurno ostati zabilježena u našem pamćenju. Kada
završimo s čitanjem zadanog štiva najbolji način je prepričati vlastitim riječima ono o čemu
nam u knjizi autor govori. Izgovarati ćemo naglas, nećemo mrmljati, i tako ćemo bolje
pamtiti. Istovremeno, vidjet ćemo koje dijelove teksta nismo dobro zapamtili pa ćemo se na
taj dio vratiti i još jednom ga pročitati, a bez obzira koliko dobro nešto i naučili, ako gradivo
redovito ne ponavljamo, prijeti nam zaborav. Dakle, bržem i lakšem učenju pridonosi i
ponavljanje gradiva u što češćim vremenskim razdobljima.
Glavna zadaća svakog učenika trebalo bi biti i slušanje s razumijevanjem, jer mnogi ljudi
pričaju, malobrojni razgovaraju, a rijetki pomno slušaju. Odluka da bude tako na nastavi
samo može olakšati daljnji rad i što je najbolje, skratiti vrijeme koje se kasnije treba utrošiti
za učenje.

Konačno, uspjeh u školi samo će nas dodatno potaknuti na nove uspjehe i zadovoljstvo
sobom. Pritom treba imati na umu da je svatko od nas drukčiji, nekome treba više, a nekome
manje vremena za neko gradivo. I na kraju, ne treba zaboraviti na odmor, jer koliko god puno
gradiva imali za naučiti, moramo poslije određenog vremena učenja (45 minuta do sat
vremena) napraviti pauzu od 5 do 15 minuta. Ukoliko učimo duže od nekih prosječnih sat
vremena, svako duže prisiljavanje da učimo neće uopće biti korisno, što ćemo uočiti tek
kasnije.

Dobra organizacija

Koliko god nemoguće izgledalo da se uz puno gradiva svako toliko odmaramo, to je nužno
jer će se u suprotnom mozak samo umarati, a tako ćemo postići samo manje – umjesto više.
Također je dobro mijenjati pojedina područja učenja, kombinirati pismene vježbe s usmenim
učenjem, računanjem, a da bi izbjegli monotoniju, pogotovo manje dragog predmeta, osvježit
će vas nekoliko vježbi ili kratka šetnja na otvorenom. Odmor između učenja dragocjen je
lijek protiv preopterećenosti i pomaže da se gradivo lakše slegne.

I dobro organiziran radni stol, odnosno kutak za učenje i pisanje domaćih zadaća uvelike će
olakšati izvršavanje školskih obaveza, jer lakše se koncentrirati na ono što se radi. Za dobro
organizirani radni stol postoje neka pravila, a to je da stol treba biti ispod ili kraj prozora, jer
se na taj način osigurava osim sobne i dnevna svjetlost.

Radni stol također treba biti dovoljno velik da na njega stanu bilježnice i knjige, a ukoliko je
na njemu i kompjutor, tada monitor treba biti u krajnjem lijevom ili desnom kutu kako bi
raspoloživa radna površina stola bila što veća. Jedan od vrlo bitnih detalja je i rasvjeta.
Osim dnevne i sobne rasvjete potrebna je i stolna lampa koja će direktno osvjetljavati radnu
površinu, a preporuča se žarulja od 40 vata kako svjetlo ne bi bilo blještavo. Školski pribor
(olovke, kemijske olovke, flomasteri, ravnala, ljepilo…) trebaju biti nadohvat ruke. Točnije,
na polici malo iznad radnog stola ili pak u nekom od pretinaca sa strane stola, jer što je
školski pribor preglednije sortiran i samo će učenje biti efikasnije.

2. ČLANAK, 24 SATA, Sanja Rapaić

Riječki genijalac otkriva svoju formulu za brzo i lako učenje

Gradivo najlakše pamtim dok hodam po sobi, kaže Mislav Krmpotić (19),
koji je položio prijemne ispite na deset fakulteta i na svima bio prvi, a
odabrao je medicinu

I dok mnogi učenici i studenti za knjigom provode dane i noći, a na ispitima i testovima i
dalje ne postižu željene rezultate, 19-godišnji Riječanin Mislav Krmpotić uči najviše četiri
sata na dan, nikada uz knjigu ne probdije noć, a u svom 12 godina dugom učeničkom stažu
niže uspjeh za uspjehom. 

Nakon što je briljirao na državnoj maturi, Mislav je kao od šale položio prijemne ispite na
deset uglednih fakulteta i na svima je bio prvi. Svoju formulu za uspješno učenje, uz koju za
nekoliko sati rada na dan uspije zapamtiti gomilu informacija, Mislav nam je ekskluzivno
otkrio.

- Kad učim potpuno se posvetim samo tome i ne dopuštam da mi bilo što drugo odvuče
pozornost. Prateći rezultate svog rada ustanovio sam da najlakše i najefikasnije učim navečer
jer tada najbolje pamtim. Ovisno o tome kakva mi je koji dan koncentracija, učenje obavezno
podijelim na više kraćih ili duljih ciklusa. Obično nakon svakih sat vremena rada napravim
kratku stanku te se potom vratim učenju. Kad primijetim da sam dekoncentriran, taj dan češće
napravim pauze te, na primjer, nakon svakih 15 minuta učenja uzmem mali predah. No kad
vodim opasnu bitku s vremenom, tada mijenjam taktiku te jednostavno dam sve od sebe da se
što bolje usredotočim na gradivo i da, što je dulje moguće, zadržim koncentraciju te učim po
nekoliko sati u komadu - govori Mislav, koji je na ovogodišnjoj državnoj maturi iz svih šest
predmeta postigao odličan uspjeh.

Iako postoji cijeli niz znanstvenih te popularnih metoda učenja i brzog čitanja, Mislav kaže
da nijednu nije isprobao. Tajna njegovih briljantnih rezultata možda i jest baš u tome što je
sam, pomno prateći i osluškujući svoj unutarnji ritam koncentracije i pamćenja, razvio vlastiti
stil učenja. Kako sustav koji dobro funkcionira ne treba mijenjati, ni Mislav od osnovne škole
pa do kraja gimnazije nije mijenjao svoj sustav učenja, nego ga je nadograđivao i usklađivao
sa sve većim obimom gradiva. 
S vremenom sam usavršio sposobnost razlučivanja bitnog od manje bitnog dijela gradiva. To
ne znači da manje bitno preskačem, no na te dijelove trošim manje vremena te se fokusiram
na najbitnije. Dok učim, sjedim za stolom, no nakon što prođem određenu cjelinu, obavezno
ustajem te ponavljam i propitujem se hodajući gore-dole po sobi jer sam ustanovio da mnogo
bolje pamtim kad sam u pokretu nego kad mirno sjedim - kaže Mislav i potpuno je u pravu.  

- Naime, nakon dugog sjedenja mozak postaje pospan i lijen te je kretanje itekako potrebno.
Dokazano je i da se proces pamćenja odvija tijekom fizičke aktivnosti te, bilo da vježbamo,
pješačimo ili pak samo stojimo, pamtimo mnogo bolje nego kad sjedimo - kaže psihologinja
Radojka Sućeska Ligutić.

Volim tišinu, uz glazbu samo učim matematiku

Glazba pospješuje pamćenje i koncentraciju te, prema mišljenju psihologa, djeluje poticajno
na učenje. No Mislav je utvrdio da mu glazbena kulisa ne smeta samo dok rješava zadatke iz
matematike i fizike. No kad je riječ o memoriranju, najviše mu odgovara učenje u tišini pa u
sobi nema ni računalo ni televizor. 

- Da biste otkrili pomaže li vam ili odmaže glazba pri učenju, najprije učite jedno poglavlje
uz glazbu, a drugo poglavlje u tišini. Nakon toga usporedite kvalitetu i brzinu naučenog
gradiva. Utvrdite li da vam glazba odvlači pozornost, pokušajte kao zvučnu kulisu upotrijebiti
tonove koji sliče šumu. Oni na mozak djeluju slično kao antivirusni program na računalo te
ga istodobno potiču na rad i uklanjaju stres - savjetuje psihologinja Radojka Sućeska Ligutić.
Ističe i da je važno da glazba nije glasna i nametljiva te da riječi ne odvlače pozornost. Stoga
je, savjetuje, najbolje odabrati nešto s repertoara opuštajuće ambijentalne, meditativne ili
klasične glazbe. 

Mozartov repertoar, tvrde stručnjaci, može poboljšati sposobnost razmišljanja. 

- Ovisno o predmetima, postoji lakše i teže gradivo, no ne postoji takvo gradivo koje ne
možemo naučiti, potrebno je samo posvetiti učenju dovoljno vremena i truda - govori nam
marljivi riječki učenik. 

Dok se tijekom školovanja pripremao za testove, učio je, kaže, temeljito te u danu nije
prolazio mnogo stranica. No nakon nakon četiri godine školovanja i konstantnog rada stigla
je nagrada - pripremanje za maturu bilo je lako i nimalo stresno, a rezultati briljantni. 

- Priprema za maturu uglavnom mi je bila ponavljanje već naučenog gradiva te sam u manje
od sat vremena prolazio i po 30 do 40 stranica. Matematiku i fiziku sam tako pripremio u
samo dva dana. Bit je u tome da se radi kontinuirano i da se naučeno gradivo konstantno
ponavlja - otkriva Mislav, kojemu je vrata širom otvorilo čak deset fakulteta među kojima su
strojarstvo, elektrotehnika, građevinarstvo, pravo, ekonomija i medicina, koju je odabrao kao
svoj poziv. Svoj je san Mislav pomno razradio. Želi se baviti internom medicinom, konkretno
kardiologijom, te planira ostati raditi u Hrvatskoj. 

Psihologinja Sućeska Ligutić tvrdi da je upravo vizualiziranje vlastita uspjeha još jedna vrlo
važna karika na putu do cilja jer poboljšava pamćenje te ublažava strah od ispita.
Naspavajte se! 

Mnogi uče do jutra, no ja se prije svakog testa dobro naspavam, ističe Mislav. U snu se
rehabilitiraju živčani završeci pa se informacije lakše sele iz kratkoročnog u dugoročno
pamćenje.

Testirajte znanje 

Nakon čitanja gradiva, postavite si i zapišite pitanja. Prvo odgovorite uz pomoć udžbenika, a
potom bez gledanja u knjigu. Za svaki odgovor dajte + ili -.

Osluškujte tijelo 

Procijenite koje vam doba dana najbolje odgovara za lakše, a koje za teže dijelove gradiva te
koliko vam je odmora potrebno da se osvježite. Pazite da se previše ne opustite kako biste
mogli nastaviti učiti.

Savjet 

Na početku radni periodi traju oko 45 minuta. Postupno ih produljujte te ćete uskoro
koncentraciju moći zadržati 2-3 sata. Čim osjetite zamor, uzmite pauzu, no ne dulju od 10, 15
minuta, kaže psihologinja Sućeska.

Vizualizacija briše strah od ispita

Opustite se te usredotočite na dodir stopala s podom. Kad osjetite da su stopala toplija,

udahnite kroz nos i izdahnite na usta tri puta. Stavite dlan na trbuh i pratite kako se pomiče
dok dišete. Zamislite da ste na ispitu te da točno odgovarate. Vizualizirajte sebe, učionicu,
profesora i željenu ocjenu. Vježbu ponovite svaki dan prije učenja i ublažit će strah od ispita,
kaže psihologinja Radojka Sućeska Ligutić. 

Pauza za hranu 

Mislav svaki put kad osjeti umor, uzme pauzu da odmori um. Pritom bi trebalo i jesti, češće,
ali pomalo. Velika količina hrane krade energiju pa mozak lakše odluta. Pijte puno tekućine,
vodu ili zeleni čaj koji smanjuje stres. Grickajte bademe i suho voće jer su izvrstan izvor
energije, a ne čine nas tromima.

Trik 

Odredite koliko stranica taj dan morate naučiti i primijenite tehniku brzog čitanja - očima
brzo prelazite preko teksta ne izgovarajući riječi, ni u sebi ni na glas, jer to usporava čitanje,
kaže Sućeska.