Drama opisuje život poljskog princa Sigismunda koji je zatvoren u tamnicu od rođenja jer ga je otac smatrao zlim. Kada je oslobođen, pokazuje se oholim i nasilnim dok ga ne uvjere da je sve sanjao. Nakon toga postaje pažljiv i brižan te se bori sa ocem za prijestolje.
Drama opisuje život poljskog princa Sigismunda koji je zatvoren u tamnicu od rođenja jer ga je otac smatrao zlim. Kada je oslobođen, pokazuje se oholim i nasilnim dok ga ne uvjere da je sve sanjao. Nakon toga postaje pažljiv i brižan te se bori sa ocem za prijestolje.
Drama opisuje život poljskog princa Sigismunda koji je zatvoren u tamnicu od rođenja jer ga je otac smatrao zlim. Kada je oslobođen, pokazuje se oholim i nasilnim dok ga ne uvjere da je sve sanjao. Nakon toga postaje pažljiv i brižan te se bori sa ocem za prijestolje.
Drama opisuje život poljskog princa Sigismunda koji je zatvoren u tamnicu od rođenja jer ga je otac smatrao zlim. Kada je oslobođen, pokazuje se oholim i nasilnim dok ga ne uvjere da je sve sanjao. Nakon toga postaje pažljiv i brižan te se bori sa ocem za prijestolje.
Download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
Download as docx, pdf, or txt
You are on page 1/ 2
Katarina Peulić, 2.
a Pedro Calderon de la Barca: ŽIVOT JE SAN
Pedro Calderon de la Barca: (Madrid, 17. I. 1600 – Madrid, 25. V. 1681), najveći dramatičar španjolskog
baroka i posljednji veliki pisac zlatnog vijeka španjolske književnosti. Autor oko 200 kazališnih komada, od kojih su 80 kratka crkvena prikazanja u jednom činu, pisana većinom potkraj života, nakon stupanja u svećenički stalež. Najpoznatije svjetovne drame: ''Život je san'' iz 1635. i ''Zalamejski sudac'' napisana 1652.
Književni rod: drama s karakteristikama bajke (vrijeme radnje, završetak)
Književna vrsta: komedija (u 3 čina), u stihu Tema: shvaćanje života kao san i ponašanje u njemu kako bi bilo što bolje kad san prestane Motivi: zvijezde, kraljevstvo, san, stvarnost, sudbina, život, ljubav, čast, vladavina, prijestolje… Prostor radnje: „Radnja se događa na poljskom dvoru, u nedalekoj tvrđavi i u polju.“ Vrijeme radnje: kao u bajkama, neodređeno Likovi: Bazilije, Sigismund, Astolfo, Klotaldo, Klarin, Stela, Rosaura; vojnici, sluge, dame, stražari… Sigismund: zbog toga što je njegova majka umrla pri porodu, kralj je smatrao da je njegova sudbina zapečaćena – da mu je suđeno biti zao. Otac ga zatvara u tamnicu te sve dok nije došlo pitanje nasljednika nitko nije znao da je on živ. Prvi put kad su ga vratili u kraljevstvo u njemu se rodila oholost te su smatrali da se proročanstvo ostvaruje. Ubio je čovjeka i potom su ga uspavali i vratili u tvrđavu. Bio je razočaran nakon što su ga uvjerili da je samo sanjao. Počeo se oprezno ponašati jer nije bio siguran sanja li ili stvarno živi. Počeo je biti oprezna i milosrdan. Kompozicija djela kroz faze u strukturi drame: 1. Ekspozicija: navodi sve likove (Bazilije, Sigismund, Astolfo, Klotaldo, Klarin, Stela, Rosaura; vojnici, sluge, dame, stražari…) i njihove funkcije (poljski kralj, knez, knez moskovski, starac...) 2. Zaplet: Na poljski dvor dolaze Astolfo i Stela kao nećaci poljskoga kralja koji uskoro treba predati prijestolje svojem nasljedniku. Kralj ispriča kako on ima i sina, no da je on nesposoban te počinje sukob između Astolfa i Stele oko toga tko će naslijediti Bazilija. 3. Kulminacija: Na dvoru se pojavljuje zatočeni sin Sigismund i ostvaruje proročanstvo kako je zao i ohol, inati se i pokazuje svoju moć nad svima, čak i ubija čovjeka te nema poštovanja prema svojem ocu. 4. Peripetija: Sigismunda vraćaju u tvrđavu te ga uvjeravaju kako je sve samo sanjao, on se promijeni i počinje biti pažljiv i brižan, no po njega dolaze seljani i žele ga za svoga kralja. Vode ga u borbu s njegovim ocem za prijestolje. 5. Rasplet: Sukob počne, no u jednom trenutku kralj dolazi do svoga sina i govori mu da ako se na nekome treba iživljavati, neka to bude on. Sigismund, promijenjen kakav je bio, pruža ocu ruku. Temeljni dramski sukob: postoji nekoliko paralelnih sukoba, glavni jest između kralja i njegovih suradnika s jedne te kneza s druge Poruka djela: „Bdijte dakle jer ne znate dana ni časa!” - Mt 25, 13 Osobno osvrt: S obzirom na tuđe dojmove, djelo se činilo bespotrebnim za čitanje, no zapravo mi je jedno od boljih u zadnje vrijeme, vrlo je poučno, no u isto vrijeme i ironično. Sadrži neke uzrečice koje osobno koristim i radi te jednostavnosti i „prostosti“ još mi je bolje. Katarina Peulić, 2. a DNEVNIK ČITANJA
CITATI KOMENTARI/DOJMOVI
Na kraju, bilo kako bilo, / zaslužio sam ovu kaznu, / Uzima si „zasluge“ za koje nije kriv, smatram da je to jer sam šutio kao sluga, / a biti sluga i šutjeti / to je pokazatelj neobrazovanosti naroda, tj. manipulativne najveće svetogrđe. sposobnosti vladara. Pošto uvidjeh da te mnogo / oholosti vrijeđa, nema Oholost vrijeđa… kažu da je ona u izvoru svih druge, / moram ponizno da te molim / da mi poštediš grijeha… život ovaj… …poslušaj ipak što ti velim: / budi ponizan i poslušan, / jer možda sve to samo sanjaš, / iako vidiš PORUKA DJELA da si budan.
…samo ne znam što je, / stvarnost il’snovi? Iskazuje relativnost svega. Našu malenost i krhkost.
…tamo gdje će ti se dobra ovog svijeta / pričinjati se
Neko drugo mjesto, ponovno relativnost života. ko da si ih snio. Što je život? Mahnitanje. / Što je život? Puste sanje, / prazna sjena sto nas ovi. / O, malen je dar nam dan, / PORUKA DJELA jer sav život- to je san, / a san su i sami snovi. …jer žena, to je cijelo malo nebo, / i koliko je nebo Divan lirski opis žene, ne bi ga se postidjeli ni veliki udaljeno od ovoga svijeta, / toliko i žena više ljepote / pjesnici. 😊 krije od čovjeka,…
…svi koji žive samo sniju. Lijepa poruka, citat koji bih izdvojila.
…samo sanjati već je dosta, / jer sanjajući spoznao
sam, / da svaka sreća čovjekova / nestaje kao pusti POANTA, GLAVNA MISAO snovi. / I zato hoću da poživim / i da u dobro iskoristim /vsve dane svoje, / dok mi traju…
