SoP 2021 2027 Usvojen-SoP

Partnership Agreement - Article 10(6)
CCI 2021HR16FFPA001
Title Partnership Agreement - Republic of Croatia
Version 1.2
First year 2021
Last year 2027
Commission decision number C(2022)5960
Commission decision date 24-Aug-2022
EN 1 EN
Table of Contents
1. Selection of policy objectives and the JTF specific objective ................................................................... 4

Table 1: Selection of policy objective and JTF specific objective with justification ................................ 4
2. Policy choices, coordination and complementarity ................................................................................. 20
A summary of the policy choices and the main results expected for each of the funds covered by the
Partnership Agreement - point (b)(i) of Article 11(1) CPR ..................................................................... 20
Coordination, demarcation and complementarities between the Funds and, where appropriate,
coordination between national and regional programmes - point (b)(ii) of Article 11(1) CPR .............. 34
Complementarities and synergies between the funds covered by the Partnership Agreement, the AMIF,
the ISF, the BMVI, and other Union instruments - point (b)(iii) of Article 11(1) CPR .......................... 40
3. Contribution to the budgetary guarantee under InvestEU with justification1 .......................................... 45
Table 2A: Contribution to InvestEU (breakdown by year) ..................................................................... 45
Table 2B: Contribution to InvestEU (summary) ..................................................................................... 45
Justification, taking into account how those amounts contribute to the achievement of policy objectives
selected in the Partnership Agreement in line with Article 10(1) of the InvestEU Regulation ............... 45
4. Transfers1 ................................................................................................................................................. 46
4.1. Transfers between categories of region ............................................................................................ 47
Table 3A: Transfers between categories of region (breakdown by year) ................................................ 47
Table 3B: Transfer between categories of region (summary) ................................................................. 47
Justification .............................................................................................................................................. 47
4.2. Transfers to instruments under direct or indirect management ........................................................ 48
Table 4A: Transfers to instruments under direct or indirect management where such possibility is
provided for in the basic act* (breakdown by year) ................................................................................ 48
Table 4B: Transfers to instruments under direct or indirect management where such possibility is
provided for in the basic act* (summary) ................................................................................................ 48
Justification .............................................................................................................................................. 48
4.3. Transfers between ERDF, ESF+ and Cohesion Fund or to another Fund or Funds ......................... 49
Table 5A: Transfers between ERDF, ESF+ and Cohesion Fund and to other Fund or Funds*
(breakdown by year) ................................................................................................................................ 49
Table 5B: Transfers between ERDF, ESF+ and Cohesion Fund or to another Fund or Funds (summary)
.................................................................................................................................................................. 49
Justification .............................................................................................................................................. 49
Table 6A: Transfer of ERDF and ESF+ resources as complementary support to the JTF (breakdown by
year) ......................................................................................................................................................... 51
Table 6B: Transfer of ERDF and ESF+ resources as complementary support to the JTF (summary).... 51
Justification .............................................................................................................................................. 51
4.5. Transfers from European territorial cooperation goal (Interreg) to Investment for jobs and growth
goal ........................................................................................................................................................... 52
Table 7: Transfers from European territorial cooperation goal (Interreg) to Investment for jobs and
growth goal .............................................................................................................................................. 52
Justification .............................................................................................................................................. 52
5. The form of Union contribution for technical assistance......................................................................... 53
Justification .............................................................................................................................................. 54
6. Thematic concentration ............................................................................................................................ 55
6.1 ERDF/CF ........................................................................................................................................... 55
6.2 ESF+ .................................................................................................................................................. 56
7. Preliminary financial allocation from each fund covered by the Partnership Agreement, by policy
objective, JTF specific objective and Technical Assistance, at national and where appropriate regional
level .............................................................................................................................................................. 57
Table 8: Preliminary financial allocation from ERDF, Cohesion Fund, JTF, ESF+, EMFAF by policy
objective, JTF specific objective and Technical Assistance* .................................................................. 57
Justification .............................................................................................................................................. 58
EN 2 EN
8. List of planned programmes under the funds covered by the Partnership Agreement with the respective
preliminary financial allocations by fund and the corresponding contribution by category of region. ....... 59
Table 10: List of planned Interreg programmes ...................................................................................... 60
9. A summary of actions planned to reinforce administrative capacity of the implementation of the funds
covered by the Partnership Agreement ........................................................................................................ 61
10. An integrated approach to address the demographic challenges and/or specific needs of regions and
areas (where appropriate) ............................................................................................................................. 63
11. A summary of the assessment of the fulfilment of relevant enabling conditions referred to in Article 15
and Annexes III and IV (optional) ............................................................................................................... 65
Table 11: Enabling Conditions ................................................................................................................ 65
12. Preliminary climate contribution target ................................................................................................. 66
DOCUMENTS ............................................................................................................................................. 67
EN 3 EN
1. Selection of policy objectives and the JTF specific objective
Reference: point (a) of Article 11(1) CPR
Table 1: Selection of policy objective and JTF specific objective with justification
Justification for selection of a policy objective or JTF-specific

Selected objective Programme Fund
objective
1. A more competitive and smarter Europe by Program Konkurentnost i ERDF RH je suočena sa brojnim izazovima te se stoga odlučila ulagati
promoting innovative and smart economic kohezija 2021. - 2027. iz gotovo svih regulatorno raspoloživih investicijskih područja
transformation and regional ICT connectivity na razini ovog cilja politike.
Integrirani teritorijalni SC1 i. Porastu produktivnosti u nedovoljnoj mjeri doprinose
program 2021. - 2027. postignuća RH u pogledu IRI, što je posljedica
nezadovoljavajućih istraživačkih rezultata i nedovoljnih
privatnih ulaganja. RH je u 2020. g. ostvarila ulaganje od 1,25
% BDP-a u IRI, dok je cilj bio 1,4 %. Izdaci za I&R u 2020. u
poslovnom sektoru iznosili su samo 37 % prosjeka EU, a učinak
MSP-ova u inovacijama nizak je i zbog nerazvijenih mogućnosti
financiranja za MSP-ove za IRI i komercijalizaciju inovacija.
Slabi IRI rezultati proizlaze iz niske kvalitete znanstvene
produkcije, slabe međunarodne znanstvene suradnje i zastarjele
istraživačko-inovacijske infrastrukture, a naročito iz nedostatne
suradnje znanstvenog i poslovnog sektora i nedovoljno
razvijenih praksi prijenosa tehnologije. U kontekstu jačanja
regionalnih kapaciteta posebna pažnja bit će usmjerena prema
omogućavanju uspostave strateških partnerstva za inovacije i
razvoj inovacijskih klastera u skladu s Planovima industrijske
tranzicije regija.
SC1ii.&v. RH je prema indeksu digitalne ekonomije i društva
(DESI) 2022., zauzela 21. mjesto od 27 država članica, s
ukupnim rezultatom 47,5 u odnosu na prosjek EU koji je 52,3.
RH je ispod prosjeka internetske interakcije s korisnicima
(uslugama e-uprave aktivno se koristi 52% korisnika interneta),
pokazatelji „unaprijed ispunjeni obrasci“ i „kompletnost usluga
dostupnih na internetu“ koje EK koristi u procjeni kvalitete
digitalnih javnih usluga, nisu na razini prosjeka EU-a. Dodatno,
EN 4 EN
objective
u dimenziji povezivosti RH je na 24. mjestu od 27 zemalja EU.
RH je blizu prosjeka EU-a u pokrivenosti brzim širokopojasnim
internetom (do 30 Mbps, NGA) s 88% pokrivenosti kućanstava.
Ruralna pokrivenost je, međutim, još uvijek niska i iznosi 47%.
Pokrivenost fiksnom mrežom vrlo velikog kapaciteta (VHCN)
pokazuje napredak, ali zaostaje za ostatkom EU-a, dosegnuvši
samo 52% u 2021. U ruralnim područjima samo 14%
kućanstava ima pristup VHCN-u i 7% na FTTP (Fiber-to-the-
Premises).
SC1iii. Pandemija je jasno pokazala nedostatak diverzifikacije
gospodarstva i dominantnost nisko proizvodnih sektora, što
gospodarstvo čini posebno ranjivim na vanjske šokove.
Strukturu gospodarstva obilježava značajan udio usluga i
oslanjanje na turizam, a koji su pod utjecajem posljedica
COVID-19 pandemije. MSP-ovi u RH značajno zaostaju za
prosjekom EU-a u proizvodima (20. mjesto po indeksu
složenosti industrijske proizvodnje) i procesima, marketingu i
organizacijskim inovacijama. Niska uspješnost MSP-ova
povezana je i s nedostatkom investicija u IRI i napredne
tehnologije kao preduvjeta povećanja dodane vrijednosti i
produktivnosti stvaranja novih poduzeća temeljenih na znanju,
ali i nedostatku dostupnosti izvora financiranja.
Hrvatske regije u industrijskoj tranziciji (HR NUTS 2: Panonska
Hrvatska, Sjeverna Hrvatska i Jadranska Hrvatska) pretrpjele su,
ili trenutno prolaze, kroz značajno restrukturiranje svojih
gospodarstava. Imaju snažno naslijeđe u proizvodnji, ali se
suočavaju sa specifičnim izazovima, kao što su niska
produktivnost, odljev mozgova, visoke stope siromaštva
(ponajviše u Panonskoj Hrvatskoj), neadekvatne vještine radne
snage, niske stope konkurentnosti i drugim razvojnim
izazovima.
SC1iv. Dugotrajni nesklad između vještina stečenih kroz
formalni obrazovni sustav i potreba MSP-ova koji je izražen u
EN 5 EN
objective
strukovnom obrazovanju i osposobljavanju te nedostatnom
fokusu na obrazovanje odraslih, dovodi do nedostatka pametnih
vještina za jačanje kapaciteta za IRI i razvoj poduzeća. Među
istraživačima je izražen nedostatak kompetencija za pametnu
specijalizaciju i industrijsku tranziciju, poput vještina transfera
tehnologije i znanja u gospodarstvo.
2. A greener, low-carbon transitioning towards a net Program Konkurentnost i EMFAF RH je suočena sa brojnim izazovima te se stoga odlučila ulagati
zero carbon economy and resilient Europe by kohezija 2021. - 2027. CF iz gotovo svih regulatorno raspoloživih investicijskih područja
promoting clean and fair energy transition, green and ERDF na razini ovog cilja politike.
blue investment, the circular economy, climate change SC2i.&ii.&iii. Na temelju Nacionalnog energetskog i
mitigation and adaptation risk prevention and Integrirani teritorijalni
program 2021. - 2027. klimatskog plana (NEKP), povećane ambicije u pogledu
management, and sustainable urban mobility energetskih ciljeva do 2030., u skladu s paketom Spremni za 55
i RePowerEU, cilj energetske politike bavit će se povećanjem
Program za ribarstvo i energetske učinkovitosti, povećanom upotrebom obnovljivih
akvakulturu Republike izvora energije (OIE), i uspostavom pametnih energetskih
Hrvatske za programsko mreža. Dugoročna strategija obnove nacionalnog fonda zgrada i
razdoblje 2021. – 2027. NEKP propisuju ambiciozne nacionalne ciljeve u zgradarstvu.
Cilj je povećati godišnju stopu obnove zgrada s trenutnih 0,7 na
3% do 2030. te 4% do 2050. Sukladno NEKP-u 2030. ciljevi
OIE od 36,6 % u konačnoj proizvodnji energije, udio električne
energije iz OIE od 60%, povećanje energetske učinkovitosti u
industriji u svrhu dostizanja navedenih ciljeva posebice u
grijanju i hlađenju.
SC2iv. RH ima preko 0,25% BDP udjela šteta od ekstremnih
vremenskih i klimatskih događaja. Prema Strategiji prilagodbe
klimatskim promjenama do 2040. godine te Strategiji
upravljanja rizicima od katastrofa RH mora postati klimatski
otpornija i pripremljenija naročito podizanjem razine zaštite od
EN 6 EN
objective
poplava. Dodatan naglasak potrebno je staviti na šumske požare
i požare otvorenog tipa (uključujući i potpomognuta područja),
potrese te onečišćenja vodenih i kopnenih površina minsko-
eksplozivnim i neeksplodiranim ubojnim sredstvima s
namjerom da RH bude bez mina do 2026. godine. U cilju
smanjenja negativnih posljedica klimatskih promjena potrebno
je ponovno uspostaviti sigurnost.
SC2v. Program ulaganja u razvoj javne vodoopskrbe i odvodnje
utvrđen je Višegodišnjim programom gradnje komunalnih
vodnih građevina za razdoblje do 2030. Sa svim ulaganjima na
razini RH osigurat će se dostupnost vode za piće kroz sustave
javne vodoopskrbe za oko 98% stanovnika, gubici u sustavu
smanjiti na prosječno 20 do 25% te osigurati pročišćavanje
otpadnih voda odgovarajućeg stupnja za oko 86% stanovništva
do 2030.
SC2vi. Ciljevi prelaska na kružno gospodarstvo predvidjeti će
se Planom gospodarenja otpadom te će se dostići ulaganjem u
infrastrukturu za gospodarenje otpadom uz povećanje
prikupljanja odvojenog otpada, smanjenje odlaganja otpada,
ulaganjem poduzetnika u istraživanje, razvoj i/ili uvođenje
inovacija, edukacijom i jačanjem svijesti javnosti, uvođenjem
ekološkog upravljanja EMAS i razvojem i integracijom
informacijskog sustava zaštite okoliša (ISZO).
SC2vii. Unatoč visokom postotku zaštićenih područja, trećina
vrsta i staništa je u nepovoljnom stanju te je u skladu s
Prioritetnim akcijskim okvirom, u djelu koji se odnosi na 2021.
– 2027., ulaganja potrebno usmjeriti u učinkovito upravljanje,
provedbu mjera očuvanja i restauracije, povećanju zaštite u
moru i stroge zaštite i podizanju znanja. Identificirana je potreba
za praćenjem kvalitete zraka i jačanjem svijesti i znanja javnosti.
5 od 7 najvećih gradova RH ne udovoljavaju EU standardu od
26m2 zelene javne površine po osobi, te je potrebna podrška
Programu razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima.
EN 7 EN
objective
SC2viii. U većim gradovima i pripadajućim urbanim
aglomeracijama poput Zagreba, Rijeke i Splita gustoća
naseljenosti dovoljna je za potporu prigradskih željezničkih
usluga s obzirom na prisutnost postojeće infrastrukture. U
ostalim hrvatskim gradovima će vjerojatno autobusi, tramvaji i
nemotorizirani prijevoz biti najodrživiji oblici gradskog
prijevoza. Prekomjerno oslanjanje na cestovni prijevoz rješavat
će se promicanjem održivog integriranog prijevoza putnika.
Kroz EFPRA-a postoje potrebe za ostvarivanje ciljeva ZRP-a,
GFCM-a i EU zelenog plana i rasta održivog plavog
gospodarstva kroz poticanje očuvanja i održivog iskorištavanja
morskih bioloških resursa, posebno postizanje MSY i ravnoteže
između ribolovnog kapaciteta i mogućnosti uz istovremeno
osiguravanje primjerenog životnog standarda ribara te
prilagodbu klimatskim promjenama.
Potrebno je ulagati u održivu ribarsku infrastrukturu i
olakšavanje provedbe obveze iskrcaja, unaprjeđenje sustava
kontrole i prikupljanja podataka u ribarstvu, jačati inovacije,
promicati zelenu i digitalnu tranziciju, dekarbonizaciju,
energetsku učinkovitost i prijelaz na održivo ribarstvo te
doprinijeti ostvarivanju ciljeva Strategije EU za bioraznolikost,
uključujući i zaštitu 30% morskih područja i postizanje DSO.
Potrebno je ulagati u održivu, gospodarski i resursno učinkovitu
akvakulturu koja pruža usluge zaštite okoliša, posebno očuvanja
bioraznolikosti, kroz inovacije i stvaranje dodane vrijednosti i
poticanje kružnog upravljanja.
Potrebno je ojačati tržište i poticati održive prakse u sektoru
prerade, kao i prijelaz na kružno gospodarstvo. Nužno je i
promicanje znanja o morskom okolišu u skladu s ciljevima IPP.
3. A more connected Europe by enhancing mobility Program Konkurentnost i CF RH je suočena sa brojnim izazovima te se stoga odlučila ulagati
EN 8 EN
objective
kohezija 2021. - 2027. ERDF iz gotovo svih regulatorno raspoloživih investicijskih područja
na razini ovog cilja politike.
SC3i.&ii. Prometna mreža je neujednačena, s vrlo
nerazvijenom željezničkom infrastrukturom te nema
odgovarajuće infrastrukture za javni gradski, prigradski i
međugradski promet. RH je izgradila tek 7% osnovne
željezničke mreže TEN-T, za razliku od prosjeka EU koji iznosi
preko 60% te je elektrificirano tek 38% pruga za međunarodni
promet u RH. Očekuje se da će se teretni promet povećati zbog
nedavnih ulaganja u luke, koje mora pratiti daljnji razvoj
željezničke mreže TEN-T (osnovne i sveobuhvatne).
Postojeće stanje željezničke infrastrukture može se poboljšati
ulaganjem u izgradnju nove i rekonstrukciju postojeće
željezničke mreže, modernizaciju voznog parka i rekonstrukciju
željezničkih stanica. Iako je mreža autocesta RH dobro razvijena
u odnosu na druge načine prijevoza, jedan od najvažnijih
prioriteta povezan je s poboljšanom cestovnom mrežom TEN-T
i pristupom cestovnoj mreži TEN-T, čija će provedba omogućiti
i poboljšati gospodarski razvoj manje razvijenih regija i
spriječiti daljnje iseljavanje stanovništva. Sigurnost na cestama
postala je jedan od najvažnijih prioriteta u cestovnom prometu,
pa su ulaganja u prevenciju sigurnosti na cestama nužna.
Ulaganja u uklanjanja crnih točaka i kampanje javnog
obrazovanja jednako su važne. Udio energije iz obnovljivih
izvora u sektoru prometa znatno je manji od 10% što je cilj koji
se trebao ostvariti u 2020. U pomorskom sektoru potrebna su
ulaganja u izgradnju novih luka te rekonstrukciju ili
premještanje postojećih putničkih i trajektnih luka radi daljnjeg
povećanja kapaciteta obalnog linijskog prijevoza i poboljšanja
komunikacije s otocima.
Javni prijevoz u obalnom linijskom prometu smatra se važnim
čimbenikom u segmentu pomorske plovidbe, jer osigurava
trajne i redovite veze između otoka i kopna, te međuotočne veze
EN 9 EN
objective
bez kojih ne bi bilo održivog razvoja naseljenih otoka u
unutarnjim vodama i teritorijalnom moru RH. Linijski promet
odvija se između otoka (82 otočne luke, tj. pristaništa) i obalnog
područja (19 luka u obalnom području) prema utvrđenom
voznom redu kao regulirana usluga.
Stoga, sukladno Zelenom planu i Strategiji održive i pametne
mobilnosti, pružati će se snažnija potpora održivim oblicima
prometa i promicanju multimodalnosti. Usmjeravanje ulaganja u
razvoj prometne povezanosti, zelenu i digitalnu tranziciju u
prometnom sektoru kroz pravodoban dovršetak TEN-T mreže,
daljnji razvoj pomorstva, poboljšanje povezanosti otoka i
međuotočne povezanosti, te uspostave novih prometnih procesa
u svim vidovima prometa pridonijet će dekarbonizaciji prometa
te prelasku na mobilnost s niskom emisijom ugljika.
Dodatno, sukladno novom prijedlogu Uredbe (EU) br.
1315/2013 (TEN-T Uredba), a obzirom na novu statističku
podjelu RH na NUTS 2 regije kojom se utvrđuje podjela RH na
četiri statističke regije druge razine (NUTS 2), a to su: Panonska
Hrvatska, Sjeverna Hrvatska, Jadranska Hrvatska i Grad Zagreb,
proizlazi da će svaki najveći grad u pojedinoj NUTS 2 regiji biti
naveden kao Gradski čvor (Urban Node) te morati donijeti plan
održive gradske mobilnosti (SUMP), koji predstavlja
investicijski okvir, i imati željezničko – cestovni terminal unutar
ili u blizini čvora.
4. A more social and inclusive Europe implementing Program Konkurentnost i ERDF RH je suočena s brojnim izazovima u pogledu zapošljavanja,
the European Pillar of Social Rights kohezija 2021. - 2027. ESF+ socijalnih pitanja i vještina, od kojih su neki još uvijek pod
Program Učinkoviti utjecajem posljedica COVID-19 pandemije te je odlučeno
ljudski potencijali 2021.- ulagati iz većine regulatorno raspoloživih investicijskih
2027. područja na razini ovog CP. Sva ulaganja u okviru ovog CP biti
će formulirana na temelju rezultata mapiranja infrastrukturnih i
uslužnih potreba u zapošljavanju, obrazovanju, stanovanju,
EN 10 EN
objective
zdravstvu i socijalnoj skrbi, s posebnim naglaskom na
teritorijalne nejednakosti, obrazovnu i prostornu segregaciju te
demografske promjene. Sva ulaganja slijedit će načela
sprečavanja segregacije i diskriminacije, s naglaskom na
poticanje pristupa redovnim uključivim uslugama u
obrazovanju, stanovanju, zapošljavanju, zdravstvu i socijalnoj
skrbi.
Stopa zaposlenosti je narasla s 57,2 u 2013. na 68,2% 2021. dok
je HR cilj EU stupa za socijalna prava do 2030. 75%. Stopa
aktivnosti narasla s 68,6 na 73,5%, a nezaposlenosti pala s 17,3
na 7,6. Ženama, mladima i osobama s invaliditetom je posebno
otežan pristup tržištu rada. Za mjere aktivne politike
zapošljavanja (MAPZ) u 2018. izdvojeno je 0,72% BDP, manje
od većine drugih država članica. Za poboljšanje ishoda na
tržištu rada potrebno je ojačati mjere usavršavanja i
prekvalifikacije.
Stopa sudjelovanja djece u predškolskom odgoju i obrazovanju
je jedna od najnižih 81,8% (EU 95,2). 69% romske djece u dobi
3-6 g. ne pohađa dječji vrtić i predškolu. Rezultati na PISA
testovima su ispod prosjeka i broj nastavnih sati u primarnom i
niže sekundarnom obrazovanju je značajno niži od EU prosjeka
(473 sata u RH/723 sati EU). 57 % učenika osnovnih škola
pohađa školu u 2 smjene, a 3,2 % učenika u čak 3. Više od 60%
učenika u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju ne stekne
radno iskustvo tijekom školovanja te je potrebno osigurati
potporu strukovnom obrazovanju po pitanju relevantnosti i
kvalitete. Pada broj osoba koje upisuju visoko obrazovanje.
Stopa završnosti tercijarnog obrazovanja je ispod EU prosjeka
(36,6 RH/40,5% EU 2020.). HR cilj EU stupa soc. prava je do
2030. osigurati da barem 55% svih odraslih sudjeluju u barem 1
edukaciji godišnje.
Stopa rizika od siromaštva je 20,5% (EU 21,5), izraženija kod
određenih skupna, a HR cilj EU stupa socijalnih prava je
EN 11 EN
objective
smanjenje stope rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti
do 2030. za 298 000 osoba. U RH siromaštvo ima snažnu
teritorijalnu dimenziju. Specifične potrebe područja ugroženih
siromaštvom povezane su s njihovim geografskim obilježjima,
društveno-ekonomskim čimbenicima i dugotrajnom
degradacijom, koja im ne dopušta da iskoriste svoje potencijale.
Najveća geografska koncentracija čimbenika koji utječu na udio
stanovništva u riziku od siromaštva se nalazi u jedinicama
lokalne samouprave na istoku i jugoistoku RH, naročito uz
granicu s BiH i Srbijom. Navedene jedinice zbog posljedica
Domovinskog rata u poslijeratnom razdoblju bilježe negativna
demografska kretanja. Proces deinstitucionalizacije u zadnjih 10
g. je intenziviran i bilježi napredak no još uvijek više od 20%
djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi, s problemima u
ponašanju, teškoćama u razvoju te više od 80% osoba s
mentalnim teškoćama ima institucijski oblik skrbi. Smještajni
kapaciteti u domovima za starije i nemoćne pokrivaju samo
3,68% starijih od 65 g., dok pokrivenost uslugama pomoći u
kući nije dostatna za sve potrebe. Dugotrajna skrb je nedovoljno
razvijena i značajno institucionalizirana (HR 2019. izdavanja
3,03%; EU 16,11%), 13% osoba ovisnih o skrbi prima
institucijsku skrb, 14% službenu pomoć u kući. Nedostatak i
regionalne neujednačenost soc. usluga pogađa djecu, mlade,
obitelji u riziku od siromaštva i soc. isključenosti, osobe s
invaliditetom, starije osobe, beskućnike, žrtve obiteljskog
nasilja, trgovanja ljudima, osobe s problemom ovisnosti.
U primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ) bilježi se manjak

doktora medicine sa zaposlenjem u zdravstvu (2019.), posebice
u ruralnim područjima i na otocima, a broj liječnika specijalista
smanjio se za 5,1%. Očekivani životni vijek je 78,6 g. (EU 81,3
g.), stopa smrtnosti na 100000 stanovnika koja se može
spriječiti/izliječiti je 371,26 (EU 255,64).
EN 12 EN
objective
Loše stanje kulturnih ustanova i manjak ponude kulturnih

aktivnosti su prepreke koje su u RH izraženije od EU prosjeka,
na što ukazuje i provedena analiza (66,1% potrebe za
infrastrukturnim ulaganjima). Turizam se suočava s velikom
vremenskom i teritorijalnom neujednačenosti (84% prometa u 4
ljetna mjeseca, 92,5% u Jadranskoj RH).
5. A Europe closer to citizens by fostering the Integrirani teritorijalni EMFAF Razvoj pametnih i održivih gradova
sustainable and integrated development of all types of program 2021. - 2027. ERDF
territories and local initiatives Program za ribarstvo i Kako bi se omogućio razvoj pametnih i održivih gradova, koji
akvakulturu Republike će imati utjecaj na ukupan ravnomjeran razvoj RH, proširuje se
Hrvatske za programsko obuhvat urbanih područja. Proširuje se održivi urbani razvoj
razdoblje 2021. – 2027. kako bi se iskoristila uloga aglomeracija, većih urbanih područja
te manjih urbanih područja koja su ujedno sjedišta županija kao
pokretača razvoja cjelokupnog područja županija. Za održivi
urbani razvoj tako je namijenjeno više od obaveznih 8% (cca
12%).
Kako bi se u potpunosti prepoznale stvarne potrebe urbanih

područja, u urbanim područjima slijedom višekratnog
konzultacijskog procesa u kojem su aktivno sudjelovali
predstavnici lokalnih razina vlasti, utvrđeno je da su glavni
razvojni izazovi s kojima se hrvatski gradovi susreću klimatski
odnosno okolišni, prometni, sigurnosni i gospodarski izazovi te
izazovi razvoja održivog turizma kroz ulaganja u kulturnu
baštinu slijedom čega su utvrđene i razvojne potrebe gradova.
Participativni pristup započeo je iz pripreme NRS 2030 te je
nastavljen kroz rad Radne skupine za integrirani teritorijalni
razvoj, pri čemu su gradovi identificirali područja ulaganja do
2030. godine. Tijekom procesa programiranja, i putem
EN 13 EN
objective
regionalnih koordinatora, nastavilo se sa prikupljanjem podataka
o potencijalnim područjima integriranih teritorijalnih ulaganja.
Kroz Strategije razvoja urbanih područja (SRUP), koje se
izrađuju, gradovi će dalje razraditi koje su to mjere i konkretne
aktivnosti, koje će se provoditi. Neki od važnijih problema koje
je potrebno riješiti su niže kako slijedi.
U razdoblju 2014. - 2018. godine broj turista koji su posjetili

gradove u Republici Hrvatskoj narastao je za 53,13%, što je više
od državnog prosjeka (43,39%). Veliki hrvatski gradovi u
odnosu na ostale europske i svjetske gradove imaju nizak indeks
kriminaliteta i relativno visok indeks sigurnosti što je potrebno i
zadržati na navedenim razinama. S obzirom da trenutno 75%
europskog i 58% hrvatskog stanovništva živi u urbanim
područjima, ključnu ulogu u rješavanju razvojnih izazova kao
što su učinkovito korištenje resursa može imati stvaranje,
očuvanje i upravljanje zelenom infrastrukturom u urbanim
područjima. Budući da se u RH godišnje izgradi tek 1 do 2%
novih zgrada, potencijal postojeće stambene i nestambene
izgradnje u postizanju ciljeva održivog razvoja je značajan.
Tek po donošenju relevantnih SRUP-ova započet će provedba u

gradovima za financijsko razdoblje 2021.-2027. te će biti
pripremljeni i objavljeni pozivi za integrirane projekte kojima će
se moći odgovoriti na više razvojnih potreba u urbanom
području.
Osim cilja politike 5, gradovi će moći namjenski koristiti i

područja ulaganja iz ciljeva politika 1. i 2. koji su vezani za
industrijsku tranziciju i urbanu mobilnost, ali i iz drugih ciljeva
politika, ukoliko će imati prihvatljive aktivnosti u skladu s
svrhom područja ulaganja.
EN 14 EN
objective
Razvoj pametnih i održivih otoka
Prema Nacionalnom planu razvoja otoka (NPRO), otoci su

suočeni s brojnim ograničavajućim faktorima koji proizlaze iz
potpune okruženosti morem i izoliranosti od kopna. Tijekom
procesa programiranja nove financijske perspektive stavljen je
naglasak na participativni pristup koji je započeo izradom NRS
2030, u koju je bio uključen široki krug dionika, uključujući
predstavnike otoka kroz participativne radionice i Radnu
podskupinu za održive i pametne otoke, u svrhu definiranja
ključnih područja ulaganja važnih za razvoj otoka. Za izradu
NPRO-a nastavljen je participativan pristup kroz fokus grupe i
Radnu skupinu za izradu NPRO-a, u kojoj su sudjelovali
predstavnici tijela državne uprave i javnopravna tijela s
nacionalne i regionalne razine, regionalni i otočni koordinatori,
predstavnici znanstvene zajednice i predstavnici civilnog
društva na otocima. Participativni pristup nastavljen je i kroz rad
Radne skupine za integrirani teritorijalni razvoj pri čemu su
identificirana područja ulaganja relevantna za otoke, a u cilju što
jasnijeg definiranja tih područja ulaganja. Usporedno se putem
otočnih koordinatora prikupljalo podatke o potencijalnim
područjima ulaganja. Neki od važnijih problema koje je
potrebno riješiti su niže kako slijedi.
Najveći broj pružatelja socijalnih usluga na otocima usmjeren je

na skrb za starije osobe koji čine 30% svih stanovnika otoka dok
istovremeno ostale ranjive skupine nemaju visoku pokrivenost u
broju pružatelja socijalnih usluga. Na otocima je registrirana po
jedna aktivna udruga na svaka 63 stanovnika, što je iznad
prosjeka RH (jedna udruga na 83 stanovnika) no potrebno je
jačati kapacitete udruga na otocima (uključujući i lokalne
EN 15 EN
objective
akcijske grupe) u skladu s odrednicama Pametnog otoka što će
doprinijeti poboljšavanju kvalitete života stanovnika otoka.
Nadalje, kulturna baština hrvatskih otoka predstavlja temelj
njihovog prostornog i kulturnog identiteta. Od ukupno 9.382
nepokretna, pokretna i nematerijalna kulturna dobra upisana u
Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, na otocima se
nalazi njih 1.533, odnosno 16%. Vezano uz zaštitu prirode, otoci
zauzimaju 5,8% kopnenog dijela Republike Hrvatske, ali njihov
udio od 15% u ukupno zaštićenim područjima prirode RH
odražava potencijal otočnog prirodnog kapitala. Primjenom
zelene infrastrukture na otocima ostvarit će višestruke koristi:
okolišne, društvene i gospodarske, čime će biti zadovoljen i
koncept održivog razvoja. Potrebno je smanjiti negativne
utjecaje klimatskih promjena, koji su zajednički svim otocima
bez obzira na veličinu, lokaciju i stupanj razvoja. U tom
pogledu, najveći izazov na otocima predstavljaju sve učestalije
pojave prirodnih prijetnji poput toplinskih valova, suša, požara, i
dr. Zaključno, u Deklaraciji o pametnim otocima ističe se
nužnost poticanja otočnih zajednica na prelazak na čistu
energiju.
Tek po donošenju relevantnih obalno-otočnih teritorijalnih
strategija započet će provedba na otocima za financijsko
razdoblje 2021.-2027 te će biti pripremljeni i objavljeni pozivi
za integrirane projekte kojima će se moći odgovoriti na više
razvojnih potreba konkretnih područja.
Osim cilja politike 5, otoci će moći koristiti i područja ulaganja i
iz drugih ciljeva politika, ukoliko će imati prihvatljive aktivnosti
u skladu sa svrhom područja ulaganja.
Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu
U kontekstu EFPRA-a, ovisno o lokalnim potrebama,
EN 16 EN
objective
potencijalu i relevantnim sociokulturnim značajkama,
uvažavajući pristup „odozdo prema gore“, lokalne zajednice u
mogućnosti su u području ribarstva i akvakulture bolje iskoristiti
i ostvariti dobit koje im nudi održivo plavo gospodarstvo te
iskoristiti i ojačati okolišne, kulturne, socijalne i ljudske resurse,
u sinergiji i komplementarnosti sa strategijama pametne
specijalizacije (S3) odnosno industrijske tranzicije Jadranske
regije.
8. Enabling regions and people to address the social, Integrirani teritorijalni JTF Postizanje ciljeva klimatske neutralnosti, nulte neto stope
employment, economic and environmental impacts of program 2021. - 2027. emisije stakleničkih plinova do 2050. godine i održavanje
the transition towards the Union’s 2030 targets for globalne prosječne temperature u rasponu od 1,5-2,0 °C od
energy and climate and a climate-neutral economy of predindustrijske razine, kako je određeno međunarodnim
the Union by 2050, based on the Paris Agreement obvezama iz Europskog zelenog plana (EZP) i Pariškog
sporazuma, zahtijevat će zajedničke napore svih sektora na
globalnoj razini. Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta
i Vijeća („Europski zakon o klimi”) uspostavlja okvir za
postizanje klimatske neutralnosti u EU do 2050. godine. Iako je
na nacionalnoj razini RH među zemljama EU-a s najnižom
emisijom CO2 po glavi stanovnika, svrstavajući se iznad
prosjeka EU-a po udjelu obnovljivih izvora energije (OIE), nije
iznimka u rješavanju izazova prijelaza na ugljičnu neutralnost
na regionalnoj razini koji se za ovaj odabir specifičnog cilja
temelji na Prilogu D Izvješća za Hrvatsku 2020., Integriranom
nacionalnom energetskom i klimatskom plan za RH za razdoblje
2021.- 2030. godine.
Na temelju intenziteta emisija stakleničkih plinova izdvojene su
dvije hrvatske regije: Sisačko-moslavačka (SMŽ) i Istarska
županija (IŽ). Emisije stakleničkih plinova u SMŽ nastaju
uglavnom u industrijama gnojiva, dušikovih spojeva i naftnih
derivata. U lancima vrijednosti tih energetski intenzivnih
industrija zaposlen je velik broj ljudi. Intenzitet ugljika u
lokalnoj industriji upućuje na razmjer izazova koje
dekarbonizacija donosi, što zahtijeva preusmjeravanje
EN 17 EN
objective
dugoročnih ulaganja u inovativne, klimatski neutralne
tehnologije, uz iskorištavanje potencijala lokalne radne snage.
SMŽ jedna je od najsiromašnijih regija, dodatno opustošena
potresima 2020., u kojoj su, među ostalim, smještene kemijska
industrija i rafinerija, pri čemu rafinerija trenutačno prelazi s
neisplative prerade sirove nafte na održivije alternativne
industrijske djelatnosti. Procjenjuje se da će ta tranzicija utjecati
na otprilike 7 % ukupnog stanovništva županije.
Ekološki izazovi u IŽ usko su povezani s proizvodnjom
električne energije, elektranama na ugljen, koja proizvodi 6 %
energije ukupno proizvedene u zemlji i cementnom industrijom.
Industrijska postrojenja u SMŽ i IŽ u kojima se obavljaju
djelatnosti navedene u Prilogu I. Direktivi 2003/87/EZ
zapošljavaju znatan broj radnika, a njihov opstanak ugrožen je
zbog njihovih visokih emisija stakleničkih plinova.
Znatne neusklađenosti vještina uočene na tržištu rada u RH
mogle bi postati jedna od najtežih prepreka u procesu tranzicije.
Taj izazov mogao bi biti posebno težak za SMŽ s obzirom na to
da je imala najvišu zabilježenu stopu nezaposlenosti od 24,3 %
u RH (podaci za 2018.).
Izazovi ostvarenja klimatski neutralne tranzicije lokalnog
gospodarstva zahtijevaju otvaranje novih poduzeća i stvaranje
novih mogućnosti zapošljavanja, uz istovremeno zadovoljavanje
potražnje za višom razinom vještina i kvalifikacija potrebnih za
pravednu tranziciju industrijskih sektora s visokim emisijama.
Zbog toga je potrebno između ostalog osigurati pravednu
tranziciju putem ulaganja u gospodarsku diversifikaciju,
aktivnosti istraživanja i inovacija, daljnje smanjenje emisija
stakleničkih plinova, digitalizaciju, unapređenje kružnoga
gospodarstva, dokvalifikaciju i prekvalifikaciju radnika, kako bi
se odgovorilo na izazove klimatski neutralne tranzicije, uz
istodobno ublažavanje socioekonomskih troškova tranzicije i
EN 18 EN
objective
poboljšanje ekološke održivosti i učinkovitosti resursa.
Konačni teritorijalni i tematski opseg potpore FPT-a bit će
definiran Teritorijalnim planom za pravednu tranziciju.
EN 19 EN
2. Policy choices, coordination and complementarity
Reference: points (b)(i), (ii) and (iii) of Article 11(1) CPR
A summary of the policy choices and the main results expected for each of the funds covered by the Partnership Agreement - point (b)(i) of Article 11(1)
CPR
Niže navedeni glavni očekivani rezultati biti će ostvareni u skladu sa odabranim politikama koje se provode kroz doprinos fondova Kohezijske i Zajedničke
ribarstvene politike, ali i iz NPOO.
Konkurentnija i pametnija Europa
Politike unutar cilja politike 1 odabrane su temeljem NRS 2030. i to u okviru strateškog cilja 1. „Konkurentno i inovativno gospodarstvo“ u skladu sa
prioritetima u provedbi javnih politika koji će doprinijeti razvoju globalno konkurentne, zelene i digitalne industrije te razvoju poduzetništva i obrta,
strateškog cilja 11. „Digitalna tranzicija društva i gospodarstva“ u skladu s prioritetima provedbe politike na području digitalizacije javne uprave te jednim od
prioritetnih područja-razvoj širokopojasnih elektroničkih komunikacijskih mreža, strateškog cilja 12. „Razvoj potpomognutih područja i područja s razvojnim
posebnostima“ pri čemu je prioritet politika gospodarska regeneracija depriviranih područja i strateškog cilja 13. „Jačanje regionalne konkurentnosti“ u
skladu s prioritetom provedbe politike pametne specijalizacije i jačanja pozicije regionalnoga gospodarstva u globalnim lancima vrijednosti.
Nadalje, u skladu su s preporukama Vijeća o Nacionalnom programu reformi za 2019. i 2020. godinu poduzimanju se mjere kojima će se usmjeriti na rast
investicijske politike na istraživanje i inovacije, vodeći računa o regionalnim razlikama, mjera za promicanje stjecanje vještina, mjera povećanja pristupa
digitalnoj infrastrukturi i uslugama, i daljnjih ulaganja u širokopojasni internet. Politike su odabrane imajući u vidu smjernice za ulaganja iz Priloga D
Izvješća za Hrvatsku 2019. pri čemu su kao prioriteti među ostalim, utvrđeni: poboljšanje inovacijskih rezultata i broja inovativnih poduzeća u području
pametne specijalizacije kao i ulaganje u vještine u navedenom području, aktivnosti koje će doprinijeti komercijalizaciji istraživačkih rezultata, promicanje
interoperabilnih e-usluga i njihove uporabe među građanima kao i integracija digitalne tehnologije u mala i srednja poduzeća, napredovanje u globalnim
lancima vrijednosti, poboljšanje kvalitete poduzetničkih potpornih institucija i poslovnog okruženja.
Prilikom odabira politika u obzir se uzela i preporuka Srednjoročnog vrednovanja napretka u provedbi Sporazuma o partnerstvu, siječanj 2020. koja navodi
kako su potrebna daljnja ulaganja u područje istraživanja i razvoja te poticanje suradnje i istraživačkih projekata s ciljem razvoja novih proizvoda, usluga,
patenata i licenci.
U području odabira politike digitalne transformacije u obzir je uzet i jedan od ciljeva Europske digitalne strategije 2020.-2025. po kojoj je tehnologija u
interesu građana te utječe na njihov svakodnevni život.
U cilju postizanja inovativne i pametne gospodarske preobrazbe i regionalne povezivosti u području IKT-a odabrane su politike, u skladu s S3, koje su
EN 20 EN
usmjerene na podizanje kvalitete istraživačkih i inovacijskih rezultata te jačanje suradnje istraživačkog i poslovnog sektora, poticanje rasta produktivnosti
MSP s ciljem širenja pozitivnih učinaka u gospodarstvo omogućeno digitalnom transformacijom gospodarstva i javne uprave. Navedeno će doprinijeti i
demografskoj revitalizaciji poboljšanjem kvalitete života kroz jačanje povezivosti i dostupnosti usluga.
U području istraživanja i inovacija, kako bi se pospješilo postizanje međunarodno priznatih i nacionalno relevantnih istraživačkih rezultata, ali i povećao
prijenos rezultata u gospodarstvo, fokus ulaganja bit će na umrežavanju najboljih znanstvenika na nacionalnoj razini fokusiranih na specifične istraživačke
teme u centrima izvrsnosti, povećanju ulaganja poslovnog sektora u istraživanje i razvoj i inovacije u skladu sa S3, na poticanju tržišno orijentiranih
istraživačko-razvojnih aktivnosti znanstvenih organizacija, podršku novoosnovanim poduzećima kao i razvoju infrastrukture za provođenje primijenjenih,
tržišno vođenih istraživanja i na razvoju novih tehnologija s ciljem tehnološkog unaprjeđenja hrvatskog gospodarstva, uključujući podršku sektorima plavog
gospodarstva. Na taj način, uz potporu procesu uspostave strateških partnerstva za inovacije i razvoj inovacijskih klastera na regionalnoj razini kroz potporu
procesu industrijske tranzicije, omogućit će se jačanje utjecajnih istraživačkih rezultata i istraživačko-poslovna suradnja kao značajni izazovi identificirani u
S3 te će se doprinijeti povećanju I&R udjela u BDP-u na 2,5%.
Izgradnja nacionalne agregacijske širokopojasne infrastrukture je jedan od preduvjeta da se svi dijelovi Republike Hrvatske pravovremeno i ravnopravno
priključe u suvremene gospodarske i društvene tokove temeljene na digitalnim tehnologijama. Nastavit će se daljnja digitalizacija i unaprjeđenje javnih e-
usluga za privatne i poslovne korisnike, a prioriteti su i digitalizacija usluga lokalne i područne (regionalne) samouprave, razvoj novih i inovativnih e-
pravosudnih usluga te podrška za jačanje kibernetičke sigurnosti javnih usluga. Posebna pozornost bit će pridana podršci digitalizaciji poslovanja MSP-ova.
Na ovaj način doprinijet će se digitalnoj transformaciji društva, te stvaranju pozitivnog poslovnog okruženja. Unaprijedit će se poslovna klima i povećati
dostupnost javnih e-usluga za građane i poduzeća uz podizanje DESI indeksa s početne vrijednosti u 2021. godini (46%).
U području održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova i otvaranje radnih mjesta u njima, posebna će se pozornost usmjeriti na usvajanje principa zelene i
digitalne tranzicije (s posebnim naglaskom na područja obuhvaćena S3 te ona područja koja zaostaju u razvoju, poput radno-intenzivnih industrija). Ulaganja
će se u ovom području usmjeriti na poticanje daljnjeg rasta i konkurentnosti MSP-ova, poticanje osnivanja i poslovanja poduzeća s naglaskom na
poduzetništvo žena i mladih te jačanju izvoznih potencijala rastućih i inovativnih poduzeća i internacionalizaciji poslovanja te uključivanju u međunarodne i
regionalne lance vrijednosti. Jačanje učinkovitosti eko sustava za poduzetnike poboljšat će poslovnu klimu i dati podršku jačanju konkurentnosti i
internacionalizaciji MSP-ova što će u konačnici povoljno utjecati na rast i razvoj MSP-ova, kao kritičnog čimbenika i pokretača industrijske tranzicije. Time
će se doprinijet olakšavanju pristupu globalnom tržištu i rastu na Indeksu globalne konkurentnosti s ciljem dolaska na poziciju ispod 45. mjesta.
Navedene aktivnosti doprinijet će i smanjivanju razlike u regionalnom BDP-u po stanovniku u cilju smanjenja razlika između najrazvijenijih i najmanje
razvijenih regija.
Kako bi se procesi pametne specijalizacije na nacionalnoj i regionalnoj razini uspješno realizirali, ulaganja će se usmjeriti i u razvoj poduzetničkih vještina i
kompetencija te posebnih stručnih vještina potrebnih poduzetnicima, umreženost te transfera znanja i tehnologije kod studenata i mladih istraživača, jačanje
kompetencija u definiranim područjima S3 te kompetencijama za industrijsku tranziciju.
EN 21 EN
Ulaganjem u konkurentno gospodarstvo doprinijet će se povećanju broja radnih mjesta, a što će posljedično utjecati na smanjenje demografskog jaza.
Zelenija, otporna Europa s niskom razinom emisija
U kontekstu održivog razvoja, Europski zeleni plan je postavio ambiciozan cilj transformacije gospodarstva EU-a prema održivoj budućnosti i definiranju
putova za postizanje klimatski neutralnog i kružnog gospodarstva do 2050. U cilju doprinosa prelasku na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija ugljika,
temeljem Nacionalnog energetskog i klimatskog plana, povećane ambicije u pogledu energetskih ciljeva do 2030. godine, i u skladu s paketom Spremni za 55
i REPowerEU, odabrane su politike koje su usmjerene prema prelasku na čistu i pravednu energiju uključujući korištenje obnovljivih izvora energije (OIE),
dekarbonizaciji zgradarstva i gospodarstva, uspostavljanju pametnih energetskih mreža, razvoju zelenog i plavog gospodarstva, prilagodbi klimatskim
promjenama i ublažavanju njihovih djelovanja, jačanju sprečavanja i upravljanja rizicima i prirodnim katastrofama, održivom razvoju vodoopskrbe i
odvodnje, prelasku na kružno gospodarstvo, jačanju bioraznolikosti, uključujući i putem razvoja zelene urbane infrastrukture, te promicanju održive urbane
mobilnosti. Sve ove odabrane politike doprinijet će procesu zelene tranzicije.
Politike unutar cilja politike 2 odabrane su temeljem potreba iz NRS 2030, i to posebice u okviru strateških ciljeva: 7 “Sigurnost za stabilan razvoj”, 8
“Ekološka i energetska tranzicija za klimatsku neutralnost” i 10. “Održiva mobilnost”. Nadalje, u skladu su s Nacionalnim programom reformi Hrvatske za
2020. kao i Prilogom D Izvješća za Hrvatsku za 2019. i 2020. koja utvrđuju da Republika Hrvatska ima visokoprioritetne potrebe ulaganja u promicanje
mjera energetske učinkovitosti posebice u svrhu smanjenja energetske potrošnje u zgradama u skladu s Dugoročnom strategijom obnove nacionalnog fonda
zgrada do 2050. godine dodatno ojačana programima energetske obnove zgrada i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama za razdoblje 2021.-2030.
godine, ulaganja u mjere promicanja obnovljivih izvora energije u skladu s hrvatskom strategijom za vodik do 2050. godine, ulaganja u razvoj pametnih
energetskih sustava, ulaganja u jačanje otpornosti sustava na učinke klimatskih promjena sukladno Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama u Republici
Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu, ulaganja u cilju promicanja održivog upravljanja vodama u skladu s Višegodišnjim
programom gradnje komunalnih vodnih građevina za razdoblje do 2030. godine, ulaganja u poboljšanje sustava gospodarenja otpadom sukladno Zakonu o
gospodarenju otpadom te Izmjenom Plana gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2017.-2022. te za razdoblje od 2023.-2028. ulaganja u cilju povećanja
bioraznolikosti sukladno Prioritetnom akcijskom okviru i zelene infrastrukture u urbanim sredinama sukladno Programu razvoja zelene infrastrukture u
urbanim područjima za razdoblje 2021. do 2030. godine, te ulaganja u cilju promicanja održive multimodalne gradske mobilnosti sukladno Strategiji
prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2017.-2030. godine.
U skladu s Nacionalnim energetskim i klimatskim planom, s ciljem povećanja energetske učinkovitosti zgrada, prioritet će na prvom mjestu biti stavljen na
potporu provedbe energetske i sveobuhvatne obnove zgrada javnog sektora, višestambenih zgrada, zgrada sa statusom kulturnog dobra, kao i obnove zgrada
oštećenih u potresu u skladu s „Build Back Better“ principom (BBB). Energetska učinkovitost u gospodarstvu, uključujući industriju i uslužne djelatnosti, će
također biti specifično ciljane. Poboljšanjem energetskih i tehničkih karakteristika zgrada, smanjit će se potrošnja energije za grijanje i primarne energije.
Za promicanje OIE, fokus će biti stavljen na razvoj kapaciteta geotermalne, vodikove i solarne energije kao i novih OIE tehnologija čime će se osigurati
EN 22 EN
dostizanje udjela OIE od 36,6 % u konačnoj proizvodnji energije i udjela električne energije iz OIE od preko 60% u 2030. Istovremeno, odabrati će se
politike za sustave za pohranu energije i pametne energetske mreže s ciljem uvođenja rješenja povezanih s potražnjom i opskrbom električnom energijom
koja se odnose na pametnu električnu energiju, distribucijske mreže i skladištenje u skladu s NEKP-om.
U području ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama, kao i sprečavanju i upravljanju rizicima od katastrofa, fokus će biti stavljen na glavne
identificirane rizike iz Strategije upravljanja rizicima od katastrofa, s ciljem doprinosa povećanju otpornosti na prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane
ljudskim djelovanjem, značajnom smanjenju rizika od velikih katastrofa i značajnom poboljšanju pripravnosti, uključujući poboljšanu prevenciju i zaštitu od
šumskih požara i požara otvorenog tipa i vatrogastvo. Također će se osigurati poboljšana zaštita od poplava za dodatnih 800 tisuća stanovnika i unaprijediti
praćenje stanja voda, kroz ulaganja u aktivnosti jačanja sposobnosti upravljanja rizicima od poplava i gdje je primjenjivo poticanje prirodnih rješenja za
obranu od poplava. Kroz ulaganja u aktivnosti razminiranja planirano je očistiti oko 9 tisuća ha kopnenih površina onečišćenih minsko-eksplozivnim
sredstvima s namjerom da RH bude bez mina do 2026. godine.
U sektoru održivog upravljanja vodama, odabir politike će se fokusirati na ulaganja u osiguravanje sustava javne vodoopskrbe i javne odvodnje koja
proizlaze iz prioritizacije sukladno Višegodišnjem programu gradnje komunalnih vodnih građevina za razdoblje do 2030. godine. Cilj je osigurati
pristupačnost pitkoj vodi za oko 98% stanovnika uz smanjenje gubitaka vode u sustavu javne vodoopskrbe, te poboljšati infrastrukturu za prikupljanje,
pročišćavanje i ispuštanje otpadnih voda, uključujući i obradu mulja za 86% populacije. Prioriteti ulaganja ovise o veličini aglomeracije i osjetljivosti
područja pri čemu se prioritet stavlja na aglomeracije s kraćim prijelaznim razdobljem za usklađenje s Direktivom o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda
uz uvjet vrlo visoke razine spremnosti, odnosno da isti mogu odmah krenuti s provedbom, dok su prioriteti ulaganja u sustave javne vodoopskrbe (samostalni
projekti ili projekti u obuhvatu aglomeracije) usklađeni s ciljevima postizanja standarda obavljanja usluge javne vodoopskrbe, odnosno opskrbe vodom
namijenjene za ljudsku potrošnju u skladu sa svim parametrima propisanim Direktivom o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju.Gdje je
primjenjivo, posebna pozornost dat će se osiguranju pristupa pitkoj vodi za ranjive i marginalizirane osobe.
U području prelaska na kružno gospodarstvo, prioritet će biti na povećanju odvajanja otpada, prikupljanja odvojenog otpada, recikliranja (staklo, papir i
karton, metal, plastika, drvo i biootpad) i smanjenja odlaganja otpada, usklađeno s ciljevima prelaska na kružno gospodarstvo koji proizlaze iz direktiva EU i
Zakona o gospodarenju otpadom iz 2021. godine, Izmjena Plana gospodarenja otpadom 2017.-2022. kao i budućeg Plana gospodarenja otpadom 2023.-2028.
Fokus će biti na kampanjama za edukaciju i informiranje o odvajanju otpada, ponovnoj upotrebi i popravljanju u kružnom gospodarstvu, digitalnoj
transformaciji sustava iz područja gospodarenja otpadom i izgradnju i opremanje nove infrastrukture za gospodarenje otpadom s ciljem povećanja
nacionalnog i lokalnog udjela recikliranja i smanjenja odlaganja otpada. Osim toga, prijelaz na kružno gospodarstvo također će se rješavati kroz poboljšanje
baze znanja i praćenje tokova otpada i materijala.
U području jačanja bioraznolikosti, kroz provedbu prioritetnih konzervacijskih, restauracijskih i upravljačkih aktivnosti sukladno Planovima upravljanja i
Prioritetnom akcijskom okviru, uključujući restauraciju zelene infrastrukture unutar (gdje je primjenjivo) i izvan urbanih područja povećat će se učinkovitost
upravljanja ZP/Natura 2000 područjima, te će se ostvariti preduvjeti za proširenje ZP/ Natura 2000 područja u moru kao i područja stroge zaštite. Cilj
Strategije za bioraznolikost je odrediti i upravljati s 30% EU mora kao zaštićenim morskim područjima do 2030. godine, te će predmetni Sporazum podržati
EN 23 EN
postizanje dobrog stanja okoliša i implementaciju mjera iz Prioritetnog akcijskog okvira.
U području plavog gospodarstva, odabiri politike biti će usredotočeni na promicanje održivog upravljanje ribljim resursima za konkurentniji i održiviji mali
priobalni ribolov. Fokus će biti stavljen i na poboljšanje ribarske infrastrukture povećanjem EE ribarske flote i njenom prilagodbom na klimatske promjene,
unaprijedit će se sustav kontrole i provedbe ribarstva, uključujući borbu protiv NNN ribolova, kao i sustav prikupljanja podataka. Također, postići će se
ojačan prijelaz na održivu proizvodnju akvakulture i poticanje inovacija, digitalnu tranziciju, te upravljanje prirodom, zdravljem i dobrobiti životinja.
Dodatno, unaprijedit će se tržišta, poboljšati lanci opskrbe proizvodima ribarstva i akvakulture kroz poboljšanje sljedivosti, informiranje potrošača i poticanje
potrošnje proizvoda, te unaprijediti održive prakse u sektoru prerade ribarstva i proizvoda od akvakulture i poboljšati kapaciteti, povećati konkurentnost i
okolišna održivost riboprerađivačke industrije.
S ciljem smanjenja onečišćenja zraka, odabiri politike također će biti usmjereni na bolje praćenje kvalitete zraka. U području promicanja održive
multimodalne gradske mobilnosti fokus će biti na ulaganja u nadogradnju i modernizaciju javne gradske infrastrukture prigradskog i međugradskog prometa,
pilot projekte vezane uz razvoj infrastrukture za alternativna goriva, digitalizirane gradske i prigradske sustave javnog prijevoza za putnike, razvoj
intermodalnih terminala. Također će se naglasak staviti na proširenje postojeće i izgradnju nove biciklističke infrastrukture, posebice u potpomognutim i
brdsko-planinskim područjima. Navedenim ulaganjima unaprijedit će se kako održivi javni urbani i integrirani prijevoz putnika tako i urbano ruralne
poveznice.
Povezanija Europa jačanjem mobilnosti
S ciljem osiguravanja veće razine povezanosti te jačanja mobilnosti odabrane su politike koje su usmjerene na razvoj održive, pametne, sigurne i
intermodalne TEN-T mreže te regionalne, lokalne i prekogranične mobilnosti kojom se osigurava bolji pristup TEN-T mreži.
Politike unutar cilja politike 3 odabrane su temeljem potreba iz NRS 2030, i to posebice u okviru strateškog cilja 10. “Održiva mobilnost”. Nadalje, u skladu
su s Nacionalnim programom reformi 2020 kao i Prilogu D Izvješća za Hrvatsku za 2020. godinu kojim se utvrđuje da Republika Hrvatska ima
visokoprioritetne potrebe za ulaganjima u cilju razvoja održive, pametne i intermodalne transeuropske prometne mreže te nacionalne, regionalne i lokalne
mobilnosti u skladu sa Strategijom prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2030. godine.
Osobita pažnja usmjerit će se na ciljeve zelene tranzicije, kroz ulaganja u održive oblike prometa, razvoj intermodalnog prometnog sustava, punionice i
cestovna vozila na alternativni pogon, uvođenje novih ili modernizaciju postojećih sustava upravljanja prometom.
Digitalnoj tranziciji prometnog sektora, ali i boljoj integraciji među oblicima prijevoza i prometnoj sigurnosti doprinijet će uvođenje novih ili modernizacija
EN 24 EN
postojećih sustava upravljanja prometom.
U području željezničkog prometa, prioritet je poboljšana podrška izgradnji, sanaciji i modernizaciji željezničke infrastrukture na mreži TEN-T (primjerice
kroz rekonstrukciju postojećeg i izgradnju drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Dugo Selo-Novska) i provedbi ERTMS-a. Time će se ostvariti
preduvjeti za povećanje održive mobilnosti te poboljšanje putničkog prometa čime će se postići porast broja putnika i doprinos uklanjanju uskih grla u
prometu. Kroz ulaganje u regionalnu željezničku mrežu izvan TEN-T mreže poboljšat će se dostupnost urbanim središtima i uključenje u logističke lance.
U području cestovnog prometa, prioritet je poboljšana cestovna mreža TEN-T i pristup cestovnoj mreži TEN-T uz usmjeravanje u poboljšanje pristupačnosti
manjih regionalnih središta i ruralnih izvan TEN-T mreže.
U pomorskom prometu tako i kod luka unutarnjih plovnih putova jedan od prioriteta je izgradnja i modernizacija lučke infrastrukture. Na taj način poboljšat
će se komunikacija s otocima kroz razvoj održivog pomorskog prometa, te gospodarske koristi područja koja gravitiraju lukama unutarnjih plovnih puteva.
Jedan od fokusa su i rješenja za povezivanje otoka s kopnom i otoka međusobno. Kroz ulaganja u ekološke brodove i poboljšanje infrastrukture želi se postići
kvalitetniji i ekološki prihvatljiviji obalni linijski prijevoz. Ulaganjima u pomorski promet će se omogućiti rast održivog plavog gospodarstva kroz poticanje
očuvanja i održivog iskorištavanja morskih bioloških resursa.
Ulaganjem u multimodalni prijevoz na TEN-T mreži, multimodalne terminale i logističke centre postići će se optimizacija prijevoza te jačanje kontinuiteta
transportnog lanca kao i doprinos poboljšanju efikasnosti usluge javnog prijevoza.
Kroz ulaganja u prevenciju s ciljem podizanja svijesti o važnosti sigurnosti u cestovnom prometu kao i putem mjera za sigurnost na cesti i željeznici želi se
postići povećanje sigurnosti u prometu, na TEN-T mreži i izvan nje.
Uključivija Europa s istaknutijom socijalnom komponentom
Politike unutar cilja politike 4 odabrane su temeljem Nacionalne razvojne strategije RH 2030., posebice u okviru strateškog cilja 1. „Konkurentno i
inovativno gospodarstvo“, strateškog cilja 2. „Obrazovani i zaposleni ljudi“, strateškog cilja 5. „Zdrav, aktivan i kvalitetan život“, strateškog cilja 12.“Razvoj
potpomognutih područja i područja s razvojnim posebnostima“, kao i u skladu s mjerodavnim nacionalnim aktima strateškog planiranja koji su povezani s
navedenim područjima, odnosno proizlaze iz NRS 2030.
Nadalje, odabrane su i u skladu s Preporukama Vijeća za 2019. i 2020. posebice onima koje se odnose na osnaživanje mjera i institucija tržišta rada,
povećanje pristupa digitalnoj infrastrukturi i uslugama, promicanje stjecanja vještina; provedbe reforme sustava obrazovanja i poboljšanja pristupa
obrazovanju i osposobljavanju na svim razinama te njihovu kvalitetu i relevantnost za tržište rada; potrebu unaprjeđenja otpornosti zdravstvenog sustava,
promicanja uravnotežene zemljopisne raspoređenosti zdravstvenih radnika i ustanova i ulaganja u e-zdravstvo; usmjeravanje ulaganja u zelenu i digitalnu
EN 25 EN
tranziciju.
Dodatno, u skladu su i s Prilogom D Izvješća za Hrvatsku 2019. posebice prioritetima poboljšanje pristupa zaposlenju za sve tražitelje posla i predviđanje
potreba za vještinama, poboljšanje kvalitete, učinkovitosti i relevantnosti obrazovanja i osposobljavanja za tržište rada, poticanje aktivne uključenosti u cilju
promicanja jednakih mogućnosti i rješavanja problema materijalne oskudice te poboljšanje dostupnosti, učinkovitosti i stabilnosti pružanja usluga
zdravstvene i dugotrajne skrbi.
Također, odabrane su i u skladu s načelima Europskog stupa socijalnih prava, i to posebice obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje, jednake
mogućnosti, aktivna potpora zapošljavanju, skrb o djeci i potpora djeci, socijalna zaštita, zdravstvena skrb, uključenost osoba s invaliditetom, dugotrajna
skrb, stanovanje i pomoć beskućnicima.
U cilju postizanja kvalitetnog zapošljavanja za sve, usavršavanja i prekvalificiranja tijekom cijelog života i socijalne uključivosti u skladu s Europskim
stupom socijalnih prava odabrane su politike koje pospješuju pristup kvalitetnom (samo)zapošljavanju i razvoju socijalne ekonomije uz modernizaciju
institucija i usluga tržišta rada, jednak pristup uključivom, djelotvornom i kvalitetnom obrazovanju, osposobljavanju i cjeloživotnom učenju na svim
razinama, poboljšavanju jednakog i pravodobnog pristupa kvalitetnim uslugama sustava socijalne skrbi i socijalne zaštite te jednakom pristupu zdravstvenoj
skrbi i ravnopravnosti spolova. Sva ulaganja u PO4 formulirat će se prema ishodima mapiranja/provedenih analiza infrastrukturnih i uslužnih potreba u
zapošljavanju, obrazovanju, zdravstvu, dugotrajnoj skrbi i socijalnoj skrbi i stanovanju, poticanjem pristupa redovnim uključivim uslugama te će se provoditi
s ciljem smanjenja teritorijalnih nejednakosti i adresirati učinke demografskih promjena.
Kroz ESF+ osobita pažnja usmjeriti će se na povećanje razine zaposlenosti, zapošljivosti i aktivnosti učinkovitijom provedbom tržišta rada mjera aktivne
politike zapošljavanja (MAPZ) i mjera aktivnog uključivanja s posebnim naglaskom na ranjive skupine na tržištu rada, kao i kroz potpore za
samozapošljavanje. Navedenim pristupom poboljšat će se kvaliteta života građana, kao i njihovog zadovoljstva uvjetima života, što će u konačnici doprinijeti
demografskoj revitalizaciji Hrvatske.
Poseban naglasak stavit će se na poboljšanje kvalitetnog zapošljavanja žena u okviru ulaganja u ravnopravnost spolova, koja će uključivati i potporu
ravnoteži između poslovnog i privatnog života, putem usluga skrbi o djeci/ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja i dugotrajne skrbi.
Jedan od fokusa je jačanje kapaciteta institucija tržišta rada i poboljšanje kvalitetnih usluga kroz digitalizaciju.
Glavni fokus je poboljšanje relevantnosti tržišta rada i kvalitete obrazovanja te obrazovanja odraslih kako bi se poboljšali obrazovni ishodi i relevantne
kompetencije za aktivno sudjelovanje na tržištu rada i društvu.
EN 26 EN
S ciljem poticanja stjecanja i usavršavanje vještina i prekvalifikacija radi bolje usklađenosti s promjenjivim potrebama na tržištu rada, ESF+ će značajno
podržati obrazovanje odraslih putem MAPZ i ulagati u sastavnice sustava obrazovanja odraslih i kapaciteta povezanih institucija, s ciljem razvoja
individualnih računa za učenje (IRU). Ovim će se naporima povećati trenutačno niska stopa sudjelovanja odraslih u učenju i poboljšati njezina relevantnost
na tržištu rada.
U području obrazovanja s ciljem podizanja kvalitete i sudjelovanja u ranom i predškolskom odgoju (RPOO), ulaganja će se provoditi komplementarno kroz
EFRR i ESF+ i usmjeriti ka povećanju i unaprjeđenju kapaciteta i uvjeta ustanova koje obavljaju djelatnost RPOO uz potporu djeci, posebice ranjivim
skupinama.
S ciljem povećanja obrazovnih ishoda učenika, poboljšanja sustava cjelovite podrške, posebice učenicima s posebnim potrebama te provedbe cjelodnevne
škole (CDŠ) EFRR ulaganja će se usmjeriti ka unaprjeđenju uvjeta za izvođenje nastave ustanova koje obavljaju djelatnost osnovnoškolskog odgoja i
obrazovanja, uključujući uspostavu i unaprjeđenje infrastrukture potrebne za osiguranje učinkovitog učenja i uvjeta za zdrav život djece, dok će ESF+ pružiti
podršku provedbi reforme obrazovanja, kroz potporu ranjivim skupinama učenika ulaganjem u pomoćnike u nastavi, unaprjeđenje profesionalnog razvoja
odgojno-obrazovnih radnika, jačanje kapaciteta za praćenje i vrednovanje mjera obrazovnih politika, podršku školama za provedbu CDŠ, pri čemu će dio
ulaganja biti usmjeren na potpomognuta i brdsko-planinska područja.
Ulaganja iz ESF+ također će biti usmjerena na poboljšanje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u okviru cjelovite kurikularne reforme s ciljem
optimizacije, racionalizacije i prilagodbe strukovnih programa potrebama gospodarstva i povećanja ponude kvalitetnog učenja temeljenog na radu.
Povećanje kvalitete i sudjelovanja u ranom i predškolskom odgoju kao i provedbu CDŠ doprinijeti će kvaliteti života građana te omogućiti veću uključenost
žena na tržištu rada i doprinijeti demografskoj revitalizaciji Hrvatske. Jedan od fokusa je i povećanja kvalitete, dostupnosti i završnosti visokog obrazovanja
(VO), s EFRR ulaganjem u infrastrukturu za povećanje i unaprjeđenje kapaciteta studentskog smještaja.
Ulaganja će se usmjeriti i na jačanje kapaciteta odgojno-obrazovnih radnika s ESF+ kojim se podupire osposobljavanje odgojno-obrazovnih radnika i
financiranjem centra za jačanje kapaciteta odgojno obrazovnih radnika iz EFRR-a.
Kroz nastavak procesa deinstitucionalizacije koji ima za cilj smanjenje segregacije osoba s invaliditetom i ostalih ranjivih skupina, glavni je prioritet u okviru
ESF+ uspostaviti i proširiti usluge u zajednici, osiguravajući pružanje usluga osobnog asistenta, u sinergiji s infrastrukturnim ulaganjima u okviru EFRR-a.
Navedeno će doprinijeti kvaliteti života građana te demografskoj revitalizaciji.
S ciljem smanjenja rizika od siromaštva i/ili socijalne isključenosti, ESF+ ulaganja će se usmjeriti prema dobro koordiniranim mjerama aktivacije i
EN 27 EN
uključivanja osoba u riziku, podjelu hrane i materijalnih potrepština za najdepriviranije osobe u najvećem riziku od oskudice te osiguranje socijalnih usluga,
posebno ciljajući djecu u riziku.
Značajnim ulaganjima u ESF+ poboljšat će se dugotrajna skrb koja se temelji na više strateškom pristupu u skladu s izradom socijalnih planova, uz istodobno
jačanje kapaciteta radnika i usluga za dugotrajnu skrb te koordinacija između sustava zdravstvene i socijalne skrbi.
Kod zdravstva, kroz EFRR, posebna pažnja će se staviti na prevladavanje geografskih prepreka u pristupu zdravstvenoj skrbi jačanjem sustava hitne
medicinske pomoći te cjelogodišnje hitne helikopterske medicinske službe (HEMS), daljnjim uvođenjem razvojem telemedicinskih usluga. Navedenim
ciljevima treba nadodati i demografsku revitalizaciju kao krajnji cilj i rezultat.
Jedan od glavnih prioriteta također je jačanje primarne zdravstvene zaštite i specijalističko konzilijarne zdravstvene zaštite, koje će se unaprijediti
zanavljanjem opreme s ciljem smanjivanja upućivanja na skuplju bolničku dijagnostiku i liječenje što će osloboditi resurse u bolnicama za skrb o najtežim
bolesnicima.
Jedan od fokusa je i ulaganje u unaprjeđenje sustava u proizvodnji pripravaka krvne plazme čime bi se zadovoljila samodostatnost u potrebi za krvnom
plazmom. Također, ulaganja će se usmjeriti i na unaprjeđenje sustava bolničke zdravstvene zaštite u svrhu osiguranja jednake dostupnosti zdravstvene skrbi
za ranjive skupine, ulaganjem u infrastrukturu i opremu.
ESF+ će ojačati osposobljavanje zdravstvenih radnika, uključujući stručnjake i one u području rane intervencije, čiji će cilj biti, ne samo prevladavanje
geografskih prepreka, već i smanjenje nedostatka radne snage u zdravstvenom sektoru.
U sektoru turizma, glavni fokus EFRR-a je gospodarski razvoj kroz unaprjeđenje turističke i sportske infrastrukture i razvijene nove poslovne modele koji
doprinose razvoju otpornog i održivog turizma, a kako bi odgovorili na glavne izazove hrvatskog turizma, a to su vremenska i teritorijalna neravnomjernost,
promjene trendova i tehnološke promjene, utjecaj turizma na okoliš i prostor, gospodarski rast ali i kvalitetu života i dobrobiti lokalnog stanovništva. Kad je
riječ o kulturi, njezin je ključni prioritet ulaganje u održivu kulturnu infrastrukturu za javnu uporabu uz stvaranje preduvjeta za razvoja usluga kojima se
potiče diverzifikacija prihoda i veće oslanjanje kulturnih ustanova i organizacija na vlastite prihode.
Ulaganja kroz ESF+ u području turizma, sporta i kulture bit će usmjerena na socijalnu uključenost, posebno za ranjive skupine.
Europa bliža građanima
EN 28 EN
Politike u okviru cilja politike 5 odabrane su temeljem NRS 2030., strateškog cilja 13. Jačanje regionalne konkurentnosti, čije je jedno od prioritetnih
područja javnih politika razvoj pametnih i održivih gradova i strateškog cilja 12. Razvoj potpomognutih područja i područja s razvojnim posebnostima koji je
usmjeren na područje pametnih i održivih otoka. Politike su odabrane uzimajući u obzir smjernice za ulaganja iz Priloga D Izvješća za Hrvatsku 2019.
godine, koji kao prioritetne potrebe među ostalim utvrđuje jačanje uloge vodećih gospodarskih središta kao pokretača regionalnog rasta te održivog i
integriranog razvoja njihovih funkcionalnih područja, kao i potrebu za ulaganjima u cilju smanjenja nejednakosti među regijama te da se uzmu u obzir
zemljopisne specifičnosti (otoci), potiče gospodarska aktivnost te da ih se povezuje s vodećim razvijenim središtima s naglaskom na energetsku
samoodrživost otoka.
U obzir je uzeto i Srednjoročno vrednovanje napretka u provedbi Sporazuma o partnerstvu siječanj 2020. prema kojem se preporučuje proširiti ITU
mehanizam na nove gradove kako bi se ojačali razvojni centri te tako pridonosili ravnomjernom regionalnom razvoju. Također, politike su odabrane i na
temelju Nacionalnog plana razvoja otoka za razdoblje od 2021. do 2027. godine među ostalim prema posebnim ciljevima kao što su jačanje konkurentnosti
otočnog gospodarstva energetska učinkovitost, jačanje otpornosti na klimatske promjene, održivo korištenje i revitalizacija ukupnog otočnog prostora,
kulturne baštine i otočnog identiteta.
U cilju poticanja integriranog i uključivog društvenog i gospodarskog razvoja, razvoja u području okoliša i kulture, prirodne baštine i održivog turizma u
urbanim i otočnim područjima odabrane su politike usmjerene na jačanje gradova kao nositelja policentričnog razvoja i jačanje urbano-ruralne povezanosti
kao i održivo upravljanje, očuvanje i korištenje otočnog prostora.
Ulaganja u gradovima usmjerit će se na rješavanje zelenih, gospodarskih izazova kao i izazova razvoja održivog turizma kroz komplementarna ulaganja u
kulturnu baštinu urbanih područja čime će se doprinijet jačanju uloge urbanih područja kao vodećih gospodarskih središta, pokretača regionalnog rasta te
održivog i integriranog razvoja pripadajućih im funkcionalnih područja.
U svrhu razvoja pametnih i održivih otoka prioriteti ulaganja na otocima fokusirat će se na specifične potrebe otoka koje su lokalnog karaktera i koje
povezuju više tema poput, ulaganja u javnu i poslovnu infrastrukturu, razvoj zelene i plave infrastrukture, obnove materijalnih kulturnih dobara, objedinjenih
ulaganja u energetsku učinkovitost javne infrastrukture, uključujući podršku sektorima plavog gospodarstva. Navedeno će doprinijeti održivosti otoka i
otočnog stanovništva, očuvanja prirode i okoliša i očuvanju otočnog identiteta, što će u konačnici doprinijeti iskorištavanju potencijala zemljopisnih
specifičnosti otoka te razvoju održivih i zelenih otoka kao i smanjenju nepovoljnih utjecaja.
Navedenim ulaganjima utjecaj će se na demografsku revitalizaciju ovih područja poboljšanjem kvalitete života i rada u gradovima te podupiranjem održivosti
otoka i otočnog stanovništva.
Nadalje, kroz ulaganja u području ribarstva ojačat će se održivi razvoj osjetljivih lokalnih zajednica, posebno onih koje ovise o ribarstvu i akvakulturi, na
EN 29 EN
temelju lokalnog razvoja vođenog ribarskom zajednicom uz pristup odozdo prema gore.
Fond za pravednu tranziciju
U cilju osiguranja da tranzicija prema klimatski neutralnom i kružnom gospodarstvu bude pravedna i uključiva, uzimajući u obzir socijalne, ekonomske i
okolišne učinke tranzicije, a sukladno NRS 2030, TPPT-u, NEKP-u i Strategiji niskougljičnog razvoja RH do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu,
odabrane su politike usmjerene na diversifikaciju, jačanje otpornosti i dekarbonizaciju regionalnog gospodarstva u Sisačko-moslavačkoj županiji i Istarskoj
županiji, te jačanje poduzetničkih vještina, znanja i primjene praksi u kontekstu zelene tranzicije.
Svrha ulaganja je ublažiti gospodarske učinke tranzicije i učinke na zapošljavanje kroz jačanje poduzetništva, primarno usmjerenog prema zelenom i
digitalnom gospodarstvu, diversificiranje regionalnog gospodarstva i povećanje mogućnosti zapošljavanja radne snage putem jačanja obrazovanja,
prekvalifikacija i usavršavanja u kontekstu zanimanja budućnosti. Također, putem ulaganja koja doprinose smanjivanju emisija CO2 planira se smanjenje
udjela emisija stakleničkih plinova SMŽ i IŽ u ukupnom nacionalnom računu.
Politike unutar prioriteta Pravedna tranzicija odabrane su temeljem potreba iz NRS 2030, odnosno prioritetima u provedbi javnih politika koji će doprinijeti
poticanju ulaganja u istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije, poticanju suradnje između poslovnog i istraživačkog sektora, modernizacije i dekarbonizacije
energetski intenzivnih industrija, razvoju ljudskih potencijala, promicanju energetske tranzicije i obnovljivih izvora energije, povećanju energetske
samodostatnosti i učinkovitosti, tranziciji na čistu energiju, te dekarbonizacije, uklanjanja, skladištenja i oporabe ugljikovog dioksida. TPPT će u obzir uzeti
Uredbu (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti („Europski zakon o klimi”), Prilog D Izvješća
za Hrvatsku 2020. i Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan za RH za razdoblje 2021.- 2030. godine.
Prilogom D Izvješća za Hrvatsku 2020. temeljem intenziteta emisija stakleničkih plinova izdvojene su dvije regije: Sisačko-moslavačka i Istarska županija.
Industrijska postrojenja u tim županijama zapošljavaju znatan broj radnika, a njihov opstanak ugrožen je zbog njihovih visokih emisija stakleničkih plinova.
Sukladno Prilogu D, ključne mjere mogle bi biti posebno usmjerene na: produktivna ulaganja u MSP-ove, uključujući novoosnovana poduzeća, što dovodi do
gospodarske diversifikacije i preusmjeravanja ulaganja u aktivnosti istraživanja i inovacija te poticanje prijenosa naprednih tehnologija, ulaganja u uvođenje
tehnologije i infrastrukture za čistu energiju po pristupačnoj cijeni i smanjenje emisija stakleničkih plinova, ulaganja u digitalizaciju, ulaganja u unapređenje
kružnoga gospodarstva, i ulaganja u dokvalifikaciju i prekvalifikaciju radnika.
U integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu za RH za razdoblje 2021.- 2030. godine zadani su ciljevi smanjenja emisija stakleničkih
plinova do 2030. godine, u ETS sektoru najmanje za 43 % u odnosu na razinu iz 2005. godine, dok za sektore izvan ETS-a najmanje za 7 % u odnosu na
EN 30 EN
razinu iz 2005. godine.
Vezano za mehanizam koordinacije u okviru FPT-a, UT će surađivati s nadležnim ministarstvima (Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja,
Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo financija, Ministarstvo prostornoga
uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ministarstvo poljoprivrede), regionalnim koordinatorima SMŽ i IŽ, te ostalim relevantnim dionicima u provedbi i
praćenju TPPT-a, dok će se pozivi, uzimajući u obzir preporuke koje će proizaći iz TSI projekta vezano za način provedbe FPT-a, planirati i provoditi
isključivo u nadležnosti Upravljačkog tijela.
Iako je cijela Hrvatska na 64% prosječne razine razvijenosti Europske unije, postoje značajne razlike između pojedinih dijelova Hrvatske u životnom
standardu i riziku od siromaštva. Osim što je prema prvim rezultatima popisa iz 2021. na razini Republike Hrvatske vidljiv pad broj stanovnika za 9,25%, na
potpomognutim i brdsko-planinskima područjima taj pad je najizraženiji i iznosi 17,86%. Potpomognuto područje je ono, koje je na temelju indeksa
razvijenosti ocijenjeno kao područje koje prema stupnju razvijenosti zaostaje za nacionalnim prosjekom i čiji je razvoj potrebno dodatno poticati[1]. Pod
brdsko-planinskim područjima razumijevaju se područja čija nadmorska visina, nagib, vertikalna raščlanjenost terena te njima uvjetovane pedološke,
klimatske i druge prirodne osobitosti predstavljaju otežane uvjete za život i rad stanovnika[2]. Kroz određene specifične ciljeve odgovorit će se na potrebe
područja sukladno preprekama razvoju s kojima se većina manje razvijenih područja u Hrvatskoj suočava kao i zemlja u cjelini, no na manje razvijenim
područjima te prepreke imaju još snažniji i još vidljiviji učinak na ekonomske i socijalne ishode. Program Konkurentnost i kohezija usmjeren je na razvojne
izazove cijelog područja RH uz teritorijalni fokus na potpomognuta i brdsko-planinska područja.
Uvođenjem Integriranog teritorijalnog programa nastoji se odgovoriti na razvojne izazove, na koje se ne može u potpunosti odgovoriti nacionalnim
programom, obzirom da je riječ o socioekonomskih i geografskim izazovima specifičnim za određeno područje te za koje je nužna aktivna uključenost
regionalne i lokalne razine u određivanju prioriteta ulaganja i njihovoj provedbi. Iako po svojim karakteristikama različiti, područja u industrijskoj i
pravednoj tranziciji, gradovi i otoci, područja su za koja će se koristiti usmjereni pristup upotrebi fondova.
Programski dokumenti su izrađeni u suradnji između nacionalnih, regionalnih, lokalnih dionika, kao i predstavnika akademske zajednice i gospodarsko-
socijalnih partnera te organizacija civilnog društva. Programski dokumenti su bili javno objavljivani na stranicama strukturnifondovi.hr u svrhu
pravovremenog informiranja zainteresirane javnosti o njihovom trenutnom sadržaju. Odbor za praćenje uključivat će relevantne partnere u implementaciji,
praćenju i evaluaciji programa.
Djelovanja za zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije izrađena su uzimajući u obzir Smjernice o osiguravanju poštovanja Povelje Europske
unije o temeljnim pravima pri provedbi europskih strukturnih i investicijskih fondova („ESI fondova”) (2016/C269/01) i kontrolni popis za temeljna prava,
uz prijedloge Vladinog Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina i Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. Odgovarajući kodovi u okviru
dimenzije ravnopravnosti spolova dodijeljeni su slijedom procjene učinka na razini pojedine operacije na temelju poznavanja prirode svake od njih i
raspoložive metodologije za određivanje dimenzije ravnopravnosti spolova.
EN 31 EN
U provedbi fondova u okviru Sporazuma o partnerstvu poštivat će se horizontalna načela jednakosti između žena i muškaraca te načela nediskriminacije svih
skupina u društvu.
Nadalje, Republika Hrvatska će u provedbi programa osigurati poštivanje temeljnih prava i usklađenost s Poveljom o temeljnim pravima Europske unije i
Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom. Naglasak će također biti stavljen na borbu protiv nejednakosti, primjenu načela sprječavanja
segregacije, posebno osoba u nepovoljnom položaju.
Europski zeleni plan postavio je ambiciozan cilj transformacije gospodarstva EU prema održivoj budućnosti i okvir za formuliranje putova za postizanje
klimatski neutralnog i kružnog gospodarstva najkasnije do 2050. U tom smislu, Hrvatska će koristiti fondove za mobiliziranje istraživanja i poticanje
inovacija u području održivosti te se u svojim ulaganjima u okviru svih ciljeva politike obvezuje uzeti u obzir načelo Ne nanosi značajnu štetu, pri čemu će se
ostvarenju ciljeva postupati na pravedan i uključiv način te će se podržavati najranjiviji i najizloženiji društvenim i gospodarskim utjecajima tranzicije.
Programi Kohezijske politike podržat će, gdje je primjenjivo, ulaganja koja uspješno kombiniraju tri načela inicijative Novi europski Bauhaus: održivosti,
estetika i uključivosti u cilju pronalaženja pristupačnih, uključivih, održivih i atraktivnih rješenja na klimatske izazove.
U razdoblju od nekoliko desetljeća, EU je suočena s različitim krizama tijekom kojih su sredstva EU fondova bila usmjerena na ublažavanje rizika za njihov
nastanak ili potporu onima koji su krizom najviše pogođeni. Stoga će se sredstva iz programa u okviru Sporazuma o partnerstvu (SoP), u takvim situacijama i
gdje je to relevantno, koristiti.
Od posljednjeg kvartala 2016. do polovine 2021., 10 financijskih instrumenata (FI) u financijskom razdoblju 2014. – 2020. isplatilo je gotovo 9.200
financijskih proizvoda. Zahvaljujući podršci ESIF FI-a, gotovo 9.000 malih i srednjih poduzeća uložit će preko jednu milijardu eura što će otvoriti gotovo
10.900 novih radnih mjesta, a 95 projekata u javnom sektoru uložit će 52 milijuna eura u energetsku učinkovitost. U odnosu na pozitivno iskustvo korištenja
FI i značajne nacionalne institucionalne kapacitete koji su izgrađeni u proteklom razdoblju, u financijskom razdoblju 2021. – 2027. FI će se nastaviti koristit
u području poduzetništva i inovacija te energetske učinkovitosti. Dodatno, utvrđena je mogućnost za korištenje FI namijenjenih privatnim pružateljima
socijalnih usluga. Također, FI će se koristiti i u jednom dijelu javne turističke infrastrukture te području revitalizacije kulturne baštine i za energetsku
učinkovitost objekata u javnom vlasništvu i višestambenih zgrada na području gradova, a za njihovo provođenje bit će oformljen Fond za razvoj urbanih
područja.
Za cilj politike 1 Pametnija Europa ispunjen je zahtjev tematske koncentracije s oko 33%, dok je za cilj politike 2 Zelenija Europa ispunjen s oko 31%, a
uzimajući u obzir odredbe članka 4., stavka 7. Uredbe (2021/1058) Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom fondu za regionalni razvoj i Kohezijskom
fondu od 24. lipnja 2021. godine kojim se za izdvajanja veća od 50 % ukupnih sredstava iz Kohezijskog fonda za cilj politike 2, navedena sredstva uzimaju u
obzir pri izračunu usklađenosti sa zahtjevima u pogledu tematske koncentracije za cilj politike 2.
EN 32 EN
EFRR doprinosi bioraznolikosti sa iznosom od oko 9%, a KF sa iznosom od oko 18%.
Dodatno, EFPRA doprinosi bioraznolikosti sa oko 34%, EFJP sa oko 6%, i EPFRR sa oko 28%.
[1] Zakon o regionalnom razvoju, Narodne novine, br. 147/14., 123/17. i 118/18, Zakon o potpomognutim područjima, Narodne novine, br. 118/18
[2] Zakon o brdsko-planinskim područjima, Narodne novine, br. 118/18
EN 33 EN
Coordination, demarcation and complementarities between the Funds and, where appropriate, coordination between national and regional programmes - point
(b)(ii) of Article 11(1) CPR
Ovo poglavlje identificira i ukratko objašnjava glavna područja u kojima će ulaganja između različitih programa/fondova biti korištena na komplementaran
način.
EU fondovi su definirani Zakonom o institucionalnom okviru za korištenje fondova Europske unije u Republici Hrvatskoj (NN, 116/2021) i odnose se na
fondove Europske unije u okviru podijeljenog upravljanja za provedbu Kohezijske politike EU (KP) (EFRR, KF, FPT, ESF+), za provedbu Zajedničke
ribarstvene i pomorske politike EU (ZRPP) (EFPRA), za provedbu sigurnosne politike EU (FAMI, IUGV, FUS) te za provedbu Zajedničke poljoprivredne
politike EU (ZPP)(EPFRR, EFJP).
UzO fondovi (fondovi pod Uredbom (EU) br. 2021/1060) su svi gore navedeni, osim fondova za provedbu ZPP-a.
SoP fondovi pak su UzO fondovi bez EU fondova za provedbu sigurnosne politike EU.
Koordinacijski okvir za korištenje sredstava fondova EU, predstavlja kontinuitet i primjenu dosadašnjih iskustava, uz unapređenje, kako po pitanju strukture
članstva tako i samih procesa. Kako bi se osigurala najviša razina koordinacije i praćenja pripreme programa i njihove provedbe, članove Nacionalnog
koordinacijskog odbora za europske strukturne i investicijske fondove i instrumente EU u RH (NKO) i tematskih pododbora čine ministri, državni
dužnosnici, župani i državni službenici na najvišoj razini. NKO će i dalje osiguravati sveukupnu koordinaciju i praćenje provedbe fondova (EFRR-a, ESF-a+,
KF-a, EFPRA-e, AMIF-a, ISF-a i BMVI-a) i drugih EU i nacionalnih instrumenata financiranja, uključujući programe ETS.
U okviru tematskog Pododbora za fondove u razdoblju 2021.-2027. uspostavljene su radne skupine za izradu programskih dokumenata (RS), poštujući načelo
partnerstva. U radu svake radne skupine sudjeluju dionici s nacionalne (predstavnici relevantnih tijela državne uprave) te regionalne i lokalne razine
(predstavnici županijskih, općinskih i gradskih vlasti te regionalnih koordinatora), a osim njih uključeni su predstavnici gospodarskih i socijalnih partnera
(komora, sindikata), akademske i znanstveno-istraživačke zajednice (sveučilišta, istraživačke institucije) te civilnog društva i vjerskih zajednica. Svi partneri
kao reprezentativni predstavnici unutar svoga područja djelovanja, odabrani su putem transparentnih postupaka, a njihovi predstavnici putem unutarnjih
procedura odabira u okviru pojedinih organizacija. Uz predstavnike tijela državne uprave, svi predstavnici partnera ravnopravno sudjeluju u radu radnih
skupina za izradu programskih dokumenata za financijsko razdoblje 2021. – 2027.
RS djeluju prema unaprijed utvrđenom procesu kroz sjednice, sastanke i rad na elementima programskih dokumenata te svi članovi ravnopravno sudjeluju u
radu radnih skupina. Svim članovima radnih skupina osigurano je davanje prijedloga te komentiranje radnih materijala. Nositelji izrade sadržaja su razmatrali
EN 34 EN
sve zaprimljene prijedloge i komentare članova prilikom izrade prijedloga određenih dijelova programskog dokumenta, koji je zatim dostavljan tajništvu
određene radne skupine.
Tijekom provedbe, Pododbor će biti usmjeren na povećanje utjecaja i učinkovitosti korištenja EU fondova kroz: planiranje, upravljanje i nadzor apsorpcije
sredstava SUK-ova; prema potrebi, identificiranje i praćenje pripreme projekata; usklađivanje različitih izvora i mehanizmima financiranja; uspostavljanje
jedinstvenih minimalnih standarda i pravila za provedbu programa i pružanje potpore upravljačkim tijelima; osiguravanje razgraničenja, sinergije i
komplementarnosti između fondova; koordiniranje aktivnosti vrednovanja i komunikacijskih aktivnosti.
Mehanizam koordinacije dodatno će bit ojačan budućim Odborima za praćenje programa za razdoblje 2021. - 2027. Koordinacija na razini sustava
upravljanja i kontrole (SUK) će se razraditi uredbama o tijelima u SUK-u kao i odgovarajućim pravilima o postupanju.
Na operativnoj razini interoperabilnost poslovnih procesa svih SUK-ova, KT za ESIF će biti ojačana kroz uspostavu međuresorne radne skupine s ciljem
daljnjeg pojednostavljenja i standardizacije postupanja. Koordinacija i komplementarnost između fondova u PKK i ITP-u osigurat će se i kroz jedinstveni
Odbor za praćenje. Obzirom na različitu prirodu obuhvaćenih programa, uspostavljeni trajni višerazinski mehanizam koordinacije osigurat će kontinuiranu,
stabilnu i učinkovitu suradnju svih relevantnih tijela obuhvaćenih institucionalnim okvirom, uključujući i partnere. Jačanje kapaciteta institucionalnog okvira
za korištenje fondova EU (koji uz službenike u institucionalnom okviru i korisnike, predviđa i partnere te suradnike) provodit će se putem mjera u
nacionalnom Planu jačanja kapaciteta za korištenje fondova EU, o kojem je više riječi u Poglavlju 9. ovog Sporazuma. U dogovoru s predstavnicima
civilnoga društva i socijalnih partnera osigurano je ulaganje u jačanje njihovih kapaciteta u iznosu 2,81% ESF+ alokacije. Dionici su suglasni da se radi o
odgovarajućem iznosu sukladno čl. 9 ESF+ uredbe.
Razgraničenje i komplementarnosti među fondovima
PO1
Za jačanje konkurentnosti gospodarstva, rast i razvoj malih i srednjih poduzetnika te jačanje znanstvene izvrsnosti i istraživačko-poslovne suradnje kroz
PKK-a sredstva iz EFRR-a će se usmjeriti u okviru S3 na području cijele RH, dok će u okviru ITP-a naglasak biti na postizanju širenja i difuzije inovacija te
unaprjeđenju regionalne konkurentnosti pojedine NUTS2 regije u industrijskoj tranziciji, kao regionalnom aspektu S3, ali i na rast i razvoj MSP-ova u okviru
regionalnih lanaca vrijednosti koji čine okosnicu lokalnog gospodarstva na potpomognutim i brdsko-planinskim područjima. Komplementarne aktivnosti
samozapošljavanja i pokretanja novih poduzeća financirat će se putem ESF+. U okviru ITP-a iz sredstava EFRR-a, ulagat će se u poslovnu infrastrukturu s
ciljem pozicioniranja urbanih područja kao regionalnih hub - ova te s ciljem diverzifikacije ekonomske strukture na otocima, stvaranja povoljnih uvjeta za
osnivanje i rad tvrtki na otocima i njihovu veću konkurentnost te međusobno povezivanje, s ciljem stvaranja regionalnih eko sustava koji daju učinkovitu
podršku regionalnim lancima vrijednosti i razvoju prioritetnih niša industrijske tranzicije.
PO2
EN 35 EN
Ulaganja u promicanje energetske učinkovitosti (EE) planirana su u okviru PKK iz EFRR-a kroz potpore za provedbu programa energetske i sveobuhvatne
obnove u zgradarstvu i gospodarstvu. Istovremeno, u okviru ITP-a, iz EFRR-a će se ulaganja usmjeriti u energetsku obnovu javnih i višestambenih zgrada u
gradovima te javnih zgrada na otocima, dok će se iz FPT-a dio ulaganja usmjeriti na EE u županijama u tranziciji. PRA predviđa poticati veću EE kroz
ulaganja u ribarska plovila, uzgajališta u akvakulturi i prerađivačke kapacitete, poticati razvoj i korištenje energije iz OIE, te promicati smanjenje emisija u
ribarstvu i akvakulturi.
Kroz PKK iz EFRR-a ulagat će se u projekte opskrbe obnovljivom energijom, povećanje kapaciteta za iskorištavanje OIE, pripremu projekata vezanih uz
geotermalnu energiju, kao i razvoj novih OIE tehnologija, dok će se ulaganja u okviru ITP-a iz EFRR-a usredotočiti u mjere za poticanje nisko-ugljično
razvoja na lokalnoj razini, na javnim zgradama na otocima.
U okviru PKK iz EFRR-a u planu su mjere usmjerene na jačanje sustava za praćenje i procjenu klimatskih promjena kao i aktivnosti jačanja sposobnosti
upravljanja rizicima od poplava, šumskih požara i požara otvorenog tipa (posebice na potpomognutim područjima), potresa, te smanjenje zagađenja vodenih
površina uklanjanjem mina, dok će se u okviru ITP-a iz EFRR-a mjere usmjeriti u projekte za uspostavu i unaprjeđenje sustava nadzora i praćenja radi
smanjenja rizika od požara na otocima.
U svrhu promicanja prelaska na kružno gospodarstvo PRA ulaganja u unaprjeđenje prikupljanja i upravljanja otpadom koji nastaju u
ribarstvu komplementarna su PKK iz EFRR-a ulaganjima u izgradnju i opremanje nove infrastrukture za gospodarenje otpadom i postrojenja za recikliranje i
oporabu u funkciji povećanja recikliranja i smanjenja odlaganja.
Promicanje upotrebe ribolovnih alata s malim utjecajem te drugi načini smanjenja utjecaja ribolova na okoliš i bioraznolikost predviđeni su kroz PRA te kroz
PKK komplementarne mjere za smanjenje pritisaka na bioraznolikost. PRA će podržati zaštitu morskog okoliša, uključujući upravljanje, obnovu i nadzor
morskih zaštićenih područja, s njima povezane mjera očuvanja u okviru N2000 i Okvirne direktive o morskoj strategiji. Ulaganja u okviru PKK iz EFRR-a
usmjerena su među ostalim u poboljšano upravljanje mrežom zaštićenih područja (ZP/Natura 2000), razvoj nacionalnih alata za postizanje ciljeva EU
Strategije za bioraznolikost, praćenje i analiza onečišćenja zraka, te provedba Programa razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima. U okviru ITP-a
iz EFRR-a u gradovima su mjere usmjerene na izgradnju i značajnu nadogradnju zelene infrastrukture osim u svrhu prilagodbe klimatskim promjenama i
sanaciju brownfield područja, dok su na otocima predviđena ulaganja iz područja plave infrastrukture koja uključuju mjere zaštite i obnove ugroženih i
rijetkih stanišnih tipova i vrsta, te ulaganja iz područja zelene infrastrukture koja uključuju mjere zaštite, obnove i održive upotrebe prirodne baštine i
područja koja se nalaze u mreži Natura 2000, ali i izvan tih područja.
Za promicanje održive multimodalne gradske mobilnosti, u okviru PKK iz EFRR-a mjere su usmjerene u ulaganja u nove tramvajske, željezničke gradske i
prigradske linije, razvoj infrastrukture za alternativni prijevoz, te u biciklističku infrastrukturu na potpomognutim i brdsko-planinskim područjima na lokalnoj
razini, a u okviru ITP-a iz EFRR-a usmjerene su u pješačku, biciklističku, e-biciklističku infrastrukturu, digitalizirane i/ili inteligentne gradske i prigradske
sustave javnog prijevoza za putnike, uvođenje ekološki prihvatljivog javnog prijevoza i uspostavu intermodalnih terminala, infrastrukture i inovativnih
rješenja, te poboljšanje sigurnosti i protočnosti prometa.
PO3
Razvoj pametne, sigurne, održive i intermodalne mreže TEN-T mobilnosti osigurat će se kroz ulaganje u okvir PKK iz EFRR-a u mjere izgradnje nove ili
nadogradnje postojeće TEN-T željezničke mreže te mjere izgradnje novih ili nadogradnje postojećih prometnica koje pripadaju mreži TEN-T. Navedenim
EN 36 EN
ulaganjima u cestovnu i željezničku prometnu infrastrukturu koja pripada mreži TEN-T komplementarna su ulaganja u okviru PKK iz KF-a koja će se
usmjeriti u mjere razvoja intermodalnog prometnog sustava koji doprinosi ciljevima iz Europskog zelenog Plana, ulaganja u željezničko-cestovne prijelaze
(ŽCP) kao točke visokog rizika na križanju dvaju zasebnih prometnih sustava, povećanje sigurnosti na cestama u skladu s definiranim mjerama u
Nacionalnom planu sigurnosti cestovnog prometa 2021-2030., poboljšanja multimodalnog prijevoza na TEN-T mreži kao efikasnog prelaska s jedne na
drugu vrstu prijevoza.
PO4
U odnosu na tržište rada, ESF+ će osigurati izravnu potporu kroz mjere MAPZ-a tražiteljima posla, s posebnim naglaskom na skupine koje su ranjive na
tržištu rada te žene. Kroz potpore samozapošljavanju će se olakšati pristup poduzetništvu nezaposlenima, uključujući u sektorima održivog plavog
gospodarstva, te će biti razvijeni kriteriji za identifikaciju deficitarnih djelatnosti na lokalnom tržištu. Ulaganjima u mjeru pripravništva omogućit će se
povećanje kvalifikacija i smanjiti rizik od dugotrajne nezaposlenosti. Iz ESF+ su predviđena ulaganja u razvoj društvenog poduzetništva te mikrozajmovi za
mikro i male poduzetnike.
U području obrazovanja, povećano sudjelovanje u RPOO pospješuju intervencije iz EFRR (infrastruktura) i ESF+ (podizanje dostupnosti i kvalitete), a
ulaganja u reformu cjelodnevne škole su potpomognuta EFRR-om te iz ESF+ u nastavne planove i programe (kurikulum), pomoćnike u nastavi i materijalne
uvjete. Povećanje završnosti visokog obrazovanja potiče se ESF+ stipendijama ranjivim skupinama te unaprjeđenjem kvalitete i relevantnosti, a kroz EFRR
podizanjem kapaciteta studentskog smještaja.
U pogledu jačanja vještina, potpora u okviru PKK, iz EFRR-a usmjerena je na jačanje vještina i kompetencija za pametnu specijalizaciju kao i posebnih
stručnih vještina poduzetnika dok je potpora u okviru ITP-a, iz EFRR-a usmjerena na programe za razvoj pametnih vještina. Istovremeno, podrška FPT-a
usmjerena je na HKO prekvalifikaciju i uključivanje pogođenih radnika i osoba u potrazi za poslom, unaprjeđenje konkurentnosti usvajanjem više razine
znanja nužne za povećanje kvalitete proizvoda i usluga, osiguravanju cjeloživotnog učenja i savladavanju novih tehnologija, uključivo i zelenih i digitalnih
vještina u tranzicijskim županijama. S druge strane, kroz ESF+, kako bi se vještine uskladile s potrebama tržišta rada u području strukovnih zanimanja, široko
će se ulagat u dokvalifikaciju i prekvalifikaciju, uspostavljanje IRU sastavnica, uključujući mapiranje vještina, osiguravanje kvalitete, nadogradnju nastavnih
planova i programa na svim razinama kvalifikacija. Dodatno, kroz ESF+ će se provoditi modernizacija sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja
kroz reformske intervencije koje obuhvaćaju optimizaciju, racionalizaciju i prilagodbu strukovnih programa razvojnim potrebama gospodarstva.
Komplementarno širokom djelokrugu ESF+ s vještinama, EFPRA uključuje aktivnosti povezane s vještinama u području održivog plavog gospodarstva, a
FPT će se baviti specifičnim izazovima vještina kao potpora pravednoj tranziciji.
Kroz nastavak procesa deinstitucionalizacije za osobe s invaliditetom i djecu i mlade, uključujući i promociju procesa i života u zajednici, uvažavajući
izazove iz prethodnog financijskog razdoblja, koji ima za cilj smanjenje segregacije osoba s invaliditetom i ostalih ranjivih skupina, podršku procesu
deinstitucionalizacije djece i mladih s te osoba s invaliditetom, u okviru ESF+ će se poticati razvoj i pružanje usluga za ciljane skupine te kontinuirano
osnaživat pružatelje socijalnih usluga za pružanje izvaninstitucionalnih usluga u zajednici korištenjem sredstava, aktivnosti vezane uz proces
deinstitucionalizacije, razvoj i pružanje socijalnih usluga, programi obrazovanja i jačanje vještina nezaposlenih osoba, pružanje usluga za starije te aktivnosti
suzbijanja materijalne oskudice te razvoj, širenje i unaprjeđenje kvalitete usluga u zajednici i obitelji za sve ranjive skupine, s ciljem regionalne
EN 37 EN
ravnomjernosti i dostupnosti, uključujući i poticanje socijalnih inovacija kroz razvoj i pružanje inovativnih socijalnih usluga. Istovremeno, EFRR će osigurati
komplementarna infrastrukturna ulaganja u infrastrukturu za razvoj socijalnih usluga u zajednici, kao i ulaganja u stambenu infrastrukturu.
U zdravstvu, kroz EFRR, posebna pažnja će se staviti na prevladavanje geografskih prepreka u pristupu zdravstvenoj skrbi jačanjem sustava hitne medicinske
pomoći te cjelogodišnje hitne helikopterske medicinske službe (HEMS) te daljnjim razvojem telemedicinskih usluga. Komplementarnost između ulaganja iz
EFRR-a i ESF-a+ osigurat će se na takav način da će se aktivnosti ESF-a+ usmjeriti na stručna i cjeloživotna usavršavanja zdravstvenih radnika i ostalih
djelatnika u zdravstvu. Cilj ovih ulaganja će biti, ne samo prevladavanje geografskih prepreka, već i smanjenje nedostatka radne snage u zdravstvenom
sektoru, a osobita pažnja će se usmjeriti na specijalističko usavršavanje doktora u deficitarnim specijalizacijama u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Jačanje
primarne zdravstvene zaštite i specijalističko konzilijarne zdravstvene zaštite predstavlja jedan od glavnih prioriteta u zdravstvenom sektoru te će
komplementarno specijalističkim usavršavanjima kroz ESF+ jačati i unaprijediti zanavljanjem opreme putem EFRR-a što će dovesti do osiguravanja resursa
za skrb o najtežim bolesnicima.
Ulaganja će se također usmjeriti i na unaprjeđenje sustava bolničke zdravstvene zaštite u svrhu osiguranja jednake dostupnosti zdravstvene skrbi za ranjive
skupine, ulaganjem u infrastrukturu i opremu. Kroz ESF+ će se, osim u specijalizacije doktora medicine i magistara farmacije, ulagati i u stručna i
cjeloživotna usavršavanja zdravstvenih radnika i ostalih djelatnika u zdravstvu usvajanjem specifičnih znanja i vještina, odnosno u kadar za rad s ranjivim
skupinama, u svrhu pružanja rane intervencije, dok će EFRR pružiti odgovarajuću infrastrukturnu potporu, ovisno o rezultatima mapiranja.
Ulaganja u turizam koja su podržana EFRR-om u okviru specifičnih ciljeva 1.(iii) , 4. (vi) PKK te 5. ITP međusobno su komplementarna te odgovaraju na
ključne izazove i potrebe u hrvatskom turizmu kroz stvaranje funkcionalnih cjelina ulaganjem u javnu turističku infrastrukturu koja može potaknuti privatne
investicije i razvoj lokalnog gospodarstva, razvoj kvalitetnih i inovativnih proizvoda, diverzifikaciju turističke ponude i uvođenje inovacija, što utječe na
gospodarski rast i zapošljavanje, stvaranje kvalitetnih radnih mjesta, društvenu uključenost te kvalitetu života u lokalnim zajednicama, kao i usvajanje načela
zelene i digitalne tranzicije.
Sveobuhvatnim ulaganjima potaknut će se daljnji oporavak i jačanje otpornosti kulturnog sektora, posebno pogođenog pandemijom, uslijed čega je izrazito
ugroženo njegovo djelovanje i financijska održivost, kao i revitaliziranu kulturnu baštinu, uz potporu EFRR-a, dok će ESF+ posebice poduprijeti ranjive
skupine uklanjanjem barijera za njihovo sudjelovanje u kulturi.
Kroz sva ulaganja u okviru PO4, stavit će se poseban naglasak na socijalno uključivanje ranjivih skupina.
PO 5
ITP ulaganja u razvoj urbanih područja (5.i) i održivih i zelenih otoka (5.ii) komplementarna su s ulaganjima iz PKK u kako je detaljnije opisano gore, u
području poduzetništva, promicanja EE, čiste energije, zelene infrastrukture, smanjenja rizika od katastrofa, kulturne baštine i turizma, s time da kada se iste
provode u sklopu teritorijalnih strategija provodit će se na integriran način.
Komplementarnost ITP-a za otoke s EFPRA primarno se očituje u ulaganja u zajedničke teme od značaja za otoke, no Zajednička ribarstvena politika ima
drugačije ciljane skupine od ITP-a. Tako primjerice, djelovanja iz područja energetske učinkovitosti u EFPRA usmjerena su na ribarska plovila, unaprjeđenju
selektivnosti ribolovnih alata i tehnika, povećanju standarda temeljne ribarske infrastrukture u kontekstu ribarskih luka i iskrcajnih mjesta, uspostavu sustava
za odlaganje prikupljenog izgubljenog ribolovnog alata i morskog otpada, kao i dijela ulova koji proizlazi iz pune provedbe obveze iskrcaja za potrebe
kružnog gospodarstva te djelovanja usmjerena zaštiti i obnovi morske bioraznolikosti i ekosustava, uključujući aktivnosti sakupljanja izgubljene ribolovne
EN 38 EN
opreme i alata i prikupljanja morskog otpada te promicanja zaštite morskog okoliša. Ulaganja kroz EFPRA za promicanje potrebe ribolovnih alata s malim
utjecajem te drugi načini smanjenja utjecaja ribolova na okoliš i bioraznolikost komplementarno je ulaganjima iz EFRR-a i KF-a koja se odnose na mjere za
smanjenje pritisaka na bioraznolikost. Određena ulaganja u pravednu tranziciju bit će komplementarna s ulaganjima iz PKK, kao što su npr. zeleni i održivi
prijevoz, poboljšanje energetske učinkovitosti u proizvodnom sektoru i u zgradama, razvoj IRI infrastrukture i sl.
Komunikacija, vidljivost i transparentnost EU fondova

Komunikacija, vidljivost i transparentnost EU fondova iznimno je važna stoga će se provoditi različite komunikacijske aktivnosti svih programa s ciljem
pravovremenog informiranja o aktualnim mogućnostima financiranja i osiguranja vidljivosti rezultata financiranja iz EU fondova u javnosti. Nastavit će se
podizati svijest građana o ključnoj ulozi EU fondova u podupiranju gospodarskog rasta i razvoja Republike Hrvatske kao i jačati povjerenje u sustav
upravljanja i kontrole korištenja sredstava EU fondova. Osim komunikacije usmjerene prema vanjskim ciljnim skupinama, posebna pozornost bit će
usmjerena i na komunikaciju unutar sustava upravljanja i kontrole, na način da će se poticati razmjena dobrih praksi i iskustava između upravljačkih tijela i
ostalih dionika pri čemu će glavnu ulogu u tome imati uspostavljena nacionalna mreža za komunikaciju koja obuhvaća nacionalnog koordinatora i službenike
za komunikaciju na razini svih programa. Također, Hrvatska je u prethodnom razdoblju uspostavila jedinstveni internetski portal koji omogućuje uvid u sve
programe vezane uz Kohezijsku politiku (KP) u RH te će s istom praksom nastaviti i dalje.
EN 39 EN
Complementarities and synergies between the funds covered by the Partnership Agreement, the AMIF, the ISF, the BMVI, and other Union instruments -
point (b)(iii) of Article 11(1) CPR
EU fondovi su definirani člankom 1. stavak 1. Zakona o institucionalnom okviru za korištenje fondova Europske unije u Republici Hrvatskoj (NN, 116/2021)
i odnose se na fondove Europske unije u okviru podijeljenog upravljanja za provedbu Kohezijske politike EU (KP) (EFRR, KF, FPT, ESF+), za provedbu
Zajedničke ribarstvene i pomorske politike EU (ZRPP) (EFPRA), za provedbu sigurnosne politike EU (FAMI, IUGV, FUS) te za provedbu Zajedničke
poljoprivredne politike EU (ZPP)(EPFRR, EFJP).
UzO fondovi (fondovi pod Uredbom (EU) br. 2021/1060) su svi gore navedeni, osim fondova za provedbu ZPP-a.
SoP fondovi pak su UzO fondovi bez EU fondova za provedbu sigurnosne politike EU.
FSEU je Fond solidarnosti EU.
NKO i tematski pododbori s ciljem zadaće osiguravanja sveukupne koordinacije korištenja i praćenja provedbe EU fondova, instrumenata i programa EU, te
osiguravanja usklađenosti različitih izvora financiranja, nastavljaju rad i u ovoj perspektivi u cilju praćenja provedbe, komplementarnosti i sinergije među
fondovima obuhvaćenima SoP-om (UzO fondovi), uključujući FAMI, FUS, BMVI i druge instrumente Unije.
Suradnja KT-a EU fondove i KT-a za NPOO te Ureda predsjednika Vlade (UPVRH) je izravna i osigurana kroz NKO, čiji članovi su predstavnici UPVRH,
NPOO KT (MFIN) te ostali ministri nadležni za provedbu EU fondova u podijeljenom upravljanju te NPOO. Paralelno, institucionalni okvir za provedbu
NPOO-a uključuje i tijela u SUK korištenja EU fondova, čime se osigurava interoperabilnost poslovnih procesa u svim sustavima. U Upravljačkom odboru
za NPOO predstavnici su tijela koja su istovremeno tijela u SUK-ovima ali i članovi NKO odnosno njegovih tematskih pododbora te se i na taj način
koordiniraju na mjesečnoj osnovi aktivnosti iz NPOO-a, nacionalnih izvora i EU fondova. Kroz aktivno sudjelovanje svih tijela u oba odbora te sudjelovanje
predstavnika UPVRH na oba odbora i operativnu komunikaciju oba Koordinacijska tijela, osigurat će se sveukupna koordinacija provedbe EU fondova,
usmjeravanje ulaganja na prioritete u okviru europskog okvira za gospodarsko upravljanje i Europskog semestra kao i osiguravanje usklađenosti različitih
izvora financiranja ulaganja u RH.
Komplementarnost s programom Obzor Europa osigurana je kroz SoP fondove za alternativno i kumulativno financiranje koje stvara vezu između S3 i
izvrsnosti u istraživanju i inovacijama, uključujući zajedničke transregionalne/transnacionalne programe i paneuropsku istraživačku infrastrukturu dok su
kroz NPOO predviđene komplementarne aktivnosti reforme znanstvenog sektora i razvoj novih programskih okvira koji će omogućiti učinkovitiju podršku
IRI, te unaprijediti okvir za financiranje IRI projekata. Dodatno, komplementarnost EFPRA programa sa programom Obzor Europa, uključujući doprinos
EN 40 EN
Misiji za oceane, je prisutna sa djelovanjima usmjerenima na održivo ribarstvo i akvakulturu, posebno zaštitu i obnovu vodene bioraznolikosti i ekosustava.
Aktivnosti će izravno doprinositi Europskom istraživačkom području (ERA). Dodatno, ulaganja planirana u okviru SoP fondova će se nastaviti na provedbu
reforme putem nastavka „pilot” programa koji se provode kroz NPOO.
Vezano uz područje digitalizacije u NPOO su predviđene investicije koje će doprinijeti administrativnom i fiskalnom rasterećenju te boljem regulatornom
okruženju dok su aktivnosti podrške tijelima državne i javne uprave u kontekstu e-usluga i digitalizacije poduzetnika predviđene i u SoP fondovima kao i u
NPOO-u, uz razliku da ulaganja putem SoP fondova u djelu aktivnosti podrške tijelima državne i javne uprave moraju rezultirati povećanjem dostupnosti
javnih e-usluga za građane. Dodatno, u sklopu Programa Digitalna Europa, gdje se pokaže primjenjivo, tražit će se i komplementarna ulaganja u kibernetičku
sigurnost, napredne digitalne vještine i osiguravanje široke upotrebe digitalnih tehnologija u cijelom gospodarstvu i društvu, uključujući jačanje digitalnih
inovacijskih centara odnosno podršku za projekte EDIH-ova.
Jačanje održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova predviđena su i SoP fondovima i NPOO-om. Cilj NPOO-a je poduprijeti održiv razvoj gospodarstva, zelenu
i digitalnu tranziciju dok će SoP fondovi usmjeriti se na aktivnosti koje doprinose pojačanom rastu i konkurentnosti MSP-ova, poboljšanju okvira poslovne
podrške, jačanju izvoznih potencijala te uključivanja u regionalne i međunarodne lance vrijednosti.
Vezano za obnovu od potresa FSEU će prvenstveno podržavati ulaganja koja za cilj imaju obnovu zgrada i njihovo vraćanje u prvobitno stanje. Prema
potrebi, NPOO i PKK će nastaviti gdje staje FSEU i nastaviti proces obnove u skladu s BBB načelom. U NPOO-u su također predviđene komplementarne
aktivnosti s PKK-om kroz inicijativu 6. Obnova zgrada kroz vezane investicije od kojih investicije „Energetska obnova zgrada javnog sektora“ te „Obnova
zgrada oštećenih u potresu s energetskom obnovom“ imaju svoje komplementarne aktivnosti u PKK-u.
U NPOO-u su predviđena ulaganja u energetsku učinkovitost, toplinarstvo i obnovljive izvore energije za dekarbonizaciju energetskog sektora i korištenje
vodika i novih tehnologija, kao i izgradnju i digitalizaciju energetskog sustava i prateće infrastrukture za dekarbonizaciju energetskog sektora, čime će se
doprinijeti promicanju energije obnovljivih izvora i razvoju pametnih energetskih sustava kao komplementarne investicije ulaganjima u okviru PKK.
Potencijalna komplementarnost i sinergija između LIFE-a i ulaganja iz SoP fondova, u dijelu zelene i plave infrastrukture, će se odrediti na razini
dokumenata poput Prioritetnog akcijskog okvira, Nacionalnog energetskog i klimatskog plana te ostalih strateških i provedbenih dokumenata. Obzirom da u
trenutku odobravanja SoP-a nije moguće unaprijed planirati projekte unutar LIFE programa, koji predstavlja instrument kojim EK izravno upravlja, a kako bi
se osigurala komplementarnost, projekti koji će u konačnici biti financirati morati će predvidjeti koordinaciju s drugim izvorima financiranja, posebice u
slučaju strateških integriranih projekata koji moraju pored LIFE financiranja predvidjeti i još jedan drugi izvor financiranja, bilo EU ili nacionalni.
Predviđene investicije iz NPOO-a doprinositi će provedbi aktivnosti Programa smanjenja rizika od katastrofa u sektoru upravljanja vodama dok će aktivnosti
iz EU fondova u okviru PKK biti proširene i na jačanje operativne sposobnosti za djelovanje, uključujući šumske požare i požare otvorenog tipa, prevenciju
EN 41 EN
klimatskih promjena, jačanje sustava za praćenje klimatskih promjena, te razminiranja. Iz EPFRR će, na razini poljoprivrednog gospodarstva, financirati
investicije u sektoru poljoprivrede kojima je cilj prilagodba klimatskim promjenama, npr. oprema protiv tuče, mraza i slično. Također, bolesti bilja i životinja
spadaju pod prihvatljive rizike temeljem Nacionalne procjene rizika te su aktivnosti za njihovu kontrolu dio redovitih aktivnosti Ministarstva poljoprivrede
koje će predvidjeti moguće financiranje iz EPFRR. Potencijalna sinergija s Mehanizmom Unije za civilnu zaštitu (UCPM) usmjerena na aktivnosti prevencije
i pripravnosti za ublažavanje posljedica katastrofa, zajedno s obukama i vježbama za osposobljavanje kapaciteta za određene katastrofe. Što se tiče aktivnosti
razminiranja putem FUS-a, one su povezane s aktivnostima u Programu kao što su nabavka opreme za detekciju i neutralizaciju improviziranih eksplozivnih
naprava, komplementarne su PKK ulaganjima u razminiranje minski sumnjivih područja u Republici Hrvatskoj.
Potencijalna komplementarnost između EPFRR-a i SoP fondova u pogledu vodne i komunalne infrastrukture, kroz ruralni razvoj nastavit će ulagati u sustave
ispod 2000 p.e., dok će SoP fondovi nastaviti ulagati u one iznad 10.000 p.e. Ulaganja kroz NPOO financirati će se oni projekti koji mogu završiti do sredine
2026., a kroz SoP fondove predviđa se provođenje preostalih prioritetnih ulaganjau skladu s Višegodišnjim programom gradnje komunalnih vodnih
građevina.
Promicanja prelaska na kružno gospodarstvo predviđene su kroz PKK, EFPRA kao i u NPOO-u uz jasnu demarkaciju potencijalnih ulaganja. U NPOO-u će
se ulagati u Program sanacije zatvorenih odlagališta i lokacija onečišćenih opasnim otpadom, dok će se kroz SoP fondove ulagati u ciljeve prelaska na kružno
gospodarstvo koji proizlaze iz direktiva EU i Zakona o gospodarenju otpadom odnosno s Izmjenom PGO 2017.-2022. kao i s budućim PGO 2023.-2028.
Kroz FUS planira se kupnja ili zakup skladišnog prostora za kamione koji su oduzeti zbog nezakonitog uvoza otpada na područje RH do povratka u zemlju
izvoza. U sklopu NPOO predviđena je provedba pilot projekata razvoja zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama koje će u vidu
komplementarnosti doprinijeti specifičnom cilju 2.vii koji se odnosi na razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima. EPFRR, EFPRA i EFRR
pridonijet će provedbi mjera utvrđenih u Prioritetnom akcijskom okviru (PAO), prema područjima nadležnosti, odnosno bioraznolikosti u ruralnom i
poljoprivrednom sektoru EPFRR, u pomorstvu, ribarstvu i moru EFPRA te u urbanim područjima i područjima ekološke mreže Natura 2000, zaštićenim
područjima prema Zakonu o zaštiti prirode i ostalim područjima s rijetkim i ugroženim ekosustavima EFRR.
U NPOO-u su predviđene investicije koje se odnose na nabavu vozila na alternativni pogon za javni gradski i prigradski linijski promet, modernizaciju
tramvajskog prometa i Program sufinanciranja kupnje novih vozila na alternativna goriva i razvoja infrastrukture alternativnih goriva u cestovnom prometu,
dok će se SoP fondovi među ostalim usmjerit i na željezničke gradske i prigradske linije, izgradnju/nadogradnju biciklističke infrastrukture,
modernizaciju/opremanje autobusnih kolodvora i stajališta u skladu s planovima održive urbane mobilnosti gradova (SUMP).
Obzirom da u trenutku odobravanja SoP-a nije moguće unaprijed planirati projekte unutar CEF instrumenta, načelno se planira da će se priprema projektnih
studija za ulaganje u temeljnu i sveobuhvatnu mrežu TEN-T uglavnom financirati putem CEF-a dok će se projekti na mreži TEN-T financirati i iz CEF-a,
SoP fondova, ali i kroz NPOO u kojem su predviđene komplementarne investicije koje se odnose na sve vidove prometa no najveći naglasak je stavljen na
ulaganja u uklanjanje "uskih grla" na željezničkoj infrastrukturi, primjenu zelenih tehnologija u željezničkom putničkom prijevozu te modernizaciju vlakova
s informatičkim sustavom.
EN 42 EN
Dodatno, postoji potencijalna komplementarnost između ulaganja putem IUGV i SoP fondova kroz ulaganja u sustav upravljanja granicama. IUGV će
osigurati ulaganje u izgradnju, nadogradnju i održavanje graničnih prijelaza, opremu za učinkovitu i sigurnu kontrolu granica na graničnim prijelazima i
nadzor granica i tako će doprinijeti učinkovitom europskom integriranom upravljanju vanjskim granicama Uspostavljanje EES-a moglo bi se provesti putem
IUGV-a, dok bi se dodatne pristupne linije na graničnim prijelazima mogli provesti putem SoP fondova odnosno EFRR-a.
NPOO aktivnosti u području zapošljavanja odnose se na jačanje institucija na tržištu rada, posebice u radu s ranjivim skupinama, planirane su reforme koje
pridonose smanjenju udjela osoba u riziku od siromaštva i soc. isključenosti. NPOO uvodi Mjere aktivne politike zapošljavanja (MAPZ) za zelene/digitalne
poslove, dok će se iz SoP fondova ulagati u MAPZ nepovezane s dualnom tranzicijom.
Sustav vaučera za obrazovanje za zelene/digitalne vještine će se implementirati kroz NPOO, a iz SoP fondova će se financirati vaučeri za ostale vještine.
Nakon 2026. fondovi preuzimaju kompletno preuzimaju ulaganja u MAPZ i vaučere povezane s dualnom tranzicijom Intervencije usmjerene povećanju
sudjelovanja u RPOO SoP fondova komplementarne su NPOO-u infrastrukturnih ulaganja). Uvođenju cjelodnevne škole doprinijet će NPOO ulaganjem u
izgradnju obrazovne infrastrukture, a SoP fondovi kroz modernizaciju te jačanje kapaciteta odgojno obrazovnih radnika i razvoj nastavnih sadržaja.
U području sustava socijalne zaštite u okviru NPOO planirane su reforme koje pridonose smanjenju udjela osoba u riziku od siromaštva i socijalne
isključenosti kroz povećanje transparentnosti i adekvatnosti socijalnih naknada u sustavu socijalne zaštite, razvoj i pružanje usluge socijalnog mentorstva
koja će pridonijeti boljoj povezanosti sustava socijalne skrbi i zapošljavanja, unaprjeđenje sustava planiranja i digitalizacija sustava socijalnih usluga te
jačanje usluga centara za socijalnu skrb za pružanje obiteljsko pravne zaštite te izrada strateškog okvira za cjelovitu i dostupnu skrb o starijim osobama,
uključujući infrastrukturne investicije u centre za starije osobe. U okviru SoP fondova će se financirati komplementarne aktivnosti vezane uz proces
deinstitucionalizacije, razvoj i pružanje socijalnih usluga, programi obrazovanja i jačanje vještina nezaposlenih osoba, pružanje usluga za starije te aktivnosti
suzbijanja materijalne oskudice ali i određena vezana infrastrukturna ulaganja. Zdravstvo će se kroz NPOO usmjeriti na ulaganja reformskog karaktera i
projekte u visokoj fazi pripremljenosti koji doprinose oporavku od pandemije COVID-19 i jačanju otpornosti zdravstvenog sustava, a kroz SoP fondove u
srednjoročne i dugoročne prioritete, s fokusom na primarnu zdravstvenu zaštitu i dugotrajnu skrb.
Sveobuhvatnom reformom potaknut će se razvoj turizma u smjeru održivosti, gospodarske, društvene i okolišne. NPOO-om je započela reforma
upravljanjem razvoja turizma kojom se želio stvoriti otporan i održiv turistički sektor, dok će se ulaganjima iz SoP fondova nastavit odgovor na ključne
izazove i potrebe u hrvatskom turizmu stvaranjem funkcionalnih cjelina kroz ulaganja u javnu turističku infrastrukturu, s ciljem poticanja privatnih investicija
i razvoja lokalnog gospodarstva, kvalitetnih i inovativnih proizvoda, diverzifikaciju turističke ponude i uvođenje inovacija.
Sveobuhvatnim ulaganjima potaknut će se daljnji oporavak i jačanje otpornosti kulturnog i kreativnog sektora, posebno pogođenog pandemijom, uslijed čega
je izrazito ugroženo njegovo djelovanje i financijska održivost. Ulaganjima u digitalni razvoj sektora kroz NPOO pridonijet će njegovom oporavku i
EN 43 EN
unaprjeđenju, dok će ulaganja iz UzO fondova pridonijeti socijalnom uključivanju, posebice ranjivih skupina uklanjanjem barijera za sudjelovanje u kulturi te
valorizaciji i revitalizaciji kulturne baštine.
Aktivnosti integracije iz FAMI-a će podržavati mjere pružanje savjeta i pomoći državljanima trećih zemalja te prihvat, a SoP fondovi, gdje je primjenjivo,
mogu osigurati trajnije mjere potpore (uključujući i integraciju i mjere integracije UAM-a). Komplementarno i nastavno ulaganjima iz FAMI-a, kroz ESF+
će se ulagati u mjere dugoročne integracije državljana trećih zemalja u partnerstvu sa OCD. Ulaganja iz FUS su: zaštita i jačanje otpornosti kritične
infrastrukture i zaštitu javnih prostora, te će provoditi nacionalne kampanje usmjerene na podizanje svijesti građana i jačanje suradnje nadležnih tijela.
Određena ulaganja iz FPT bit će komplementarna s ulaganjima iz ESF+ u vidu razvoja zelenih vještina, potencijalnim ulaganjima iz EPFRR usmjerenih na
održivu proizvodnju hrane, te ulaganjem iz NPOO-a u projekt biorafinerije (projekt br. C1.2. R1-I4 u Hrvatskom planu oporavka i otpornosti). Dodatno, osim
niza investicija u razvoj zelenih i digitalnih vještina u specifičnim sektorima (MSP, turizam i sl.), kroz NPOO će se ulagati u sustav vaučera za obrazovanje
zaposlenih i nezaposlenih osoba koji se odnose na programe osposobljavanja i usavršavanja za stjecanje vještina potrebnih na tržištu rada kao preduvjet za
tranziciju na zeleno i digitalno gospodarstvo. Ti programi bit će usklađeni s HKO, čija daljnja razrada se planira kroz ESF+. Vezano za programe ETS,
uspostavljena je kontinuirana suradnja s nacionalnim tijelom za ETS tijekom procesa programiranja, kao i s ETS kontakt točkama, te će se ista nastaviti i
tijekom provedbe, čime se osigurava komplementarnost između programa obuhvaćenih SoP-om i programa u okviru ETS.
U kontekstu doprinosa SoP fondova Strategiji EU za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR), Fondovi KP i ZRPP dati će također poticaj i stupu 1 EUSAIR-a, i
to posebice u području održivog plavog rasta u skladu s komunikacijom EK o novom pristupu za održivo plavo gospodarstvo u EU (COM(2021) 240 final,
17.05.21).
Tamo gdje se pokaže potrebnim i primjenjivim, tražiti će se i komplementarnosti između Instrumenta za tehničku potporu (TSI), instrumenta putem kojeg EK
pruža potporu za reforme državama članicama, te ostalih SoP fondova.
EN 44 EN
3. Contribution to the budgetary guarantee under InvestEU with justification1
Reference: point (g) of Article 11(1) and Article 14 CPR
Table 2A: Contribution to InvestEU (breakdown by year)
Contribution from Contribution to Breakdown by year
Fund Category of region InvestEU window(s) 2021 2022 2023 2024 2025 2026 2027 Total
1
Contributions shall not affect the annual breakdown of financial appropriations at the MFF level for a Member State
Table 2B: Contribution to InvestEU (summary)
Fund Category of region Sustainable Infrastructure Research, Innovation and Digitisation SME Social Investment and Skills Total
(a) (b) (c) (d) (f)=(a)+(b)+(c)+(d)
Total
Justification, taking into account how those amounts contribute to the achievement of policy objectives selected in the Partnership Agreement in line with
Article 10(1) of the InvestEU Regulation
EN 45 EN
4. Transfers1
transfer between categories of region

transfer to instruments under direct or indirect management
MS requests a transfer between ERDF, ESF+, Cohesion Fund or to another Fund or Funds
transfer of ERDF and ESF+ resources as complementary support to the JTF
transfers from European territorial cooperation to Investment for jobs and growth
1
Transfers shall not affect the annual breakdown of financial appropriations at the MFF level for a Member State
EN 46 EN
4.1. Transfers between categories of region
Reference: point (e) of Article 11(1) and Article 111 CPR
Table 3A: Transfers between categories of region (breakdown by year)
Transfer from Transfer to Breakdown by year
Category of region Category of region 2021 2022 2023 2024 2025 2026 2027 Total
Table 3B: Transfer between categories of region (summary)
Category of Allocation by category of Transfer Transfer Share of the initial allocation Allocation by category of region after the
region region to amount transferred transfer
Justification
EN 47 EN
4. Transfers
4.2. Transfers to instruments under direct or indirect management
Reference: Article 26(1) CPR
Table 4A: Transfers to instruments under direct or indirect management where such possibility is provided for in the basic act* (breakdown by year)
Transfer from Transfer to Breakdown by year
Fund Category of region Instrument 2021 2022 2023 2024 2025 2026 2027 Total
* Transfers may be made to any other instruments under direct or indirect management; where such possibility is provided for in the basic act. Number and names of the relevant Union
instruments will be specified accordingly
Table 4B: Transfers to instruments under direct or indirect management where such possibility is provided for in the basic act* (summary)
Fund Category of region Total

Total
* Transfers may be made to any other instruments under direct or indirect management; where such possibility is provided for in the basic act. Number and names of the relevant Union
instruments will be specified accordingly
Justification
EN 48 EN
4.3. Transfers between ERDF, ESF+ and Cohesion Fund or to another Fund or Funds
Table 5A: Transfers between ERDF, ESF+ and Cohesion Fund and to other Fund or Funds* (breakdown by year)
Transfers from Transfers to Breakdown by year
Fund Category of region Fund Category of region 2021 2022 2023 2024 2025 2026 2027 Total
ESF+ Less developed ERDF Less developed 8,236,069.00 8,390,283.00 8,592,689.00 8,795,301.00 7,386,679.00 7,598,979.00 49,000,000.00
* Transfers between ERDF and ESF+ can only be done within the same category of region
Table 5B: Transfers between ERDF, ESF+ and Cohesion Fund or to another Fund or Funds (summary)
Transfer from Transfer to
Fund Category of region ERDF ESF+ CF EMFAF AMIF ISF BMVI Total
More developed Transition Less developed More developed Transition Less developed
ESF+ Less developed 49,000,000.00 49,000,000.00
Total 49,000,000.00 49,000,000.00
* Transfer to other programmes. Transfers between ERDF and ESF+ can only be done within the same category of region.
Justification
Transfer 2,5% sredstava ESF+ u EFRR (49 MEUR) u svrhu podrške i nastavka već započetih procesa s ciljem daljnjeg razvoja sustava socijalne skrbi
zadržavajući opredjeljenje prema deinstitucionalizaciji i transformaciji, te razvoju primjerenih usluga radi daljnjeg unapređenja kvalitete života korisnika i
osiguravanja regionalne ravnomjernosti i dostupnosti usluga.
Sastavni dio procesa deinstitucionalizacije su promjene u cijelom sustavu, a odnose se na načine na koji se usluge strukturiraju i na koji se njima upravlja,
pristup korisniku od strane pružatelja usluge, promjena položaja korisnika u odnosu na pružatelje podrške od pasivnog primatelja usluge do aktivnog
sudionika u procesu te iznad svega promjene načina koji korisnicima omogućavaju sudjelovanje u životu zajednice u cjelini što zahtjeva transformaciju
EN 49 EN
ustanove. Uz aktivnosti planirane kroz ESF+ (poput transformacije ustanove, osnaživanje kapaciteta stručnjaka pri socijalnom planiranju i promicanje
alternativnih oblika skrbi unutar zajednice te pri procesu deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi, kvalitetnu pripremu korisnika za
izlazak iz institucije, osiguravanje tehničke pomoći u planiranju procesa za pojedinu ustanovu itd.), u narednom razdoblju potrebno je i osigurati pripadajuću
infrastrukturu u svrhu pružanja usluge, poput adaptacije stambenih zajednica i dnevnih centara, oprema navedenog prostora i osiguravanje vozila u svrhu
bolje mobilnosti pružatelja usluga i korisnika (EFRR).
Nakon provedene prioritizacije EFRR-a na razini PKK i ITP-a sukladno pravilima tematske koncentracije, utvrđena je potreba za dodatnim financijskim
sredstvima kako bi se osigurala infrastrukturna podrška daljnjem procesu transformacije pružatelja socijalnih usluga s ciljem daljnjeg razvoja sustava
socijalne skrbi zadržavajući opredjeljenje prema deinstitucionalizaciji i transformaciji te razvoju primjerenih usluga radi daljnjeg unapređenja kvalitete života
korisnika i osiguravanja regionalne ravnomjernosti i dostupnosti usluga.
Pravila tematske koncentracije za državu članicu u kontekstu EFRR-a nalažu da se za cilj politike 1 odvoji minimalno 25% EFRR-a dok je 30% EFRR-a
minimalno potrebno odvojiti na cilj politike 2. Dodatno postoje i pravila kojim se definiraju potrebe osiguravanja ukupnog doprinosa EFRR te KF
klimatskim ciljevima u iznosima od 30% odnosno 37% njihove alokacije. Nadalje, iako će se odluke o faziranjima projekata iz 2014.-2020. tek donositi, biti
će potrebno osigurati između 1-1,5 milijarde eura sredstva iz alokacije 2021. -2027. godine za dovršetak projekata iz 2014. -2020. Iz svega navedenog može
se jasno vidjeti da je veliki dio sredstva Hrvatske kao najmlađe članice EU, osim što i dalje ima velike potrebe kada se radi o osiguravanju osnovnih
infrastrukturnih preduvjeta, u potrebi je osiguravanja dostatnih financijskih sredstava kroz predmetni transfer sa ESF+ PO 4 na EFRR PO4, a kako bi se
doprinijelo ispunjavanju planiranih ciljeva do 2029. godine. Stoga sredstva na cilju politike 4 se zadržavaju i ne mijenjaju svoj cilj. Budući da su planom
ulaganja iz ESF+ adresirane sve potrebe i prioriteti detektirani u Izvješću za Hrvatsku i preporuke državi članici (CSR), transfer 49 MEUR u EFRR će
omogućiti primjerena ulaganja za socijalnu infrastrukturu. Usporednim ulaganjima iz EFRR i ESF+ osigurat će se učinkovita i djelotvorna provedba
transformacije institucija socijalne skrbi, deinstitucionalizacija korisnika te širenje socijalnih usluga u zajednici.
EN 50 EN
4. Transfers
4.4. Transfer of ERDF and ESF+ resources as complementary support to the JTF, with justification1
Reference: Article 27 CPR
Table 6A: Transfer of ERDF and ESF+ resources as complementary support to the JTF (breakdown by year)
Fund Category of region Fund 2021 2022 2023 2024 2025 2026 2027 Total
* JTF resources should be complemented with ERDF or ESF+ resources of the category of region where the territory concerned is located
1
This transfer is preliminary. It should be confirmed or corrected at the first adoption of programme(s) with JTF allocation as indicated in Annex V
Table 6B: Transfer of ERDF and ESF+ resources as complementary support to the JTF (summary)
Article 3 JTF Regulation allocation prior to transfers:
Transfer (complementary support) per category of region from Transfers to JTF to the territory located in
* JTF resources should be complemented with ERDF or ESF+ resources of the category of regions where the territory concerned is located
Justification
EN 51 EN
4.5. Transfers from European territorial cooperation goal (Interreg) to Investment for jobs and growth goal
Table 7: Transfers from European territorial cooperation goal (Interreg) to Investment for jobs and growth goal
Transfer from European territorial cooperation goal (Interreg)
2021 2022 2023 2024 2025 2026 2027 Total
Transfer to Investment for jobs and growth goal
Fund Category of region 2021 2022 2023 2024 2025 2026 2027 Total
Justification
EN 52 EN
5. The form of Union contribution for technical assistance
Reference: point (f) of Article 11(1) CPR
The choice of the form of Union contribution to Technical assistance pursuant to Article 36(4)
technical assistance Technical assistance pursuant to Article 36(5)
EN 53 EN
Justification
Sukladno članku 36. stavak 3. CPR-a, RH odabrala je oblik doprinosa Unije za tehničku pomoć državi
članici definiran člankom 51. točka (e) CPR-a, odnosno financiranje uz primjenu paušalne stope u skladu
s člankom 36. stavak 5., koje obuhvaća posebne kategorije prihvatljivih troškova, koje su unaprijed jasno
utvrđene, primjenom postotka.
Predmetni izbor odnosi se na sve programe obuhvaćene Sporazumom o partnerstvu (Program

Konkurentnost i kohezija 2021.-2027., Integrirani teritorijalni program 2021.-2027., Program Učinkoviti
ljudski potencijali 2021.-2027. te Program za ribarstvo i akvakulturu Republike Hrvatske za programsko
razdoblje 2021.-2027.).
Opcija korištenja paušalne stope („flat rate“) omogućuje manje administrativno i vremensko opterećenje
što dovodi u konačnici do pojednostavljenja postupaka u sustavu upravljanja i kontrole EU fondova.
Dodatni razlog je i iskustvo iz trenutne financijske perspektive gdje je bilo puno korekcija i dodatnih
provjera za troškove tehničke pomoći. EK isplaćuje sredstva tehničke pomoći kao postotak sredstava
ovjerenih za pojedinu prioritetnu os, bez provjera stvarnih troškova tehničke pomoći, bez naknadnih
revizija ili kakvih dodatnih uvjeta. Država članica ima mogućnost korištenja pred-financiranja koje EK
uplaćuje godišnje državi članici, a iz kojeg se može financirati aktivnosti tehničke pomoći sve do
podnošenja prve Izjave o izdacima.
Također, izrađen je jedinstveni nacionalni Plan jačanja kapaciteta za korištenje fondova Europske unije
(Roadmap-a), kao strateški dokument za korištenje tehničke pomoći svih programa obuhvaćenih SoP-om,
ali i ostalih obuhvaćenih Uredbom o općim odredbama 2021/1060 te onih koji će biti obuhvaćeni
Strateškim planom zajedničke poljoprivredne politike 2023.-2027. Konkretne mjere i aktivnosti dijelom
su Roadmap-a. One se odnose na privlačenje i zadržavanje kapaciteta, njihovo kontinuirano usavršavanje,
na koordinacijske mehanizme i platforme te druge dostupne alate, jačanje kulture donošenje odluka
utemeljenih na dokazima te jačanju kapaciteta korisnika i dionika s ciljem daljnjeg pojednostavljenja i
ubrzavanja apsorpcije.
EN 54 EN
6. Thematic concentration
6.1 ERDF/CF
Reference: Article 4(3) ERDF and CF Regulation
comply with thematic concentration at national level

Member State decides comply with thematic concentration at category of region level
to
take into account Cohesion Fund resources for the purpose of thematic
concentration
EN 55 EN
6.2 ESF+
Reference: point (c) of Article 11(1) CPR and Article 7 ESF+ Regulation
Planned ESF+
Member State complies with thematic concentration requirements for
programmes
Social inclusion, programmed under specific objectives (h) – (l) of 30.86% 2021HR05SFPR001
Article 4 ESF+ Regulation
Support to the most deprived, programmed under specific objectives 3.49% 2021HR05SFPR001
(m), and in duly justified cases (l) of Article 4 ESF+ Regulation
Support to youth employment, programmed under specific objectives 16.80% 2021HR05SFPR001
(a), (f) and (l) of Article 4 ESF+ Regulation
Support to tackling child poverty, programmed under specific objectives 12.17% 2021HR05SFPR001
(f), (h) – (l) of Article 4 ESF+ Regulation
Capacity building social partners and NGO’s, programmed under all 2.93% 2021HR05SFPR001
specific objectives except (m) of Article 4 ESF+ Regulation
EN 56 EN
7. Preliminary financial allocation from each fund covered by the Partnership Agreement, by policy objective, JTF specific objective and Technical
Assistance, at national and where appropriate regional level
Table 8: Preliminary financial allocation from ERDF, Cohesion Fund, JTF, ESF+, EMFAF by policy objective, JTF specific objective and Technical
Assistance*
Reference: point (c) of Article 11(1) CPR
ERDF JTF** ESF+

Policy Objectives, JTF
CF allocation at EMFAF allocation
specific objectives or Total
Allocation at Category of Allocation by national level Allocation at Article 3 JTF Article 4 JTF Allocation at Category of Allocation by at national level
technical assistance
national level region category of region national level resources resources national level region category of region
Less
1. Smarter Europe 1,743,132,075.00 1,743,132,075.00 1,743,132,075.00
developed
Less
2. Greener Europe 1,610,789,844.00 1,610,789,844.00 755,403,035.00 198,532,200.00 2,564,725,079.00
developed
Less
3. Connected Europe 581,839,211.00 581,839,211.00 398,160,789.00 980,000,000.00
developed
Less Less
4. Social Europe 626,504,740.00 626,504,740.00 1,859,202,800.00 1,859,202,800.00 2,485,707,540.00
developed developed
5. Europe closer to Less

659,675,213.00 659,675,213.00 31,361,241.00 691,036,454.00
citizens developed
8. JTF specific objective 178,737,200.00 78,264,318.00 100,472,882.00 178,737,200.00
TA36(5). Technical
Less Less
assistance pursuant to 182,767,937.00 182,767,937.00 28,839,095.00 7,149,487.00 3,130,572.00 4,018,915.00 74,368,112.00 74,368,112.00 13,793,606.00 306,918,237.00
developed developed
Article 36(5) CPR
TA37. Technical
Less Less
assistance pursuant to
developed developed
Article 37 CPR
Less Less
Total 5,404,709,020.00 5,404,709,020.00 1,182,402,919.00 185,886,687.00 81,394,890.00 104,491,797.00 1,933,570,912.00 1,933,570,912.00 243,687,047.00 8,950,256,585.00
developed developed
JTF73. Article 7 JTF

resources related to
Article 3 JTF resources
JTF74. Article 7 JTF

resources related to
Article 4 JTF resources
Grand total 5,404,709,020.00 5,404,709,020.00 1,182,402,919.00 185,886,687.00 81,394,890.00 104,491,797.00 1,933,570,912.00 1,933,570,912.00 243,687,047.00 8,950,256,585.00
* The amount should include the flexibility amounts in accordance with Article 18 CPR that have been preliminary allocated. The actual allocation of the flexibility amounts will only be confirmed at the mid-term review.
** JTF amounts after the envisaged complementary support from the ERDF and ESF+
EN 57 EN
Justification
n/a
EN 58 EN
8. List of planned programmes under the funds covered by the Partnership Agreement with the respective preliminary financial allocations by fund and the
corresponding contribution by category of region.
Table 9B: List of planned programmes1 with preliminary financial allocations*
Reference: point (h) of Article 11(1) and Article 110 CPR
Union contribution
Category of Union contribution without Union contribution for TA National
Title** Fund Total
region TA pursuant to Article 36(5) pursuant to Article 36(5) contribution
CPR CPR
2021HR05SFPR001 - Program Učinkoviti ljudski ESF+ Less developed 1,859,202,800.00 74,368,112.00 334,395,253.00 2,267,966,165.00
potencijali 2021.- 2027.
2021HR16FFPR001 - Program Konkurentnost i ERDF Less developed 3,884,665,870.00 135,963,305.00 709,522,796.00 4,730,151,971.00
kohezija 2021. - 2027.
2021HR16FFPR001 - Program Konkurentnost i CF 1,153,563,824.00 28,839,095.00 208,659,339.00 1,391,062,258.00

kohezija 2021. - 2027.
2021HR16FFPR002 - Integrirani teritorijalni ERDF Less developed 1,337,275,213.00 46,804,632.00 244,249,384.00 1,628,329,229.00
program 2021. - 2027.
2021HR16FFPR002 - Integrirani teritorijalni Article 3 JTF 78,264,318.00 3,130,572.00 14,363,804.00 95,758,694.00

program 2021. - 2027. resources
2021HR16FFPR002 - Integrirani teritorijalni Article 4 JTF 100,472,882.00 4,018,915.00 18,439,729.00 122,931,526.00

program 2021. - 2027. resources
Total ERDF,CF,ESF+,JTF 8,413,444,907.00 293,124,631.00 1,529,630,305.00 10,236,199,843.00
2021HR14MFPR001 - European Maritime, EMFAF 229,893,441.00 13,793,606.00 43,003,597.00 286,690,644.00

Fisheries and Aquaculture Fund - Programme for
Croatia
Total All funds 8,643,338,348.00 306,918,237.00 1,572,633,902.00 10,522,890,487.00
1
In case Article 36(5) CPR technical assistance was chosen
* The amount should include the flexibility amounts in accordance with Article 18 CPR that have been preliminary allocated. The actual allocation of the
flexibility amounts will only be confirmed at the mid-term review.
** Programmes may have joint support from the Funds in line with Article 25(1) CPR (as priorities may use support from one or more Funds in line with
Article 22(2) CPR). Whenever the JTF contributes to a programme, the JTF allocation needs to include complementary transfers and be split to present
amounts in accordance with Articles 3 and 4 JTF Regulation.
EN 59 EN
8. List of planned programmes under the funds covered by the Partnership Agreement with the respective
preliminary financial allocations by fund and the corresponding contribution by category of region.
Table 10: List of planned Interreg programmes
CCI Title
2021TC16FFTN001 (Interreg VI-B) Euro Mediterranean (EURO MED)
2021TC16FFTN002 (Interreg VI-B) Adriatic-Ionian
2021TC16FFTN004 (Interreg VI-B) Danube
2021TC16IPCB003 (Interreg VI-A) IPA CBC Croatia Serbia
2021TC16IPCB004 (Interreg VI-A) IPA CBC Croatia-Bosnia and Herzegovina- Montenegro
2021TC16RFCB007 (Interreg VI-A) Hungary-Croatia
2021TC16RFCB028 (Interreg VI-A) Slovenia-Croatia
2021TC16RFCB038 (Interreg VI-A) Italy-Croatia
2021TC16RFIR001 (Interreg VI-C) Interreg Europe
2021TC16RFIR002 (Interreg VI-C) Interact
2021TC16RFIR003 Urbact IV
2021TC16RFIR004 ESPON 2030 Cooperation Programme
2021TC16RFTN003 (Interreg VI-B) Central Europe
EN 60 EN
9. A summary of actions planned to reinforce administrative capacity of the implementation of the funds
covered by the Partnership Agreement
Reference: point (i) of Article 11(1) CPR
Zakon o institucionalnom okviru za korištenje fondova EU u RH (NN, 116/2021) uspostavlja

institucionalni okvir za korištenje fondova EU, koji se sastoji od KT i programskih tijela unutar SUK-ova
za provedbu fondova EU u podijeljenom upravljanju (uključujući i EPFRR i EFJP). Osim toga, Zakon
također propisuje glavne aktivnosti za izgradnju kapaciteta institucionalnog okvira (službenici u
institucionalnom okviru, korisnici, partneri i suradnici). KT, u suradnji s relevantnim programskim
tijelima i drugim mjerodavnim državnim tijelima, redovito će provoditi analize i definirati aktivnosti za
jačanje kapaciteta.
Glavni alat je jedinstveni nacionalni Plan za jačanje kapaciteta (Roadmap). Za njegovu pripremu,
provedbu, praćenje, izvještavanje i vrednovanje odgovoran je KT u suradnji s relevantnim UT-ovima.
Mjere i aktivnosti podijeljene su u 4 područja: ljudi, organizacija, strateško planiranje, programiranje i
koordinacija te korisnici i dionici.
Brojni identificirani izazovi u području ljudi i organizacije bit će adresirani i kroz mjere NPOO i ciljeve
Nacionalnog plana razvoja javne uprave, u smislu postavljanja ujednačenog okvira postupanja na razini
cjelokupne javne uprave, dok će se tijela SUK uklopiti u postavljeni okvir, dok će se mjere i aktivnosti
specifične za SUK-ove definirati nakon uspostave tog okvira. Planirane mjere odnose se na privlačenje i
zapošljavanje pravih kandidata, strateški pristup učenju i razvoju te upravljanju znanjem i dijeljenjem
informacija, kao i učinkovito i sposobno vodstvo u tijelima SUK.
U području strateškog planiranja, provedbe i koordinacije s ciljem osiguranja strateškog pristupa

programiranju i određivanju prioriteta, kontinuiteta koordinacije svih programa, strateškog usmjerenja
provedbe u svrhu optimalne iskoristivosti dostupnih sredstava te daljnjeg razvoja sustava praćenja i
vrednovanja provedbe provodit će se mjere i vezane aktivnosti, čiji se rezultati odnose na osiguravanje
odgovarajućih kapaciteta nacionalnih tijela za identifikaciju, procjenu i utvrđivanje utjecaja strateških
dokumenata i projekata, uspostavljanja poveznica između akata strateškog planiranja i programskih
dokumenata za korištenje fondova EU te njihovo praćenje, kao potpora provedbi pravedne tranzicije u
RH, uspostavljanja funkcionalno-operativne redovne koordinacije svih programa od programiranja do
zatvaranja (s ciljem smanjenja administrativnog opterećenja i pojednostavljenja procedura, osnovat će se
međuresorne radne skupine za pojednostavljenje i standardizaciju na razini institucionalnog okvira ali i na
razini pojedinih programa) i jačanja kapaciteta za provedbu inovativnih projekata, sustavno i učinkovito
upravljanje rizicima, adresiranje horizontalnih načela, unaprjeđenje sustava praćenja kao i na sustavno
provođenje vrednovanja uz praćenje preporuka i nalaza istih kroz sve EU Fondove.
U području korisnika i dionika s ciljem učinkovite izgradnje kapaciteta korisnika i aktivne suradnje sa
širokom bazom korisnika, provodit će se mjere usmjerene k jačanju suradnje s regionalnim
koordinatorima, razumijevanju potreba korisnika i dionika, kao i sustava podrške i pojednostavljenja
procedura i pravila za (potencijalne) korisnike ali i uspostavi učinkovitijeg sustava prikupljanja povratnih
informacija od dionika kroz plasiranje (specifičnih) informacija i veću interakciju sa zainteresiranim
dionicima putem društvenih mreža.
Bitan element u pripremi zalihe spremnih projekata i izgradnji tehničkih kapaciteta predstavlja suradnja sa
savjetodavnim službama na međunarodnoj i EU razini (JASPERS, EIAH, EBRD, WB). Za aktivnosti koje
se planiraju provoditi u okviru PKK-a i ITP-a predviđa se korištenje stručne podrške savjetodavnih službi,
s aktivnostima koje će uz potporu u pripremi projekata, za cilj imati prijenos znanja i izgradnju tehničkih
EN 61 EN
kapaciteta tijela SUK-a i korisnika strateških projekata.
U odnosu na provedbu FPT-a u ITP-u uzet će se u obzir ishodi TSI projekta, iz kojeg će proizaći plan
treninga i akcijski plan za jačanje kapaciteta.
Kroz NPOO planira se provedba reforme Jačanje okvira za javnu nabavu, koja uključuje i izradu radne
opterećenosti zaposlenika ključnih institucija u sustavu javne nabave, a planira se uvesti i Europski okvir
kompetencija za stručnjake za javnu nabavu. U planu je i izmjena zakonodavnog okvira.
Mjere kojima se pridonosi sprječavanju prevara i korupcije nalaze se u nacionalnom zakonodavstvu i

implementirane su u interne procedure nadležnih institucija.
Nakon uspostave SUK-ova te provedene analize i procjene rizika razmotrit će se uporaba Integrity pacts u
postupku provedbe programa.
EN 62 EN
10. An integrated approach to address the demographic challenges and/or specific needs of regions and
areas (where appropriate)
Reference: point (j) of Article 11(1) CPR and Article 10 ERDF and CF regulation
RH se suočava s dugotrajnijim procesom negativnih demografskih kretanja, a prema prvim rezultatima

Popisa stanovništva 2021. broj stanovnika sa smanjio za 9,25% što znači da se od 2011. ukupan broj
stanovnika u 12 županija smanjio više od 10%.
Dodatno, prema podacima Eurostata hrvatsko stanovništvo pokazuje visoku starost uz neznatno
odstupanje od prosjeka EU (31,6% u odnosu na 31,4%). Međutim, ono što stavlja RH u nepovoljniji
položaj je, osim niskog fertiliteta, prirodno smanjenje stanovništva iseljavanjem mladih zbog još uvijek
nižeg stupnja ekonomskog razvoja od zapadnoeuropskih država.
Demografski izazovi posebno pogađaju najsiromašnija područja odnosno ruralna /potpomognuta

područja, koja obuhvaćaju pretežito Slavoniju, Dalmatinsku zagoru, Liku, Banovinu i dijelove Zagorja,
koji u usporedbi s 2011. bilježe pad broja stanovnika za 17,8%. Negativne demografske trendove bilježe i
brdsko – planinska područja koja teritorijalno obuhvaćaju pretežito Gorski kotar, Liku i Dalmatinsku
zagoru sa ukupnim padom stanovnika za 12%. Slična je situacija i na drugim područjima s razvojnim
posebnostima - otocima, koja su suočena sa specifičnim izazovima koja proizlaze iz njihovog prirodnog
položaja. Smanjivanje ukupnog broja stanovništva dodatno je naglašeno nakon ulaska u EU. Tijekom
2014.-2020. prikupljena su vrijedna pozitivna iskustva usmjerenijeg pristupa korištenju sredstava EU u
okviru Projekta Slavonija, Baranja i Srijem. Složene potrebe depriviranih područja zahtijevaju ulaganja
predviđenih specifičnih ciljeva programa, u cilju smanjenja siromaštva i socijalne isključenosti te razvoja
ovih područja.
Najveći dio manje razvijenih područja suočava se s jednakim preprekama razvoju kao i zemlja u cjelini,
no te prepreke imaju daleko izraženiji negativni ishod. Stoga je važan preduvjet demografske revitalizacije
poboljšanje kvalitete života građana, kao i njihovog zadovoljstva uvjetima života.
Za složene potrebe depriviranih područja, ulaganja će se usmjeriti na stambeno zbrinjavanje,

vodoopskrbu, što će uz ulaganja u primarnu zdravstvenu zaštitu utjecati na poboljšanje uvjeta života na
tim prostorima u cilju pozitivnog utjecaja na demografske trendove. Kako bi se doprinijelo zadržavanju,
ali i povratku stanovništva na ovim prostorima, kroz stvaranje radnih mjesta, ulaganja će se usmjeriti na
podršku za rast i razvoj MSP-ova u okviru regionalnih lanaca vrijednosti koji čine okosnicu lokalnog
gospodarstva, ali i na jačanje turističkog sektora na kontinentu. Uz navedeno, ulaganjima će se stvarati
preduvjeti za povezivost i dostupnost usluga za građane i poduzetnike kroz jačanje digitalne povezivosti i
digitalizaciju usluga lokalne i područne (regionalne) samouprave kako bi proces digitalne tranzicije i na
ovim prostorima zaživio što će doprinijeti kvaliteti života i rada.
Pored fokusiranih ulaganja, i ulaganja namijenjena cijelom području RH u okviru UzO fondova djeluju
pozitivno na demografske izazove i kroz ulaganja u: jačanje gospodarstva, sustav ranog i predškolskog te
osnovnoškolskog obrazovanja, cjeloživotno učenje, jačanja tržišta rada, uključivanje nezaposlenih u
tržište rada s posebnim naglaskom na NEET te jačanja mreža zdravstvene i socijalne skrbi. Jačanje
gospodarstva posebno će biti usmjereno na tri slabije razvijene statističke regije 2. razine (HR NUTS 2)
što će omogućiti gospodarsku transformaciju navedenih područja temeljenu na razvoju regionalnih lanaca
vrijednosti. Zahvaljujući ulaganjima u vrtiće ili cjelodnevnu školu povećat će se preduvjeti za uključivanje
u tržište rada majkama čime će se osigurati dodatni prihodi na razini obitelji kao i omogućiti potpora
ravnoteži poslovnog i obiteljskog života. Razvijena infrastruktura u cjelini kao i dostupnost usluga
EN 63 EN
posebice su važni čimbenici za izjednačavanje mogućnosti stanovnika ruralnih područja s ciljem
dostupnosti svih usluga koje postoje u urbanim sredinama.
Uz posebnu pozornost i teritorijalni fokus na potpomognuta i brdsko planinska područja kao i posebnu
pozornost prema NUTS 2 regijama, gdje će se ulaganja provoditi putem usmjerenih ulaganja, na područje
gradova i otoka razvoju će se pristupiti na integrirani teritorijalni način. Uzimajući u obzir ulogu gradova
kao pokretača razvoja okolnih područja koja im gravitiraju ulaganja će odgovoriti na više razvojnih
potreba u urbanom području, poput revitalizacija i prenamjena napuštenih ili neiskorištenih industrijskih
područja u komercijalni objekt ili u socijalne i druge svrhe, ulaganje u energetsku učinkovitost zgrade i
uporabu obnovljivih izvora energije koje će doprinijeti kvaliteti života i rada u gradovima. Većina
ulaganja koja su predviđena u gradovima kroz integrirani teritorijalni pristup, usmjerena su
na demografske, ali i druge izazove i potrebe utvrđene u tim područjima (primjerice, očuvanje kulturne
baštine u turizmu, čisti i pametni gradski promet).
Integrirani teritorijalni pristup aktivnostima ulaganja na otocima doprinijet će zajedno sa revitalizacijom

socijalne infrastrukture i objekata namijenjenih javnoj uporabu i sa ulaganjima u poslovnu infrastrukturu i
podršku, stvaranju povoljnih uvjeta za osnivanje i rad tvrtki na otocima i njihovu veću konkurentnost te
međusobno povezivanje održivosti otoka i otočnog stanovništva. Većina ulaganja koja su predviđena u
otocima kroz integrirani teritorijalni pristup, usmjerena su na demografske, ali i druge izazove i potrebe
utvrđene u tim područjima (primjerice energetski neovisni otoci).
EN 64 EN
11. A summary of the assessment of the fulfilment of relevant enabling conditions referred to in Article 15 and Annexes III and IV (optional)
Table 11: Enabling Conditions
Enabling condition Fund Selected specific objective Summary of assessment
EN 65 EN
12. Preliminary climate contribution target
Reference: Article 6(2) and point (d) of Article 11(1) CPR
Fund Preliminary climate contribution1

ERDF 1,680,414,667.00
CF 459,905,095.00
1
Corresponding to information included or to be included in programmes as a result of the types of
intervention and the indicative financial breakdown pursuant to point (d)(viii) of Article 22(3) CPR
EN 66 EN
DOCUMENTS
Document title Document type Document Local reference Commission reference Files Sent date Sent by
date
Partnership Agreement Snapshot of data before 03-Aug-2022 Ares(2022)5549397 Partnership Agreement snapshot 2021HR16FFPA001 1.2 - Machine 03-Aug-2022 Novoselac Miholić, Iva
snapshot send Translated
2021HR16FFPA001 1.2 Partnership_Agreement_snapshot_2021HR16FFPA001_1.2_hr.pdf
Partnership_Agreement_snapshot_2021HR16FFPA001_1.2_en.pdf
EN 67 EN

SoP 2021 2027 Usvojen-SoP

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SoP 2021 2027 Usvojen-SoP

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

SoP 2021 2027 Usvojen-SoP

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Partnership Agreement - Article 10(6)

1. Selection of policy objectives and the JTF specific objective ................................................................... 4

Justification for selection of a policy objective or JTF-specific

U primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ) bilježi se manjak

Loše stanje kulturnih ustanova i manjak ponude kulturnih

Kako bi se u potpunosti prepoznale stvarne potrebe urbanih

U razdoblju 2014. - 2018. godine broj turista koji su posjetili

Tek po donošenju relevantnih SRUP-ova započet će provedba u

Osim cilja politike 5, gradovi će moći namjenski koristiti i

Razvoj pametnih i održivih otoka

Prema Nacionalnom planu razvoja otoka (NPRO), otoci su

Najveći broj pružatelja socijalnih usluga na otocima usmjeren je

Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu

U kontekstu EFPRA-a, ovisno o lokalnim potrebama,

Konkurentnija i pametnija Europa

Zelenija, otporna Europa s niskom razinom emisija

Povezanija Europa jačanjem mobilnosti

Uključivija Europa s istaknutijom socijalnom komponentom

Europa bliža građanima

Fond za pravednu tranziciju

Razgraničenje i komplementarnosti među fondovima

Komunikacija, vidljivost i transparentnost EU fondova

FSEU je Fond solidarnosti EU.

Contribution from Contribution to Breakdown by year

Table 2B: Contribution to InvestEU (summary)

(a) (b) (c) (d) (f)=(a)+(b)+(c)+(d)

transfer between categories of region

Transfer from Transfer to Breakdown by year

Table 3B: Transfer between categories of region (summary)

Transfer from Transfer to Breakdown by year

Fund Category of region Total

Transfers from Transfers to Breakdown by year

Transfer from Transfer to

Total 49,000,000.00 49,000,000.00

Transfer from European territorial cooperation goal (Interreg)

2021 2022 2023 2024 2025 2026 2027 Total

Transfer to Investment for jobs and growth goal

Predmetni izbor odnosi se na sve programe obuhvaćene Sporazumom o partnerstvu (Program

comply with thematic concentration at national level

Reference: point (c) of Article 11(1) CPR

ERDF JTF** ESF+

5. Europe closer to Less

8. JTF specific objective 178,737,200.00 78,264,318.00 100,472,882.00 178,737,200.00

JTF73. Article 7 JTF

JTF74. Article 7 JTF

Reference: point (h) of Article 11(1) and Article 110 CPR

2021HR16FFPR001 - Program Konkurentnost i CF 1,153,563,824.00 28,839,095.00 208,659,339.00 1,391,062,258.00

2021HR16FFPR002 - Integrirani teritorijalni Article 3 JTF 78,264,318.00 3,130,572.00 14,363,804.00 95,758,694.00

2021HR16FFPR002 - Integrirani teritorijalni Article 4 JTF 100,472,882.00 4,018,915.00 18,439,729.00 122,931,526.00

Total ERDF,CF,ESF+,JTF 8,413,444,907.00 293,124,631.00 1,529,630,305.00 10,236,199,843.00

2021HR14MFPR001 - European Maritime, EMFAF 229,893,441.00 13,793,606.00 43,003,597.00 286,690,644.00

Total All funds 8,643,338,348.00 306,918,237.00 1,572,633,902.00 10,522,890,487.00

Zakon o institucionalnom okviru za korištenje fondova EU u RH (NN, 116/2021) uspostavlja

U području strateškog planiranja, provedbe i koordinacije s ciljem osiguranja strateškog pristupa

Mjere kojima se pridonosi sprječavanju prevara i korupcije nalaze se u nacionalnom zakonodavstvu i

RH se suočava s dugotrajnijim procesom negativnih demografskih kretanja, a prema prvim rezultatima

Demografski izazovi posebno pogađaju najsiromašnija područja odnosno ruralna /potpomognuta

Za složene potrebe depriviranih područja, ulaganja će se usmjeriti na stambeno zbrinjavanje,

Integrirani teritorijalni pristup aktivnostima ulaganja na otocima doprinijet će zajedno sa revitalizacijom

Enabling condition Fund Selected specific objective Summary of assessment