Wikipedia

Iridaceae

Iridaceae je porodica monokotiledonskih cvjetnica iz reda Asparagales. Imenovana je po tipskom rodu Iris što znači duga (prema mnogim bojama cvjetiova). Obuhvata 66 prihvaćenih rodova, sa ukupno oko 2.244 vrsta, rasprostranjenih širom svijeta.[3]). Uključuje i brojne druge dobropoznate kultivirane biljke, kao šro su one iz rodova Freesia, Gladiolus i Crocus.[4][5][6]

Iridaceae
(Perunike)
Perunika Iris spuria
Perunika Iris spuria
Sistematika
CarstvoPlantae
DivizijaMagnoliophyta
RazredLiliopsida
RedAsparagales
PorodicaIridaceae
Juss.
Potfamilije i tribusi[1]
Potfamilija Crocoideae
Potfamilija Iridoideae
Tribus Irideae
Tribus Mariceae
Tribus Sisyrinchieae
Tribus Tigridieae
Potfamilija Isophysidoideae
Potfamilija Ixioideae[2]
Tribus Ixieae
Tribus Pillansieae
Tribus Watsonieae
Potfamilija Nivenioideae

Članovi ove porodice su višegodišnje biljke, sa lukovicama, podancima ili rizomima. Biljke rastu uspravno, a imaju lišće koje su uglavnom liči na trave, sa oštrim centralnim ulegnućem.

Opis

uredi
 
Ilustracija Olsynium filifolium iz Curtis Botanical Magazine, Volume 111, 1885, tabla 6829

Iridaceae se mogu razlikovati od drugih monokotiledona, uglavnom po listovima, koji su često u obliku mača, vrha i morfološki slični (unifacijalni), a cvjetovi samo u jednom krugu s tri prašnika (osim u rodu Isophysis ) i jedanim od stalnim jajnikom.

Izgled

uredi
 
Tribus Croceae: Habitus Babiana sambucina
 
Tribus Tigridieae: Neomarica northiana
 
Tribus Tigridieae: Tigridia pavonia

Iridaceae su uglavnom višegodišnjie, biljke, a rijetko su jednogodišnje (neke tipa roda Sisyrinchium ). Vrste iz potporodice Nivenioideae su drvenaste.

Osnovni oblik podzemnih preživljavajućih organa u porodici su okruglasto-izduženi višegodišnji rizomi, koji su obično kratki. U plemenu Tigrideae su lukovičasti, a okruženi su suhom, smeđom oblogom ( "tunika"). Čak i u pod-rodovima Scorpiris, Xiphion i Reticulata roda Iris, javljaju se lukovičasti gomolji, koji su vjerovatno evoluirali nezavisno od pravih lukovica. Formiranje gomolja je osnovno obilježje potfamilije Crocoideae, ali i nekih afričkih rodova plemena Homeriinae i Ferrariinae unutar plemenana Irideae. U Crocoideae, gomolji imaju jak centralni cilinder, uz formiranje korijenja sa tuberoznom osnovom, a obično se sastoje od nekoliko internodija. Oblik gomolja se razlikuje unutar plemena. U plemenu Watsonieae su nastali iz pazušnih pupoljaka na osnovi cvjetnih pupova, a klijanjem gomolja se formiraju u lukovičasti vrh. Nasuprot tome, Croceae proizvode barem dio gomolja iz baze cvjetnih pupoljaka, a izdanci naredne godine nastaju iz pupoljaka u gornjem čvoru gomolja. Gomolji u okviru plemena Irideae su sa difuzno izraženim centralnim cilindrom, a proljetno korijenje niče iz pupoljaka na njihovom vrhu.

Listovi

uredi

Listovi su morfološki i anatomski obično u obliku mača i skoro isti i na dnu i pri vrhu (unifacijalni), a stoje u otvorenom koričnom listu. Odstupanja se javljaju kao sklopljeni listovi Tigridieae i nekih Crocoideae (Babiana i većine tipova Crocosmia ). Kod nekih se formiraju dorziventralni zalisci sa različitim površinama, posebno kod afričkih Homeriinae, potplemena u plemenu Irideae. U podrodovima 'Scorpiris' ',' 'Xiphium' ' i ' 'Reticulata roda Iris imaju listove sa različitim vrhovima i osnovama. Dorziventralni listovi se javljaju u Ixioideae i rodovima šafrana (Crocus) i Syringodea . Zatvorene obloge se mogu naći u cijeloj potporodici Crocoideae, a ponekad se također javljaju u potporodici Iridoideae.

Cvasti

uredi

Osnovni oblik cvasti u porodica je takozvani rifidij, specijaliziran za smještanje jednodijelnih cima. U potfamiliji Iridoideae, ove cvasti su ili vršne na glavnom i bočnim drškama ili su uređene drugačije, se metlicama, ili su sasvim usamljene ili u grupama od nekoliko cvasti. Ovaj riifidij se sastoji od dvije velike, listokike plohe, od kojih svaka obavija neki od cvjetova koje rastu iz zajedničkog polazišta. Cvjetovi sukcesivno izlaze iz rascijepa, u zavisnosti od njihovog broja u periodu cvjetanje od oko sedmice dana. Obično u parovima srasle cvasti su karakteristične za potfamiliju Nivenioideae. U rodu Isophysis u monogeneričkoj potporodici Isophysidoideae, cvjetovi su pojedinačni, ali su kao i cvast Iridoidae okruženi sa dvije nasuprotne koric. U potfamiliji Crocoideae cvasti su bez drške i svaka je okružena vanjskim i unutrašnjim linernim listom. Osim u rodu Pillansia, cvasti svih Ixioideae su ravno raspoređene ili sa blago zakrivljenom osi, formirajući na taj način neku vrstu šiljaka. U rodu Pillansia, cvjetovi su raspoređeni u metlicu. U nekim Crocoideae, lapovi su smanjeni tako da pojedini cvijetovi stoje pojedinačno na svakoj grani cvjetne osi. Ovaj oblik cvasti se javlja u redu Romulea, naprimjer, rodu ' Syringodea, šafrana (Crocus).

Cvjetovi

uredi
 
Cvjetni dijagram Iridaceae, naprimjer u rodu Iris
 
Tribus Irideae: Cvjetovi Iris laevigata

Cvjetovi Iridaceae su dvospolni i vrlo varijabilne u boje, veličine i oblika, a osnovna svojstva su trojnost građe i gubitak unutrašnjeg kruga prašnika. Osim Isophysidoideae, plodnica je podrasla. Cvjetovi su često radijalne simetrije, a izuzeci su veliki dio Crocoideae i roda Diplarrhena iz Iridoideae koji su zigomorfni .

Kod svih Crocoideae i nekih Nivenioideae (Nivenia, Witsenia), Patersonioideae i Iridoideae (perunike (Iris), Moraea sekcije tubiflora, (Olsynium) cvjetovi rastu zajedno. Cjevasta krunica je tipska za sve Crocoideae, a period cvatnje ove potporodice traje najmanje dva dana; cvjetovi su vrlo izdržljivi i imaju pravi venatur, ono što ih razlikuje od kratkih cvetova sa razgranatim venaturom Iridoideae i Nivenioideae. Isophysidoideae imaju dugotrajne cvjetove. Prašnici se razlikuju u većini rodova plemena Mariceae i Tigridieae, a relativno tanke drške jedva podržavaju antere (kesice za polen). Ovi su stoga lahko dostupni gornjim dijelovima sraslog tučka. U nekih Irideae i Tigridieae, prašnici su spojeni zajedno. Polen Iridaceae je jednostavno izbrazdan i imaju mrežastu egzinu (površinu polenovog zrna). Crocoideae se neznatno razlikuju od takve egzine jer im je prošarana finim i čestim trnovima. Polen bez blende javlja se u rodovima Syringodea i Crocus (šafrani). Dvobridni polen se često javlja kod Tigridieae. Iridoideae često imaju sinkoplatni polen, a akolpatni ili anomatremni neke sekcije i pod-rodovi perunika (Iris).

 
Otvorena kapsula i sjemenke Iris domestica, sin.: Belamcanda chinensis)

Tučkovi u Isophysidoideae i Nivenioideae se sastoje se od relativno kratkih zakrilaca ili su granati, sa žigovima (njuške) na cijeloj površini. U mnogih Iridoideae imaju duge grane, koje se često projiciraju iza samog tučka. Rubovi tih grana su uvijeni tako da su cjevasti. U Irideae, Mariceae i nekim rodovima Tigridieae, ove strukture su više specijalizirane: vrhovi grana tučka se formiraju u parove, sa uspravnim, neispupčenim dodacima na površini njuške koja je ograničena na donjem dijelu. U Irideae, projekcije su spljoštene, a pored toga srasle sa krunicom, a stigmatska površina je često samo mali prostor u sredini projekcije. Kod Trimezieae i mnogih Tigridieae, tučkovi su produženi i sa zadebljanjimaa, a njuška režnjevita i sama; drugi par je često uspravan, sličan dodacima grana, ali su manji. U nekim rodovima u ovoj konfiguraciji, tučkovi su reducirani, tako da su u Eleutherine i Calydorea samo formiraju duge filamentne krake, kao kod Nemastylis, Alophia i Tigridia', gdje su parni, obično vitki krpasti tučkovi.

Plodovi i sjemenke

uredi

Plodovi Iridaceae su lokulizirane kapsule, sa tri plodna odjeljka u kojima je sjeme, u jednom ili dva reda. Embrion u sjemenci leži ravno. Endosperm je mesnat ili nabubren. Sjemenke mogu imati arilus ili krilca za lebdenje.

Ekologija

uredi

Članovi porodice Iridaceae rastu na širokom izboru staništa. Jedino mjesto gdje ne rastu je u samom moru, iako se Gladiolus gueinzii javlja na obali tik iznad visoke linije okenske plime na dohvat ruke. Većina vrsta su prilagođeni sezonskoj klimi, sa izraženim suhim ili hladnoim periodom nepovoljnim za rast biljaka i tokom kojeg su biljke neaktivne. Kao rezultat toga, većina vrsta su listopadne. Zimzelene vrste su ograničene na suptropske šume ili savane, umjerene travnjake i vječno vlažne krajolike. Nekoliko vrsta raste u močvarama ili duž potoka, a neke čak samo u raspršenim sezonskim vodopadima.

Nadzemni dijelova (listovi i stabljika) listopadnih vrsta ugibaju kada lukovica ili podanak (kormus) ili ulazi u sezonu mirovanja. Biljke na taj način preživlava periode koji su nepovoljni za rast I povlače se pod zemlju. Ovo je posebno korisno u travnjacima i tzv. Finbosa (osobene južnoafričke vegetacije), koje su prilagođene redovne požere u sušnom periodu. Tada su biljke uspavane (dormancija) i njihove lukovice ili izdanci su u stanju da prežive vrelinu vatre pod zemljom. Tada požar očistiti površinu tla od konkurentne vegetacije, i oplodi ga pepelom. Dolaskom prvih kiša, uspavani izdanci su spremni da naprosto eksplodiraju u rastu, izbijanjem stabljike i cvjetova prije nego što oni mogu biti u hladu ostale vegetacije. Na mnogim travnjakcima i finbosima predstavnici ove porodice najbolje cvjetaju nakon požara, a neke vrste cvjetaju samo u sezoni nakon požara.

Rodovi

uredi

U ovoj porodici je priznato do 80 rodova, sa ukupno oko 1.500 vrsta, širom svijeta. Najveću raznolikost rodova imaju u afričkoj ekozoni, a posebno u Južnoj Africi. Začin šafran dolazi od plodnice I tučka šafrana, Crocus sativus.

Također pogledajte

uredi

Reference

uredi
  1. ^ Goldblatt, P. 1990. Phylogeny and classification of Iridaceae. Ann. Missouri Bot. Gard. 77: 607–627. 1990.
  2. ^ Angiosperm Phylogeny Group (2009). "An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG III" (PDF). Botanical Journal of the Linnean Society. 161 (2): 105–121. doi:10.1111/j.1095-8339.2009.00996.x. Pristupljeno 6. 7. 2013.
  3. ^ Christenhusz, M. J. M., and Byng, J. W. (2016). "The number of known plants species in the world and its annual increase" (PDF). Phytotaxa. Magnolia Press. 261 (3): 201–217. doi:10.11646/phytotaxa.261.3.1.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  4. ^ Campbell N. A.; et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. Eksplicitna upotreba et al. u: |author= (pomoć)
  5. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  6. ^ Simpson, Michael G. (2011). Plant Systematics. Academic Press. ISBN 0-08-051404-9. Pristupljeno 12. 2. 2014.CS1 održavanje: ref=harv (link)

Vanjski linkovi

uredi
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Iridaceae&oldid=3503825"