Razlika između verzija stranice "Histologija"

Pregled historije

[pregledana izmjena]

← Starija izmjena

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

U redovima

Trenutna verzija na dan 23 maj 2022 u 08:27

Obojeni histološki uzorak između predmetnog i pokrovnog stakla posmatra se pod svjetlosnim mikroskopom

Histološki uzorak za svjetlosnu mikroskopiju
1 predmetno staklo,
2 - pokrovno stakalce ,
3 - obojeni isječak tkiva između 1 i 2

Mikroskopski izgled histološkog uzorka pluća čovjeka, obojen hematokslin om i eozinom.

Histologija (grč. ἱστός – histos = tkivo + Λόγος – logos = nauka, učenje) je biološka nauka o tkivima, koja ima veoma značajnu primjenu u medicini. U širem smislu, histologija uključuje mikroskopsku anatomiju, ogranak anatomije. Sljedstveno tome, patohistologija je nauka patološkim promjena tkiva.^[1]^[2]^[3]

Primjena histološke analize

Uzorci tkiva se ispituju na dvije osnovne razine presjeka, tj. preparata za mikroskopsku analizu. U tu svrhu, za snalizu pod svjetlosnim mikroskopom pripremaju se obojene sekcije tkiva mikrometarske debljine. Međutim, za pretrage pod elektronskim mikroskopom neophodni su mnogo tanji sekcije, obično oko 0,01-0,5 mikrona.^[4]

Histološka ispitivanja u medicini služe za nekoliko svrhe, kao su primjerice:

rano otkrivanje tumora (npr. čira na biopsiji)
klasifikacija tumora (benigni / maligni),
otkrivanje metaboličkih poremećaja i
parazitskih, bakterijskih, upalnih bolesti,
pomoć u izboru terapije i još mnogo toga.

U ovakve pretrage uključuju se i odgovarajući podaci morfološke dijagnoze, jer se konačni nalaz kreira na osnovu izgleda i ponašanja pri bojenju tkivnih struktura.

Opća i medicinska histologija, osobito histopatologija obično uključuju metode ispitivanja slijedećih struktura kao što su:

epitelno tkivo,
vezivno tkivo,
masno tkivo,
hrskavica,
kosti,
nervno tkivo,
mišićno i ostala tkiva.

Specijalna histologija obuhvata i topografsku histologiju (po tjelesnim regijama) tijela, histofiziku, histohemiju i histofiziologiju.^[5]

Izvori materijala za histološke pretrage su:

kirurški uzorci (npr. želuca, crijeva, bubrega), uzorke
ekscizija (npr. mladež, tetiva, cista) i
biopsija (npr. želuca, debelog crijeva, dojke, biopsija ostalih tkiva).

Uz pomoć moderne tehnologije, histološka dijagnozu može se kreirati već posmatranjem sitnih komadića tkiva (1–2 mm). Ovi mikro-invazivni metodi su nježno-bezbolni za pacijenta pa se takvi pregledi često obavljaju.

Historija

Počeci histologije

Kao osnivač histologiju smatra se Xavier Bichat (1771.-1802.), koji je, bez mikroskopa, u ljudskom tijelu je opisao 21 vrstu tkiva. Pojava prvih patohistoloških analizea se pripisuje Johannesu Mülleru (1801.-1858.), koji je 1838. objavio knjigu o karakteristikama, prirodi i strukturi raka. Kao otac patohistološke analize označen je Rudolf Virchow (1821.-1902.).

Termin histologija je, 1819. godine, uveo od anatom Franz Josef Carl Mayer (1787.-1865.), definisan i kao grana pregledne anatomije. pregledane. Od 1830., pod impresijom Vincenta Jaquesa Louisa Chevaliera (1770.-1841.) i njegovog sina Charlesa Louisa Chevaliera (1804-1859.), izraz mikrotom je uveden za opremu za parčanje tkiva. Ta firma je, od 1765., u Parizu, proizvodila naučne instrumente.

Razvoj tehnike bojenja

Malpighi (1628.-1694) je među prvima, pomoću mikroskopa proučavao organe i biljaka i životinja. Henri-Louis Duhamel du Monceau (1700.-1782.) je utvrdio da se životinjske kosti mogu bojiti biljnom bojom vrste Rubia tinctorum. Christian Gottfried Ehrenberg (1838.) koristi karmin za bojenje i mikroskopsko posmatranja protista (tada zvanih infuzorije). Heinrich Göppert i Ferdinand Cohn (1849.) putem bojila uočio protoplazmatska kretanja u biljnim ćelijama. Histološke tehnike bojenja je, oko 1855. , razvio anatom Joseph von Gerlach. On je opisao bojenje jedara u životinjskim ćelijama, pomoći karmina.

Heinrich Wilhelm Waldeyer koristi (1863.) ekstrakt „krvavog drveta“ (Haematoxylum campechianum) za proizvodnju hematoksilina za bojenje nervnih ćelija. Još jedan važan korak naprijed u ovoj oblasti je bila i upotreba anilinskog bojenja po Paulu Ehrlichu, koji je usavšavao te mogućnosti u periodu od 1879. do 1894. Godine.

Također pogledajte

Reference

^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.
^ Mader S. S. (2000): Human biology. McGraw-Hill, New York, ISBN 0-07-290584-0; ISBN 0-07-117940-2.
^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.
^ http://www.open.edu/openlearn/science-maths-technology/science/biology/introduction-histology/content-section-0 Arhivirano 16. 12. 2015. na Wayback Machine.
^ Kuehnel W. (2003): Color atlas of cytology, histology, and microscopic anatomy. Georg Thieme Verlag, Stuttgart, Thieme New York, ISBN 3-13-562404-8 (GTV); ISBN 1-58890-175-0 (TNY).

Vanjski linkovi

Logo Commonsa

Category:Histology na Wikimedia Commonsu.

[1] Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.

[2] Mader S. S. (2000): Human biology. McGraw-Hill, New York, ISBN 0-07-290584-0; ISBN 0-07-117940-2.

[3] Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.

[4] ttp://www.open.edu/openlearn/science-maths-technology/science/biology/introduction-histology/content-section-0 Arhivirano 16. 12. 2015. na Wayback Machine.

[5] Kuehnel W. (2003): Color atlas of cytology, histology, and microscopic anatomy. Georg Thieme Verlag, Stuttgart, Thieme New York, ISBN 3-13-562404-8 (GTV); ISBN 1-58890-175-0 (TNY).

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

@@ Red 1: / Red 1: @@
+[[Datoteka:Microscope with stained slide.jpg|mini|Obojeni  histološki uzorak između predmetnog i pokrovnog stakla posmatra se pod svjetlosnim mikroskopom]] [[Datoteka:Histol.Technik.jpg|thumb|300px|Histološki uzorak za svjetlosnu  mikroskopiju<br>'''1''' predmetno staklo, <br>'''2'''  - pokrovno stakalce , <br>'''3''' -  obojeni isječak tkiva između  ''1'' i ''2'']]
+[[Datoteka:Emphysema H and E.jpg|mini|Mikroskopski izgled histološkog uzorka [[pluća]] čovjeka, obojen [[hematokslin]] om i  [[eozin]]om.]]
-[[Datoteka:Microscope with stained slide.jpg|thumb|300px|Obojeni  histološki uzorak između predmetnog i pokrovnog stakla posmatra se pod svjetlosnim mikroskopom]] [[Datoteka:Histol.Technik.jpg|thumb|300px|Histološki uzorak za svjetlosnu  mikroskopiju<br>'''1''' predmetno staklo, <br>'''2'''  - pokrovno stakalce , <br>'''3''' -  obojeni isječak tkiva između  ''1'' i ''2'']]
+'''Histologija''' ([[grčki jezik|grč.]]  ἱστός – ''histos'' = tkivo + Λόγος – ''logos'' = nauka, učenje) je [[biologija|biološka]] nauka o tkivima, koja ima veoma značajnu primjenu u  [[medicina|medicini]]. U širem smislu,  histologija uključuje [[mikroskop]]sku [[anatomija|anatomiju]], ogranak anatomije. Sljedstveno tome, '''patohistologija'''  je nauka [[patologija|patološkim]] promjena tkiva.<ref>Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-10-686-8}}.</ref><ref>Mader S. S. (2000): Human biology. McGraw-Hill, New York, {{ISBN|0-07-290584-0}}; {{ISBN|0-07-117940-2}}.</ref><ref>Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-10-222-6}}.</ref>
-[[Datoteka:Emphysema H and E.jpg|right|300px|thumb|Mikroskopski izgled histološkog uzorka [[pluća]] čovjeka, obojen [[hematokslin]] om i  [[eozin]]om.]]
+==Primjena histološke analize==
-==Definicija==
+Uzorci tkiva se ispituju na dvije osnovne razine presjeka, tj. preparata za mikroskopsku analizu. U tu svrhu, za snalizu pod [[mikroskop|svjetlosnim mikroskopom]] pripremaju se obojene sekcije tkiva [[metar|mikrometar]]ske debljine.  Međutim, za pretrage pod  elektronskim  mikroskopom neophodni su mnogo tanji sekcije, obično oko 0,01-0,5 [[metar|mikron]]a.<ref>http://www.open.edu/openlearn/science-maths-technology/science/biology/introduction-histology/content-section-0 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151216030559/http://www.open.edu/openlearn/science-maths-technology/science/biology/introduction-histology/content-section-0 |date=16. 12. 2015 }}.</ref>
-'''Histologija''' ([[grčki jezik|grč.]]  ἱστός – ''histos'' = tkivo + Λόγος – ''logos'' = nauka, učenje) je [[biologija|biološka]] nauka o tkivima, koja ima veoma značajnu primjenu u  [[medicina|medicini]]. U širem smislu,  histologija uključuje [[mikroskop]]sku [[anatomija|anatomiju]], ogranak anatomije. Sljedstveno tome, '''[[patohistologija]]'''  je nauka [[patologija|patološkim]] promjena tkiva.<ref>Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.</ref><ref>Mader S. S. (2000): Human biology. McGraw-Hill, New York, ISBN 0-07-290584-0; ISBN 0-07-117940-2.</ref><ref>Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.</ref>
-Uzorci tkiva se ispituju na dvije osnovne razine prezjeka, tj. preparata za mikroskopsku analizu. U tu svrhu, za snalizu pod [[mikroskop|svjetlosnim mikroskopom]] pripremaju se obojene sekcije tkiva [[metar|mikrometar]]ske debljine.  Međutim, za pretrage pod  elektronskim  mikroskopom neophodni su mnogo tanji sekcije, obično oko 0,01-0,5 [[metar|mikron]]a.
 Histološka ispitivanja u medicini služe za  nekoliko svrhe, kao su primjerice:
@@ Red 12: / Red 10: @@
 *otkrivanje metaboličkih poremećaja i
 *parazitskih, bakterijskih, upalnih [[bolest]]i,
-*pomoć u izboru terapije i još mnogo toga.<br>
+*pomoć u izboru terapije i još mnogo toga.
-U ovakve pretrage uključuju se  i odgovarajući podaci [[morfologija |morfološke]] dijagnoze, jer se konačni nalaz kreira na osnovu izgleda i ponašanja pri bojenju tkivnih struktura.
+U ovakve pretrage uključuju se  i odgovarajući podaci [[morfologija|morfološke]] dijagnoze, jer se konačni nalaz kreira na osnovu izgleda i ponašanja pri bojenju tkivnih struktura.
+Opća i medicinska histologija, osobito histopatologija obično uključuju  metode ispitivanja slijedećih struktura kao što su:
+*[[epitel]]no tkivo,
+*[[vezivno tkivo]],
+*[[masno tkivo]],
+*[[hrskavica]],
+*[[kost]]i,
+*[[nerv]]no tkivo,
+*[[mišićno tkivo|mišićno]] i ostala tkiva.
+Specijalna histologija obuhvata i topografsku histologiju (po tjelesnim regijama) tijela, histofiziku, histohemiju i histofiziologiju.<ref>Kuehnel W. (2003): Color atlas of cytology, histology, and microscopic anatomy. Georg Thieme Verlag, Stuttgart,  Thieme New York, {{ISBN|3-13-562404-8}} (GTV); {{ISBN|1-58890-175-0}} (TNY).</ref>
 Izvori materijala za histološke pretrage su:
 *kirurški uzorci (npr. [[želudac|želuca]], [[crijevo|crijeva]], [[bubreg]]a), uzorke
-*ekscizija (npr. [[mladež]], [[tetiva (biologija)|tetiva]], [[cista]]) i
+*ekscizija (npr. [[mladež]], [[tetiva (anatomija)|tetiva]], [[cista]]) i
 *biopsija (npr. želuca, [[debelo crijevo|debelog crijeva]], [[dojka|dojke]],  [[biopsija]] ostalih tkiva).
-Uz pomoć moderne tehnologije, histološka dijagnozu može se kreirati već posmatranjem sitnih komadića tkiva (1-2 mm). Ovi mikro-invazivni metodi su nježno-bezbolni za pacijenta pa se takvi pregledi često obavljaju.
+Uz pomoć moderne tehnologije, histološka dijagnozu može se kreirati već posmatranjem sitnih komadića tkiva (1–2&nbsp;mm). Ovi mikro-invazivni metodi su nježno-bezbolni za pacijenta pa se takvi pregledi često obavljaju.
 ==Historija==
 ===Počeci histologije===
@@ Red 30: / Red 40: @@
 [[Christian Gottfried Ehrenberg]] ([[1838]].) koristi karmin za bojenje i mikroskopsko posmatranja  [[protisti|protista]]  (tada zvanih [[infuzorije]]).  [[Heinrich Göppert]] i [[Ferdinand Cohn]] ([[1849]].) putem bojila uočio protoplazmatska kretanja  u biljnim ćelijama. Histološke tehnike bojenja je, oko [[1855]]. , razvio anatom [[Joseph von Gerlach]]. On je opisao bojenje jedara u životinjskim ćelijama, pomoći  karmina.
 [[Heinrich Wilhelm Waldeyer]] koristi ([[1863]].) ekstrakt „krvavog drveta“ (''Haematoxylum campechianum'') za proizvodnju ''hematoksilina''  za bojenje nervnih ćelija. Još jedan važan korak naprijed u ovoj oblasti je bila i upotreba [[anilin]]skog bojenja po [[Paul Ehrlich|Paulu Ehrlichu]], koji je usavšavao te mogućnosti u periodu od [[1879]]. do [[1894]]. Godine.
 == Također pogledajte ==

p r u Anatomija i morfologija
Sisari	Anatomija čovjeka Anatomija neandertalaca Anatomija mačaka Anatomija pasa Anatomija konja Anatomija slonova
Ostali kičmenjaci	Anatomija ptica Anatomija riba Anatomija ajkula
Beskičmenjaci	Anatomija desetonožaca Anatomija puževa Morfologija insekata Anatomija paukova
Biljke	Anatomija biljaka Morfologija biljaka Anatomija plodova
Discipline	Topografska anatomija Površinska anatomija Neuroanatomija Uporedna anatomija Mikroskopska anatomija Histologija Molekulska
Ostale teme	Alometrija Morfometrija mozga Morfometrija